VELIKA MIROVNA ·

OPERACIJA
dolazak mirovnih snaga UN u
Hrvatsku

GLAS/LO MINISTARSTVA
OBRANE REPUBLIKE HRVATSKA U EUROPSKOM OZRACJU
HRVATSKE 10-11
Odgovorni urednik:
Ivan Tolj
OBRANA U SLUZBI
Glavni urednik:
Krunoslav Matesic CIVILNE DRZAVE
lzvrini urednik:
razgovor s Gojkom iuskom,
Vidmir Raic ministrom obrane Republike
Hrvatske ·
Rukovoditeljglasila:
Gordan Bajtek
12-13
Urednlstvo:
Ivan Tolj
Krunoslav Matesic
Vidmir Raic PROTUZRAKO- OSIJEK - GRAD
Leo Katunaric
Ozren Prohic PLOVNI RAKETNI INATA I PRKOSA
Gordan Bajtek reportaia
SUSTAVI
Likovni urednici:
Nenad Martic 30-33
Tihomir Bajtek

Graflcko-tehnlcko urecfenje:
Graficko-tehnicka redakcija NIKOL~ TAVELIC
Hrvatska tiskara KTS

Tlsak!
Hrvatska tiskara, Zagreb

Adresa urednistva:
Bauerova 31, Zagreb

Telefoni:
467-562
467-560 Telefax:
467-092 451-852

Up/ate na i!RO RACUN PRVI HRVATSKI

Ministarstvo obrane
Republike Hrvatske
ZRAKOPL:OVCI
30102-743-44476 37-39
S NAZNAKOM »ZA
HRVATSKI VOJNIK«
Naslovnica:
• I VJECNA OBRANA
Nenad Martic
fotografija Danilo Balaban
HRVATSKE:
52-53
 TE, R ' ORl·STI
-
. ' p- o· l}A'
. ·. . I' ·zv·u:~,
: :
~,,:; ~ : 7;:,1:
o· ' 'a·, .; '·u·: -~
:,r'.; ,;_

Nakon dolaska mirovnih snaga Ujedinje['lih naroda slijedi dernilitarlzacija syih kriznih
podrucja u Hrvatskoj u kojima ce vlast preuzeti legalno izabrani orqani vlasti pod nadzoro

.
povjerenika Vlade Hrvatske, dok ce javni red i mir odrzavat' novoosnovana lokalna poli ··
cijeg-ce nacelnika takoder imenovati Vlada.

P
lanom mirovne operacije
Ujedinjenih naroda pred-
videno je da se paralelno s
dolaskorn oko 10.000 pla-
. vih kaciga, polictjskih i
vojnih promatraca, potpuno demilita-
Jedino ce se u nekim mjestima. kaze
Morie, moratl koriglratl nacionalnu
strukturu policije kola, prema Ustav-
nom zakonu o pravtrna nactonalnih
manjima, mora bitl [ednaka nacional-
noj strukturi stanovnistva. , .
.p Kakva SU

edeset 1· cetiri
casnika za ve-
zu Vijeca si-
, gurnosti Ujedi-
dosadasnja iskustva angaziranja mirovnih snaga UN?
t

rtziraju sva ratna podrucia nad kojima Puno Vise posla bit ee s poltcljskirn njenih naroda
6e posebnu zastitu preuzetl UN, dok 6e stanlcarna u tzv. »SAO Krajini« koje su, stigli su u . Hrvatsku i u
odrzavanje javnog reda i mtra preuzeti nakon njihove odluke' o istupanju tz toku je. njihovo razmje-
lokalna pcilicija. Takoder je predVide- policije' RH i osnivanju vlastite, staylje- stanje po kljucnim toc-
no da ubrzo nakon toga pocne povra- ne lzvan zakona, a njihovim radntclma
tak prognanog stanovntstva u nuhove prestao je radnl odnos u MUP-u. Zato karna u kriznim podruc-
domove. Ali mnoge izbjeglice Je strah sad na tlm podrucjima treba osnovatl jima Republike Hrvat-
sto ih ceka po povratku ako tamo i da- novu policiju [er je i~kljuceno da. Mar- ske, koje ce biti glavni
lje ostanu raznt martlcevot i ostala, po tic, i njemu slicni, i d!jtlJe obavljaiu ta] punktoviza pripremanje
zlu poznata, Iokalna poltctla. i lokalna · posao. Ukoliko ve_r; ra,eyije ne pobjegnu, daljnjih mirovnih akcija,
vlast kola se i dalje nada dace dolazak mozda ce ·i ostatt" u Kninu, alt samo odnosno dolaska citavih
plavih kaciga samo -zacementtratl- pod istragom i u zatvoru, naglasava kontingenata plavih ka-
zateceno stanje. Zato smo o planiranoj Mone. · ciga. Po procjenama
organizact]t lokalne vlasti i poltcue na U osnivanju novih lokalnlh poltcii- strucnjaka oni bi mogli
tim podrucjtrna, razgovarall s dr. Ma- skih stanica, posttvat ce se obveze tz
tom Grani6em, potpredsjednikom Vla- Zakona o ljudskim pravima i pravlma brojiti 1 o- 20 tisuca voj-
de Hrvatske, Joskom Mortcem, pomoc- nactonalnth manjtna i etnicklh grupa, nika, a u slucaju odasi-
nikom mmtstra unutarnJih poslova .te Zakona o unutarnjtm poalovirna, U ljanja i u druge krajeve
Mariom Nobilom, vtstm savjetnikom u tirn opcmama s posebnim statutom na- bivse Jugoslavije, cak · i
Uredu Predsjednika Repu9Uke. celnlke policijskih uprava na prijedlog 40 tisuca ljudi.
- Teritorij Hrvatske [e nedjeljlv, To Skupstlne op6ine imenovat 6e Hrvat- Pocela je, dakle, velika
znaci da na ctjelom teritoriju mora va- ska vlada, a ostale zaposlene mintstar mirovna operacija svjet-
ziti Ustav Hrvatske t njen monetarru unutarnjih poslova. Opcme ce, nakon . na prilazima podrucjima pod zasti ske organizadje koja .bi
sustav, te uspostava pravne drzave, pa lokalnih tzbora, same birati predsied- · UN onemogu6iti bilo kakvu dopre
nema nikakve mogucnosti za, eventu- nika Skupstine i Izvrsnogv.Jjeca, amje naoruzanJa na ta podrucja s bilo k,
trebala biti jamac odrza-
alno, zadriavanje postoje6eg stanja spomenutim Ustavntm Zakonorn odre- · strane. Naotuzani 6e jedino biti mt vanja mira do politickog
pod okrlljem mirovnih snaga UN, na-" deno da im Vlada imenuje svoje povte- ne snage i policija i to s oruzjem· rjesenja jugokrize. Plave
glasava dr. Graruc. · renike. trebnim za normalno obavljanje . kacige sprecavaju dalj·
Napominiuct da razmjestaj mirovnih $to se uee nacionalne strukture no- nih redovnih poslova, znaci u pravt: nju agresiju i razaranja
snaga na granicama Hrvatske ne bi vih lokalmh polioijskih stanica, obave-: pistoljima. U.novom konceptu osigi u Hrvatskoj i to je u ovo-
mnogo znaclo ako se [ugoarmija i osta- za MUP-a 'je da cnabdgovara naoio- nJa ,drzavnih granica, za razliku od me trenutku najbitnije.
le neprijateljske snage ne bi prvo po· nalnoj strukturi stanovnistva na tlm kadasnJeg. to vise nece raditi voj U korist Hrvatske ide i
vukle s privremeno za.uzetih podrueta, podrucjtma, all prije pocetka oruzanih nego policija. Isto tako, vise nece
dr. Nobilo objasnjava da raspored mi· sukoba, znaet po Popisu stanovntstva cinjenica da mirovne
stra.iara na granicnoj crti, dresi snage dolaze nakon 15.
rovnih snaga na kriznim podrucitma iz 1981. godine. Naime, popis iz 1991. pasa i raznih ' tehnickih uredaja
nije ntkakav ustupak, vec najjeftiniji godine ne moze se uzeti u obzir jer je sprecavanje prolazaka grantee. sijecnja jer sa stajalista
nactn da ih Hrvatska dobije natrag i nepotpun, a ratm sukobi su poceli prt- smatramo da moderna. i demokra· medunarodnoga prava 1

da se prognaruot mirno vrate kucama, je njega. pa je dio stanovnlka vec odse- europska d:ria.va mora imati mode nije jednak9 doci u Jed- ru povuci s privremeno funkciji ocuvanja svjet- zacije, predlozi ustanov-
Prema njegovim rijectma, polittcko rte- lio. · liberalan, granicni rezim. ,Ali na ne. nu od republika koja je, okupiranih teritorija · te skog mira efikasniji ne- ljenje uvjeta za mirovnu
senie u krtznim podrucitma ne predvi- U sastavu mirovnih snaga dolezt i dijelovima ce, iz razumljivih razl, barem formalno, jos .u da ce pod svaku cijenu go u proteklom razdo- operaciju, potrebno je
da nikakav referendum, a jedino pra- oko 500 pqlicijskih promatraca koji ce s morati biti nesto restriktivniji. U p sastavu bivse Jugoslavi- nastojati onemoguciti blju od utemeljenja ispuniti tri .temeljna uv-
vilo za podrucja pod zastttorn UN b,iti lokalnom poltcljom obavljatf" sve te- fazi posebn<;> na granicama sa Srbij Je i u drzavu koju je pri- protezanje Hrvatske via- svjetske organizacije. jeta:
ce postlvanje prava manuna i grantee, mellne policijske poslove 1 time joj jam- Bosnom i Hercegovtnom 1 Crnorn znalo gotovo 40 zemalja sti na ta podrucja. Pita- Samo djelovanje Uje- 1. sukobljene strane
Plave kaclge ce se u nltma, najvjerojat- citi da ne6e biti ometana i napadana rom. Jasno je da tu moramo sprll moraju biti suglasne s
nije, zadrzatt sest mjeseci do godinu od pojedlnaca iii ostataka terortsncklh dolazak nedobronamjernih ljudi s (medu kojima i one s nje je, medutim, da H se dinjenih naroda, poseb-
dana, a za to bi vrijeme Hrvatska tre- grupa, a lokalnom manjinskom sta- remom . koju_ bi kotislili protiv 1staknutim mjestom u sa svjetskom organizaci- no kada je rijec o upuci- mogucom akcijom UN
bala ostvariti svoju vlast na cijelom te- novntstvu da nece na bilo koji nacf11 bi- drza.ve i njenih stanovnika. Pri1 SVjetskomporetku). Bez jom moie poigravati na vanju mirovnih $naga, 2. prijedlog mora dobi-
rttoriiu, kaze na kraiu-dr. Nobile. ti diskriminirano_ imamo odredenih problema jer jos obzira na to sto plan UN na.cin kao sto se cinilo vrlo.je slozeno i tesko ga ti podrsku medunarod-
Organtzactju lokalne vlasti i policije Kako ce se nakon demilitarizacije t1h znamo s kim ustvari granicimo na ~S:drzavaodredbu po ko- od strane Stbije dok su je pokrenuti, no, jednom ne zajednice, sto se po-
poiasnto nam je gospodin Morie. Pre- podrucja i dolaska plavih kaciga spri· ku i jugu, nekim ostatkom bivse Ju 101 bi tzv. JNA morala trajali pregovori sa EZ. stavljeno u po~tupak,go- sebno odnosi na priku-
ma njegovtm rijecima, ukoliko se [ugo- ~eciti ponov'no naoruzavanje terorista. lavije, velikom Srbijom iii s tri sam 1
napustiti Republiku Hr- Trebalo bi ipak,konstati- tovo. je nezaustavljivo. pljanje dostatnog broja
armija iii ostale neprijateljske snage upitali smo na kraju gospodina Mori· talne drzave, zbog toga ne mozemo glasova u Vijecu sigur-
ne povuku s Uh podruela, ili ne prista- ca. Prema njegovim rijecima, pla.ve ka- postaviti grantcni rezim kakav bi
vatsku,za ocekivatije da rati da su, u novije vrije- Kad jedna od clanica, ili
nu na razoruzanje, to ce provesti plave cige i - policijske snage Republike se. vojska i dio militan- me, mehanizmi zastite citava grupa zemalja u nosti
Ii, kaie na kraju Josko Morie. 3. drzave clanice mo-
kaclge uz pomoc policije RH. Nakon Hrvatske ce kroz kontrolu drzavnih . 2 tn1hSrba nemaju namje- Ujedinjenih naroda u sastavu svjetsReorgani·
toga slijedi f'ormiranje lokalne polictje. granica i pomo6u kontrolnih punktova ' I I •

~-;:m~1*'-~'m::~ml1m:;:~m:~'%m~&~~~~~~m%~--..mffa%1~k.~iffl~1t\'fa~
 raju biti spremne sudje- nuzntm admtnistranv- denim vremenskim raz- sekretara UN. U svtm oruzje mogu upotreblja- snaga ON. Prema prije- ce se oklopnim transpor- nisu ispunile zadatak, a
lovati u popuni vojnih nim poslovima, a moze macima Vljece sigurno- ace-keeping. operac vati samo onda kad su dlogu mirovne operacije terima i helikopterima. takve su bile gotovo sve
kontingenata koji ce biti se unovacitt i lokalno sti. ma od 1973. kontmgen im zivoti neposredno UN u bivsoj Jugoslaviji, Sjediste ce zapovjedni- slozenije · fiapetije ·· situ-
odaslani na podrueja ko- stanovntstvo za pojedine Peace-keeping akcije su Izabiraru. nakon k< ugroieni. · bila bi uspostavljena tzv, stva bit.i u Banja Luci s acije. Na onim zadacima
[a ugrozavatu svjetski poslove u sklopu misije. poduzimaju se tek onda zultacija sa Vttecern Do danasnjih ~ana bi- UNPA (United Nations uredima u· Zagrebu i Be- gdje su imali zadatak
mir. Bitne karakteristike kada su neprijateljstva gurnostl te sa zarace Jo je vise intervencija Protected Are11,s) sto zna- ogradu. promatraca i policajaca
ajvazniji or- peace-keeping operacha vec otpocela, One bi, u stranama, tmatuct u vt, UN. medu njima je devet ci demilitarizirana pod- Sto Hrvatska moie u mlrnom okruzenju ta-

N gan UN, sto su slijedece- stvari, trebale biti samo · podjednaku zemljopi operacija peace-keeping rucja pod zastitom UN. ocekivati od plavih slje- mo su uspjesno obavlja-
· se tice slanja , Poduzimaju se samo privremene naravt [er, (po kontinentima) zas1 snaga i ·vise promatrac- UNPA ce obuhvatiti tri mova? 0 svim akcijama le svoj posao, no na mje-
plavth kact- ako Je postignut dogovor kao takve, nisu u stanju pljenost zemalja koje kih misija. zone u Hrvatskoj u koji- ujedinjenih naroda obi- stima u kojima su. usli u
ga, jest upra- izmedu zaracenih strana same rijesiti sukob. Sto- popunjuju. Vojno Protekle peace-ke- ma 6e biti smjestene mi- cava se govoriti u super- r~tne · situacije i stanja
vo Vijece slgurnosti koje- , o njihovom angaziranju, ga su njezini prioriteti blje, Iako ostaje u svoJ, eping akcije 'bile su: rovne snage: istocna Sla- lativu, jer se ocekuje da otvorenog sukoba, njiho-
ga cine 15 zemalla u sa- Ujedinjeni narodi kon- zaustavltanje neprijatelj- nactonalno] armiji, - the First Emergency vonija, zapadna Slavoni- ce samo cinjenica da su va ·u1oga je pocesto bila
stavu svjetske organiza- zultiraju se sa stranama stava, odnosno u nasem pitanju place, dlsclpltna Force (UNEF l) koja je

u
cije. Da bi prijedlog o u sukobu o tome koje ce slucaju agresije Srbije. te promaknuca.. dok tra1, operirala u egipatsko- UNEF I UNOGIL UNIFIL
vojnoj ak~iji u tom vtjecu zemlje sudjelovati sa pomoc pri stvaranju uv- operacija nalaze se izraelskom sektoru od · 1956-1967 1978-
bio usvojen za njega mo- svojlrn truparna u popu- jeta za ustanovljenje ko- komandom UN. 1956. do 1.967. UNDOF
ra svoj glas dati barem ni kontingenata. Zarace- nacnog mira, , Dio vojnika u sastfl/ - the UN Operation / 1974-
devet clantca, pod uvje- na strana Ima pravo Ujedinjenim plavih kaciga su re, in the Kongo (bNUC} od , '
Iskljucitt drzavu za koju nar. odima larni vojnici c'ije jedinl, 1960. do 1964. UNIIMOG
tom da niti jedna od .stal- 1988-
nlh (SAD, ZND, · Velika smatra da je pristrana, osim termina su dane u sluzbu UN - the UN Security
Britanija, Francuska i Kltucm je princip da -peace-ke- peace-keeping operactJ Force in West New Gu-
Kina) nije glasovala pro- operacija ne smije zala- , 'eping- upo- · Ostali su iz rezervn, inea (UNSF) od 1962, do
tiv. 0 izglasanom prije- ziti u odnose tzmedu su- trebljava se i izraz •pe- sastava koji dobrovolJ 1963. .
dlogu qeneralni sekre-. kobljenih, tako da nttt acs-maktng-, dakle, u . sluze u UN. Uobicaje: the Second UN
tar UN u roku 24 sata [edna strana ne moze bi- idealnoj konstelaciji, je da se nalaze na tere Emergency Force (UNEF
daje svoje misljenje i· ti stavljena u bolji polo- -odrzavante mtra- tre- izmedu sest mjeseci i II) koja se nalazila na Si-
imenuje komandanta za] ili bilo kakovu pred- balo bi ici u korak sa dinu dana, Ono sto se naju od 1973. do 1979.
mirovnih snaga. Od ze- nost u odnosu _na drugu -pravljenjem rrura-', .od- njihovog ' sluzbovan - the UN Transition
rnalja clantca trazt se stranu. Od onih kojima nosno kombiniranog na- trazl razlikuje se od u1 Assistance , Group · (UN-
osiguravanje potrebnog · je u interesu dolazak pora odrzavanja primlr- · ·bicajene predodzbs TAG) u Namibiji od 1989.
broja trupa, opreme, · plavth kactga, ocekute se
1
[a povezanog sa dogova- vojniku u ratu- osno do i990.
transportnth sredstava i kontinutrana podrska ranjem koje bi vodilo. k [e smlsao za dlplomact Ostale cetiri misije ko-
te logtsticke potpore. Vi- samoj operaciji, u smislu mlrnom i sretnom rtese- i takncnost, tako da se je jos uvijek djeluju su:
[ece, isto tako, mora oslguravania nesmeta- nju. U praksi 'UN pone- cak pretpostavlja voj · UN Peacekeeping snage
odluciti da Ii ce operaci- nog kretanja i drugih kada je bilo mnogo lak- osposobljenosti. Ne. na Cipru (UNFlCYP) koje
[a biti ftnancirana iz mogucih potreba misije se odrzavati pnmtrte, ne- zemlje koje s veli su postavljene u o:iujku ONUCA
sredstava zemalja clani- koje bi se mogle pojaviti go vodttt pregovore, no brojem vojnika sudjeluj 1964., zatim, UN Disenga- 1989-
ca UN, ili kako je uobtca- radi nj~nog uspjesnog kod nas bi mirovne sna- u akcttama UN (kao n gement Observer Force
. Jeno obveznim doprlno- · odvljanja, Prava rnirov- ge m:ogle imati daleko Skandinavske) osi (UNDOF) koje SU smje-
sima, nih snaga ograntcena su vise problsma upravo s 'vaju specijalne pro. stene na Golanskoj viso-
Takozvane -operacije na samoobranu, imaju odrzavanjem prekida me obuke i pose ravni u Siriji od syibnja
za odrzavanie mira-, pe- Iskljuclvo lako obrambe- vatre zbog neprestanih kampove za potre 1974, te UN Interin;i For- 1965-1966
ace-keeping operations, no oruzle koje mogu · provokacija i gotovo svjetske organizacije. ce in Lebanon (UNIFIL)
su deftrurane u. UN kao upotrijebiti Samo u kraj- otvorenih napada bivse dosadasnjtm akcija: od oiujka 1978. ·
akcije koje ukljucuju voj- njoj nuzdi, ako su Im !i- Jugo-armlje I srpskih pa- UN, ne racunajuci rat
no osoblje bez of'enztv- voti neposredno ugroze- ravojnih formacija. Koreji u kojem je po, adnja opera-

Z
ONUC 1963-1964
ni, Ako jedna od strana U sastavu peace-ke- nulo preko 30.000 am, cija u koju su
nlh snaga radl -odrzava-
nja iii uspostavljanla dovede rnisiju u opa- eping snaga nalaze se 'I rtckth vojnika, dosad usli l!!'l, p~iJe
1960-1964
UNAVEM
/ -
medunarodnoga mira i snost, postoji mogucnost promatraci (observers) stradalo oko 750 ljudi angaz1ran1a 1989- UN TAG
sigurnosti u .podrucjima da Generalni sekretar koji nemaju gotovo nika- sluzbi UN. . u Jugokrizi, je 1989-1990
sukoba, Te operacije su zatrazt od Vljeca slgur- kvo oruzje, alt ponekada Od formiranja svj, . kontrola primirja na de-
dobrovoljne i ternelje, se nostt intervenciju. ' mogu biti pojacane lako · ske organlzaclje, izv, militariziranoj g.ranici . ja i Krajina. Spominju se nazocni na nekom tere- problernaticna, Vjerojat-
na dogovoru i suradnjl, a Vojno osoblje ukljuce- naoruzanim pjesackirri na je samo jedna ak, 1zmedu Iraka i Kuvajta. ukupno 22 mjesta, sto nu · omoguciti prestanak no zbog losih iskustava
natcesce se "primjenjuju no u peace-keeping ope- snagama uz koje obve- : u kojoj j~ p~imijenj Radi se o 1500 ljudi pod gradova sto opcina u ko- svih sukoba. Pia.vi slje· UN se tako tesko odlucu-
da bi pomogle prilikom raciju osigurava se na zno idu i dobro oprem- sila i ona Je b1la vrlo zapovjednistvom austrij~ je bi se trebale smjestiti mdvi velicaju se kao sim- ju slati svoje vojne snage
odrzavanja • prestanka temelju dobrovoljnosti ljena odjeljenja koja promitirajuca· za skog generala, koji su plave kacige. Operacija bol nepristranosti, mfro· cak i •na @na mjesta na
vatre-, aststtranlu prili- drza.va clanica. Kad je imaju zadatak logisticke Naime, 1950. UN su preuzeli polozaj od ame- UN na prostorima ,bivse ljubivosti i postivanja te- kojima bi bilo ocito da bi
kom povlacanja trupa prikupljen dostatan broj potpore. brili Americi da pod rickih snaga, a u ciju se Jugoslavije biti 6e i po meljnih civilizacijskih mogle biti stvarno pot-
zair~cenih strana te ost- vojnika za popunu. kon- Govoreci o ustrojbi mi- hovim okriljem osi sposobnost i efikasnost, opsegu najveca i apso- nacela. Objektivna pro· rebne. Upravo zato im je
guravanju dogovorene tingenata, plave kacige rovnih snaga, trebalo bi vojne si::i:age i intE:~e a~o <lode do nekog kon- lutno najskuplja (proc- slost oruianih .snaga toliko trebalo da pocnu
udaljenosti izmedu njih dolaze pod komandu i ponoviti da se sastoje od u KoreJ1. Ta akc11a fhkta kada americke jenjuje se na oko 200 rni- UN, medutim, n13 ostav- poduzimati konkretne
na eventualnom bojistu. odgovaraju Generalnom odgovaraju6eg broja voj- nije bila u skladu sa s· snage u potpunosti na- lijuna dolara). Mirovne lja bas uvijek takav do- mjere u svezi sa situaci-
Peace-keeping operactje sekretaru UN, koji je za- nih kontingenata osigu- stinom peace-keep puste podrucje srednJeg snage biti ce sastavljene jam. Silo je akc.ija u koji- jom u Hrvatskoj, ·
nisu nlkada iskljucivo duzen za . upravljanje ranih od drzava clanica, operacija koje se te~e 1stoka, vec. sumnja. od 10 bataljuna pjesa- ma su snage UN odig.ra-
vojne, One ukljucuju i ci- operacijom i obvezan je te popunjenih na terrie- na pristanku 2:8race Casnici za vezu UN, su stva naorui.anoga lakim le znal:ajnu mirotvornu pripremio: . TOMISLAV
vilno osoblje koje se bavi o njoj izvjescivati u odre- lju zahtjeva Generalnog strana, te s nacelom prethodnica · mirovnih naoruzanjem i koristiti ulogu, ali i onih u kojima LACKOVIC
QSIJEK · . · .G.RAD zaciji zrvota, Glavas je organlztrao' I
obranu grada, Neprijatel] se, isti-
na, primakao skoro na puskomet
do grada, alt dalje ni makac,
11 svibanjskoj proslavi desetogodis-
njice mature. -Znas, pdcinje me-
lankolicno prtcatl Bosanac, sad [e
mnogo teze, Teze nam ti gubici

1NATA, l PRICc)SA
»Hrabrost i pozrtvovnost branl- sad padaju. Na frontt nekako ne-
telja Osijeka .i svth koji su dosli u mas vremena za tugu, za bol. Raz-
grad braniti ga, zaustavtla je agre- misljas kako pomoci covjeku, kako
sora. Danas je apsolutno jasno da spastti njega i sebe, ranjene doves-
se neprtlatel] nece primaknuti ni ti do bolnice, unistttl agresora da
za osnnmetar, nego ce postupno vise na napada, Razmisljas o teh-
Ljudi su se vratili svom odstupati. Naravno, zeljeli bismo ntckim stvarima. Ali, kad ostanes
da se oslobadanje odvija na miran sam, kad se nista ne dogada, kad
gradu i obrana je nacm. politicktm sredstvima, ali zatvorts oci, a ne mozes zaspati.
ako ne bude tako islo, imamo naci- Tad se vracatu one sltke, scene s
. ucvrscena u neproboj na da okupatore tstjeramo s hrvat- fronte.« Bilo je i trenutaka malo-
bed em skog terttorna-, kaze nam Brant-
mir Glavas. ,. · ,
dusnosti. Razmisljas sto imam od
OsQek nlkada nece bit/ Ocek rata i slobode kad sam Izgubto
Do prve linije fronte pratio nas nalbolje' prijatel]e, razorili mi dom,

l
je Zvonko Gabric, . osjecki -vete- pokusall unistitt ljubav u meni.
doslovce i simbolicno. Iz p• rk, ran-, a danas vojni policalac. Pre- Bazmisljam i o mojim poznatima,
sa i tnata prvih dana prim ma Tenju Iinija obrane je odmah
gradske vlasti upalile su ulii susjedima i prijateljima koji su bili
· . uz Poljoprivrednl fakultet . kojl napustili · grad. Cast je i pitanje
nu rasvjetu u centru g [e poslije brojnih bombardiranja i
Gardisti su u vojnicklm cizma saVjesti ostati u svom gradu kad [e
raketiranja postao sablasna, raz- napadnut, .sa svojim prijateljima
zaigrali nogomet dok su na rub rusena zgradurina, Na drugoj ltnl-
ve grada padale granate. Bio je kad im je najteze. Dogadalo se da i
ji novopridoslt decki i oni koji su takve misli dodu na um, ali kad
potez riztka, all 'i ponosa, inata se morali vratlti u grad, kopali su
strasti. · . pocme borba sve se zaboravlja,
rovove. -Veterani- ih, u sal; zezaju nerna vise ljutnji ni sumnji u op-
Zlatko Krarnartc, -gradonace da su dobrovoljci.
ntk s naocalima-, ispred svog ravdanost i ishod domovinskog ra-
da docekao nas je u plavo] lako ta.« Na kraju razgovora Bosanac
majici. Rijetko koji grad u Hrv nam prevodi po;matu izjavu popu-
skoj ima tako nekonvencionalnd .larnog americkog predsjednika
gradonacelnika. Nije nas i J.F. Kennedya: »Nemojte pitati sto
shvatto da je pitanje casti i ponosa je Arnerika ucnila za vas, nego sto
-bttiu gradu kad se ruse njihovi do- ste vi ucinili za Ameriku !« To mora
movi, njlhove crkve i svetista. biti i nas,,moto. Vrijeme je da svi
Za naseg boravka u Osijeku ag- zapitamo koliko smo i sto mi mo-
resor je ispalto tek nekoliko gra- zerno nap'raviti za Hrvatsku, a ne
riata na grad. Ispod prosjeka i svih sto je nama Hrvatska dala. Hrvat-
dosadasnjth normi. ska nam daje sve: slobodu, mir.
Vodica Gabrica spominjemoup- ljubav, postovanje. ·
ravo zbog toga sto je za naseg bo- Posljedni tjedan Osijek su posje-
ravka i njegova obiteljska ku6a, u civale razne delegacije, umjetnici i
-Kad smo dosli u Osijek, kaze Drvarsko] 9, dobila granatu. Nje- glazbenici, poslovni partneri, do-
Kapetan Zulu, ovo je bio sablasan gov prvt susjed Boze Jurcevic up- brocinitelji i politicari. Gradona-
grad. Grad fantom. Ovaj povratak ravo nam je pokazivao od granate celnik Kramaric svakodnevno pri-
Osiecana kucama mnogo znaci u ulupljeni sljern ko]i mu je spasio ma delegacije iz europskih gra<lo-
podizan]u morala ratnicima. Gle- glavu. Brat mu Ivica jos uvijek ho- va koji nude pomoc, i sto je vazn:i-
dao sam · kako untstavaju Ostlek, da sa stakama zbog rane na nozt, je, poslovnu suradnju. Na vojnom,:
kako granatama ubllaju civile, dje- a trect.iz obitelji Jurcevic, zo-godts- planu obrana je ucvrscena u ne-
cu i stance. Rekao sam sam sebi nji Drazen negdje je na polozaju, probojni bedem, gradani su se
vremena primiti zbog zauzeto - moram tamo ottet. Moram vam Navfkli na svakodnevne detona- vratili svom gradu i sve je spren;i-
all usput nam je tsprioao. da jos nesto reel. Zagrebacki decki na cije deckt su se poceh zezati tko ce no za obnovu i pocetak novog zi-
predstoji veliki posao. -Kad su mi mnogim su ransttma u prvim bor- provjeritt ciJu je kucu pogodila. vota.
Izabrali za gradonacelntka mis benim linijama, pa i na ovoj fronti. -Mala je,' 60 milimetara. ne moze
sam da cu se posvetiti organizaci: Nije tocno da se samo secu Zagre- to puno naskodit.« Iduct dan mo- MARKO MARKOVIC
civilnog zrvota, orgaruzaci]t born. Kollko sam mogao vidjetl Za- rah su promijeniti desetak lesonit
tva, a ne drzave. Sad pripremam g~ebom hodaju mladici tz Osijeka, ploca koji su do krova izn1jeli sus-
dolazak plavih kaoiga koji ce vj,

~a
Vinkovaca ili Vukovara, sto se mo- jedi Srbi.'
rojatno biti stacionirani i u Osij ze vtdjeti i po registarskim tabllca-
ku, a pravl posao tek sltledl.«
Kramaric je s trideset i neku vJ
rojatno najmladi gradonacelnfk
Hrvatskoj. Jedan od fenome:
Osijeka je i to sto svi znamo tko
njegovi celnt ljudi. I civilni i voj
Dok se Krarnaric brinuo o on
ma nlthovth automobila.
Osijeku [e kratko vrijeme prtjeti-
la netzvjesna sudbina, Bio je u po-
luokruzenju agresora. Pretjerivalo
se kad se govorilo da je u Osijeku
ostalo tek 30 posto njegovlh grada-
na. Dan~ [e najveci broj njih
U bazt 106. osjecke br.igade,
raspitujemo se za stare
poznanike i prijatelje.
Dario je nepovratno ott-
sao, 'Ivtoa je na l.iJecenjti, Mak na
rehabilitaciji u nekim od htvatskih
>

' . .
•

.
.

topllca. _Ni Danijela nece biti na

 H . ~ •..,.A
·.\w·"·"'·
. .. T s·
·:.. : KA
:-.· ..
u:· :·'E·u'1.0,s101.:. oillACJ
edunarodno pnznarue Republike Hrvatske sanse, na duhu Srednje Europe i povijesti oblliezeno] prt

M
kao suverene drzave i, samim tim, subjekta padnoscu katolickoj civilizaciJi Jos od vremena kneza Bra-
medunarodnog prava, neosporno je najvtse ntrnira, dakle od 879. godine. Hrvatska 1,1 europskom ozrac~
dosegnuce pollticke strategije Hrvatske de- ju mora biti Hrvatska koja ce Europi i svijetu znati dokazatl
, mokratske zajednlce i predsjednika Bepub- da [e Dri.ic bio relevantni Moliereov predsasnik, da je Gun-
like dr. Fran]e Tudmana. Hrvatsku je prije dultc bto Jedan od nalveclh europskih baroknth pisaca, da
kraja sijecnja prlznalo cetrdesetak, rnahom europskih ze- Klovic. Vlacic ili Boskovtc nrsu Slavenl iii Illn, kako ;os uvi-
. malja. Medutim, ovo sto je dosad 'posttgnuto samo je dio po- jek ptse u uglednim enciklopedijama, nego Hrvati. Da ne
sla koji treba obaviti kako bi Hrvatska dolsta postala res- govorimo o naso] poltttcko] i kulturnoj povijesti ovoga sto-
pekt.abilna claruca europske i svtetske zajednlce. ljeca, kola [e Europl terra tncognlta, koja se jos uvijek svodl
Priznanie Republike Hrvatske zasad prvenstveno znact na sukob dva radikalca, na sukob Tita i Paveltca, bez os-
moralnu pobjedu nad agresorom, dokaz da vise nikada ne- novnog uvazavanja cak i takvih veltcina poput Stjepana
cerno morati trpjeti beogradski diktat; zatim, naravno, os- Radioa.
tvarenje doslovno tisucljetne teznje naseg naroda za uspos- Hrvatska, dakle, bezuvjetno rnora dokazati svo] auten-
tavljanjem samostalne drzave (teznje koia je podjednakom ttcnt europski tdentltet, mora potvrdttt da vec dvanaest sto-
snagom pokretala carskog generala Jelacica i protuhab- ljeca pripada zapadnoeuropskom kulturnorn krugu I da je
sburskog puntara Kvaternfka), Medutim, poslije olaksania stvaranje neovisne hrvatske drzave samo poltttcki izraz
sto ga je, 15. stjecan] 1992. godine donio Hrvatsko], valja se prtrodnog postojanja hrvatstva na europskim prostortma,
zapliat! sto jos rnoramo poduzetl da bi Hrvatska uspjesno
djelovala kao samostalna drzava? Sto, dakle, poslije pri-
znanta? Po eemu se Hrvatska, u ozracju europskih zvijez-
- OTKRITI AMERIKU ! -
Drugi strateskl cilj Hrvatske poslii.e priznanja jest okre- asuprot takvom stavu hrvatskog javnog sko sluzenje voJnog roka i na stvaranje snaznog vojno-in-

N
da. mora razlikovati od Hrvatske pod komunlsticklrn pe-
tokrakom i nesretnim jajackirn znamenjern? tanje prema Sjedinjenim Amertcktm Drzavama, U nasem mnijenJa, nasi ministri i predsjednikovi sav- dustrijskog kompleksa.
Daljnje potvrdivanje Hrvatske kao drzave koja je kadra je javnom mnijenju stvorena slika o Americi kao o protiv!11; jetnici smatraju kako je nuzno napraviti ra-
samostalno opstojati odvtjat ce se na nekoliko razlna, Neke
od tih razina vec se sada s velikom stgurnoscu mogu pre-
ku emancipacije Hrvatske od Jugoslavtjs. Ta je slika, medlJ.il
tim, uglavnom netocna, Ona. [e pos!Jedica nerezurmjevanle
dikalni zaokret u odnosu prema Americi.
Premisa takvog politickog misljenja Jest ci-
....• I ONO NAJVAZNIJE •.• -
poznati. konzervativne naravi amerlcke vanjske politike. Politlka njenica da Hrvatska nece postati punoprav- Medutim, Hrvatska vojska ni u jednom trenutku ne smi-
Kao prvo, Hrvatska trajno mora postovatt cmtemcu da State Departmenta vec se desetllectma temelji prije svega ni clan medunarodne zajednioe dok nas god ne priznaju i je doci u situaciju da se ponasa k~ politicki cimbenik. Sva-
su zemlje srednje i zapadne Europe najvise uclntle u njenu na legalizmu. State Department mkada nece prvi poticatl Sjedinjene Amertcke Drzave. Hrvatska stoga, smatra se u ku takvu nakanu i politicka vlast i najodgovorniji casnici
korist, kad [e rijec o ratnoj pomoci i medunarodnom pri- priznanje neke nove medunarodne ctnjenice, osim ako nr- vladinim krugovima, mora poduzeti sve kako bi se u sto bo- HV moraju smJesta otklonitl. Utoliko su bespredmetni raz-
znanju, Konkretno, Austrtja i Njernacka upravo su nelz- su u pitanju neposredni interesi Sjedinjenih Americkth ljem svjetlu prezentirala ti Americi 1 kako bi dokazala da govori o buducem statusu bivse vojne bolnioe ill nekih dru-
mjerno i gospodarski i diplomatski zaduzile Hrvatsku. Vrlo Drzava, Hrvatska javnost pak nije mogla shvatlti da Hrvat~ n!Je pronjemacki i protuamericki raspolozena. Hrvatska, gih nekretnina koje je posjedovala JA. 0 njihovoj buducoj
im je blizu i Madarska, koja je pomagala u skladu sa svo- ska, bez obzira na sve patnje i zrtve, nije u najuzem polju ukr.atko, mora pokusati pridobiti simpatije americke jav- namjeni smiju odluciva.ti jedino civilni organi vlasti. Bilo
Jim materijalnim mogucnostlma, Italija je, pak, odigrala interesa americke diplomacije. Stog~ se sluzbeni Washin· nostl i americke sluzbene politike. Hrvatska vanjskopolitic- ka.kvo mijesanje vojske u .odluke politickih tijela znacilo bi
kljucnu ulogu pri nagovaranju skepticnih clantca EZ-a da gton prema hrvatskom i jugoslavenskom problemu drz.ao. ka orijentacija mora se, u skladu s tim, promijeniti: od sred- povratak Hrvatske u komunizam najgore vrste.
prtznaju Hrvatsku, dok [e Vatlkan, svojom neusporedivorn iznimno konzervativno. i pasivno, ne zeleci poduzeti bilQ nje i sjeverne Europe mora krenuti preko Atlantika, gdje Treci strateski cilj priznate dri.a.ve Hrvatske jest, dakle,
moralnom snagom podrzao stvaranje novlh drzava na ju- kakvu lnicijativu koja bi promijenila·status quo. Valja bai smo do sada, istini za volju, vrlo m.alo poduzell. stvaranje snazne obrambene koncepcije koja, istodobno,
goslavensko] leslm. Bitno Ie jos jednom istaknutt da je Vati- zato uociti, da se ne bi tvrdilo kako amerlcka administracl- ne6e ometati normalno politicko djelova.nje drt&ve i. drus-
kan u slucaju priznavanja Hrvatske i Slovenije ucinio povt- ja pomaze Srbiji, dl\l, se Sjedinjene Ori.ave podjednako po- Drugi strateski cllj Hrvatske poslije 15. siJecnja osvaja·
nje je, dakle, Amerike. tva.
jesni presedan buduct da Sveta Stolica uvijek medu po· nasaju i u aliirskom pitanju (kada su podrzale stanoviti ob-
sljednjima prtznaje novonastale drzave, dok [e to ova] put lik vojne diktature) p'a i u kuvajtskoni slucaju, kada im je
ucinlla prva. trebalo cak sest mjeseci da vojno interveniraju u zoni od - GOSPODARSKI OPORAVAK -
Medunarodnu afirmaciju nove Hrvatske odredile su, prvorazrednog americkog strateskog interesa. VOJNA SIGURNOST Mozda najvazniji cilj kojem Hrvatska mora stremiti po·
dakle, s jedne strane zemlje pripadnice srednjeeuropskog Zbog pasivnosti americke diplomacije glede rata u
Hrvatskoj, u nasoj su se javnosti sve otvorenije pocele ispo~ Treei ·strateski cilj Hrvatske posllje priZnavanJa jest us- slije priznanja. jest gospodarski oporavak. Medunarodno
:kulturnog kruga (Austrija, Madarska, Njernacka) as druge priznanje omogucuJe Hrvatskoj kandidaturu za ula~ u
strane Jzraztto katollcke zemlJe (Italija) i sarna sredtsnjlca ljavati nesimpatije prema sluzbenom Washingtonu. Jer, ~ postavljanje najvece vojne sigurnosti. Hrvatska. je, bez obzi·
tolictzma, drzava Svetog Petra. svijesti prozapadno odgojenih dri.avljana Hrvatske, sluzbe- ra na tragicne zrtve poginule u incidentima tijekom petna- razne gospodarsko-novcars~e ustanove, koje neposredno
ni je Washington svjetski zastitnik pravde i demokracije, estoga primirja, vrlb blizu svrsetku rata. Medutim, svrsetak mogu pomoci obnovu, S obzirom na.stravicna ratna stra-
edutim, kako je to u svojem eseju u Ne- ovog rata ne zna.ci istodobno i kraj nasih sigumosnih pro· danja., Hrvatska bi se trebala i;zboriti za svojevrsni Mar-

M
djeljnom Vjesniku od 19. sijecnja istaknuo koji se uvijek iestoko suprotstavlja raznim tiranskim nak&-
zama, od Mao-Tse-Tunga i Staljina, preko vijetnamskih ko- blema. S velikom se vjerojatnoscu moze ocekivati da ce Sr- shallov plan. Uclanjenje u vazne medunarodne ustanove,
nas ugledni povjesnlcar dr. Ivo Banac, i u bija i dalje ozbiljno ugrozavati nase granice. Stoga se poput MMF-a 1 osiguravanje izravne i izdasne strane po-
Hrvatsko], a poglavito u Europi i svijetu, ne- munista i Fidela Castra, do Noriege i Husseina. A sada isU.
taj Washingtoi;i dopusta Milosevicu i Adiicu da unistavaj11 Hrvatska mora odluciti za najadekvatniju koncepcijU obra- moci (ali i osiguravanje uvjeta · za sigurna i profitab)lna
dostatno je poznata nasa pripadnost sred- ne. Posebno je vazno naglasiti da Hrva.tska po svaku cijenu strana ulaganja) Jedan su od glavnih oiljeva nove Hrvatske.
njeeuropsko] i katolicko] kultun, -Francus- malu, donedavno nenaoruzanu zemlju. Nasa javnost olle-
vidno nije imala nimalo razumljevanja'za pravila i •finese mora prihva.titi koncepciju civilnog, nemilitariziranog Sto, dakle, poslije priznanja? Hrvatska.mora., redom, po-
ki nas pisci opisuju kao divljake, dok ugledni americki ko- drustva. Naizgled, ta.kva se koncepcija suprotstavlja svojev- tvrditi svoj europski identitet, uspostaviti diplomatske od-
mentatori tvrde kako su Hrvati poznatiji po nacizmu nego u ponasanju americke diplomacije, pa su Sjedinjene Ame-
ricke .Ori.ave dugo bile glavni protivnik medunarodnog rsnoj izraelizaci)i Hrvatske, kbju predlazu mnogi relevan- ' nose sa SjedinJenirn Americkim Drzavama i
po demokraclji- pise i'rofesor Banac, tni vojni i politicki strucnjaci, koji u Izraelu vide idealan stvoriti jaku obrambenu vojsku koja ni u · .
priznavanja Hrvatske, dok se dahas, kad je ta tema ad ac~.
model obrane male drzave od brojnijih i stalno nasrtljivih jednom casu ne smije dobiti bilo kakav politicki utjecaJ te,
- KULTURA - BRANIK HRYATSKE- uopce ne spominje dobro poznati stav State Departmentll
prema kojem ce Washington, kad je rijec o novim eurot>:: Protivnika. Izra.elski se model moze, nedvojbeno, ukljuciti u nakraju, osigurati izvore za gospodarski oporavak i prepo·
Jedan ·od prvih zadataka nove Hrvatske mora, dakle, bi- skim drzavama, slijediti Bruxelles. Dapace, Washington Je koncepciju hrvatske obrane. Vjerojatno 6emo se morati na- rod. Tek poslije i.spunjenja tih, doista vrlo zahtjevnih cilje-
ti povratak europskog kulturnog idehtiteta, koji se podjed- dalje u nasoj javnosti jedan od posljednjih zastitnika bili viknuti na opcu vojnu obvezu, p.a izdvajanje velikog dijela va, Hrvatska ce biti ravnopravna. europska dri.a.va.
nako te~elji na zasadama talijanskog hu~anizma i rsne- kakve Jugoslavije. · nacionalnog dohotka. za potrebe Hrvatske vojske, na zen- . DAVOR BUTKOVIC
 - Pltanje je hoce Ii NATO os~ti ona- Jako mala zajednica. koliko mogu nasto-

OBRANA·. U ,· SLUZBI ko konstituiran kao do sada. Hrvatsko

usmjerenje je zapadno. I povijesno, kul-
turno, civilizacijski, a na koncu i eko-
nomski gledano. Zbog toga 6e se Hrvat-
ska usmjeriti otprilike jednako kao i
zemlje Zapadne Europe. Razvoj situacije
je upoznati Svjetsku Zidovsku zaje5fnicu
sa stvarnim stanjem u Hrvatskoj. Zidovi
imaju povijesno opterecenje stradanji-
lna koja su do:iiVjeli u drugom svjet-
skom ratu, koje Im nalaze oprez i strah.
Srpska diplomacija to zlorabi i na toj os-

CIVILNE DRZAVE
na Istoku ce promijeniti mnogo toga. novi proglasava Hrvate genocidnima,
Vjerujem da NATO vise nece igrati ulo- krvolocnima, onima koji zive negdje u
gu kao nekad. Zasad je prerano govoriti prapovijesti.
o eventualnom stupanju Hrvatske u NA- Razmjernim postivanjem primirja i
TO. skorim dolaskom -plavih kaciga« nalazi-
Hrvatsku je priznala vecina europskih mo se u stanju negdje i.zmedu rata i mi-
. Razgovor s Gojkom Suskom, ministrom obrane Republike Hrvatske driava, te Kanada, Australija i druge. ra. Vidite Ii skoro, potpuno okoncanje?
Mo:iemo li u dogledno vrijeme ocekivati - Nadam se da je rat u cjelini za-
priznanje Sjedinjenih Americklh Dria- vrsen. Cis6enje zaostalih cetnickih for-
Hrvatska je driava od 15. sijecnja me- Dakle, -plave kactge- bl trebale Ispra- on! koji su krvlju umrljali ruke. TI . macija i prisutnost •plavih kaciga• po-
dunarodno-pravno priznati subjekt me- va?
titi JA ~ teritorija Hrvatske, te razoruzatl vteno odgovarati, ako prije toga - To je pitanje dana. SAD su dobrim trajat ce jos nekoliko mjeseci, ali rat ka-
dunarodne zajednice. Mijenja li sporne- paravojne, cetntcke formaclje, ukoliko bjegnu. dijelom iz nepoznavanja situacije imale kav smo dozivjeli je zavrsen. Okupatori
nuti dogadaj strategiju hrvatske obra- ne pobjegnu. Rjesavanjern svega toga, Oni koji ce ostau, morat 6e p jednu globalnu strategiju i to na racun Vise nemaju dovoljno snage nanijeti od-
ne? bit 6e ornogucen povratak prognanih Hrvatsku kao domovinu i uzlvat· odrianja I opstanka Jugoslavije, koja je lucujuci udarac, a mi lpak, imamo I or-
- Stvarnost priznanja i stupanja Hrvata. Nestvarno je ocekivatt da se to gradanska prava, Imat ce i obvez za njth gledano, geostrateski, predstav- ganizacije i snage i sredstava odbiti bllo
Hrvatske na medunarodnu scenu ne dogodi preko noel. Sve je poruseno, Prije svt ostali. Bit ce njlma u korist da. ljala takozvanu •bafer• zonu izmedu ls- koji udarac. To im je dovoljno upozore-
umanjuje obrambenu spremnost l vojnu povratka morarno sve izgraditi. ju zakone hrvatske Driave. toka i Zapada. Buduci da danas vise ne nje i poruka. Nece se usuditi pokusati.
pozornost. Rat nije zavrsen. Jos uvijek Kakva je uloga Hrvatske vojske u tim 0 posljednje se vrijeme kalkul postoji opasnost od sukoba izmedu lsto- Neki krajnji ekstremisti jos bi mogli i po-
imamo veliki dio teritortja koji morarno operacijama? gucnoscu nastavka rata, all oval ka I Zapada, tako i opstanak Jugoslavije kusat ce ,napraviti vece provokacije, ali
osloboditi. Prihvacamo dolazak mirov- - Hrvatska vojska nece izravno sud- teritoriju Bosne i Hercegovine. Hercegovine nekakvoj novo], tre6oj Ju- kao cjeline vise ne igra tako veliku ulo- rat kakav smo osjetili je gotov.
nih snaga UN, alt moramo biti spremni jelovati u tim operacljama. Krizna pod- kom velikog kontingenta JA u goslaviji, ne vjerujem da. bi hrvatski, a i gu. Promjena u amerlckoj politic! uzima Na kraju,, zamolili bismo Vas, da kao
osloboditl okuptrana podrucia I na dru- ructa 6e bit! demllttartztrane zone. Uz Hercegovinu, stanje se u toj re1 muslimanski narod na to pristao. vrijeme, koje im je potrebno da shvate i ministar obrane Republike Hrvatske ka-
g! nacin, ako na to budemo prisiljeni. -plave kacige-, na tim ce podruejima bit! bivse Jugoslavije zaostrava, Kako prihvate jednu novu stvarnost. Na za- :iete nesto o buducem ustrojstvu Hrvat-
Ako -plave kacige- iz bilo kojeg razloga prisutna policija Republike Hrvatske. Posve SU vidljive nakane srbijanske
girati hrvatska obrana u slucaju politike. Nasa je duznost i obveza pratiti lost, Hrvatska je za njih samo driava sa ske vojske, nastale u domovinskom ratu.
ne dodu, danas, u ovom povijesnom tre- Njeno ustrojstvo i funkcija su poznati. nja sukoba u Bosni i Hercegovinl? cetiri i pol milijuna. stanovnika. na ma- , - Nemamo namjeru, nit! lmamo eko-
nutku ne rnozerno dopustiti nesprem- Bit ce konstitulrana na nactn koji zado- sto se dogada na tim podruc:Jima. Ako
- Iskreno, zabrinut sam. To mi dode do toga da hrva.tski narod u Bosni i lom teritoriju, gdje nemaju nekakav na- nomskih mogu6nostl stvarati veliku voj-
nost. voljava nacionalni rectprocttet pucan- domovlna. Ml postujerno zahtjeve rociti ekonomski interes. Americki biz- sku. Danas, dok smo u ratu, moramo
stva na tim podrucjima. Naravno, ne Hercegovini bude ugrozen od strane JA,
Zadnje potpisano, petnaesto primirje narodne zajednice o nepovredivo, Republika Hrvatska 6e intervenirati i nis ima velik utjecaj na americku van- imati vojnu spremnost i angaziranost.
se uglavnom postuje. Kada mozemo oee- ona] koji Je danas, buducl da su ve6inu nica i suverenosti kako Bosne i H jsku politiku. To sto interest imaju odlu- Jednom, kada dodu normalnlji uvjeti, sa
Hrvata prognali iz njihovih dornova, au politicki I ekonomski, a u krajnJem slu-
kivati nedavno najavljeni dolazak -pla- vine, tako i svih republika koje ca.Ju i vojno. To je najbolnija 1 naJteza cujucl utjecaj na politiku, ponekad se zapada, sjevera, a posebice s juga nam
vih kaciga-? njihove kuce doselili srpske obitelji lz Sr- Niu kom slucaju ne zagovararno pozitivno, a ponekad negativno odraza- ne prijeti opasnost. Morat 6emo bit! op-
mogucnost. Ako dode do odluke da se
- Da, primirje se postu]e. Prvu grupu, bije, posebice u Baranjl. Policlja 6e bit! nje Bosne i Hercegovine. Musltrru Bosna i Hercegovina mora cijepati, tada va. Nesreca je malih naroda, medu njl- rezni na granicama prema istoku.
nadam se, mozerno ocekivati za oko dva ustrojena prema popisu od prije poeetka bi i Hrvati su konstitutivni narodl ona nesta.je s medunarodne i politicke ma i hrvatskog, sto im sudbina ovisi o Hrvatska vojska 6e biti ustrojena po mo-
do tri tjedna. Ali, Jos uvijek postojl pro- rata. publike. Zagovaramo im pravo scene. U tom sluca.Ju, vjerujem da bi se takvoj politici. Zagovaraju sigurnost, sto delu zapadnih zemalj~. Sastojat ce se od
blem. Po usvojenu prijedlogu UN, -plave Dakle, Hrvatska vojska nece biti prt- odluce o svojoj sudbini. .Govori se Republika Hrvatska ukljul:ila u obranu je s jedne strane opravdano, a s druge redovne, regrutne vojske, s vojnim ro-
kacige- ce blti rasporedene tamo, gdje je sutna na podrucjima gdje ce bit! raspo- plsivanju referenduma. Da Ii 6e 1 hrvatskog naroda i teritorija na kojem apsurd. Nije prvl puta da su podrzavali kom od deset mjeseci, elltnih jedinica,
srpsko pucanstvo iii vectnsko iii znatna redene -plave kaclge-. ga doci, pod kojim uvjetlma., da U zive. ' diktatore do zadnjeg casa, a onda se takozvanih komandosa, osposobljenih
manjina. Medutim, ima dijelova teritori- Znajuci da jugoslavenska vojska i cet- u mogucnostl odrzati ga ... Med Osim u Bosni i Hercegovini, Hrvati fi- preko no¢i usmjerili suprotno. Mlslim za pokrivanje kriticne grantee prema is-
ja gdje ti cimberuci ne lgraju ulogu, a
nicke formacije ne postuiu medunarod- na bl se zajednica morala vise a ve i u ostalim republikama bivse Jugos- na slucajeve Kube, Somose, iranskog toku i medunarodnih cimbenika - dro-
gdje je jos uvijek prisutna okupatorska, ne politicke cimbenike, rusenje helikop- ti i obratiti vecu pozornost na d lavije. Primjerice u Srijemu i Vojvodini, Saha ... ge i kriminala., te od profesionalnog di-
btvsa JNA, rezervisti l cetnicke formacl-
tera promatracke misije EZ bio drastl- u Bosni i Hercegovini. Ako sva gdje su sve oesci primjeri njihova uzne- Mo:iete li nam, molim Vas, nesto reel o jela - Hrvatske garde, slicne americkoj
je. Nedavna izjava Basete da to treba rt- can primjer, smatrate li mogucim suko- da Bosne i Hercegovine izglasaJu miravanja i omalovaiavanja. Poduzima :iidovskom lobiju u svijetu i njegovu utje- vojsci. To ne6e blti vellka vojska, ali 6e
jesiti politickim metodama, nalaze Iz- be izmedu -plavth kaciga« i JA? le suverenu, neovisnu drzavu, · li Republika Hrvatska neke odredene caju na medunarodno priznanje Hrvat- biti profesionalna do krajnjih granica.
vjesnu dozu sumnje i opreza. Nismo ta- - Mislim da ne. Ali paravojne forma- ka Hrvatska. ce to u potpunosti mjere da bi zastitila njibova prava? ske? Time cemo nadoknaditi brojcano stanje.
ko slgurnt dace ont postivatl dogovore cije ce stgurno izazvati incidentne sttua- Dapa6e, u buducnosti 6emo naste - Ntsmo u mogucnostl utJecati na po- - Svjetska Zidovska zajednica nikad Potrajat ce nekoliko godina da bismo
koje smo imali I koje je medunarodna
cije u dijelovima Krajine i oko Knina, su- postaviti odista usku suradnju • litlku drugih republika, posebice onu Sr- nije bila protiv slobodne Hrvatske. Se- postigli potpunu organiziranost i uhoda-
zajednica podriala. Primjerlce, Dubrov- de6i po izjavama Babita i kompanije. nomsku, kulturnu i drugu. To bl b: blje. Ne mozemo imati, niti imamo pre- damdeset su godina bili krivo obavjesta- nost. Vojska 6e bit! u slui.bi civilne dria-
nik i njegova okolica. Na tom podrucju Kako ce se -plave kaclge- ponijeti u tom idealnije rjesenje. Druga moguen tenzlje prema teritorijama. drugih re- vani. Hrvatskom se narodu pripisivao ve, a ne netko tko 6e •dirigirati• i name-
nema nit! veclnskog ntti manjinskog trenutku, mozemo samo nagadati. Po- savanja problema mlrnim putem publika na kojima zive Hrvati. Primjeri- antisemitlzam, a nisu imali glasa u s.Vjet- tatl svoju politiku. I .
srpskog pucanstva, a okupatorska arml- stoji opasnost da prestanu dolaziti. Na- uspostava Bosne i Heroegovine ce, Subotica vise nije naclonalno 61st skoj zajednici kojim bi to opovrgli. Neki Zelio bih se ovom prigodom obratiti
[a jos je uvijek tamo prisutna. Zasto? Ta-
damo se da se takvo sto nece dogoditi. federacije, driave kantona., gdj grad, s gotovo sto posto hrvatskog pu- drugi su govorili u njlhovo ime. Sve tra- svim hrvatsklm borcima i zahvalitl Im
mo nernaiukoga •Stititi•, sto navode kao Znaci li to da hrvatska obrana mora konfederalnom ugovoru svaki canstva kao nekad. S!icna je situacija i u gedije koje su Zidovl dozivjeli na podruc- za sve sto su ucinili za nasu Domovinu.
razlog svih svojih zlocinackth interven-
racunatt s mogucnoscu gerilskog ratova- imao mogu6nost 1 pravo demo ~~lni drugih gradova. i sela Srijema i ju Hrvatske u drugom svjetskom ratu, Reel hvala nije, nit! ce ikad biti dostatno.
ctja, Dakle, s tog bi se podrucja trebali
nja s oetnickim, paravojnim formacija- se nactnom oprediJeliti da li zell OJvodine. Na tim podrucjima danas nisu bile ni ve6e nl manje od onih na bi- Osjecam da su to dali iz srca, duse, ne
povuct i bez prlsustva -plavih kactga-. ma u spomenutim krajevima? toj drzavt. Ako dode do najgore prevladava srpsko pucanstvo. Jedina lo kojem po<!rucju Europe koji je bio pod ocekujuci hvala. Hvala ce im reel one
Prema prijedlogu, m!rovne snage ce bit! - Jedan od uvjeta koje je postavila EZ le, ako Srbi zauzmu stav da se mkaogucnost l jedino rjesenje koje Hrvat- nacizmom. Zidovska zajednica u Hrvat- generacije koje dolaze, koje 6e u potpu-
rasporedene i tarno, cime Dubrovnik os- je razoruzavanje paravojnih formacija. Hercegovina mora cijepa.ti, M s moz.e ponuditi Jest da omoguci skoj je shvatila da nl jedan narod u nosU uzivati u slobodnoj Hrvatskoj. U
taje krizno podrucie, sto je u njihovu in- Provokacija 1 terorizma ce zastgurno bl- isto tako, onda i Hrvati moralu Hrve:ttmaiz drugih republika, onima ko- svom bicu nije genocidan, genocldna ovom povijesnom trenutku, oni su ti koji
ti, all ne na duze vrijeme. Odnos Kntna i svo] interes i donljeti odluku. \to zele, preseljenje u Republiku Hrvat- mote biti samo polltika. Po njihovoj do- su odigrali najvecu i odlucujucu ulogu,
teresu. Beograda navjes6uje da se lli jedni iii ne6e uctnlt; rusta da bi potakla s ~- Ucinit cemo sve da bismo im osigu- kumentaciji, tijekom drugog svjetskog bez obzira sto nisu bill organizirani i op-
Koje su konkretne zadace mirovnih drugi trijezne. Mislim da ce onaj dio hod. Mi zeltrno da se sva tri n ra.h pocetne zivotne uvjete. rata nije jedan slucaj, vec puno njih gdje remljeni kako su treb.ali bit!, ali su du-
snaga UN? srpskog pucanstva koji ce ostati u Hrvat- ne i Heroegovine demokratskim Hoce li Hrvatska izgradivati vlastitu su Hrvatl pa I vodstvo Katolicke crkve hom, voljom i svijescu lzdriali. Zahvalju-
- Mirovne snage trebale bl stvoriti sko] shvatiti i prihvatiti da zivi u slobod- tzraze u kakvoj driavi zele zivjetl. nactonalnu sigurnost povezivanjem u stitili i spasavali Zldove od progona i jem svlma I nadam se da. vise necemo
uvjete za povlacenje okupatorske vojske no] zemlji, da na koncu Ima izbor ostati Bojim se da bi moglo doc! do ~urop~I;ru pollticku, pa i obrambenu in- ubojstava. Zidovska zajednica u Hrvat- niorati poloziti nit! jedan zivot na taj ol-
s kriznih podrucja, te omogu6ili usposta- iii otter. Jedan dio njlh je bio i zaveden i Srbija ve6 proglasava srpsku re v~graCIJu, iii oslanjajuci se iskljucivo na skoj uvelike je pomogla u borbi za sa- tar. Ipak pozivam sve na jos uvijek pot-
vu pravnog poretka mirnlm putem. Ako zlorabljen, neki cak nasilno i prijetnja- u Bosni i Hercegovini. Ako lz bifd as~te snage ill ce pak, poput neklh mostalnost Hrvatske i njenu izgradnju punu spremnost.
se ta dva uvjeta ispune, nasa strana ce ma prisiljeni da s njima suraduju. Svi ¢e razloga, posebioe vojnog prtt ~rugi.h postsocijalistickih driava trazitl na demokratskim nacelima. Znaju da. ce
biti zadovoljna, a trebali bi biti i oni. imati mogucnost izbora, osim naravno odluce o prisilnom prtpajanlu &zak u NATO? kao gradani ove zemlje Ima.ti sva prava.. Andrijana SESO
 teljske granate u karlovackom Pritom, ne nude bas nikakve doka- ne, kako bi svijet pokusali uvjeriti
predgradu Turanj. Tada su ranje- ze za takve smijesne i neargurnen- u osnovnu tezu srpskog propagan-
ni svicarski novinar Bruno Moser tirane tvrdnje. S druge strane, svi dnog stroja da se to -sarno goloru-
i Stephan Kloss iz njemackih novi- hrvatski novinari ubijeni su u civt- ki srpski narod bort za svoja pra-
na »Sachsische Zettung-, a zahva- lu a jedino oruz]e koje su imali u va-. Kako je novinare, a narocito
Jjujuci sreci neozlijeden je ostao ruci bila je kamera, fotografski ratne izvjestitelje koji su vec prosli
samo arnericki novinar Rosario aparat, kasetofon iii novinarska tko zna koliko najpoznatijih sviet-
V Esposito koji je vijest o tragicnom tskazruca. Osim toga, medu stra- skih ratista tesko preplasiti i zaus-

M·E.TA IA· IL·OCIN.CE

Zanimanje ratnog izvjestitelja oduvijek je bilo jedno od najzanimljivijih, ali
dogadaju dojavio zagrebackom
Uredu za strane novinare.
· Kako neprijateljska strana po-
stuje posljednji prekid vatre, potpt-
san u Sarajevu krajem prosle go-
dine pokazuje i podatak da su pod-
dalima dosta je i stranih novinara.
Tko zna, rnozda ce neprijateljska
propaganda uskoro i za njih tvrdi-
ti da su bili ustase? Kako, osim to-
taviti, to im srecom unatoc sve
brojnijih zrtava ne uspijeva. Tako
svakodnevno tisuce clanaka, fo-
tografija i televizijskih snimaka
odlaze u svijet pomazuci mu da
sto bolje shvati bit prljavog rata
uzern broju poginulih novinara u koji se vodi protiv Hrvatske. A do-
najopasnijih. Potvrdilo se to, nazalost, i u ratu u Hrvatskoj. Hrvatskoj vec u prvih dvadesetak KAKO SU ME maci i strani ratni izvjestitelji ne-
dana ove godine pridodana jos sumnjivo su uz hrvatsku diploma-
dva imena. Prvo su nekoliko dana PREBILI ciju i iseljenike najzasluzniji i za
nakon Nave godine vojni diver- U KNINU nedavno medunarodno priznanje
zanti jugoslavenske armije u oko- Hrvatske kao samostalne i suvere-
lici Osijeka ubili svicarskog novi- hrvatskim vojnicima rrna- ne drzave. Jer bez njihovih prilo-
nara Roberta Christiana Wurten- S mo sumo ugodnu iskustva. ga, istina o agresiji na Hrvatsku
berga, a desetak dana kasntte, ta- sto se nikako ne moze reci za puno bi sporije prodirala izvan
koder nedaleko Osijeka, poginuo drugu stranu. kaze Volker granica nase zemlje.
Petzold. reporter -SAT I• 1z
je i brttanski fotoreporter Paul Hamburga. .Jos na potetku ra-
Jenks koji je radio za Europsku ta sam iz Zagreba dogovorio
bilazeci brojna ratisa

0
novinsku fotografsku agenciju. razgovor s Babicern i Macu-
Njega je na prvim linijama obrane rorn. Kad smo prosh kra] po- sirom Hrvatske, od Sla-
Osijeka, kod sela Tenjski Antuno- stjed nje straze hrvatske pol ici- vonije, preko Pakraca,
vac, pogodio u glavu neprijateljski je. oni su bili vrlo ljubazrn i Novske i Banije, do Za-
snajperist tako da je unatoc brzo] upozonli su nas sto nus ceku dra i Knina upoznali
operaciji umro u osjeckoj bolnici. Ca k su nam 1.ai'.el1elida sc smo mnogo stranih kolega. Mnogi
vrallmo i'lv1 1 zd ra.vr. Nakon od njih bili su pravi veterani svog
Uz 25 poginulih (od Egona njrh doslt srno do vojske. no posla, nakon sto su prosli Liba-
Schotlanda i Gordana Lederera premda su nas pok usa h obes-
hrabriti. nisu bili pregrubi non, Afganistan, Bliski istok, Ku-
pa do najnovijih zrtava) vise nitko vajt, Filipine i druga poznata svjet-
Medutim, kad srno dosh do
ni ne zna tocan bro] novinara koji ulaza u Knin. napravio sam ska ratista, ali svi se slazu da je
su teze ili lakse ranjeni a za neko- gresku [er sam su srevsi se s ovo najprljaviji rat o kojem su iz-
liko novinara se jos uvijek ne zna Mart rcevorn m i lic tjorn. mixl io
jesu Ii takoder poginuli iii su ti vjescivali. Uz ostalo i zato sto novi-
da opet imam posla s Hrvat i-
srpskim zarobljenickim logorima. rna. Hckao sum i rn -Hello. tr i-
nari nigdje nisu bili toliko na uda-
Medu njlrna su i poznati vukovar- ends'• I tu re puklo Pocclo JC
ru kao u Hrvatskoj. Dokazuju to i
ski novinar Sinisa Glavasevic te matt reurame Trai'.111 su du ot- podaci. Primjerice, u Zaljevskom
dvojica ruskih novinara za kojima vortrno kameru. iako se na na- ratu, gdje je samo u najugrozenijoj
se traga vec mjesecima. Posebno so] kameri rnje ima lo sto otvo- zoni bilo oko 1000 predstavnika
je dugacak popis zlostavljanih no-
rrt i. A kad sam im dao karticu svih medija, poginulo samo troje
hn:atske press sluzbe. ras- novinara: u Hrvatskoj vec sada de-
vinara. Medu prvima su napadnu- trgali su te tvrdeci da Hrvat- setak puta vise.
ti Splicanka Heni Erceg a nedugo ska ne poston. Onda su me po·
zatim, u Novom Sadu, pretucen je ce li t ur i Posebno su pobjes- Osim toga, za razliku od ostalih
njezin televizijski kolega Denis La- njeli kad su vidjeli da na
prt ljazi imam znak -Croat ia svjetskih ratista, agresor u Hrvat-
tin. Usporedo s razvojem -balvan skoj ne postuje ni tradicionalne
Atr-h nesa-. tako da sarn se nu
revolucije- uslijedili su obracuni s
avijan]e jakih sirena Prttorn, u zelji da ulovi najbolje dateljima vjemo i profesional ' hrvatskim novinarima u Petrinji,
kraju jedva iz vuk ao. PRESS-oznake koje prema medu-

Z
narodnim konvencijama (a pri-
. prektnulo je t~ nedjelje kadrove, nitko od njih nije razrnis- preruo dogadaje s ratista, m Titovoj Korenici a ubrzo su -na hvatila ih je i bivsa Jugoslavija) sti-
razrnjerno rmrnu za- ljao o opasnosti kojoj se izlaze, a pritom doveo u opasnost i svoj red- dosli i strani kolege.
grebacku noc. I dok su neprijateljski su zrakoplovi poceli vot. ga, objasniti da je vecma pogtnu- te novinare i omogucavaju im da
jos sneni gradani trcali raketiratt, bombardirati i mitraljl- Da se ne radi o frazl dokazuju Zato se s razlogom namece pita- lih novinara pripadala hrvatskim rade svoj posao. Stovise, kod ne-
prema naiblizem sklonistu kako bi rali hrvatsku metropolu. Naime, podaci Medunarodne novinske nje zasto agresor tako nemilos- iii stranim glasilima, a samo jedan prijateljske strane PRESS-ozno.ka
rdno napada i domace i strane no- iii dvojica srpskim? najcesce izaziva iste ucinke kao
sacuvali zivu glavu, brojnim stra- kada novinarski nos nanjusi za- ganizacije da je od 83 novinara k,
nim novinarima smjestentrn u ho- nimljive dogadaje nema te opas- ji su prosle godine poginuli rad Vinare? Jedino objasnjen]e takvlh prlja- crvena krpa kod bikova, pa neri-
telu -Intercontmental- bio je to . nosti koja ce pravog ratnog izvjes- svoj posao najvise (cak 23) nas Neprijateljska strana uporno vih zlocina, sto ubijanje nevinih i jetko s posebnim uzitkom pucaju
znak da treba krenuti na posao. S titelja sprijecitt da sto bolje obavt dalo na rattstima u Hrvatsko], pokusava uvjeriti domacu i svjet- nenaoruzanih novinara nesumnji- upravo na novinare.
kamerama i fotoaparatima u ru- svoj posao. Ali to je samo jedna od pravo, u sluzbenorn izvjestal sku javnost da su svl hrvatski no- vo jest, u zelji [e agresora da pri- U takvoj situaciji novinarima
kama potrcali su do dizala ili do svakodnevnih slictca iz zanimlji- agencije bilo ih je -samo- 22, all Vinari ustase i kao takvi placenici krije tstinu o njegovu napadu na preostaje jedino da se snalaze ko-
stepenica koje vode na krov hotela vog ali i nadasve opasnog posla je dan prije Stare godine prid Hrvatske vojske pa se prerna nji- Hrvatsku, zauzimanju njezinih te- risteci svoje vece iii manje ratno
odakle se grad osvijetljen svjetle- ratnog isvjestitelja ciji je zadatak i snimatelj americke agenct ma nisu odnoslli kao prema novi- ritorija, ubijanju njezinih stanov- iskustvo i suvremenu opremu. Pri-
elm granatama s padobranima vi- uvijek biti tamo gdje je najopasnije wrN Zivko Krsticevic koji je _ narima vec kao prema vojnicima. nika i unlstavanju njihove Imovi- tom su stranci u dvostrukoj pr_ed-
dio kao na dlanu. kako bi svojim citateljima iii gle- nuo pogoden srapnelima nepri
nosti. Osim sto novtnart svjetskih ma, preko prtjenosnih komptutora Svi strani i dornaci novinart
agencija i TV kompanija imaju bo- i -panctrki- do agregata i opreme
gata ratna iskustva, puno su bolje za satelitske veze, domact se sna-
kojima smo razgovarah na ran
ma odusevljeni su suradnjom
AMERICKI
i opremljeni od domacih kolega,
koji su uglavnom silom prilika po-
laze s onim sto imalu. Ali zato ne-
dostatak opreme i ratnog Iskustva
hrvatskim vojnictrna i njihovim
povjednicima. Ne radi se, o -ku
ZRAKOPLOV,
stall ratni reporteri, Dok strani no-
vinari imaju sve sto mogu pozelje-
nadoknaduju srcem i hrabroscu
tako da brojne njihove prtloge pre-
aziji« jer nam nasi vojnici porn
u svemu, a mnogt su rtskiralt zi'
OBOJICA
ti, od terenskih automobila oprem-
ljenih mobiltelima i radtostantca-
uzimaju .najgledanije svjetske TV-.
-postaje i najpoznatije novtne.
te vodect nas same njima zna TENKOYA,
putovima na prvu liniju fron:
" dok su oko nas padali projek POPULAR NO
Vodili su nas ponekad i u nepriJ,
teljsku pozadinu, Znali su da 1
NAZVAN
ta] nacm daju znacatan dop »BRADAVICAST A
sirenju istine o dogadajima
Hrvatskoj i zaustavljanju rata, SVINJA«
kao nam je jednom prilikom n
leko Petrinje snimatelj poz
americke TV-kompanije CNN.
Iako mnogi vjeruju da se
ipak blizi kraju tegko je progn
rati hoce Ii jos netko od vise st,
na domacih i stranih novtnara
svakodnevno obilaze hrvatska
tista nastradatt samo zato sto
pokusao sto profesionalnije oba
ti svo], pogotovu u ratu nezah
Ian posao. U svakom slucaju, i
u ratu za slobodu Hrvatske po
nuli novtnan ostati ce dio povije. ne zracne potpore biti Izvedsn uspjesno, pre-
jetnam. ski [e rat bio ogromno (Invader, A·l Skyrider), lovacko-bombarder-

V
najmlade Europske drzave.« clzno i brzo, uz minlmalne gubitke. Popis
iskustvo za sve sukobljene skim avionima(F-4, F-105), mornartcklm avt-
strane. onlma (A-7 Corsair ll) kao i heltkoptertma trazenih osobina, koje bi novi zrakoplov tre-
Amerieka lovacka avijacija {UH-1 Huey i AH-I Cobra). Njihove posade bao objedinjavati, bio je impresivan, izvan-
je s velikom lakocom obarala su, uz svu pozrtvovnost, tek djelomlcno uspl- rsdno visoka manevarska sposobnost na
prottvrueke avione, bombar- Jevale u lzvrsavan]u zracne potpore, prije malim vtstnama, velika borbena nosivost
den su tzbactval! ttsuee tona bombi untsta- svega zbog neodgovarajuceg naoruzanja, (8000 kg), ekonomlcna potrosnta gortva 1,1z
vajuci ciljeve udaljene stottne kllometara, ali slabe manevarske sposobnosti na rnallm vi- veliki dolet (sto mu omogucuje da leti sto du-
nije bilo pravog rjesenja u trenutku kad su smama i nsodgovarajuce zastite od djelova- ze u zoni primarnog borbenog zadatka), raz-
kopnene jedinice hitno trazile da avijacija nja sve snaznije protuzracne obrane nad noliko naoruzanje preciznog borbenog dje-
snazno i prectzno borbeno djeluje po prottv- Sjevernim Vijetnamom. lovanja protiv oklopno-mehaniziranih [edi-
nlcklm polozajime na dljelu ratista gdJe se ruca i utvrdenih clljeva, kvalitetna zastita
nasto]t probiti protlvntcka linija obrane, Hi · Kao rezultat svth tih skupo placenih saz- eklapaniem vnalnih dijelova, sto kraca po-
mozda odbiti snazan neprijateljski napad, nanja, donesena je u rujnu 1966, godine od- trebna poletno-sletna staza, vlsoka pouzda-
Buduci da se borbene operacije cesto vode Iuka da se pristupi r~zvoju zrakoplova us· nest svih sustava i izuzetno cvrsta konstruk-
na prostorno vrlo ogranlcenom podruqu kospecijalizirane namjene cije bi sveukupne cija uz [ednostavno odrzavanje. I sve to, na-
gdje su sukobljene vojne formacije udalJene osobine garantirale da ce zadatak neposred- ravno, uz sto nizu, prihvatljiviju cljenu.
svega stotin)ak metara, Imperatlvno se na-
mece potreba da se vatrenim djelovanjem
visoke preciznosti i koncentracije unisti ne-
prijateljske snags, ne ugro~ivsi pri tome
vlasnte borbene jedinice. Dodatnu otezava-
jucu okolnost predstavlja cinjenica da su ct-
ljevi, cije je unistenje od primame va.inosti
za uspjeh ofanzivne iii, po potrebi, defanziv-
ne borben,e akcije, najcesce mobilni, te pred-
stavljaju vrlo neugodnu metu. Zadacl nepos- j
redne zracne potpore tijekom vijetnamskog
sukoba izvrsavani su postojectm, dodatno
preuredenim avionima tz 2. sVjetskog rata .
I r~-··-
'
Fairchild Republic A-10A
THUNDERBOLT II
Raspon krila: 17 ,52 m
Duzina trupa: 16,25 m
. Visina: 4,47
Borbeni radijus: 1000 km
Najveca brzina: 681 km/h
Tezina: 9.761 kg (prazan)
Tezina sa najvscim borbenim
teretom i gorivom: 22.680 kg
 konstrukcije i upravllacklh sistema. Sprem- Projekt razvoja novog protuoklopnog topa cilj razlikujemo: AGM-65A i AGM-65B s op- sade A·IO THUNDERBOLTA II za koordmi-
nici za gorivo su pjenastom masom zasUoonl GAU-8/A je zapoceo skoro u isto vrijeme kad ticklm sistemom navodenja, AGM-65 D s in- rano djelovanje sa ostalim vojnim formaci-
ocl zapaljenja u slucaiu pogotka zapa)Jivtrn i razvo] aviona YA-10, prototipa A-10 THUN- fracrvenim navoclenjem koji je sposoban lo- jama u slucaju pokusaja tenkovskog proclo-
protuavionskim streljivom. Kucista pogon- DERBOLTA JI. Prvi testovi bojevog gadanja cirati cilj na dvostruko vecoj udaljenosti ocl ra jakih oklopno-mehaniziranih jedinica
skih motora su dodatno oklopljsna i znatnc, tz¢rsenog na tlu su pokazall da novo oruzje A i B verzije, AGM-65 C sa laserskim navo-' Varsavskog pakta na podrucje Njemacke,
I medusobno razrnaknuta, da bi se smanJila Ima do tada nevidenu. preciznost, razornu denjem i AGM-65 E sa Jaserskim navode- razradena je taktika siniultanog borbenog
VJE2:BOVNO ZRNO djelovanja helikopterskih jedinica i borbe-
CELICNO TIJELO vjerojatnost istovremenog ostecenja 111 uJ1ii. snsgu i pouzdanost. Ali veliku nelzvJesnost njem nove generacije. •
tenja oba motora prllikom pogotka proJekti- izazivala je cinjenica da je avian A-10, prvi i Za lasersko obiljezavanje cilja koriste se nih manjih formacija aviona A-10 THUN-
la veceg kalibra. • [edint naoruzan topom GAU-8/ A, le se nije laserski marker! montirani na helikopter DERBOLT II. Helikopteri pokrivaju zracni
moglo sa sigurnoscu predvidjeti kako ce ta koji sudjeluje u akciji iii se markiranje vrsi prostor do vlsine od 40 metara, a prostor ocl
Kompletna ptlotska kabina oklopljena Je od strane diverzantske grupe na Liu u bliioj 40 metara do 500 metara pokrivaju avioni A-
titan plocama koje pruiaju efikasnu zasUtu dva, zasebno ispltana izvanredno kvalitetna
TRI VRSTE STRELJIV A ZA TOP GAU-8/ A okolici cilja. • 10. Pojavljivanje dva tipa napadaca, potpu-
ocl pogotka projektila do kalibra 57 mm. vojna protzvoda, djelovati i funkclonlrati
kao cjelina pri lzvrsenlu prvog ,zajednic- A-IOTHUNDERBOLT II zaizvrsenje misije no razlicitog nacina kretanja u prostoru i
Svi upravljacki hidraullekt I elektricnt sue-; kog• bojevog djelovanja. Glavni razlog za- neposredne zracne potpore obicno nosi sest vrsenja borbenog zadatka., bitno smanjuje
tavi izvedeni su kao dvostruki i trostruki ne- brinutosti je bio jak povratni udar (od oko 40 raketa AGM-.65 MAVERICK i pun magazin sposobnost neprijateljske protuzracne obra-
CELICNA KOSULJICA ne da pravovremeno i efikasno djeluje. Prvo
ovtsni sustavi razmaknuto smjesteni, da bl kNJ koji se javljao kao reakcija pri ispaljenju topa GAU-8/A, sto je dovoljno za unistenje
ALUMINIJSKO osamnaest (18) tenkova Ill drugih ciljeva u se vrsi neutraliziranje mobilnih protuavion-
INICIJALNA TIJELO se izbjeglo onesposobljavanje vise sustava svakog pojedinog projektila lz topa GAU-
ALUMINIJSKO PANCIRNO-ZAPALJIVO ZRNO skih neprijateljskih sustava SA-13 Gopher,
Jednlm pogotkom. Poclatak da se usllted -a/ A. Medutim, strah se pokazao neuteme- toku jedne mlslje.
KAPSULA KUCISTE PI.ASTICNI ' ' SA-: Gaskin i ZSU-23-4Shilka, a onda se pre-
VISOKOEKSPLOZIVNA unistenla hidraullckog pokretackog mebs- ljenim jer je kombinacija A-10/GAU-8/ A dje- Od ostalog naoruzanja, A·IO THUNDER-
I PRSTENI ruzma, stajni trap zbog djelovanja gravitacl- BOLT II sposoban je ponijeti na jedanaest lazi na koordinlrano unistavanje tenkova i
MJE$AVIN,A lovala kao dobro uigrani tandem, bez ek-
je sam spusta u poloiaj potreban za sigurno. scesnih vibracija iii problema druge naravi, poclvjesnih tocaka vrlo raznolik teret siro- ostalih oklopnih vozila.
slijetanja, kao I cinjenlca da Je A-10 sposo, Sklad vrlo stabllne konstrukcije avlona I kog raspona primjene: Matra Durandal Taj je scenarij uigravan mnogb puta uz
ban JetJetl l sa samo [ednlm motorom, pola zastrasujuceg razornog dlelovanja novog bombe za unistavanje aerodromskih pista, izuzetne rezultale, pa je iako nije real no dee- ·
repne povrsine I osteeemm trupom 1 krtll- sedmocijevnog topa, izazvali su veliko zado- uredaj za elekt.ronsko ometanje ALQ-119, kivali da bi u slucaju pravog sukoba sve tek-
ma, upotpunjuje sliku o nevjerojatnoj spo, voljstvo vojnih promatraca i strucnjaka na ALE-37 kontejner za izbacivanje toplinskih i lo glatko, sigurno da bi visoki stupanj uvjei-
CELICNO UDARNI banosti i kvaliteta odnijela prevagu nad
._ __ ZAPAIJIVA SMJESA sobnostt ovog avtona da izdrii velika osteoe,, poligonu gdje se vrsilo probno bojevo djelo- radarskih mamaca, WASP protuoklopne
RASPRSKA V AJUCE UPALJAC projektile, laserski navodene bombe GBU- kvantitetnom nadmoci moguceg protivnika.
NITROCELULOZA/NITROGLICERIN TIJELO M 505A3 nja i da se, unatoe tome, slgurno domogne vanje. Otplsani tenkovi M-48 i T-62, doslovno
sigurnosti svoje zrakoplovne haze. U slualju su se raspadall pod udarctrna pancirnih i
Tu cudesnu kombinaciju usplesno je reali- Vrlo kvalitetni materijali upotrijebljeni pri fatalnih osteeenja aviona, pilot kortstt kat,,,, eksplozivnih zapaljlvih zrna kalibra 30 mm.
zirao konstruktorski tim kompanije Fair- izra.di vltalnih dljelova, garantiraju dug! vi- pultiraiuce sjedlste ACESS II proizvodal:a Ubojica tenkova je roclen!
child Republic, koji Je tza sebe imao vec cl- jek trafanja, a jednostavnost konstrukclje McDONNELL DOUGLAS, sa o-o karakte- Maksimalna brzina opaljivanja topa GAU-
tav niz usptesno realiziranlh protekata (P-47 osigurava mall postotak kvarova i lako od- ristlkom, tj. omogucava sigumo izbacivanje ·8/A iznosi 4200 projektila u sekundi. Svaka
Thunderbold, F-84 Thunderjet t Thunder- rzavanje. Buduci da su kucista motora pri nultoj brzini i visini (avian stojl na ptsui cijev lspali u sekundi maksimalno 10 projek- !5
streak, F-105 Thunderchief) koji su godina- smlestena visoko na strainjem dijelu trupa, tila, tako da je uvecana rnogucnost hladenja
ma vrlo kvalitetno obavljali povjerene im za- na minimum je svedena opasnost ocl ustsa- NAORUZANJE cuevt, a time je i smanjeno habanje cijevi I
osiguran duzi vijek trajanja,
datke u sluzbi vojnog zrakoplovstva SAD. vanja stranih tijela prt uzlijetanju ill slljeta-
Sve probleme s kojima se susretao u fazi nju sa cesto prtrucno adaptlranih povrsina. Ofenzivni karakter avtona A-10 THUN· Zahvaljujuci velikoj pocetno] brzini pro-
razra.de projekta novog [urisnog avlona za Krilca prednjeg ventilatorskog dijela moto- DERBOLT II personificiran Je u ogromnom jektila ispaljenog iz topa GAU-a/ A, postlgnu-
neposrednu zracnu potporu Falrchild-Re- ra izra.dena su ocl titana, a pesto brzina rota- sedmocljevnom topu, promjera 30 mm, Gal· ta je velika preciznost na znatno veclrn uda-
public je nesavao na inventivan, originalan cije iznosi svega 7800 okr ./min, cak niti ulije- ling rottratuce konstrukclJe, protzvodnle C. ljenostima no ranije, i to uz vrlo veliku kon-
nacin, tako da i krajnji rezultat njihovog ra- tanje ptice ne predstavlja opasnost za sigu- neral Electric. Pun naziv tog izvanrednog centraciju pogodaka unutar samog cilja. Ko-
oruija je GAU-8/ A49 E-6 30 mm GUN SYS. riste se trima osnovnim vrstama streljiva.
a
da, avian A-10 A THUNDERBOLT II (kako ran I pouzdan rad motora GE-TF-34-100A.
glast njegov sluibeni naziv), predstavlja vrlo TEM, nadimak •AVENGER• (OSVETNIKi skolska za vjezbovno bojevo gadanje sa ce-
utgranu, kompaktnu cjelinu koju ocllikuje ci- KONSTRUKCIJA Njegov primarnl zadatak Je efikasno unlita- llcno-alumlnljsklm zrnom, visokoeksploziv- •
tav niz neko,wencionalnih riesenja, Prije po- vanje nepriJateljskih oklopno-mehanizlra- na zapaljiva sa udarnim upallacem M 505 ,a. 10

cetka serijske proizvoclnje i uvodenja u ope- Predviden da borbeno djeluje u niskom le- nlh formaciJa, tenkova, oklopnih transports- A3 i pancirno zapaljiva zrna sa jezgrom izra- ••
tu u podruqu visoke koncentracije neprija- ra, samohoclnih topova, artiljerijskih oruda, DIJELOVI TOl?A GAU-8/ A
ratlvnu upotrebu u prolje6e 1977. gocline, Iz- denom od · osiromasenog urana, materijala
vrsene su mante preinake oblika krila, po- teljske protuzracne obrane A-10 THUNDER-, kao i utvrdenih ciljeva, pri eernu do punog izuzetne gustoce. Pancirno zrno tezine 930 1. SKLOP UST A CIJEVI
BOLT II je izuzetno cvrsto gra.den avian, uz lzraiaja dolazi lzuzetna sposobnost A-10 grama, zahvaljujuel velikoj klnettcko] ener- 2. PRSTENASTI OKVIR
klopca kabme, kucista motora i stajnoga tra-
pa u oclnosu na prototip YA-10. Fairchild Re- obilnu upotrebu posebno otpomih matenja- THUNDERBOLTA II da lzvrsava borbene giji uranske jezgre, probija oklop tenka i pri ·lOE/B Paway II Mk 84 (907 kg) i GBU-12d/B 3. SEDAM CIJEVI
Ia (titan) I primjenu vrlo speclftcnlh kon- zadatke neposredne zraene potpore locira· procliranju se zapali ubacuiuct mlaz rasta- 4. GLAVNI ROTOR
public A-10 A THUNDERBOLT II je sugao Paway II Mk 82 (227 kg), krstarece bombe
struktivnih rjesenja. Makslmalna briga po- njem, napadom, zaustavllanjem i, konacne, ljenog metala u unutrasnjosrtenka, Sekun- 5. STRELJIVO
prekasno da bi sudjelovao u akcijama u vi- GBU-15 (907 kg) doclatni rezervoar goriva
klonjena je zastiti pilota l vitalnih dijelova unistavaniem prottvnlcklh snaga. darne eksplozije municije unutar tenka deft- 6. UNUT ARNJI BUBAN)
jetnamskom sukobu, alt je amertcko zrakop- (2273 lit.), laserski tragac AAS-35Pave Penny,
lovstvo konacno posjedovalo -ctstokrvnog- nitivno ga untstavaju. Ballstlcka korekcija klaster bombe Rockeye Mk 20, protuoklopne 7. RADIJALNO POLOZENO STRELJIV
ubojicu tenkova i utvrdenih ciljeva. SHEMA TAKTIKE NAPADA NA TENKOVSKE putan]e prl nisanjenju [e nepotrebna zbog projektile sa samonavodenjem Hellfire i kla- U SPREMNIKU
FORMACIJE UZ UPOTREBU TOPA GAU-8/A brzine zrna ocl 3 Macha pri kretanju ka cilju, sicne bombe od 454 kg i 907 kg. 8. SPREMNIK
POGONSKI MOTORI a koncentracija pogodaka izraiena je podat-
kom da 80% ispaljenih zrna pogada tenk na Pooetkom 1979. gocline pocelo je operativ-
9.
10.
POGONSKI SKLOP
POGONSKA OSOVINA
Da bi se u potpunosti zadovoljilo vazan udaljenosti od 1800 metara. Citava konstruk- no uvodenje A-10 THUNpERBOLTA II u je- HIDRAULICNOG MOTORA
kritelij zahtijevanog velikog borbenog dole- cija topa: cijevi, mehanizam za transport dlnlce NATO-a koje djeluju na podrucju Ve- 11. HIDRAULICNI MOTOR
ta, kao i potrebi-da A-10 provede duze vrije- streljiva i magazin za streljivo, koji sadrii like Britanije (baza Bentwaters/Wooclbrid· 12. POVRA TNA VODILICA
rne u zoni primamog borbenog djelovanja, 1174 komada pancirnih i eksplozivnih pro- ge) i Njemacke (haze Ahlhorn, Norvenich,
oclustalo se ocl upotrebe mlaznih rnotora jektila u posebno oklopljenom bubnju, tezi Leipheim i Sembach).U zapovjednoj struktu- A-10 THUNDERBOLT II, nazvan ocl milja
zbog njihove enormne potrosn]e goriva, le ukupno 1830 kg i za~ma prostor duzine ri NATO-as pi.y,o sumnje su gledali na spo- WARTHOG (brad~vicasta svinja) zbog svoje
su kao pogonske jedinice upotrebljena dva 5,06 metara, odnosno skoro trecinu prednjeg sobnost novog aviona A-10 da efikasno dje- nezgrapnosti, brojnih zakovica na krilima i
turboventllatorska motora GE-TF-34-100A, donjeg dijela A-10 THUNDERBOLTA 11. luje u klimat.skim uvjetirna Evrop~ gdje su t.rupu, all I ubojite cudi 1 snage, jos dugo ce
prolzvodaca General Electric, potiska 4112 . U naoruianju aviona A-10 se nalazi i pro- magla i niska naoblaka vise prav1Io no lz- ~edstavljatl nocnu moru za ljude iza debe-
kg svaki, Jektil MAVERICK AGM-65, proizvodaca Hu- nimka. No, uskoro se pokazalo da je A-10 log oklopa u tenkovtma koji nadiru sa lsto-
Odlikuje ih vrlo rnala potrosnja uz veliku ges Corp. koji mu omogucuje da unistava izuzetno dobro konstruiran avion, sposoban ka. Tenkovi T-55, T-56, T-62, T-64,T-72, T-80 iii
iskoristivost prt srednjim brzinama oklopne transportere, tenkove i utvrdene ci· da leti na maloj visini, te da brzo manevrira- M-84, predstavljaju iak plijen za WAR·
(450-680 km/h). vrlo tih i pouzdan rad u ljeve, na udaljenosUma ocl 1 do 16 km ako je juci lzbjegava prepreke i maksimalno korisli THOG-a. Svoj posljednJi danak u krvi ubrao
svim rezimtrna leta, bezdimno sagorijevanje lansiran u brisu6em letu na maloj visini morfologiju Ua srednje Evrope kako bi na je u Iraku, a i opet ce ako bude sre6e.
(sto omogucava otezano neprijateljsko opa- Ovisno o tipu eksplozivnog punjenja, nosi minimum sveo mogucnost ranog radarskog (nastavak nil _28. str.)
ianje) i Iako servtslranje bez posebnih uvje- kumulativni iii rasprskavajuci naboj tezinE opaianja i neprimjeceno se prikrao ,svom
ta. ocl Sil kg do 136 kg. Po sustavu navodenja ne plijenu. Da bi se maksimalno pripremilo po- iELJKO HAN/CH
 [!NTI. TANK I
1
SS.11
2·
Mosquito
3
HOT
Bantam
4
Milan
5
Mamba
6
7 Harpon
8 Entac (SS.10)
9 Cobra 2000
10 Copperhead CLGP (XM712)
11 SS.12

0 ~5 I U 2
r=:-.-:=.-:..;-- - - - - - ,--=.-metres

12 KAM-9 (TAN-SSM)
13 Dri,gon (M47) (FOM- 77 Al
14 Swatter (AT-2)
15 TOW (BGM· 71 A)
16 KAM-30 (Type 64 ATM)
17 Vigilant
18 Sparviero
19
20
Sagger (AT-3)
Snapper (AT-1)
•
Sustavi za protutenkovsko djelovanje 21 Shillelegh (MGM-61A)
22 Swingfire ·
ad je tridesetih godina ovog stoljeta postalo ja- vali su ih velikom broju zemalja, cak i Sjedinjenim Amert

K sno da je tenk gospodar bojnog polja i osnovna

ofenzivna sila kopnene vojske, ulozeni su veliki
napori na iznalazenju sredstava i nacina borbe
protiv njega. Razvijen je veci broj posebno kon-
struiranih protutenkovskih topova, alt se lpak u drugom
svjetskom ratu kao najbolje oruzie protiv tenka pokazao -
kim Drzavama, Raketa je bila duga 37,5 cm, teska 12 kg
nosila je 4,1 kg eksplozlva na maksimalnu udaljenost
2000 m. Mogla je unistiti sve vrste tadasnjth tenkova. Fran
cuska tvornlca Aerospatiale, pocetkom sezdesetih, razvi
novu raketu koja je teza (30 kg) i veceg dometa (3000 m)
starije, a nosi oznaku SS.11. Radena je u nekoliko varijan
IS

drugi tenk. Dugo vremena nakon rata protutenkovska bor- ukljucujuci i varijantu AS-11 B 1 koja se ispaljivala iz hell,
ba se oslanjala na vlastite' tenkove, vucne protutenkovske koptera, ctme je otvoreno novo poglavlje u protuoklopnoJ
topove i lovce tenkova - samohotke. Drugim rijecima, na borbi. U naoruzan]e ju je uvelo 28 zemalja, ukljucujuc!
veliku ofenzivnu silu moralo se odgovoriti priblizno jedna- SAD, pa je tijekom sezdesetih i pocetkom sedamdesetih
kom defenzivnom silom. U tim relacijama tenk se kao oru- bila najmasovnija protuoklopna raketa u zapadnim aem-
zje lskazivao u punom sjaju, a snaga neke vojske mjerila se ljama.
19
ponajvise brojem tenkova. Dakako, rade i druge zemlje na razvoju ovog oruzf&i 18 ( 20 ..........----
Medutim, pojavom protuoklopnih vodenih raketa, kao
i cttavog ntza drugih vrsta protuoklopnog oruzja:i. ukljucu-
Veliki uspjeh dozrvjela je i zapadnonjernacka raketa BO 81
Cobra, dometa 2.000 m, koja je tsporucena u 18 zemalja te =
=-
0

0
juci i oruzja kojima raspolaze ratno zrakoplovstvd nekada- nekolicini i licencno proizvodena. U naoruzan]e njema.cke
snja svemocna koncentracija velikog broja tenkova u celtc- vojske uvedena je 1960. godine. U Velikoj Britaniji od 1963,
ne klinove lako moze zavrstt] kao kolektivno sarnoubojstvo, godine upotrebljavaju raketu Vigilant, a od 1969. godtn
Osnovna ideja_6 konstrukciji protuoklopne rakete na- znatno kvalitetniju raketu Swingfire. Japan od 1964. godi
stala je jos za rata 6 Njemacko]. Polovicom pedesetih godl-
na pristupilo se i ostvarenju tih ideja. Prvi su takvu raketu
dovrslli Francuz] i pod nazivom SS.10 ENTA~(Engin Tele-
quide Antl-Charjuveli je 1956. godine u naoruzanje. Preda-
upotrebljava raketu Type 64 ATM, a od polovine sezdese
Svedska proizvodi raketu Bantam.
Prva protuoklopna raketa proizvedena u SSSR-u,
CI i 1:
I
I

stala oko 1960. godine, poznata [e pod NATO kodnom c 0

 Leti brzinom od 120 m/s i potrebno joj Je 27 sekundi da stig-
ne do krajnle grantee dometa.
Sve spomenute rakete pripadaju takozvanoj prvo] ge-
neraciji protuoklopnih raketa i sve u osnovi imaju jednak
nactn vodenja (ostm AT-2). Vodenje se zasnlva na metodi
-trt tooke-, Nakon otknvanja cilja operator u njegovom
pravcu ispaljuje raketu Iza rakete se odmotava tanka ztca
- mikrokabel koja je povezana s ureda.jem za vodente. Po-
mocu posebne palice-joysticka operator zadaje komande
koje do rakete dopiru preko zice, te nastoji poklopiti tri too-
ke. nisanski kriiic, raketni projektil i cilj. U usporedbi s no-
vtttm raketama druge generacije ove rakete imaju vise ne-
dostataka, Prije svega prespore su pa ciljani terik ima dosta
vremena da se zakloni iza kakve prepreke. Lanslranje ra-
kete proizvodi snazne demaskirajuce efekte, a nije mogucs
gadanje na, malim udaljenostima. Tako je, primjerice, de-
klarirani minimalni domet Maljutke 500 m, alt nije prepo-
... rucljlvo gadanje na daljinama do 1000 m. U tom slucalu ra-
. i• ,, ',.; - keta leti kratko, 4 do 9 sekundi, i obicno se navodi golim
Britsnskl helikopter tipa Scouts raketama SS.11. okom. -Borbenl dio leta« je kratak i postotak pogodaka je
malen. Najpovoljnije daljine gadanja za ovu raketu se kre-
kom AT-1 Snapper, dok joj je tzvornt nazrv 3M 6 Smel]. Bila
je duga 75 cm, teska 22,25 kg i maksimalnog dometa 2330 m.
Raketa se ispaljrvala s lansirnih sina montiranlh na teren-
skom vezilu GAZ-69(2 P 26}, a kasnije i s oklopnog tockasa
BRDM(2 P 27). Polovicom sezdesetih i jugoslavenska vojska
nabavlja ove rakete, prve te vrste u njenom naoruzanju
ocetkom sezdesetih Sovjetski Savez tazvija rake-

P tu AT-2· Swatters radio-navodenjem, a od 1965.

godine raspolaze i raketom AT-3 Sagger, Izvor-
ne oznake 9 M 14 -Maljutka-, U sovjetskoj zonf
utjecaja Maljutka je bila najbrojnija protuoklop-
na raketa, a i danas je cesta, te je uratu za hrvatsku nezavi-
snost upotrebljavaju obje strane. I to masovno. Maljutka se
moze lanstran s rucno prijenosnog lansirnog kompleta 9 K
11 iii s lansirnog vozila, odnosno helikoptera. U Jugoslaviji
je razvijeno lansirno vozilo M83 koje na kucistu oklopnog
tockasa BOVima lansirnu rampu sa sest usmjeraca za pro-
tuoklopne rakete. Njime raspolazu kako jugoslavenska ta- Tenk je 'nezaobilazno
ko i Hrvatska vojska. Helikopteri SA-341 Gazelle koji su Ii-
cencno proizvodeni u tvornici Soko Iz Mostara, u svotoi borbeno sredstvo u
borbenoj verziji mogu ponijeti cetiri Maljutke.
Maljutka [e duga 86 cm, teska .11,3 kg i nost kumulattv- suvremenom ratovanju
no punjenje koje probija kornpaktni cellcm oklop do 400 cu izmedu 1800 i 2200 m. Na tirn udaljenostima je ostvaren
mm debljine. Najmanji domet joj je 500 m, a najvect 3~ m. najvect postota.k pogodaka. . ·
Protuoklopne rakete dozivlele su prvu masovnu upo,
trebu u Yom Kippurskom ratu 1973 godine. Egipat i Siriji(
su raspolagall sovietskim raketama Smelj i Ma.ljutka, a.
Izrael Francuskim SS.11 i americkim TOW.Za 16 dana ra~
vanja sve zaracene strane Izgubile su vise od polovine ten
kova Potpuno je unlsteno 2650 tenkova, a jos je trecina tof
broja ostecena Struktura ov~ gubitaka, po vrstama protu-
oklopnog oruzja od kojih su nastali, ni danas nije potpuno
jasna. Prema nekim Izjavama polovica ih je unlstena djelo- tiv tenkova PERSING i PATON M-47. kao i, u drugom sVjetskom ratu. Pakls-

N
vanjem protuoklopnih raketa. Iskustva ovog rata dovela su' a isti nactn kao u drugom Tenkovi su, prije svega, kortstent za tan je uporabio amertcke tenkove M-
do rasprava o daljnjo] sudbini tenka kao oruzja, all i do ve- sVjetskom ratu, u kore]- neposrednu pratnju pjesastvu. U prt- ·47, a Indija engleske KONKVEROR i
likog poticaja razvttanja novih protuoklopruh raketa, skom ratu (1950-1953) upotri- mjeni tenkova. taj rat nije donlo nista francuske AMX-13, au ratu s Istocnim
1

jebljeno [e ukupno 1.500 ten- novo u odnosu na drugi svjetski rat, alt Paklstanom i soVjetske tenkove PT-76.
Veoma rano, j0s polovicorn sezdesetlh godlna, istrazl- . kova, U pocetno] fazi rata se pokazalo da tenkovi mogu uspjesno
vana su poboljsanja u vezi vodenja rake ta Tako je stvorena S)e~~rnokorejcisu veoma usplesno ko- djelovan na zsmhistu koje se ranije Hindusi su jedinicom od 100 tih tenko-
r1stth poznati tenk tz drugog svjetskog smatralo nepogodnim za njihovu prt- va, kroz nezaposjednuti moevarnt pro-
druga generaetja protuoklopnih raketa kojo] je zajednicko rata T-34. Dokje njegova ~rednost ~ad, mjenu te da se mogu uporabllivatl I prt stor, usl! u dubinu pozadtne Paktstana-
da se raketa ne navodi na cilj rucno vec automatski (ill te( nkom M-4 SERMAN bila znacatna znatno] prevlasti u zracnom prostoru ca, lzveli uspjesni napad na zapovjed- J
poluautomatski, zavisno od terminologije). Brzina projekti· top boljih osobina, bolja oklopna zasu- protivnika. na mjesta, artiljeriju i jedlnlce pozadt-
la je dvostruko veca, u nekim slucaievima je poveean 1 ta, p_ovoljnijasilueta i td.), kasniir te Tenkovi su prtmienltvant u indijsko- ne, i tako umnogome doprlnjelt uspjes-
Sorjetsk« rskete tip» Smelj, AT-1 Snapper. maksimalni domet, dok je minirnalni sveden na najma~ju osobme nisu dolazile do izrazaja pro· -pakistanskim ratovima (1965. i 1971.), , nom rezultatu rata . ~
•
~ti~ii~!iw~an.Thk~:m~••mmwmJ;mmm1mJ~~~\iiMmmmoi®mm1mim1i~~1~na~11i~mID
I.
.,u
llil
oslobodtlacklm ratovtma na
lndok-ineskom • poluotoku
koja [e zapoceta kao strateska zavrse
vise kao operaciju taktlckog' znacaJa.
--------···············--.-.-.-..~
intenzivno izobrazavao posade
koplova (korlsteci raketiranje ili
TEN:KOVSKA. B·l'.T~K·A
~u:. ,,p.u: s ,~1 N.J 1
panje polozaja tenkova iii kolona u

S
(1965.:'J'975), zbog' speciftcruh matra se da je takav kon-
uvjeta u kojima je voden cept protzasao iz clnlentce kretu •kazetnim bombama iz zrak;
rat, Amerikanci su oklopne da su Egipat i Sirija nastola- !ova•), pripremao posade tenkova
[ediruce koristili za patroliranje na pri- li u jednom tznenadnom ra- naprezanja koja su bila pred ntl Prva faza:
vremeno zaposjednutom .terttortju, osi- tu povratitt sto veci dio oku- (posade su skoro tri dana bez pre
guranje objekata i intervencije prottv ptranog teritorija, kortsteci pri tom dje- bile .u tenkovima), obavljao obavjeA
oslobodilackth snaga, jer su zemljiste i lovanja na strokom frontu i pjesastvo 1 no-sigurnosne pripreme itd. Nepos Izraelski vojn1 l)Sp}eh u ratovima 1956,' 1967. i 1973. protiv
klimatski uvjeti ogramcavali primjenu koje je clnilo osnovu kopnene vojske, no prije pocetka rata lzrael i Siri
vecih oklopnih formacija. Oslobodllac- Egipcani su, istina, pokusali u drugo] imali su pribliino' po 450 borbertih z ·susjednih arapskih zemalja postignut je zbog nadm6cnih
borbenih kvaliteta. lzraelskih vojnika: ne toliko u smislu
/
glavni pravac opskrbe
ke snage Juznog Vijetnama veoma su etapi sinajske operacije, kortsteci jedi- koplova i 2500-3700 tenkova, ali su t
cesto korlstile sustav zasleda u borbi nice sastavljene uglavnom od tenkova, kom borbenih djelovanja upotrije1 . osobne hrabrosti koliko zbog vece tehnicke mogucnostf, pjesastvo
protiv oklopnih jedinica arnericke vol- prodrijeti kroz izraelsku obranu i za- po 80 do 100 zrakoplova i oko 800 t, , posebno u upotrebi oklopnih vozila,· · ·
ske. Karaktertsticna su · dva slucaja posjesti poznate prijevoje (Mitla, Gida i kova lzrael, a 700 tenkova Sirija 1 Borbe na Sinaju, naprimjer, bile su okarakterizirane
uporabe tenkova. Vijetnamoi su s jed- Kafmije). Medutim, takve operaciJe lestinci. Pritom, Izrael je jedna od riJ udjaljenostima i problemima opskrbe. Izraelsko rjesenje bila
nom cetom od 10 tenkova PT-76 prvo (primjena samo tenkova) mogu imati t!<-ih zemalja koja koristi razne tipo 'je, »Ugdah• formacija. Tenkovi bi napredovali praceni ·
preplovlli rijeku Mekong, a zattm, iz- uspjeha Iskljucivo-u uvjetima nuklear- tenkova s Istoka i Zapada (MERKA V.
, M60, T-62, T-55/54 CRNTURION, M mehaniziranim trupama i pjesastvom. Glavni pravac
· nenadnom vatrom. napadajuct s bocne ne vatrene podrske u napadu. opskrbe slao bi posebne kamione opskrbe jedinicama ispred.
strane, unistili jedan bataljun (50 ten- I pored znacapuh gubitake, u prvo] . ali je na njima obavio brojne znacaj Kada bi doslo do dodira s neprijateljskim jedinicama,
kova). Prilikom izvodenja desanta hell- fazi rata, Izraelci su, koncentracijom preinake i poboljsanja, prilagodav.
koptertma, snage jednog zracnodesan- oklopnih i mehaniziranih [edinfca u ci ih svojoj koncepciji primjene. tenkovi bi napravili prolaz kroz njih po najvaznijem pravcu i
tnog puka neposredno su se sudarile s odredenim smterovima, konsteci is- Koristenjem bespilotnih letjelica nastavili svoje napredovanje. Mehanizirane jedinice
dobro skrtvenom tenkovskom briga- kustva tz drugog svjetskog rata i pri- primjenjenom taktikom, unistenjem onesposobile bi opasne tocke i nastavile za tenkovima dok je
dom. Tenkovi T034 neposredno su ga- mjenjujucl neke novine pri razbijanju rijske PAR i koristenjem raketa pjesastvo cistil6 teren. Za sve 'to vrijeme. posebni kamion za
dali helikoptere, tako da su heltkoptert sirijskih snaga i odsjecanjem trace egt- -zrak veceg dometa (18 kIT\, dok su opskrbu odrzavao bi vezu s jedinicama ispred,
unistenl, desant razbiien, a nalvec! dio patske armije (primjenom posebnih je- rijci raspolagali raketama dometa t.ako da se odrzi napredovanje. Glavna.
ljudstva zaroQ}jen. dinica sastavljenih od tenkova PT-76), km) - postignut.a je prevlast u
nom prostoru koja je direktno utje, linija opskrbe postala bi ranjivoni
Prv] i drug1 arapsko-tzraelskt rat u uspjeli rtjesiti pitanjs rata, odnosno po-
kazalt su da se operattvnl uspjeh ok- na rezultat daljnjih operacija na tek kada bi sav otpor · ·
svezi s uporabom i djelovanjem oklop- lji. U dolini Beka izraelske oklopn,
nih jedtntca-ntsu dati nista novo. Zbog lopnih [edinlca moze pretvoriti u stra- bio slomljen. '
teski. · mehanizirane jedinice, dubokim
znacajne razlike u odnosima snaga,
Izobrazenosti i Iskustvu, u trecem Kada se govori o ukupntm gubtcima hvatom desnog boka sirijskih s
[Egtpat [e izgubio 44 posto raspolozivth rasporedenih u ravnici, bile su u sit·
arapsko-tzraelskomtratu (1967), Izrael
[e bio u mogucnostl primjeniti strucnu tenkova, Izrael 47 posto i Sirija 79 po- ciji da s boka napadaju sirijske te
sto), trebalo bi uzeti u obztr cmjentcu ve T-72 pri povlacenju, sto je (i po
tnaetcu uporabe oklopnlh jedmica koja superiornosti tog_ tenka) moralo i
je uporabljena: pocetkorn drugog svlet- da je na relativno malom prostoru bilo
konoentrtrano oko 6000 tenkova i tsto vati znacajne gubitke. lzraelci su si
skog rata, Nakon proboja polozaia egt- no imali dovoljno podataka da u d
patskih snaga, u zajednickom djelova- toliko drugih borbenih i neborbenih
vozila, da su uctnjene znacajne greske tnom (frontalnom) sudaru s tim ten
ruu s zrakoplovstvom, [edlntce su na-
stavile tleranje egtpatskih snags, koje u primjeni tenkova, da su terenski uv- vima (T-72) ne mogu racunati na
jeti bili nepovoljni, da se raspolagalo pjeh. Pri povlacenju sirijske oklop
su se u nepovoljnim uvjetima, bez za- -mehanizirane jedinice (OMJ) bile
sttte tz zracnog prostora, .u kolonama efikasnim protutenkovskim sredstvi-
ma, i brojne druge cinjentce. Nosioci izlozene naparuma iz zracnog pros
povlacile preko Sinaja i za tri dana bile
razbijene. Novost [e bila u tome sto su bliske POB (na 1000 m) bili su prtje sve- i kazetnim minama ispalJenim iz
ga pjesastvo i Inzenjertta, na srednjim bica 155 mm. Druga faza:
Izraelci protuoklopne rakete KOBRA I

P
VIDZILENT koristile veoma uspjesno i daljinama (1000-2000 m) oklopne [edint- osebna novost u tom
u napadu (suprotno od tadasnjih shva- · oe I klaslcna protuoklopna artiljerija, a bilo je izvo<tenje borbe
canja), tako da su u okolici Gaze untstt- na velikim daljinama (vise od 2000 m) aktivnosti i nocu, a za to
li bataljun egtpatsklh tenkova, koji, go· protutenkovske rakete. Smatra se da moraio raspolagati odgo·
tovo da nije pruzio otpor. Zvanicnt po- su ukupni gubici tenkova od protuten- rajucom opremom, izob
daci o gubiclrna rusu priopceni, au se kovskih raketa Iznosili 50, od tenkov- zenim Jjudstvom i proucenim zemlJ
racuna da su Arapi izgubili oko 1000 skog naoruzanje, 22, a od zrakoplov- tern.
tenkova, Lokalni ratni sukobi i konflik- stva, protutenkovskth mina i svth dru- Trenutno postignuti efekti u tom
ti detaljno se proucavalu i analiztratu gth sredstava, 28 pesto. tu dobili su u tisku na Zapadu
kako bi se stecena iskustva koristila za propagandni karakter da se m

l
razvoj odredenih sredstava naoruza- skustv.a tz tog rata Izrae.l je stvoriti pogresna slika· o nadmocn
veorna detaljno anahzlrao superiornosti tehnologije Zapada u
nja, . '
da bi otkl6nio uocene ne- nosu na odgovaraj'uce na Istoku.
, Nakon prvog tznenadenja, forsira- dostatke i sto bolje se prt- stvari, prednost lzraela nije bila u s1
I
nja Sueskog kanala i osvelanja utvrde- premio za agresije koje su remenijoj i boljoj tehnici, nego u
ne linije Bar-Lev, Egipcani su uporabili ocektvali, Smatra se da je sedarn godi- ostalim znacajnim elementima ra1
tenkove za neposrednu podrsku pje- na pripremao napad na Libanon da bi Vjestine prijeko potrebnim za uspj
sastvu, masovno na frontu od 160 km se obracunao s tom malom U!mljom. vodenje, suvremenog rata. ·
(masovnije, i na znatno strem frontu, Pouke iz rata 1973. godine bile--su: tre- Iskustva iz drugog svjetskog rata.
nego sto te to do tada primjenJivano}. ba pobo!Jsati organizaciju oruianih lokalnih ratnih sukoba pokazala su
Nisu koristili grupiranje oklopnth i snaga i zajednicko djelovanje vidova i su oklopno-motorizirane jedinice, ·
mehaniziranih j.edinica na uzlrn pod- rodova, poduzeti posebne mjere da se nosno tenk kao 6snovni nosilac okl,
rucjima fronte i koncentricne udare eliminira. raketni sustav KUB (SAM-6) nih bojnih djelovanja, veoma znata.J
. na odvojenim operattvnirn smjerovtrna sovjetskog porijekla (koji su Sirijci veo- i nezamjenjiv dio kopnene vojske.
koji su mogli dovesti do odsijecanja i ma efikasno koristili u ratu prije toga) drugom' svjetskom ratu tenkovt
okruzenja prottvruckth snaga, odnos- da se postigne prevlast u zracnom pro- imali veoma znacajnu ulogu. U sv,
· no kombtnirana djelovanja, [er su na . storu, iznenadenje itd. tim, razlike u gledanjima su neznat
ta] (od ranije poznat] neprihvatljivi na- U pripremi za taj rat Izrael je detalj· Soyietski glavni marsal oklopnih j
cin doveli sebe u sttuaci]t da operaciju no izucavao sustav KUB i tenkove T-72, nica A. Babadzanjan kaze: »Ne u
:--~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~--'·
~ii1&•tlfil!@Eietl1~@i~illi!-1fID\!lOO§ftBI!1IDfilfil~~§l~l!iil.~,~~miim~~i1lt11!~
25
-'" ..>...r-.' ,.\
Tri najrainija tenka, koje su upotrebljarali lzrsetci, bili su SUPER SHERMAN M4A3 nJu)uci ulogu i znaca] drugih bojnth
tenk Jirokog radijusa borbenog djeloranja M48 i CENTURION V, koji je kasnije bio sredstava, moze se smielo tvrdlti mi
borbeni tenk s mo mocnim topom. Po uzotu na njega bio je naprarljen i ruski T54, tenkovi irnaju iskljucivu zaslugu za ko:,
pouzdan i dobro naoruian. . nacnu pobjedu nad neprijateljem \Ii
drugom svtetskom ratu-, '
Znacajna iskustva iz primjene tenko-
va u drugom svjetskom ratu i u lokali
nim ratnim sukobima, intenzivan i
· znacajan razvoj protuoklopnih sred
SUPER SHERMAN . stava, pojava nuklearnog oruzia, i stafi
M4A3 Ian razvo] i usavrsavanje ostalih s~
stava ratne tehnike, znacajno su utte,:

ttttf ~- ~ radius kretanja 160

km (100 milja)
105 mm top
call na posljeratni razvo] tenkova.
Iskustva, tz veoma burnog razvojlll,:
t
tog roda i iz svih ratova do danas u kl>.'.
[Ima su masovno koristeni tenkovli
ukazuju na odredena istinski vazna pl-.
tanja kola nt u Jednom trenutku, gledi
perspektive tih sredstava u buducnos-;
ti, ne bi trebalo zanernarrvatt. Od po'
• ve pa do posljednjih ratnih suko
tenk se primjenjuje rnasovno. NjegoVI(:
M48 - tenk srednje uloga [e znacajna 1 nije ga moguce za,,
re/icine mijeniti (niti se u ovom trenutku m~
r.k. 500 km (312
milja)
90mm top fftt~ predvidjeti) nekim drugim sredstvomi
Ovisno o rezultatima u proslosti, spoz.:i:
naje mogucnosti koristenja u o~
novih ratnih sredstava, i drugth uvjeta\
u buducnosti, tenk se neprekidno
usavrsaveo, pokazujuci pritom i m,
gucnost stalnog prilagodavama novt
uvjetirna i okolnostima. Rezultati u
rabe, u konkretnirn ratnim situaciJ,
ma. bil1 su redovito uvjetovani dok~
nom u koristen]u i opclm tehnic~
razinama tenkova.
Na osnovi navedenog, moze se ZIii"·
kljuciti da je u svtm situacijama. u kojl·
ma su se tenkovi uporabljivali po usta...
ljenoj shemi, bez anahze konkretnib
okolnosti i svih posebnih uvjeta i speci..
ftcnosti, dolazilo do znacajnih gubi~
ka koji su morali podsttcati na raz
ljanja o svrsishodnosti i perspektivama
tih sredstava, Iskustva iz proslostl Zn&-'.
catan su element u svakom istrati
nju o prirnjeni u buducnosti, alt bi
balo uztmatt u obzir da se doktrtna Oi
uporabi tenkova ne moi.e · shvatiti sbl
ttcno, kao neko utvrdeno pravtlo koj,
treba vaziti za dui.e razdoblje, vec da ·
T54 neprektdno treba usavrsavatt i pri
r.k. 480 km (300 godavati odredenim sttuactjama i
milja) gim okolnostima.
JOO mm top
 UgradnJa rakete zrak-zemlja Maverick AGM-658 pod krllo evlona
A-10 pred boJevo gadanje.

GAU-8/A AVENGER, sedmoclJevnl protuoklopni top velike probojne

motl, promJera 30 mm, domlnlra prednjlm dlJelom A-10
Thunderbolta 2.
 azvoj STRlJELE poceo [e

R davne 1959. u birou Tur-

pokov OKB-134, zavrslo
1965., dok je u operativ-
nu upotrebu btvse sov-
jetske ,'armije usao 1966. Zahvalju-
juci jednostavnoj glavi za samona-
vodenje s IC-senzorom koji radi na
valnim duzmama IC-zracenja od
I,7-2,8 µm te vidrtom polju od 1,9
stupnjeva i kutnoj brzlnl od 6 stup-
njeva u sekundi, -sTRIJELA-1. je
sposobna uoctn i pratiti cilj samo
u odlasku pod uvjetom da brzina
zrakoplova nije veca od 925 km/h.
Najbolji rezultatt se dobivaju kad
Je brzina zrakoplova manja od 462
km/h.
Prije svega, raketa je osjetljiva
na utjecaj sunca, toplinske energi-
je u zraku i okolnih objekata. Zbog
toga potrebno [e voditi racuna da
kut elevacije ne moze biti ispod 5
stupnjeva, a kut u odnosu na sun-
ce man]t od 20 stupnjeva. Ucinko-
vit domet rakete krece se u grant-
cama od 600-1200 m, sto ovlsi o
vrsti zrakoplova te toplinskom tra- jest o (najvjerojatnijoj) putanji zra-
gu sto ga daje motor zrakoplova. koplova, tako da se raketa nade u
· Kako se uz razvitak raketnih repu tj. izvoru toplinskog zracenja,
protuzracmh sustava razvllala i U proizvodnju 1974. ulazi STRI-
obrana od njih, tako je doslo do JELA-2M usavrsena varttanta sus-
pojave nove generacije raketnih tava STRIJELA-2,poznata po ame-
sustava protuzracne obrane. Tako rtcko] oznaci SAM -tc i NATO oz-
se umjesto neefikasne STRIJELE-1 1, 1NJ ~ ll naci »GRAIL«Mod 2.
1970. pojavila nova STRIJELA-2 i l.l.lJ.i ' :&i, i!ltt'1/' Osim za potrebe kopnene voj-
(tvornicka oznaka 9M32M, NATO Najve¢a visina ciljeva oo 500 do 2300 m ske, razvijene su posebne varijan-
oznaka »GRAIL« Mod. 1 i amenc- Najmanja visina ciljeva 50 m te STRIJELE za potrebe mornartce
ka oznaka SAM-7b).u nju je ugra- Najveea daljina unistenja kao cetverocijevni lanser model
den znatno manji tragac cilja s fil- ciljeva na kursevima u odlasku , 4200 m ROBUR 10180A, za obranu brodo-
terom koji iskljucuje utjecaj osta- Najveca daljlna unistenja va od zrakoplova. Prvi takav mo-
lih toplinskih izvora. Pored ovog, ciljeva na kursevima u susretu 2800 m del pojavio se na brodovima bivse
kvalitetnija je i bojna glava i to ta- Najveea brzina ciljeva: DR Njemacke, a slican zatim i u
ko da je ujednacenom fragmenta- .prigadanjuciljevauodlasku do950km/h sovjetskoj mornartci,
ctjom kosulnce povecana moguc- prl ga,danju citjeva u susretu do 550 km/h Za potrebe zrakoplovstva razvt-
nost pogotka cilja. · jena je varijanta kola se ugraduje
STRIJELA-2 moze se koristiti is RAKETA 9M32M • KARAKTERISTIKE na helikoptere (Mil-24, Mil-28 i dr.)
malom pasivnom radio (RF) ante- Kalibar 72 mm Cijeli raketni sustav STRIJELA-2
~om postavljenom na kaclgu strl- Du2ina 1440 mm (M) sastoji se od rakete smjestene
lelca. Zadatak antene je da prtma Te2ina(laboriranerakete) 9.8kp u stakloplasttcni kontejner koji
signals radara ili radarskog alti- Tszina eksplozivnog punjenja 0.37 kp ujedno sluz] kao lansirna cijev
metra te.da, preko malih slusallca, Tezina barutnog punjenja rnotora 4,2 kp (tvorntcka oznaka 9p54 za varijan-
~vucnim signalom, upozorava stri- Brzina izlaska iz cijevi 28 m/s tu 2, a 9P54M za varijantu 2M), vi-
Je.lca na blizinu zrakoplova i na Vrijeme djelovanja izvora, sekratno upotrebljivtm lanserom,
njegov pravac leta, el.energije rakete(inr) najmanje 11 s te jedne terminalne baterije. Sus-

.
. Za potrebe nekih posebnih [edi- Nacln · . tav [e jednostavan za kortstenje.
ruca ~a~vijena je STRIJELA-BLOK. samonavoclenja ..... proporcionalnopribli2avanje Prije gadanja potrebno je da strije-
Spec1ficnost ovog modela je pove- Sustav upravljanja .•.... jednolokalni s IC-gravom lac postavi kontejner s raketom na
zariost s tajmerom koji date obavi- Vrijeme samolikvidacije 14 do 17 s lanser, uoci cilj, nantsant i pritisne
. . ' '' '

~a1Mm~~~~~t~t~~~~u~~~1m~~~,,~i•~~wtwm~ ~~w~~mwma1m1mr~~1ffi1~~~~tt~mw~@ffi&m~~~~~.31
 PROTUIRAKOPLOYNI
11ZEMLJA
RAKETNI SUSTAY,I
normalno us-
• ZRA,K 11

U
desetljeca, Kao prvo, to Je nalazi druga generaclja prt eksploziji raspada na
trojenoj protuz- ogranlcena tezlna, odrede- hladenlh paslvnih IC-traga- mnogo sitnih komadica koji
racno] obranl, na zahtjevom da sustav bu- ca cllja, kojl se sastoje od vi- probijaju oplatu zrakoplo-
oru su dio vi- de prenosan. Time je ogra- se konicnih detektora zra- va. Najveca je prednost
I. Osiguraf 2. okidac 3. Term11/n11 b11terij11 4. Rufica 5. G/11v11 IC-tr11g11fa 6. Repai stabiliza- sesloinog -kt- nteena teztna raketnog pu- cenja povezanih u mreiu. •STINGERA• u odnosu na
tor 7. Krilca za mane.,riranje 8. Zadnji aisaa 9. Prednji nisa_a JO. Tocka za t'jesaaje sobrana- i na- njenja, a time i dornet rake- Ovaj senzor zracenja pre- starije sustave u tome sto
mijenjeni su borbi sa zra- te. Motor rakete mora tmatl tvara impuls u signal na te- moi.e obarati I zrakoplove u
koplovlma koji su zbog dva stupnja, jedan koji sluz; melju kojega se odreduje doletu. Sustav raspolaze
ucinkovitosti raketnlh stste- njezinu ispaljivanju iz cijevi razmjernl kut polozaja ra- uredajem za identifikaciju
ma na srednjim i velikim vi- na sigurnu udaljenost od kete u odnosu na cilj, pa se, zrakoplova •svoj-tud« AN-
smama pristljeni letjeti sto operators, i drugt, marsev- koristecl proporcionalni na- /PPX-1 koji za 0,7 sekundi,
nize, dakle u zoni njihovog ski, kojl omogucava sustiza- cin navodenja, odreduje na udaljenosti 10 km, razaz-
efikasnog djelovanja. Za- nje cilja. Drugi ograntcava- tocka susreta. naje ciljeve. Ukoliko je zra-
nimlJivo da se zahtJev za juci cimbenik je nacelo na- ruga, savrsenlja verzl- koplov neprljateljski, opera-
prenosnim protuzrakoplov-
rum sustavom prvo pojavio
u redovima stratega arne-
rtckog' korpusa mornartc-
vodenja rakete na osnovi
pracenja najizrazitijeg izvo-
ra topline na ci1j. Kod prvih
D [a FIM-928 Ima tragac
na osnovi optiekog
procesnog sustava POST
ter ga prati i ukljucuje oba-
rac na prvl stupanj. Time se
ukljucuje impulsni genera-
rnodela, konkretno -Bede- (Passive Optical Seeker Tec- tor i prlprema argonska
kog pjesastva. Tradto se, na- ye-a•, to je znacilo' da je pro- hnique). Cine ga dva senzo- plinska baterija koja hladi
trne, protuzracni sustav koji tivnicki zrakoplov mogao ra, [edan osjetljiv na IC, a IC-detektor. Kada IC-tragac
bi mogao osigurati zastttu biti gadan samo u odlasku, drug! na UV zracenje. Time pnm1 dovoljno energije,
podrucja mostobrana na proizvodi signal koji strijel-
plazama, cija Je osnovna ka- ca upozorava da je uhvatio
rakteristlka brzo strenje zo- TT KARAKTERISTIKE
Hrvatska trupna protuzrae ne koju je potrebno obraniti •...•...... IOOO
cilj. Ukupno potrebno vrije-
me koje protekne od uoca-
obrana protivniku jE! .nanij od napada iz zraka, Tadas- Mu:. tleliVm domet- AM-GA ffflt <COO
vanja cilja pa do starta je
nji klaslcni protuzrakoplov- Max. efektMlr--.. - fMC8IC CmJ
•••• oko 6 sekundi.
znatne gubitke i bitno ni artiljerijski sustavi su bill Min. etetclfynldol\etlrn\ 200

okidac, U tom trenutku baterija tor aktivira se tek na sest metara

smanjila ucinak njegova previse imobilni da bi mogli
MP:11111.an. wtina leta FN-12A6'1}
•••• Svoju borbenu upotrebu su
napaja glavu IC-tragaca koji sad- od usta lansera, nakon cega rake-
zrakoplovstva
dovoljno brzo pratiti napre-
MMl1malna NIM 1ei1i1
~tlffllllnbnlNilata
AM•c&C lllll 3000
... •Stinger!« dozivjeli u Afga-

-··
/Uaval
rzi reflektivni optlckt sustav osjet- ta dobiva sve vece i vece ubrzanje, dovanje mornartcke pjesa- 1-... . . . ,.,. nistanu, gdje su mudzahe-
ljiv na IC-zracenje i ukljucuje zi- da bi na kraju rada marsevskog dije, pa je tvrtka General ·-·J
,_ •.....•....
•..•.•...•.. dini, koristeci jedno vrijeme
roskopski sustav za stabilizaciju u
letu.
akon 4-6 sekundi IC-
motora, poslije 1,25 sekundi po-
stigla maksimalnu brzinu.
Za sve vrijeme !eta IC-tragac od-
Dynamics 1959. godlne po-
•krenula program razvoja
protuzrakoplovne rakete --.._..._,•..
- FIM92A -IC
uz njih I sovjetske sustave
•Strijela« i britanski •Blow-
pipe•, uspijevali srusiti po

N
-Redeye- koju bi mogao s - FIM9291C -icuv
reduje kut IC-zraka. Informaciju o jednu sovjetsku letjelicu
-tragac d?biva potreb- tome daje sustavu za vodenje koji rarnena lansiratl jedan vo]- lu~.--. ..• .,,. ••• 4':lll
157
dnevno. Posebno su velike
3
nu en~rgiJu za norma- nik. Ista tvrtka je istovreme-
lan rad. Odbacuje se utvrduje razliku kuteva IC-zraka i no razvijala protuzrakop-
MMt•-N'--1.a~M
~ ,use.var• ,. •••••, ••••• ~cit..tkal
••... uspjehe postizali gadajuci
pravca rakete i na osnovu toga vi- lovnl raketni sustav -Mau- sovjetske transportne zra-
poklopac s kontejnera, -...i....
a na optici lansera pojavljuje se si ispravak putanje rakete prema ler- na nacelu samonavode-
,...v!MM,._hQ,,-
•••••• ,.,.. Illa)
dwl•- 11101
,o,
2
koplove prl polijetanju s
cilju otklonom prednjih krilaca. nja po toplinskom tragu .•.., ... malokabulskog uzletista,

-
MaM,uac. •• ~fkal
crveno svjetlo. U trenutku kada zrakoplova. Na. istom nace- Dwll-. rlMle fffll pa su zbog toga sovjetski pi-
STRIJELA-2na uzlaznoj putanji
IC-tragac registrira IC-zracenja
pali se zeleno svjetlo i ukljucuje se ostvaruje maksimalnu brzinu od
lu je druga tvrtka, Ford Ae-
rospace prolzvela raketu
Pft;tt'*r--.tl'M
....•.. •... - ...•.
0.01 loti morali razviti posebne
procedure uzlijetanja i slije-
mali zvucru alarm smjesten na za- 1,13 MACH-a (385 mis), domet od zrak-zrak -Stdewtnder- pa tanja, pri cemu je Jedan he-
dnjem dijelu lansera pored uha 800-3600 m i vtsinu od 50-3500 m. se smatralo da ce se nacela likopter neprekldno izbacl-
dakle kada Je vec borbeno se pontstava djelovanje laz- vao toplinske mamce u oko-
strijelca. Tada je dovoljno da strt- STRIJELA-2M ima bolje perfo- tada vec dobro poznatog
djelovao. U upotrebi su ub- nlh toplinskih marnaca koje
manse zahvaljujucl duzern izgara- navodenja u Infra-crvenom lici uzletista. No, najveca
jelac samo pritisne okidac do kra- rzo otkriveni neki nedostaci izbacuju zrakoplovi. Ovaj posredna korist bila je u to-
ja, ukljucuje raketu, a ona nastav- nju goriva. Ostvaruje maksimalnu spektru lako mocl primije-
glave za navoden]e, koju je tragac cilja mnogo bolje me da su sovjetski borbeni
brzinu od 1,7 MACH-a (580 mis), nttt na prenosne raketne
lja let samostalno. sustave. Minijaturizacija
moglo -zbunitl- sunce, za- izohra cilj od pozadine, sto zrakoplovi nakon prvih
Nakon ukljucenja rakete, prvo kosi domet od 500-5600 m, vtstn- sustava navodenja je bila
tlm odsja] sunceve svjetlosti omogucava uctnkovitu h"~- obaranja, poceli letjeti na
se pripaljuje startni motor koji na ski izrnedu 18-4500 m. Obje vart- od oblaka, te na kraju IC- kbu protiv niskoleie •.. 111 zra- velikim vtsinama sto je bit-
sarno prvt problem koji se
kraju svojeg rada, nakon 0,05 se- jante Imaju istu bojevu.glavu labo- -rnamct koji su ubrzo razvi- koplova. U posljednjoj verzi- no umanjilo njihovu ucin-
postavio pred konstruktore. jeni. Kao odgovor na -uoce-
riranu s 0,38 kg eksploziva, a upa- ji STINGER FY-85, u raketu kovitost. 1 u tome lezi najve-
kundi, daje raketi na usttrna lanse- Odmah zatirn pojavlll su se ne · nedostatke -Redeye- je ugraden reprogramabil-
ra brzinu od 28 m/sekundi. Po na- ljac se armira nakon 45 m leta da ca vrijednost takvlh susta-
problemi hladenja IC-de- sustava, razvljen je sustav nl mikroprocesor RMP po- va. Buduci da je njihovo psl-
pustanju lansera, na prednjem di- bi se, ako ne pogodi cilj u roku 15 t~ktora, te rjesavanje dlec- •STINGER« protzvod fste mocu kojega se sustav za holosko djelovanje na pilote
jelu rakete otvaraju se dva pokret- sekundi leta, samoaktivirao. lih bolesti ovog sustava na- kompanije -General Dyna- navodenje rnoze izmjenom vrlo veliko. Koristenje sred-
na krila za upravljanje, a na za- Sustav STRIJELA ima u naoru- vodenja. Koncepcija je na- mics-Pomona Dtvtsion-. softvera suprotstaviti oceki· stava za ometanje i impera-
dnjem dijelu cetiri krila koja tije- zan]u preko 70 zemalja pa i Hrvat- ~etala i neka stroga ogra- Prva varijanta, pod stf'rom vanim sustavima ometaca. tiva brzog napustanja pret-
kom leta ostaju nepokretna. Radi ska. rucenja koja konstruktorl FIM-92A, pojavila se u ope- Bojna glava rakete sadrii 3 postavljene zone opasnosti,
pokusavaju umanjiti razvl- ranvntrn [edlnicama 1981. kilograma eksploziva, s
sigurnosti strijelca, marsevski mo- BORIVOJ RADOJCIC jajuti nove modele vec tri
povecava njihovo tjelesno
godine, U gtavt rakete se glatkom kosuljicom. koja se naprezanje.
 ' monisticklm i osvajacklrn nasrtajlrna

TRADI.CIJ:"A~-P'RIPlSIYA,N:J
Srbije, nikad ntsu napravili sustavan
pregled zloclnstava sto su pocinjena
nad tim narodima. Da je to ucmjeno,
' dobila bi se stravlcna slika kontinuite-
ta, all i vrlo neobicna dokumentaclla
I_ •; r~ vii- - t.,
I
•
·, "°
•
.~ I.
!' f
' .: v' '. -
za tstraztvace raznlh struka,
Ta zlocinstva mogu se pratiti iz de-
setlieca u desetljece. Dvadesetih i tride-

z·LOCl,NA;.:ZRTV setth godina na Kosovu je bio rasiren

•• obtca]- srpskih zandara da hvataju al-
banske djevojke, da, ih stluju i da im
odstlecalu dojke. Uslo je to i u potresni
spjev -Ptesrne Ali Btnaka-. Cuvena
partlzanka Dragica Pravtca urnorena
· Enciklopedija agresorske lazi (II) , je tako sto joj je odsjecena dojka i prze-
na na vatri dok je ona umirala. To vise
nisu rad.iii vojnici iz Srbije nego cetnici

0 d prvih pocetaka dtvljacke

agreslie na Hrvatsku lip·
nja 1991. godine, beograd-
ska su sredstva prtopcava-
nja stottnama puta dnevno tvrdlla da
•. ustaski koljaci« napadaiu -goloruko-
ko ponasa, Sva zvjerstva, sve okrutnos-.
ti sto th njena vojska poctni u susjed-
rum zemliama sluzeci imbecilnoj osva- ,
jackoj ideji, srpsko ce novinstvo, publi-
ctstika i hlstortograffja uvijek prtptsati
upravo zrevama agrestte .
krvoloenom plemenu koje se mo
rotiti okupacijom. E da bi se •dlvlJ,
smirilt, poctnjeno je nad njima r
nevjerojatno okrutnih zloctna, Svj
o tome i zapts Koste Novakov16a:
-Kra] mosta naidosmo na nasu
zu, na devet grobova nasih ratnika
devet glava arnautskih, poredanili
iz Hercegovine i drugih krajeva, ljudi
kojima je srpska osvaj1:tCka promicba
uspjela unistiti svijest, moral i svaku
ljudskost. U·sijecnju 1943. godihe crno-
gorski su cetnicl zatvorili u kuce stoti·
ne muslimanskih obitelji iz Sandi.aka,
a ku·ce 'poskropili benzinom i zapalili.
V Foci su pocinjeni jos masovniJi i
grobovima. Srpski osvetnici po stra$niji zlocini. I toboznJi antifasisti6·
vojnika kako su sami sebe nazv ki ustanak u Srbu, izveden u dosluhu s
behu naptsalt na parcetu hartije vojskom fasisticke Halije, obiljezen je
lmena i ostavtli na grobovtma, S stravicnim, zlocinima nad Muslimani·
na mostu tsprtca nam tu osvetu. ma i Hrvatima Cazinske krajine i okol-
cili su seltactma iz obliznjih sela da nih prostora i oznacio,je uvod u dramu
donesu hranu i kad su ovt dosli ce o tome kako su Crnogorci, casno se NEOBORIVI DOKAZI · OPAKOG Hrvatske u drugom svjetskom ratu.
su th i poodsecali Im glave.« suprotstavtvsi potiranju njihove domo- KONTINUITET A - Zbog podredenog I tako sve do danas. Svi su zlocinci,
Dakle, •divlji« su Albanci (o, t vine, bili -dlvljaci-, kako su po celima polozaja i tehruckih prepreka, zbog to- koljaci, kriminalci, a samo oni koji se
ubili devetoricu vojnika agreso zarobljenih srpskih vojnika nozevtma ga sto se i srpska histortograftja, kao i bore za osvajacke ciljeve Srbije su »he-
vojske, a. na to Je ta vojska •izvrsU urezlvali micljale imena svoga kralja, sve ostalo, smatrala vladajucom i ne- roJi•, »oslobodiock Zlocinac je onaj ko·
vetu- i odsjekla devet glava nedu te kako se u tom ratovanju nicim dru- dodirljivom, povtesrucari naroda kojt ji je zrtva zlocinaca. Ali u ovom ratu
oivtla. Zatim je opet pozvala civil, gim ntsu ni bavili. su gotovo cijelo stolje6e tzlozent hege- napokon sve izlazi na vidj~lo.
donesu hranu, pa. i njima odsjekla
vet No, to je tek jedan primjer.
srpska histortograftla [ednostavno
se iz povijesti sve sto joj se ne svida
cuvani su brojni dokurnenti koJl
tvrduju da zlocmacka ideja siren]
bije, u vojskama koje se za nju · ~'
BROm' P,RIZNAO· ·suLUDOST' 'illGOGENERAIA na civilne ciljeve, a. dobro 'se zna Jko

Z
neprestano budi nevjerojatno an fssp · pocetak njegove predizborqef
ne, posve neljudske strasti. ACREB - Brojnim jugo- je davao takve,zapovijed.i prt brojnim lwnpanje, kandidature . za. mJesto
OTKUD MACKE U PODSVU generalima i admirali- napadtma na civilne c1ljeve u Hrvat- njegova bivseg, /tajanstveno uklonje-
Dani proslogodlsnle mucemcke , ma, koji su·se posljednjih skof. m•takve admiralove smijesne i nog sefa Kadiie0~? (J! ••
Vukovara ostavlialu povijsst! stra .. mjeseci prpslaVili ne nepf<im'isljerie lzjave treba shvatiti
dokumente o necuvenim zloctnsr osobito PJitneto.hn iZja\:'B.TB{'., sve ces- ZEWKOBUKSA
a. medu njima i uzasnu sudbinu ce se pridruiu}e i admiral $tarn~ Bre-
ce kojoj je rasporen trbuh, tzvade vet. Uz sve njegove dosadasnje bisere
jete t, umjesto njega, stavljene 11a to upucuju i najnqvijL Na sjednici
rnacke ... Kaci su to procitalt u no· Odbora za"unutamju polltiku neka·,·
ma, ljudi su se hvatali za glave, a dasnjeg saveznog Vijeca btvse Skup-'
gi se i zapitalt: -Zasto, pobogu,
ke?« Ali na to pitanje mogli bi o ~tine Jugosla.vije admiriJ <je mrta.v;·
riti samo strucmaci koji istrazulu '.hlaqan lzjavio da »Beograd ima
srpsko pucanstvo, a da mJt u pornoc »VITE$KI POTHVAT« UBOJICA ne podrume podsvijesti zlccmac adekvatno organiziranu protuzral:nu
priskacu •nasi hrabrl borci-. Dok su Jesenskih dana 1912. godine, u Make· tom tstraztveniu ne bi mogli Qb.ranu, pa ako nekome padne na pa~
rusenl hrvatski gradovi i unesrecivane doniji [e nakon Istjerivanja turske vo]- krvavu crnogorsku ratnu seers n:et suluda ideja \:la na.padne clvilne
stotine risuca ljudi, celnici na naiodgo- ske zavladao nesnosan teror, iako se 1919. godlne.
Tada su stotlne zena umirale u
clljeve, luto sto je Seograd, ob~n! 9e
vornijim polozajima Srbije ntsu niti tvrdilo da je srpska vojska donijela slo- l;>rzq Ldjelotvornoodgovoriti«! ·
[ednog trenutka u sebi nasl] toliko mo· bodu. Stradall su Ma.kedonci, a.li jos vi· zavajucim mukama. Stavljane
maeke ispod sukanja, a zattrn Bez obzira ,na to tko bi to uopce i ci-
ralnosti da pred licem Istine i povijesti se Albancl, Prema svjedocenlu nekih me nap'8.9 Beograd inta~a. :zanimlji·
tzgovore neku drugu rijec. Naprotiv. listova (•Daily Cronicley, -Humanite •• ) sukn]e bile svezivane ispod kol)e
Bezocno su s televizijskih ekrana Vardar je bto pun trupla Albanaca od- maeke ne pobjegnu. Onda sum va ie Q.Jegova •Bala• na vlastiti racun.
gledali u oci gradane zernlje -Stradije- sjecenih glava. Ocajnt Albanci pokusa- bane. ispod sukanla da bi, pobj te na racun ostallh kolega iz anntl·
i tvrdili da se vodi rat protlv -ustasa-, li su se obrantti, ali [e na to Srbija od- trgale tijela nesretntca. V srpskol skog vrha. Brovet Je, naime, priznao
za spas Srba od -genocida-. I nije im to govorlla odlukom da okuplra Albaniju. riografiji nema ni rijeci o tim p da SA!Jlo su)udim ospbama moie pas-.
bilo tesko Izvestl, jer su se oslanjalt na Na tu [e zemlju upucen -ekspediclont znim zloctntma, o dranju zrvth l'. tl na pamet idejlL o takvim napadima
vrlo bogatu tradiciiu lazi u ratovanju. korpus-, a srpskt je tlsak bto preplav- · stotinama unistenth .domova kott g ·- -·
Vee stotinjakgodina.,Srbija se samo ta- ljen naplsima o •divlja.stvu• Albaneca, danas rusevtne, Zapisane su sa
 rilante imaju tzuzetno veliku probojnu moe, Lansira se
zernlje, s tronosca, iz vozila (od obicnog terenskog) vozll
pa do posebno konstruiranog lansirnog voztla M901} ill •
helikoptera. Divizije kopnene vojske SAD-a raspolazu, za
sno od vrste, s 90 do 168 lansera ovog tipa. " '
Laki raketnt'protuoklopnt sustav M47 Dragon opera1
van je u amencko] vojsci od 1975. godine. Raketa [e veo
kvalitetna i prectzna, Ima osobenu propulziju koja.se
va na 60 u stranu usmjerenih mallh raketnih motora
rade ti paru. Osnovnim nedostatkom srnatra se njegov
domet od svega 1.000 m. Zanimljivo je kako je i jugoslav

.
ska vojska svojedobno nabavila mali bro] ovih raketa,
Prilikom razvoja raketa druge generacije, Francuska'
Nlemacka su udruzile snage u kompaniJi Euromissile i p
•• , I izvele dva raketna sustava, teskt Hot (Haut subsonique
ernoguce je odrediti kada t

N
tiquament 'teleguide tire d'un Tube) i laki Milan (Miss
d'Inanteri Legere Anti-char). Francuska tvornica Ae gdje pocinje 'povllest zrako-
. spatiale razvila je j0s rant]e sustav za vodenje tipa TCA i plovstva. Jedno je sigurno,
je primijenjen na obje rakete. Ra.keta Hot usla Je u naoru ideja o letenju stara [e koli-
nje 1976. g: i namijenjena je za naoruzanje oklopnih vozlla ko i ljudska ctvtltzacna. U
. --·-- helikoptera. Domet ,joj [e izmedu 75 i 4000 m .
' Milan je namijenjen naoruzanju pjesa<lije,' alt se mo:
vectnt rasprava o tome stvar se pojed-
nostavljuje tvrdnjom da je covtek po-
ceo mastati o letenju promatrajucl pti-
•
Americki laki protuoklopn! raketni sustal' tipa Dragon.
•••• montirati i na vozila. Opceprthvaeeno [e misljenje da je
ce i zavtdeci Im na prednosti koju im je
Jos uvitek najbolje oruqe u svojoj vrsti na svijetu. Sastoji
od rakete u prijenosnom i lansirnom kontejneru, lanse pnroda podarila, Kake ju sam nije mo-
mjeru, na svega nekoliko desetaka metara, tek toliko koliko na tronoscu, te nisansko-upravljackog uredaja kome gao imitirati, Ideja o letenju preselila
je potrebno da se armira upaljac bojeve glave. Uloga ope- moze prtdodati i poseban termovizijski uredaj za noen se u mitove i legende, te postala gotovo
ratora sastoji se [edtno od neprekidnog nisanjenja, Nlsan- borbu tipa MIRA, Raketa u kontejneru je teska 11,3 kg iskljucivo svojstvom bozanskih bica,
ski ureda] ima jedan osobeni infracrveni tragac (lokator) lanser 16,4 kg. Efikasni dornet je tzmedu 25 i 2000 m, a di Ipak, ljudski um, bez obzira na sve,
koji registrira poloiaj izvora infracrvenog zracenja (traser) klarirant postota.k pogodaka na udalienostima vecim nije se odrekao zelje da dostigne i pre-
na raketi u letu, i usporeduje ga s nisanskom linijom. Ni- 250 m [e 98%. ,. stigne sva ona stvarna ili izmisljena bi-
.sanskl ureda] mjeri otklon rakete od nlsanske linije i zada- Razvoj raketa druge generacije odrazio se i u SSSR-1 ca, koja su se mogla vinuti u nedostup-
je odgovarajuce zapovuedt koje do rakete putuju preko zice Prvo je proizvedena poluautomatska verzija Maljutke, 9 nost vtstna, Autor .ovog naplsa spada,
s'to ju ova odmotava u letu. 14 Pl, sto se lansira s vozila 9 P 133, a koja se nalazi i u medutim, u poklonike teorue da su u
oruzanlu jugoslavenske vojske. Medutim, karaktertsttke -vjecttom snu o letenju- bitnu ulogu

A
merikanci koji s.u preskocil.i razvoj raketa prve odigrali upravo .:. snovt
generacije, uvode 1972. godine u naoruzante su- 'kete time su tek male poboljsane. Donja granica eflkasn
doineta sruzena je s 500 na 400 m. Ne upustaiuct se u podrobmjs razla- Fausto Vrancic -
stav· BGM-11< A TOW (Tube launched Optically prl'i hr11ats~i zrakoplon1c
Prvi pravi protuoklopni sustav druge generacije u ganje fenomena snova, ostaje clnjeni-
tracked Wire command-link guided missile).
deri je u naoruzanie krajem sedamdesetih godina, To je ca. da mnogi ljudi sanjaju da lete. U
. . Smatra se teskim protuoklopnim oruzjem i nji-
me raspolazevtse od 30 zemalja, Proizvoden Je u nekoliko -keta Fagot 9 K 111, cija je NATO-kodna oznaka AT-4 Sptg . stvan sanjaju ono iskonsko i jedino
pravo letenje - levitaciju! Stanje u ko- tek su jedna Qd etapa u za,huktalon.
vanjantt pa i danas predstavlia glavnu protuoklopnu rake- U osnovi se radio -preslikanom- Milanu, te su tm izgled razvoju prema jos fantasticnijim Stva-
tu amencke vojske, Domet izn<:si 65 do 3750 m, a novije va- osobtne sliche. Jugoslavija je pocetkom osamdesetih go, jem covjek nesputano lebdi i krece se
prostorom iskljucivo snagom vlastite' rima, kao sto su medugalaksijski letovi
na nabavila manju kolicinu ovih raketa. Prtblizno isto ili proboj vremenske barijer\:l.
rneno, SSSR uvodi u naoruzanie i teski protuoklopnt rak, volje, posve izvan domasaja bilo ka-
kvih teiinskih opterecenja. Dozivljaj No tematika na.seg feljtona posve je
ni sustav AT-5 Spandrel koji se montira na oklopnog ,toe ovozemaljska 1 vezana za razmjerno
sa BRDM~2. s kojeg se ujedno rnogu ispaljivati i rak, takva •totalna Jetenja« neusporedivo je
poticajniji od promatranja ptica uklju- blisku prosiest. Cilj n'am je na Jedan
Fagot. Domet Fagota je 2000 m a Spandrela 4000 m. objektivniji nacin vrednovati povijesni
Pocetkom sedamdesetih godina zapoceo je i razvoj cujuci i poeziju poput »Galeba Jonat-
hana Llvingstonea«, pa cak i od orbi- razvoj hrvatskog letenja i nas doprinos
keta trece generacne koje tmatu bltno razlicit sustav v svjetskorn razvoju zrakoplovstva, pose-
nja od prethodnih raketa. Temeljl se na princtpu -tspa talna fenomena »bestezinskog stanja•.
Sve ovo navodim, rnedutim, iskljuci- bice u ovom nasem dijelu Europe. To. je
zaboravt-. Najcesce se radi o pasivnom laserskom samo ujedno pokusaj da se zaboravu otmu
vodenju na prethodno laserom obasian cilj, alt postoj vo kao ilustraciju fantasticne sposob-
nosti covjecanstva da svoje najsnenije ljudi i dogadaji, koje je ·dosadasoja hi-
drugi nacini vodenja. Zasad su operativna sarno dva sus storiografija preskakala, omalovaza-
va ove vrste: Hellfire i Copperhead, oba · americka, no snove prije i1i kasnije pretvori u, stv~r-
nost. Genijalci poput engleskog fratra vala ill pogresno turnacila, jer se pripa-
stoji citav niz programa ove vrste na kojtma se radl u ne. dajuci Hrvatskoj nisu uklapali u au-
licini zemalja. Rakete Hellfire, u naoruzanju od 1982. _ Rogera Bacona (1214. -1294.J iii neza-
obilaznog Leonarda da Vincija stro-ugarske, velikosrpske iii novoju-
ne, ispaljuje protuoklopni pelikopter. AH-64 A Apache. goslavenske povijesnotvorne obrasce. znato] patricijskoj obitelji blo je covtek
(1452.-1519.) najbolje potvrduju ovu
Imatu domet od 6000 m. To je trenutno nalsoflsttclranila f'antastlcmh sposobnosti. Jednako
tvrdnju. Zahvaljujuci svojoj nevjerojat-
keta te vrste. Proje,ktil M 712 Copperhead, operattvan uspjesno bavio se filozofijom, rnaterna-
1980. godine, ispaljuje se iz samohodne haubtce od 155 noj imaginaciji, oni su predvidjeli goto-
vo. sve najvaznije aspekte kasnijeg raz-
Homo volans - prvi hrvatski tikom, fizikom, jezlkoslovljem, mehani-
M 109 A2 i A3. Najvecl d6met mu je izmedu 1600.0 i 20000 zrakoplovac kom i izumiteljstvom. Sukladno tome i
vo1a zrakoplovstva, ukljucuju6i razne
U ratu za hrvatsku nezavtsnost obje strane upotreb ztvot mu je bio neobican, S osamnaest
vaju nekoliko vrsta raketa prve i druge generactle, V, hpo~e letjelica, pogona, sve do, nacela
•lakse od zraka« i •teze od zraka•. U svakorn slucaju, prvt Hrvat koji se godina napustio je Sibenik da bi nasta-
bro] unlstenih jugoslavenskih tenkova na tstocnom ra1 svojim smjelim zamtsllma u teorlji le- vio studij na slavnom sveucllistu u Pa-
svtedoct o dlelotvomostt hrvatskth protuoklopnih rake· · Danasnja fantasticna dostignuca na
PC.drucju zrakoplovstva, . nezamisliva . tenja nezaobilazno nametnuo svjetsko] dovt, Vratio se nakon zavrsena studija.,
Tomislav Aral Jos samo prije jednog ljudskog vijeka, poviiesti zrakoplovstva bio je Fausto ozenio se i zajedno sa suprugom obreo
Vrancic Roden 1551 u Sibeniku u po- u Madarskoj na ostrogonskom dvoru
- . . . . J•
¥itl\ii1W@i~L$l~ii!}!.f~k~lltEiK~lW!tWIJl!~i~WJIIllriM!Mt@\llmilThW!tWmimrmrt:i~•iar@if@lftjf
37
kardinala Antuna Vranclca svog stri- se svladala vlasttta tei.ina. Ipak, porna- Mazarovtcev halon bio je staro pri tom je -gombao- na svom trapezu
lo je sazruevala ideja da bi se problem veliku tumeju po Hrvatskoj. Nastupio dni prelet, jer su su prizemljili kod sela
ca. Nenadana smrt i.ene tesko ga je po- na naprava od paptra, vtsok 10 i si lz sve snage, kako bi produkcija bila je u Karlovcu, Varai.dinu, Osijeku i Vu-
godila. Odlucio je zarediti se i posve dao rijesiti uporabom sprave cija bi metara i punio se toplim zrakom. Ravno nedaleko Krii.evaca. Nakon tri
maksimalna Na Merighijevu nesrecu, kovaru. No kad je u srpnju doplltovao dana, Merighi leti opet. Ovoga puta do-
napustttt svjetovni i.ivot. Ubrzo dobiva ukupna tezina bila laksa od zraka, uzlet Mazarovtc je izveo 15. prost ve¢ nakon nekoliko minuta predstava
Slavu su 1783. -pokupilt- Parizarn, Tek su Zagrepcanl trnali, samo sest u Sarajevo, sreca ga. je uskoro napusti- stigao je »samo• 2.600 metara visine i
vlastitu biskupiju u Czanadu, ali ga vi- je dobila naglo dodatnu , dramatiku la. Nakon prvog uspjesnog uzdizanja
se od duhovnicke karijere zaokuplja braca Joseph i Etienne Montgolfier, dina poslije prvih letova brace spustio se na livadi kraj Savskog Ma-
Pregrijani halon izraden od lakog plat- organizirao je slijedece 30. srpnja. No
bavljenje nalrazltcitljim znanstvenim koji su nakon citava niza uspjesnih po- tgolfier, jedinstvenu priliku da se c na i svi1e vjerojatno je poceo tinjati jos
rofa. Posljednjeg dana izlozbe nacinio
problemima, Stoga 1609. seli u Veneer- kusa s papirnatim balonlma, koje su i dive letecem covteku zbog nepazljiva rukovanja tijekom pu- je pravi podvig. Suptitnik mu je bio pr-
za vrijeme punjenja, a zbog pojacanog njenja., halon je zahvacem poi.arom. vi letac - Zagrepcanin, sanitetski po-
ju i posve se posvecuje znanosti i pro- punili toplim zrakorn paleci pod njima Na sljedecu priliku za ui.ivanje u strujanja zraka u tijeku usptnjanja,
nalazastvu slamu, postali prvi priznati proizvoda- zumnosti letaca i cudu moderne te Merighiju nije preostalo drugo nego rucnik Krtek. Nakon uzbudljivog lijeta
buknula je vatra i zahvatila dobar dio momcadi na konopima narediti da pu- sletjeli su u selo Molve kraj Virja. Ovim
V svom kapitalnom djelu -Machinae ci letecih sprava, koje su mogle povesti ke morali su cekati punih 35 god platna balona, -Drzovtti orao- poceo je ste vec gotovo napuhani halon. I tako
novae- izmedu ostalih opisa -novth i putnike. Prvi putnici bili su doduse U svibnju 1825. u Zagreb je dop Ietom Merighi se dostojno oprostio od
padati i najzad pao na jui.noj strant je •Grad Zagreb• poletio na svoje po- Zagreba i vjerne publike. lpak, kao da
mastna- objavlo je i precizan nacrt i ovan, patka i pijetao, ali su ubrzo slije- vao njernacki zrakoplovac Joseph Preradovi6eve ulice. Zahvaljujuci svo-
opis prvog upotrebljivog padobrana, dill i najhrabriji Parlzanl. mperger i oblijepio grad velikim sljednje putovanje bez svog pilota i sto nije mogao bez Zagreba i tako se vra-
jim akrobatskim sposobnostima Me- bi rekao pjesnik, izgorio od zelje da do- cao s novim i boljim balonima jos dva
nazvavsi ga -Homo volans- - leteci katima na njemackom jeziku, rekl right se izvukao neozlijeden i uskoro,
covjek. Engleski povjesnicar Wilkins rajuct uveliko svoje umije6e, koje stigne sunce ... puta. Balonom •Oreste• 1896. godine i
uz odobravanje publike, utrcao ponov- posljednji puta 1899. godine. Nedugo
navodi, na osnovi pronadenih zapisa, sijenjena publika mogla uz doltcnu no u arenu.
da je Vrancic svoj izum, usprkos po- platu doi.ivjeti u nadbiskupskom zatim unesrecio se u Grazu i zauvijek
Merighi je poslije toga uspio nagovo- odustao od letenja. '
odmaklim godinama, uspjesno demon- Im. riti gradsku opcinu da mu izradi novi
strirao skakajucl s tornjeva u Veneciji i I zaista, prema obecanju -Luf U meduvremenu, sve vise se razmi-
balon kojem je dao ime -Grad Zagreb-, slja o vojnoj upotrebi balona. Austro-
Bologni. ff'er-, Wibmperger otisnuo se rece Balon je u rekordnom vremenu sasllo
Fausta Vrancica, koji se na latln- ugarska vojska organizira u Felixdor-
dana u pola pet popodne s Rok dvadesetak svelja u gtmnasttcko] dvo- fu, kraj Beckog Novog mjesta tecajeve
skom potpisivao kao Faustt Verantis, i brda put plavog neba i zavrsio svoj rani Hrvatskog sokola. Bila je to prva
cije se prezime transkribiralo na tali- za pilote balona. Tako se u kolovozu
spustivst se kod sela Lomnice u usptesna gradnja zrakoplova na na- 1894. medu polaznicima tecaja nasao i
janskom kao Veranchi, svojataju i ma- polju. sem podrucju.
darski i talijanski historiografi, sto je Zagrepcanin, domobranski natporuc-
Poslije Wibmpergera Zagreb S -Gradom Zagrebom- Merighi je te nik Dvori.ak. Vrijedno je ispricati kako
cesta sudbina genija poniklih u malim [esenl izveo jos tri atraktlvna !eta. Za
narodirna, Stoga nas i ne treba suvise izgleda ostao bez letackih se je Dvori.ak, protiv svoje volje, postigao
sve do 1889. godine, a tada se u posljednje uzdizanje 24. Iistopada naja- hrvatski balonski rekord, koji nije nad-
iznenaditi, da i danas cak i vrsni po- vio je posebne atrakcije i ponudio
znavaoci povijesti ne znaju da je gradi- bu pojavio buducl ljubimac Zagre masen ni do danas.
na, Talijan Giacomo Merighi sa sv, 10.000 forintl onome tko bi bio spre- Dogodilo se to u tri sata ujutro 31. ko-
telj prve uspjesne sprave, kojom se mo- man s njim uzletjeti. Navodno se neki
glp relativno sigurno spustati na zern- balonorn -Drzoviti orao-. lovoza u vrijeme punjenja balona pli-
gospodin Pavlekovic okladio za popn- nom. Balon se naprosto istrgao iz ruku
li1h. RiiR''J-lrvat. Merighi je bez sumnje posebna licnu svotu da ce to uclnltf, ali se na
'If~q smo za svjetskog padobrans.kog va u povijesti zagrebackog i hrva pomocne momcadi i velikom brzinom
kraju ipak predomislio. Merighi je za nestao u visini. U gondoli se, bez pala-
prvenstva u Zagrebu 1975., gotovo ceti- letenja Bio je tipican predstavnik • -rastanak sa sezonom- Zagrepcanima
ri vijeka nakon objavljenog nacrta, ve balonerske skole-. Uobicajeni sta i sidra i bilo kakvih navigacijskih
priredio jos jednu -huncutanju-. Kad instrumenata, zatekao Dvori.ak koji je
Izgradili vjernu kopiju -homo volan- balonom vec su u to vrijeme u E se halon popeo na tnsto-cetinsto meta-
sa-, vecina je sudionika bila odusevlje- postali rutinskom pojavorn, pa je v1 tamo bio isk1jucivo zbog kontrole pu-
ra, gledatelji su prestravljeno kriknuli njenja. Balon je uskoro dostigao 5.000
na nasom replikom ali i zacudena na- lo izmisliti dodatne atrakcije, kak, ugledavst covteka kako pada, Prtca o
slm objasnjenjern da je originalnt -ho- se privukla publika i naplatile rel metara visine, a to je prakticki visina
mogu6em suputniku ucintla je prizor iznad koje nastupa smrt od visinskog
mo volans- bio nas sunarodnjak i da je no skupe ulaznice. Merighi je to rij, jos stravicntttm, No kad je -nesretnik-
prema tome padobranstvo jedan od jednostavno. Kako je prije bavlj kolapsa. Puhao je prilicno jak sjevero-
tresnuo u oblii.nju baru i kad se usta- zapadnjak pa se Dvori.ak oko pet uju-
najstarijih hrvatskih sportova. Ipak, ·balonstvom bio poznati akrobat noviloda je to bila. samo velika krpena
mnogo nam je vise smetalo to da nasi trapezu, umjesto uobicajene kos, tro vec nasao iznad Balatona. Uskoro
Karlo Maurovic lutka, publici je laknulo. je preletio i Dravu all nije mogao odre-
beogradski kolege u svojim publikaci- pruca ispod svojih balona ucvrst Ovakva doda.tna uzbudenja nisu se,
[arna Fausta Vrancica takoder nikad Bili su to Jean Pilatre de Rosier i standardni cirkuskl trapez i na nj diti poziciju. Balon je nezaustavljivo
medutim, svidjela gradskom redarstvu. Gi•como Merighi grabio dalje i oko podneva preletio je i
nisu priznali Hrvatom, vec su ga sma- markiz d'Arlandes. Trijumf brace dok se halon uzdlzao, izvodio vra1 Podnijeta je prijava sudu, koji je Merig-
trali Iskljucivo Sibencanom iii jos gore Montgolfier zainteresirao je doslovno mije od.kojih je publici zastajao Merighi je nabavio novi halon »Sa.- Savu. Na svu srecu plin je pomalo isti-
hija osudio kaznom od 15 forinti u ko- cao i halon se spustao sve nii.e. Dvor-
- zemljakom, A Fausti Verantls bio je i citav svijet i oznacto novu etapu u po- Merighi, iii kako su ga purgeri rist gradske uboi.nice. turn• i vratio se sredinom 1891. u »svoj•
ostao Hrvat, ne sarno po ocu Mihaelu i vijesti covjecanstva, Nizu se novi poku- zvali -nas lete6i covek-, prvo uzd i.ak je shvatio da je ve6 u Bosni, kad je
Zagreb. Zapocelo je doba novih Merig- vjetar promijenio smjer i halon se
majci Katarini Dobrojevic, nego ponaj- saji, uspjeli i neuspjeli. Javljaju se novi -drzovttlm orlom- izveo je 19.
prije zato sto je citavog i.ivota ostao hrabri letaci, alt i nove i.rtve. 1889. iz otvorene arene na danas Nova era - hrvatski letaci hijevih dostJgnuca, jer »Saturn• je bio
halon punjen plinom i stoga imao
okrenuo natrag prema Savi. Oko dva
vjeran vlastitom jeziku, pisuci i objav- Jui.noslavenske zemlje u to su vrije- Trgu marsala Tita. Prethodni po Za vrijeme svog boravka u Zagrebu, znatno bolje odlike. Mogao je ponijeti sata popodne, halon se vrtio iznad ne-
ljujuci na hrvatskom neka od svojih me tipicna europska provincija. Ipak, 15. rujna nije uspio zbog nevre Merighi je bio aktivan i na drugim dva putnika i zadri.ati se mnogo dui.e ke mlade sume i kad se spustio do visi-
djela. Izmedu ostalog i vtsejezicm nee- vec 1789. Zagrebu je pripala cast da bu- o, ova] put sve je bilo po planu. podrucjima. Sprijateljio se s mnogim u zraku. Merighi vise nije nastupao u ne stabala, Dvori.ak je hitro omotao
nik s idejom da hrvatski jezik uvede u de prvi grad u tom dijelu Europe u ko- se punio toplim zrakom iz posebn sportasima pa je znatno pridonio kva- svojoj cuvenoj gombackoj odjeci. Piloti- uze oko m1adog hrastica i ludo putova-
krug ondasnjih kulturnih jezika, jem ce uspjesno poletjeti covjek u kosa- (;~ a drzalo ga je 30 vojnika, dok htetnom razvoju vjezbanja na sprava- rao je obucen u sestinsku nosnju. Vr- nje je ·okoncano. Seljaci iz okolice koji
ri krhkog balona, U prosincu te godine kestar 101. domobranske regi ~a, koje je Jos bilo tek u pocecima. Vje- hunac svog umijeca Merighi demon- su posljednja dva sata s cudenjem pro-
matrali jogunasto ponasanje balona,
Zagreb - balonerski centar javio se gradskom poglavarstvu Koto-
ranin Karlo Mazarovic s molbom da
svirao bucno vesele koracnice. Ul zbao je sokolske prednjake, koji su strira u, vrijeme gospodarske izloi.be.
pomogli su Dvori.aku da se dokopa si-
Ce SU Se placale Samo U ogradenoj upravo uz njegovu pomoc svladali prvi Posljednja uzdizanja. znacila su i poce-
Prosao je citav 17. vijek i tri cetvrtine mu se odobre dva polijetanja balonom ni, gdje su bili stolci za bolju pub •Saito mortale•. Poducavao je i ma6e- tak nove ere u zagrebackom balonar- gurna tla obavjestivsi ga. da je sletio u
18. prije nego sto se covjecanstvo buduci da je ve6 takve letove obavljao ali je zato harem jos dvije tisuce vanje pa je tu vjestinu, medu ostalim stvu. Poletio je 6. listopada 1891. godine blizini Zupanje. To znaci da je u nepu-
ozbiljno pocelo baviti problemom lete- u Cehoslovacko], Bavarskoj i Austriji. rnatraca bilo izvan arene, Kada j naprednim zagreba6kim gospodica- s prostora izloi.be zajedno sa svojim nih dvanaest sat! provedenih u ·zraku
nja. Pokusa] da se izgradi sprava koja Molba [e zbog svoje neobicnosti prosli- Ion najzad bio napunjen, Merighi ma, svladala i banova k6erka Ivana prijateljem Giovannijem Tessarijem. preletio oko 450 kilometara. Bilo bi
bi bila u stanju vinuti se u visine, pro- jedena banu Balassu, koji je letove na svoj trapez uz povike -vta tu Mazuranic. mnogo cak i da se dobro pripremio, a
Dostigli su rekordnu visinu od 3.500 ovako bio je to odista let za anale.
padali su zbog jednostavnog razloga odobrio, a potom ih je odobrilo i pogla- vojnici su pustili konope, pa je . U rano proljece 1890. godine Merighi metara dok ih je vjetar nosio prema
- nije bilo prikladnog pogona kojim bi varstvo. naglo krenuo u zrak. Hrabri bal te b&.lonom•Grad Zagreb• krenuo na sjeveroistoku. Bio je to ujedno i rekor- lnastavlja se)
N:l ·:·U 1ois·T,Vl ,:'.N 1, . z1u:ST·AV·LlAJ ,os.1:U:P·A:K:,;15: '.ONESVl:JESTENlM
I

-
'v•.

.• o:c.1:·: .sv·1:J.1?t·•·· D ·
~ c, • J
"
r, ,.,,
2
"r
1
'I;
••
, ) I
•
''>Ii
-I •·
,".'I
• "' .J
•'"
, Ozljede su stalan i neugodan covjekov pratilac, posebice u ratu
uznos; je zapov-
jednisria smanJ_iti
rnogucnost ranja-
-vanja na natma-
njem obraza pred usta i nos ra-
nJenog, mozem« osjetiti njegov
cvrsto priljubimo usta unesre- srca, stroke se ztenlce. zahvaltu-
cenog tako da se spriiecl lzlazak juci prllivu krvi, suzuju, a pri
dah. (sl, 1') Ako imamo ogledal- . zraka sa strane. Zatim snazno svakom pritisku na prsni kos pi·
ce, ono oe se. stavljeno pred ra- puhnemo zrak tri do cetiri puta pamo pulsaciju na zilama·kuca-
ntu mogucu rnje- njenikova usta i nos, zamagliti. u brzom slijedu (slika 3). Zatim vtcarna. Kada srcepocne kucati
'· I •· I t ru, a dode li do Rad srca ustanovljujemo pipa- odmaknemo glavu i promatra- spontano, a unesrecem dtsatl,
raruavanja po- njem vratne iife kucavice. Jago, mo spustanje prsnog kosa.' .slijedi daljnji postupak koji mo-
Bezumnim napadima na trebno je osigurau ucinkovtto dice tri srednja, prsta poloamo
na Adamovu [abuclcu i postra-
Spustanje prsnogkosa pckazu- ze biti razlicit, a ovisi o ,ozlijedi
je da upuhani zrak izlazi iz plu- ranjenlka i mogucnostima koji·
zbrinjavanje ranjentn. Kada do·
nenaoruzane promatrace de do ozljedtvania, od velike je ntcno, uz rub grkljana i velikog ca. (slika 4). Tehniku -nos na ma raspolaze,
vaznosti redoslijed postupaka -, vratnog misica (sl. 2). ' nos- primjenjujemo onda kada Ako unatoc svim postupclma
neprijatelj sam sebi Od odlucujuce je vainosti Izvuci Srce kuca normalno 60-80 pu- je onemoguceno upuhivanje u ne dolazl do oztvljavanla unes-
· »zabija· autogolove« povrijedenog lz opasnog pod- ta u mmuu, Uslijed velikog gu- usta, npr, kod povrede usta, recenoga, nastavljamo masaiu
rucja, pru.ziti mu prvu pomoc, bltka tekucine, puts Je ubrzan, osoba s deformacliom zubala srca i umjetno disanje jos 30-45
pripremiti ga za transport te dok uslijed ozljeda glave moze ltd. Ako ne kuca srce, potrebno minuta od posljednjeg znaka zi- ·
sporedo s osvajanjem . prebaciti na daljnje zbrinjava- biti usporen. Pri velikom gubtt- je izvrSiti rnasazu srca. To je po- vota, Ako u to vrijerne unesrece-

U
hrvatskog teritorija agre- nje. . ku krvt, koia [e blijeda i cesto stupak kojim se vanjsklm pritis- ni ne pokazuie nijedan znak zi-
sor je jos od pocetka rata Najbolje je da prvu pomoc orosena hladnim znojem. Ako kom na srce krv pumpa u tijelo. vota, postupak cemo obustaviu,
uporno i na sve moguce pruii lijecnik iii bolnicar. Budu- ranleni ne dlse, primijenit cemo Klectmo uz bolesnika lspruze- Iako je navedenl postupak bio
nacine pokusavao spriJe- ci da to uvijek nije moguce, voj· umjetno disanle tehnikom -usta nlh ruku u laktovima, Dian lije- rijetko potreban na nastm ratls-
citi ,da istina o napadu na nicl moraju za to biti obuceni, te tna usta- ill, rjede, -usta na nos-. ve ruke pntiskuie donji dlo sre- tima, treba ga znati.
Hrvatskµ p(odre u cijeli svijet te •PO· oprem!Jenikompletima za prvu Prije izvodenja umjetnog di- dine prsnog kosa [tocnfje, dva Kod onesvijestene osobe po- .
vratnu reakciju•, slanje europskih pro· pomoc, sanla potrebno je isprazniti sav do tri prsta lijevo od donjeg di· stoji opasnost zagusoma zapre-
matraca i plavih kaciga. · Ako ozlijedeni nema vanjskih sadrza] koji bl se mogao nacl u jela prsne kosti). Olan desne ru- cavanjern prohodnosti dlsnlh
To je prvo pokusavao napadima i . ozljeda iii su one male, teske po- nosu i ustima. Postupak provo- ke pritlskuje nadlanicu lijeve. puteva, 'naime korijen [ezika
ubijanjem doma6ih i stranih novinara. vrede lako se mogu previdjeti. dimo tako da glavu unesreceno- Masaza se vrsi energlcnlm po- omlohavi pa moze pasti na
Kada se u vjerio da je novinare tesko Medutim, prema prirodi l)a- ga zabacimo unatrag, Ruka kretima, ispruienih ruku. Sila strazn]! zid zdnlela onernogucu-
preplasiti i da od toga nema ocekivane Budu6i da pokusaji , za ulijev, . stanka moiemo pretpostaviti stavljena ispod vrata odrfava kojom se prltisce lznosi oko 60 jucl prolaz zraku. Da blsmo to
o su samo neki od najnovi- vratnu kraliesnlcu u savijenom kg. Uz vanjsku masazu srca po- sprijecili, onesvijestenoga stav-
koristi, neprijatelj je uerzo poceo pri· jih primjer. a kako neprija- straha u kosti nisu uspjeli, agres, mogucnost teze ozljede. Primjer
mjenjivati novi recept - napadati pri- ocajnicki odlucio promijeniti tak za to je ozljeda od udarnog vala poloiaju, a palcem i kazlprstom trebno je provoditi i umjetno di· ljamo u bocnt poloza] (NATO-
telj, unatoc svim dogovori· druge ruke stisnemo obje nosnl- sanje vec opisanorn tehnikom. -polozaj). Tako se korilen jezika
padnlke europske promatracke misije, ma o prekidu vatre i da- Narucenim ubojstvom petorice ne eksplozijebombe, granate i slic-
zaduzene jedino za pra6enje svega sto nih prorhatraca pokusao je u posl'. nih sredstava. bez direktnog po- ce, dok istovremeno Izvodlmo Nakon pet pnttsaka na srce, slt- odrntee od straznje stijenke
tim jamstvima o nesmeta.- pritisak na celo Duboko udah- jedi upuhivanje zraka, Ako vrsi- zdrijela.
se dogada na ratistima u Hrvatskoj i . nom· radu promatraoa. ne njem trenutku sprijeciti njihov dal' gotka krhotinom. U tom slucaju .
za promptno javljanje Europskoj zajed- ostanak u Hrvatskoj kao i najav postoje mogucnosti prijeloma nemo, uanma ,obuhvatimo mo pravtlan postupak masaze Nogu onesviiestenoga savlje-
postuje preds~vnike Europske misije dolazak plavih kaciga u Hrvatsku. mo u koljenu i preponi, a saku
nici. 'Ali bas zbog. toga su postali za· zaduzene .za. nadgledavanje primjene kostiju, i ozljede unutamjih or-
nimljivi neprijatelju zainteresiranom ko u Europi, srecom, ne prolaze ti! gana, Moramo misliti na mo- niegove ruke, na lstoj strani,
sporazuma
' o prekidu vatre. Takvih ' balkanska pravila igre promatral:1 stavlmo ispod debelog mesa.
da im oteia kretanje, prikupljanje i primjera bilo je i prije: napad na kon· gucnost takvih ozljeda i s ranje·
provjeru informacija i po mogucnosti voj bumanttarne pomo6i za Vukovar,. nakon krace pauze, normalno nas nim postupatl kao da ima takve Prthvacanjem odlece u predjelu
da im ulije strah u kosti. koji su predvodili promatraci i uz koji Ii s radom. Tak.vim bezumnim pos· povrede Postupamo ti neoprez- kuka i ramena, ozlijedenog pre-
U posljednje, su vrijeme, unatoc pre- su »nekim oudqm• stalno odjekivale kom 11eprijatelj je sam sebi »dao a1 no, laku povredu mozemo pre- ko stopala i sake prebacujemo
. kidu vatre i potpisanom primirju, uces- gol«, ubrzavsi priznanje Hrvatske 1 tvoriti u tesku. Ulomak prelom· na bok, Glava se lagano zaba-
detonacije neprljateljskih projektila;
, tali napadi na predstavnike promat· nekoliko uzastopnih, mitraljiranja na lazak mirovnih snaga tJjedinjenih ljene kosti maze probiti' kozu i cuje prema natrag, licem pre-
racke misije, koji su kulminirali rqse- promatracke helikoptere, u kojima, sa- rod a. · tada dolazi do zagadenja slo~· ma dolje. a saka stavlja ispod
njem nJilwvog belikoptera kod Novog mo sreco,m, nitko nije stradao. Ali cilj Nazalost, unatoc svemu jos uvijek !Jene kosti, sto je vrlo neugodan obraza da ucvrsu glavu u tom
Marofa i podmuklim ubojstvom petori- je djelomicno ipak postignut. Europska je iskljucena mog\,\6nost da agresor medicinski problem. Kostani poloiaju. Skvreena noga i opru-
ce promatraoa, lstbga dana kada je misija je nakon toga povukla helikop- kusa napad i na c~nike za vezu ulomci mogu ozlijediti velike zena ruka osiguravalu stabil-
srusen helikopter izbjegnuta je jos teza · tere iz Hrvatske, sto joj je poprilicno kasnije plave kacige. Doduse, p krvne zile, pa dolazi do krvare- 11 Iaza nost polozaia na boku i u tijeku
tragedija. Na,ime, na povratku iz Petri· oteialo rad. Prvi takav incident <logo· nik John Wilson, voda casnika za nja. Posebno je opasno pomicati transporta. Stavljanjem u bocnt
nje u Sisak, skupina dobro naoruianih dio se jos u rujnu prosle godine, kada nedavno je u, Beogradu od predstal slomljenu kraljesnicu, Jer se 'ta· poloza] istodobno [e ornoguce-
cetnika zaustavila )e,r.desetak promat- je u pucnjavi, pred tada z1oglasnom ka jugoslavenske armije dobio uvj411 da moze ozlijediti ledna mozdi· no nesmetano otjecanje povra-
raca u Ceskom selu, prljeteci im da 6e najvecom zagrebackom vojarnom vanja da 6e savezna vojska uciniti !_1.a. U t-0m slucaju ranjenik mo- csnog sadrzaja, krvi iii sline lz
ih pobiti ukolf\w sisacke vlasti ne pus- • Marsal Tito• u Novom Zagrebu, pus- sto je u njenoj moci da zastiti.nje ze ostati dozivotno paraliziran . usne suplitne (drenaza), Grublje
te iz zatvora oca. jednog od terorista. canim metkom ranjen jedan europski ljude, ali poznato je i to kalrn JA U ovom nastavku opJsat 6emo cesnce povraeenog sadrtaja
Srecom, nakon razgovora »vrucom te- je preuzete obveze. Osim toga, i e postupak s ranjenikom bez svi- · mogu se odstranltt prstom umo-
lefonskom linijom• · · predstavnika promatrac. ski promatraci su dobiU .slicna uvj, J.esti. Tada je pomoc znatno ole- · tantm u maramicu . Vazno [e na-
Hrvatske vojske·i petrinfskog garnizo· Da se izbjegnu takvi incidenti iii ba- vanja pa je, usprkos tome. ar ~na jer nam ozlijedeni ne mo- pomenuti , da se takav poloza]
na jugoarmije sokirani promatraci su rem objasnjenja da se dogadaju slucaj- Mig srusio njihov nenaoruzani i ze pomoci davanjem 'informaci- ne smije primijenitl kod sumn]e
u posljed,njem trenutku pusteni. no, svi europski promatraci iskljucivo no najavlj~ni helikopter. I na la, npr. gdje osjeca bol. na prijelom kraljesrnce. Tada je
Samo sr.e6a i dpbro snalazenje tako- nose ·i iz daljine jasno prepoznatljivu jamstvo im je dala JA, ali ne i sam postupak drukcij], Svrha ovog
bijelu odjecu. Bijelom bojom i velikim U postupku najprije moramo
der su tih dana spasm i.ivote i skupini, ni vode tzv. Krajine, koji cak i j provjeriti da li onesvijesteni di· naptsa Je prvenstveno Informa-
Europskih promatrafa koji nisu ni slu· simbolima Europske zajednice vidljivo prijete takvom mogucnos6u: Cini tivna.
su oznacena i sva njihova vozila i letje- se. Ne dise Ii, treba osigurati
till da obican obilazak vinkovacke bol- ni poslije nedavne lekcije nakon P~hodnost disnih putova i da- Postupke i vjestine koje smo
nice moze biti op~an. Naime, teroristi lice. nja helikoptera jos nisu ni svijes naveli treba uvlezbatt uz pomoc
Osim toga, promatraci su redovno vati. umjetno disanje. Disanje
iz okolnih neprijateljskih uporista nisu bi time sami sebi uciniU novu JD4 mozemo provjeriti na vise naci- strucnog osoblla i uz odgovara-
postivali njihove bijele odore, pa su ih obje strane izvjestavali o vremenu i ci· du uslugu i pred svitetom opet po jucu opremu. ·
lju svojih posjeta, ne sluteci da time po- na. Mozemo promatrati dizanje
poceli gadati snajperima. Promatrai:i li za $to ~e zalazu. I spustanje prsnog kosa. Stavlja- DINKO ROGUW
su iiyu glavu sacuvali samo zahvalju- nekad neprijateljskoj strani samo olak·
savaju posao, ZEWKO 8
juci vjestom puz.anju po krovu bolnice.

.\
 V Izmjeri se daljina do cilja pomocu ctrn ciljem. Na taj nacin cijev je zauzela Komplet optlckog ntsana sastoji se

OPTI.CKI
daJjinomjerne skale tako sto se cilj do- tabllcnl kut kojl odgovara daljlni cilja. od kozne futrole u kojoj Je, pored optic-
vede u polje skale izmedu vodoravne kog nlsana, srnjesteno. cetkica od me-
linije i Jedne od crtica koje oznacavaju U slueaju gadanja pokretnog ctlja,
ovtsno o smjeru i brzinl kretanja, nisa- ke dlake, flanelsko platno, kombimra-
daljlnu u hektometrima. Tockicem za na i obrcna odvrtka i svjetlosni filter.
pokretanje koncaruce postavi se podje- njenje se vrsl s odgovarajuclm oznaka-
V la koja odgovara izmjerenoj daljini u ma (crtica i strelica) na skali preticanja
CUVANJE I
(kutna vrijednost pretlcanja u ttsucitt-

NISAN
poklapanje s nepokretnom niti. Za. to
vr!Jeme ntsanska strelica dosla Je u po- ma koja odgovara brzini kretanja ct- ODRZAVANJE
Jozaj ispod vtstne cllja. Podizanjem ct- lja).
Optickt nisan se sprema u futrolu i
[evi bacaca na kome je utvrden optlckt Za.uzlmanje popravki zbog boenog cuva u prostoriji s ostalim opticktrn in-
nisan dovodl se sredtsnja strelica u po- vjetra [acme 10 mis l jaceg vrsl se pre- strumentima.
klapanje - ntsanienje s odgovaraju- ma tabeli: Opttckl nlsan mora se zastttlt] od
udaraca i potresa. Nisandzija mora u
svako] sttuacllt.odrzavan optickl nisan
D (m) 50 100 150 200 250 300 350 400 cistim i ispravnim i s njim pravilno ru-

I Popravka po pravcu zbog

bocnog vjetra jacine 10
mis m 0,2 0,4 0,6 0,8 1, 1 1,5 2,1 2,7
kovati. U zlmsktrn uvjetima opticki se
ntsan ne smije nakon rada na terenu,
gdje je blo lzloien hladnoci, odmah
unijeti u zagrijanu prostoriju, zato sto
0-00 0-04 0-045 0-05 0-06 0-07 se vlaga koja se isparava s metalnih di-
Opci izgled opticlcognisana ON-M59 Jelova, kondenzira na povrsinama op-
Nacela rada i uporabe tickih elemenata. Isto tako, ne smije se
iz zagrijane prostorije odmah lzloiiti
hladnoci, t]. Iznijett na teren, zato sto
pticki ni~an ON-M59 pri- - odstojanje izlaznog otvora, I - 25 Objektlv i okular predstavljaju se vlaga koju sadri.i zrak unutar in-

0 pada skupini nisanskih mm, . ni sustavi slijepljen1h sabirnih I strumenta, kondenzira na unutras-
durbina s dvije koncanice. - dtoptrijska podesenost okulara tresnih, leca. Objektiv je ukupno njim povrsinama optickih elemenata.
Namijenjen [e za nepos- od -0,5 do - 1 dptr.
ni opticki sustav leca, koji u svojoj Pri ciscenju se prvo ciste mehanicki
redno nisanjenje pri dnev- risno] (fokusnoj) ravnini stvara s dijelovi, a zatim opticki. Prasina i sllc-
nom, u uvjetima smanjene Optick! nisan M59 (prema slici) sas- nu, umanjenu i preokretnu sliku ne necistoce na izvanjskim povrsina-
vidljivosti, te nocnom gadanju ciljeva toj i se od tijela 1, u kojem je smjesten za 180° po pravcu i visini. ma optickih elemenata uklanjaju se
(motorna i oklopna vozila, fortifikacij- optlcki sustav, i tocktca 2 s navojnlrn Preokretni opticki sustav 5 ovog cistom cetkicom od meke dlake, a za-
ski objekti i sl.} rucnim bacacern kalib- mehanizmom za pokretanje koncani- blna karakteristican je po tome §1 tim se ci-scenje nastavlja cistom flanel-
ra 44 mm RB-M57. Nocno gadanje ce. Na tijelu se nalazi grubi nisan u vi- sastoji od ceurt zrcala. On se upc skom krpicom iz kompleta. Ciscenje se
omoguceno je opticklm nisanom novl- du trokutastog zareza zadnjeg nisana I ljava za ponovno preokretanje sl izvodi kruznim pokretima od sredine
je izradbe u koji je ugradeno takozva-
no tricijumsko osvjetljenje* koncantce
.
trokutastog prednjeg rusana [rnusice].
Uz njegovu pornoc rucni se bacac gru-
dva karaktertsttcna smjera, tj. poi
no ispravljanje orijentacije slike cl.11,
prema kraju opticke povrsine.
Kada se opticki nisan koristi po kis-
s ntsanskirn oznakama, pod uvietom skrece optlcku os objektiva u od nom vremenu, nakon rada, a prije pa-
bo usmjerava u pravcu cilja.
da su vidljlve barem naznake cilja. na okular za 25 mm po pravcu, kiranja u futrolu, treba ga osusiti i ob-
Kod takvih optickth ntsana na tijelu Je a okularnom dijelu postavljena je risatl. Ne smije se susiti pored jakih iz-
pricvrscena plocica s oznakom trlciju- Okular, kao sabirni optlckt sus~ vora topline.
gumena ocna skoljka 3 koja sluzi za ca, sluii samo za povecanje slike
ma T37GBg i simbolom radtoaknvnos- udobnije nisanjenje. Opticke povrsine objektiva i okulara
ti. [e stvorio objektiv na nacelu pov, ne smiju se dodirivati rukama (prsti-
Optlcke karaktertstike optickog ni- (lupe).' ma). zato sto prsti ostavljaju tragove
Optlcki sustav durbina sactnjavaju
sana: objeknv 4, preokretni (obrtni) sustav 5, Nepokretnu koncanicu 6 preds na optickim elementlma, pace nakon
- vidno povecanle 4 x, koncanica 7, okular 8 i svjetlosni filter tanka metalna nit koja je utvrde duieg vremena, uslijed kiselosti znoja,
9. . posebni nosac u tljelo durbina. opticko staklo potamnjeti na mjestima
- rnoc razdvalanla a", dodira. ·
- polje vida 12•, (iii 2-13 ttsucitth). Pokretna koncamca 7 je plan Opticki nisan, durbin M60, koji je ls-
- promjer ulaznog otvora, 0=24 na staklena ploctca, Na njoj su i tih iii slicnih optickih karakterlstika, a
mm, rane. podjele za zauzimanje daljl nesto veceg gabarita, koristi se kod
lja od o do 400 metara. Na podle. bestrzajnog topa 82 mm Mao i MaoA.
- promjer Izlaznog otvora (pupile), daljine od 250 do 400 metara na Osnovna. razlika je u podjelama na po-
d=6 mm, podjele za popravku daljine zbo, kretnoj koncanici koja omogucava ga-
caja temperature barutnog p danje oklopnih borbenih vozHa na da-
Skala preticanja po pravcu Ima ljinama do 1500 m. Skalom za mjerenje
• Tricijumsko osvjetlfenje [plinski tricijum}
predstevll« tuminiscentni izvor svietlosti le (lijevo i desno) od o do 40 Us 0-
daljine mogu se mjeriti daljine od 200
na osnovi beta-svjetlosti. Redioektivni Najmanja podjela je 0-05 (II do 1000 m na osnovi visine cilja od 2,5
plin smiesten je u hermettcki zetvorenoi sredlsnjem dijelu koncanice n
I\ 11\ I
40 "'"'j'"'"'" 'w I m i sirine cilja od 3 m. Na koncanici je
steklenoi cjevcici na cije je unutresnje ntsanska strelica s kojorn se uvl] izgravirana i takozvana linija sigur-
stjenke nenesen sloi fosforescentnog ma-
terijala. Vrijeme raspada tricijume iznosi
oko 12 godina. ali zbog opadanja lumine-
san! na odabrani cilj. Skala za r
nje daljine ornogucava nisandzljl
' \
- 2
-_3 __ , //
I
nosti pomocu koje se provjerava. mo-
gucnost ga.danja kroz meduprostor,
ciie uclnkovita uporebe je od 6 do 8 godl-
renje daljina za ciljeve vtstne V • --- pored krila i preko svojih jedinica.
na. Buducl de sv;etlosni izvor bete.svjet- (oklopna i druga vozila} na dalj
/osti sedrzi odredenu kolicinu redioektiv- od 150 do 400 m. Brojcane oznake
<, ---~ /
dr. MARKO PARIZOSKI
nog meterijels, moreju se poduzeti odre- na su oznacene u hektometrima.
dene mjere sigurnosti pri koristenju i re-
montu opttckit: nisen«. Ukoliko ae dode
Ispred okulara a moie se
do rezbijeni« cjevcice s tricljumskim pli- svjetlosni filter 9 prillkorn ni
nom. opticki niseni koji imeiu ovekovo po suncanu vremenu na jako osvil
osvietlienje koncenice. ne ispoljavaju vec! ne objekte. Sbematski prikaz presjeka optickog nisana
stupen] izveniske rediiecile, pa samim
tim ne predstevlieiu rediosktivnu opes- Opticki nisan ON-M59 postarljen na rucni Postupak zauzimanja elem I - tijelo, 1 - tolkic za pokretanje koncanice, 3 - olna skoljka (gumena}, 4 - objektiv,
nost. bacac RB-M57 gadanje nepokretnog cilja Je slj s. - preokretnl opticki sustn, 6 - nosac sa nepokretnom koncanicom, 7 - pokretna konca-
n,ca sa podjelama ; oznakama, 8 - okulsr, 9 - svjetlosni filtar.
 HRVATSKl BOJOVNIK 1. NIKO·L·A . TA.VELIC •
.B is. er u niski samonikle
vojne publicistike do-
Ide do pobjede !
BOZO BVDIMIR:
PRYI ·: 'H·RVATSKI' :svETAC
u Sionu i gvardijan svih franjevaca u Svetoj snagu, jer bez nje ne bi sva ta mucenja iz-

"il@IB@~lll~ID
movtnskog rata u zemlji, od 1388. do 1398. On je sam, svojim drza\i, a kako je isticao jedan ocevidac. Bog
Hrvatskoj list je Zapov- ocima. gledao l zapisao izvjes6e o mucenic· je po svojoj blagosti o6itim cudom htio poka-
jednistva Hrvatske vo]- koj smrti sv. Nikole Tavel!ca. zati da mu je mila zrtva brace.
ske za Sisak i Baniju - -Hrvatski
botovntk-. Iako. je svaki tzdavacki
pothvat u ratnim uvjetima podvig - - .•. - --~---. SMRT
Svetl Nikola Tavelic sa svojim prljateljlma
IZVORI I SVJEDOCI
Fra Gerard i brojni hodocasnici, oceVici

II lllTJfI'.
za sebe, -Bojovntk- je po mnogoce- fratrima krece propoVijedati evandeosku is- mucenistva, napisali su o tome iscrpno iz-
mu izuzetan. Jer, redovitoscu Izla- tinu Saracenima, posve svjestan opasnosti vjesce i odaslali ga na razne strane svijeta,
zenja, medijskom prodornoscu, ~ojoj je bio izloi.en njegov zivot. Ovdje se, na- pa je glas o tom mucenistvu· ubrzo obisao
sadrzajnoscu, novmskom obra- ko se uopee moze objasniti ime, valja prlsjetitl da je i sam utemeljitelj sviJet. Inace, takvih se izvjesca s potpisima

A
svetac.onda bi se to suhopar- nJihova reda, sv. Franjo Asiski, vise puta po- dvanaestero brace kao i drugih sVjedoka
dom vojnih tema i dotjernim gra- no moglo reci ovako. rijec je o
f'ickim dfzajnom odista zasluzuje kusava9 ici Saracenima propovijedati Im ocevidaca do danas u prijepisu sacuvalo pet:
osobi sto se za zlvota tstakla Evandelje. U istoj toj nakani fra Nikolu Ta- dva su u Vatikanu, po jedan 1.l arhivu franje-
samo pohvalne ocjene. krscanskim krepostima (vje- velica i prijatelje nije vodila mrznja vec vje· vackog reda u Rimu, zatim jedan u sveucilis-
Od naslovnice, koja je izvedena rom, ufaniem, ljubavlju, pra- ra I zanos, pa Je njihov postupak dotsta bio noj knjiznici u Leipzlgu I Jedan u Sibeniku.
u najboljoj maniri britanskog tiska vsdnoscu ... ) na herojskom stupnju, te ,ie, pripravljen, apostolski, svetacki cin. U mJe- lzvjesce O stravicnom mucenistvu sto se na-
snazan vtzualni kontakt sa citate- osim toga, za zfvota iii poslije cinila cudesa i secu studenom 1391. godine, u Jeruzalemu, lazi u Sibeniku pisao je. cini se, Hrvat, fra
ljem {uvjerljiva ratna fotografija), zato od Crkve proglasena svetom. Prvi okupilo se mnostvo Saracena da proslavi Martin oko 1393 godine. lz svih izvjesca se
uz neizostavne -headllnes- (glav- hrvatskl kanonizirani svetac, Nikola Taveltc, svoj blagdan. Fra Nikola l prijatelji su drzali moze vidjeti da su Fra Nikolai nJegovi prija,.
odista je prosao tezak i mukotrpan put ko- da je to najzgodnijl trenuta,k da izvrse svoj telji umrli pravom mucenickom i to religioz-
. ne naslove tema), do stripa na po- jim cesto prolazs samo tzabranl. Nikola Ta-
sljednjoj stranici -Hrvatski bojov- naum. Kako nisu znali dobro arapski, napj- nom, mucenickom smrcu. Puno kasnije 21.
vellc roden je sredinorn 14. stoljeca, nesto iza sali su, svatko na svom svitku papira, ono lipnja 1970. godine u llimu su proglaseni
nik- odlse novtnskom profeslona- 1340 godine, te potjece iz ugledne stbenske sto su misllli da treba reci Saracenima. Tako svetima. 0 tom 'velicanstvenom dogadaju .
loscu. Teme s rattsta obraduju se obiteljl Tavelica. Izvjesni podaci ukazutu da su pred kadijom i njegovim savjetnicima njihova groglasenjasve.tima vrlo nadl,'lhnuto
[asnim, alt i lezermm sttlom u kra- su Tavelici bili u srodstvu bnbirsktm knezo- procitali svoje napisane misli i poruke, koje je pisao Zivko Kustic u poznatoj monpgtafiji
cim novinskim oblicima. Osnovna vima Subtetma, lnace, obttel] Tavelica je da- su govorile o Mojsijevoj i Kristovom zakonu. o Nikoli Tavelicu. Kustic navodi da se u Ri·
nakana uredntstva blla [e da, la vise uglednih [avmh djelatnika Sibenika. o tome kako t.reba slav'iti Ihvaliti Boga, ljubi· mu toga dana sakupio hrvatski puk iz domo-
Tavehclma se gubi trag u vrijeme kuge 1649. vine i dijaspore, te brojni odlicnici medu ko·
prakttcki, na frontu uobhci novtnu ti bliznjega svoga i postici Vjecnu slavu. Svo- .
godlne, ali ce po svom slavljenom Nikoli Ta· je su izlaganje zavrsili Kristovim rijecima,
za ljude na frontu, tako da je svaki jima i danasnji Nadbiskup zagrebacki Fra-
vehcu sacuvati trajnu uspomenu. Nikola je
novi bro] -Bojovnlka« velika re- ,Tko b4de vjerovao i krstio se, spasit ce se,
stupio u franlevacki red i postao clan pro- tko n!! bude vjerovao, bit ce osuden. Kadija
njo Kuharic. Kustic navodi da je Papa srdac-
no pozdravio hrvatski puk te mu cestitao na
portaza sa stsacko-bannskog pod- vincije sto se tada zvala -provtncija Slavoni- se silno razljutio i u prvi mah im predlozio proglasenju prvog hrvatskog kanoniziranog
rucja. Iz broja u bro], ta je -velika Ja•, a vec sama cinjenica da je pripadao veli- da postanu Saraceni. kako bi na taj nacin svetca. Kustic Je Jos zapisao u recenoj mo-
reportaza- prica o proteklom tted- ko] f'ranjevacko] obitelj! Ima i odredeno po· nografiji: • ... U ist-0 je vrijeme kardinal Seper
spasili svoje i.ivote. Oni su odlucno odbili ta-
nu na ratistu Ispricana kroz dese- vijesno znacenje, buduci je franjeva<':ki red kav prijec\log, pa ih je kadija osudio na smrt. prosirio znacenje Nikoline proslave, kao da
tak crtica o borcima s prve borbe- kao ni jedan drugi srastao i suztvio s hrvat- Mnostvo koje se nalazilo oko njih stalo ih je su u njemu proslavljeni svi hrvatski muceni·
skim pukom u danima njegovih tjeskoba. ci, stotine tisuca mucenika, te je Uk siben-
ne linije. Beportaza je u ratnim tuci, bra.ca su padala na zeml)u i cinilo se da
prilikama najzahtjevnija novinska su mrtvi. No, oni se uz bozju pomoc vracahu .skog fanJevca porastao, postao znak svete .
vrsta, posebno u svom fotograf-
ZIV OT u zivot, a mucitelji ih nastavise tuci. Potom 'krvi mnogih stoljeca. To je narod vrlo snaz-
U tridesetoj godmi zivota, negdJe oko 1371. ih odvedose u podzemnu tamnicu i stavise no osjecao i pokazivao i nije cudo da su neki
skom dijelu, [er je fotograf prtsl- g~ine fra Nikola stupa u javni zivot i to kao im okove. Tri su dana trpjeli muke, bez hra- inozemni' promatraci opazili kako je narod u
ljen mtsliti u ratnim situacijama mlstonar u Bosnl. Valja se sjetiti da su tada ne 1 pica, Cetvrti dan, poslije odlucne i po- liku Nikole Tavelica zapravo gledao i slavio
na ekspoziciju. ostrtnu, film, os- u Bosm bile vrlo nesredene vjerske prilike, nov,ne izjave Kristovjh svjedoka pred emi- nesto bliie, aktualnije od davno15 znaka, sve·
vjetljenje itd. Taj nimalo lak zada- te nije bllo rijetko da su tamo odlazili mlslo- rom, da i dalje ustraju, sudac potvrdi kadiji- ga sebe kao mucenika kojemu se to konacno
tak u redakciji -Hrvatskog bojov- PONDS HRVATSKE RUECNE RATNE MORNAR/1 na~ kako bi obrattli zalutale i ohrabnh pra- nu smrtnu osudu. pocinje i priznavati•.
0 fra Nikoli Tavelicu je, kao sto rekosmo,

·p,..; VoMoj• P";

nika- obavlja Mladen Knezevic, yovi~me. U Bosni je fra Nikola zajedno s pri- Mnostvo navalj na bracu macevima, noze-
vjerovatno najmladi ratni f'otore- 1atel1em Franeuzom, fra Deodatom radio na vima i drugim predmetlma nanoseci im tes- ostalo vrlo malo podataka no mucenistvo
porter u Hrvatskoj. •roj "1/n'Ots~"I " . ~••1rika?..j~!::t:.td,
«
kon<K•• ali ()<'jmt.r. ip4k. ~jd, Viko1.·1lilat,,,,,.
V,tdut, •ii/•111•0$Jlla"1 s, po1r,/Jd,,. g'4silom koj< oJ,a,jdtaWlli m• w,Jltlk• o ,._. onomIto /JI u,,,J-. l'omMI •
spasenju dusa punlh dvanaest godina. Na- ke patnje. i mucenistva, o cemu se kasn!Je
kon toga, odlazi tz Bosne, povnesnl podacl glas pronosio sirom Evrope. Potom Saracen! ,
koje je prosao prije vise od 600 godina, slui·
bena je Crkva oznacHa kao svetost. Otiti u
-Hrvatskl bojovnik- ide do po- .ifr o to,111 to."1 ti•·~ i J.to rru1t ~,j'Uw,i pnj.itJJi na dljdu from• Sl.sko i b411ifa . MJJl}tit}o smo d• lok4v list,,.. ,.,,.lflfa-
ne mogu naznaciti pravi razlog, no opravda.- Jeruzalem Saracenima propovijedati Krista
"°"'
traI, J/,wush. Biloj.trlto po(,ti. f'ri,,,....Ili""° Vol fut •• pi1'1j•8:a w(jm,,.1rv,.,,.o•~ izmrcvarena tijela bacise u oganj u nadi da
bjede! - slogan [e ottsnut na sva- sv,uk,,pnoj/N,,f,ilJJ ,1.,.od~ lij,,-.
?O se pretpostavlja da je to bilo zbog rastu- . ce se pretvoriti u pepeo, ali tada Bog ucini nije bilo samo pitanje osobne hrabrosti. Od-
koj stranici lista, sto je ujedno i *, 'IP ,Wl,'/Jtt., relton/A(HIA ~•• , •••
Slf#fflO jt dio ,,.~mto i .bo{i•. ~ro, fdd4 j, aafa-abtijl d4 11 "'<i drlilr n,qj, Jf0tf.••; a 11ti Ullto u tnuliti tk ia: (jfJd,.. 11 q.,,l,41t b •••••• ., keg bogumilstva. U svakom slucaju, podaci cudol Ognja nestade, a tijela nisu bila niti baciti od kadije ponudeni spas vlastitog ii·
reklamna poruka u promidzbi llf/ormatii"f'iji ith1timljl~ijf., U ,,..,,.,, """' ~1t4m •m
d,s,od«na Va.fer~. 'ldtolW'/J(IVWillff)do r•j¢\'il•. Pilil11N11J. lwdll,IJI,,,
azu1u da fra·Nlkola odlazi u Svetu zemlju ozliJedena! Kad su vidjeli sto se dogodilo, o vota u ime odricanja Isusa Krista, t-0 je za Ni-
-Bojovntka-. · """'°• rij«Q11. I RO ktJJju, t«imo-1-'0ffl puM toitdk'upj,,/lo. ' •
- Pa.lesttnu. Zajedno s fra Deodatom u J eru- Jwlu Tavelica bilo pitanje njegove vjere i nje-
kakvom je cudu rijec, Saraceni se zbunise,
Graftcka originalnost novin- 7.alem stize 1383. godine i nastanjuje se na Si- ali se i dalje ne preobratise. Oganj i pepeo su govog izbora, te kadijinu ponudu nije mo-
skog sloga [graf'icka priprema Iis- prvog broja, nadopunjen je serija- onu. Ubrzo su se sprijateljili s fra Petrom iz razbacali, a tijela tajno pokopali. Tijela su , gao prihvatiti. Njegov je iivot stoga vise od
ta obavlja se na racunalfrna, uz re- lom Mirko i Slavko. !deja je upra- Narbone, provansalske provincije, fra Stje- Im pokopali da ih krscani ne bi nasli i stova- hrabrosti, njegov zivot - to je njegovo posla-
centnu uporabu najsuvremenijeg vo gerujalna, Socrealtsticko propa- pan~m iz Turelllja, mjesta koje je pripadalo 11 kao relikvije. U svakom slucaju, nikada se nje. Muke koje je za to prosaq bile su cijena
ProvtnclJi Genove. Ova cetvorica brace bit ce nije doznalo gdje su mucenici pokopanl. Pri· istine koJu je pronosio. Te se istine hrvatski
softwarea), otkriva visoku razinu gandno smece deckl su iz -Botov- Povezana sudbinom u iivotu, smrti i slavi. 0 zor\ma mucenistva bilo Je nazocno dvanaes- narod prisjeca svakog 21. lipnja kada stuje i
likovne svijesti kreatora lista. nlka- pretvorili u prvoklasnu ze- b7-1n1m njihovim krepostima, poslusnosti i tero brace franjevaca, te mnostvo krscana slavi Nikolu Tavelica, prvog hrvatskog sve-
Prilog za razbibrtgu, klasican zanciju, nadoptsuluct nove komen- yr tnama saznajemo od fra Gerard Calveti- koji SU ziVjeli U Jeruzalemu iii SU pak bili na- ca. . .
tare na nekad davno u Jugoslaviji
ratni strip -Otok u plamenu- koji
se u nastavctma objavljuje od oblavllene -sveske- od dva hrabra ' 1a. Francuza koji Je bio gvardijan samostana
' .
ZOCOi kao hodocasnici. Bog im Je nadahnuo, TIHOMIR OUJMOV/t
 u 19.91
••
Nakra/uwait•~ mnog1 ff/tltMI ca9opi-1 donot» O. IJudl koJI"" 111 god/nu obi- .
~illi. Onrcucl • ,,. 1991. cinlmo to I ml, korisblcl n onlm Mo fa, avlfa,t rekllO o poznatllN I
ato•mo um/ ubllfa,IIN u maloj bllc-anbti"" z~lm

gr·GC'IJe
ullc#lma. Top../lata naj-ljudl nj«-
•k• ~ lzglfldllovllko:
I

NAJSLA VLJENIJI: NAJHRABRIJ/: UPL./1:

Larry Fortensky. Osmi mui Liz
Taylor cije je odrikaranje od al-

U
kohola u Klinici »Betty Ford« i
jedinjena Euro- ucenje lijepom ponasanju staja-
pa 1992. godine Jo »ciglih« 300 milijuna dolsrs.
ozbiljno [e na
svim planovlma NAJBR2./:
ljudskog djelovanja, a pogo-
tovu u svijetu kulture,'
show-businessa i estrade,
prekinula dugogodlsnlu
arnericku domlnaclju.
Europljani vise ne uzdisu
za platinasttrn ljepoticama
televizijskih sapunsklh seri-
[a, Novi tip zerie devedese-
tih njeguje svoje tijelo i lice,
ali veliku pozornost posve-
cute svojoj nutrlnt. Mane-
kenke vise nisu samo neo-
doljive hodaju6e lutkice, vec
djevojke koje paralelno sa
savjesnim obavljanjem po-
sla zavrsavaju studije i pla-
niraju ozbiljniju buducnost.
Glumice pocinju uspijevati
na filmskom platnu tek on- Carl Lewis. Najbrii corjek srih
da kad jednako dobro tu- rremeh«; srladao udsljenost od
mace Ilk zavodnice i Ilk os- JOO meters za 9 sekundi i 86
tarjele nezadovoljnice ztvo- stotlnki.
tom. Ptevactce prije svega Vanessa Paradis,
moraju znati dobro pjevati, cuskinja, zapocela je NAJISKOMPLEKSIRAN/JI:
a tek onda dobro tzgledati. pjevacku karijeru s nep
Tri dame koje nose sve no lljeze u krevet, najradlje cetrnaest godina. Za n
odlike -nove zene- i koje su etta Guntera Grassa i Car- ko mjesec1 osvoJila Je
posve obtljezile proteklu go- losa Castanedu ... lju galskih pljetlova.
dinu i ucvrstile se na tronu Isabella Rossellini, Sve- Ima 18 godina, poznaje Arnold Schwarzenegger. Dobit- Madonna. Slobodne scene nje-
uspjesnosti su. Claudia danka po male! Ingrid Ber- jela Europa, a zahvaljuJ nik risemilijunskog honorer» za nog dokumentsrcs »lstin» iii
Schiffer, lsabela Rosselini I gman 1 Talijanka po ocu Ro- svojim glumacklm s filmski hit »Terminstor 2« smjelost« sa svjetske turneje is-
Vanessa Paradis. bertu Rosselliniju, ne krije nosttma 1 -mackasttm prepadale puritsnce.
Claudia Schiffer, Njemi- svojih trideset devet godina gledom zadobila je NAJDUHOVITIJI:
ca, najsjajnija zvijezda svtet- i prezaposlena ulazi u 92., • •nove Romy Schnelde NAJUMJETNIJA:
ske manekenske piste, za- godinu Europe. Osim redo- spotu za novi Chanelov
mljenila je Imidz nestasne vitlh propagandnih akcija fem plese na trapezu
djevojclce lmidiom odrasle kozmettcke kuce -Lanco- sin! od dvadeset m,
zene. Jutrom ni ne pomlslja me- ciji je ekskluzivni mo- -To je samo dobra sa.
ustati lz kreveta, ako joj to- del, Isabella se trijumfalno ze Vanessa komen
ga dana nije zajamcena za- vraca na film. Nakon vi- spot, -moju cete pravu
rada od desetak tlsuca dola- semjesecne stanke prouzro- mu moci dozlvJetl I
ra, Postala je ekskluzivni cene prekidom intlmne 1 gledajuci me u filmu.
model modnog kreatora profesionalne veze s kon- mo cu, ako zatreba, pl
Karla Lagerf elda i time po- troverznim redateljem Da- na vrhu nebodera-.
tisnula njegovu dotad najo- vidom Lynchom, Isabellu pjesme, plesa, glume t
miljeniju Ines de la Fressan- ocekule rad na dva filmska vrijeme h)adnog rata pede- ranja, trenutno je n Prince. Nosi iskljuciro cipele s
ge. Svojom neposrednoscu projekta. Prvi nos! radrit na- setih godina. Kao predloiak zaokuplja ljubavna v, risokom potpeticom ksko bi iz-
osvojila je i ftlmase i uptsa- slov -Death Becomes Her- 1 Je posluzio roman -Nevinl- pjevacem Lennyjem
skotskog pisca lama MacE- gledao risi.
la tecaj glume u Londonu. u njernu 6e zajedno s Meryl zorn. •S Lennyjem sam
Rijetko daje intervjue i lju- Streep i Bruceom Willisom, wana. Redatelj John Schle- nacno odrasla i za~I NAJPRODUKTIVNIJA:
bomorno ouva svo] privatni a u reziJi Boba Zemeckisa, singer kaze da je Jos prije novi zrvot-, najavljuje Lady Diane. Englesks P{inceza,
zrvot od tude znatlzel]e. Je- zalgratt jednu od glavnih nekoliko godina, kad [e prvi nessa ... Barbara Cartland. Kraljica isko cesto protokolarno \odjere-
dino istioe da zivi zdravtm uloga, Radnja price drugog put procttao roman, odlucto _»ljubica«u svojo] 90. godini do- na, budi pozornost sroji1 izgle-
ztvotom. ne pije, ne pusl, ra- filma odviJa se u Berllnu u projekt realtztrati samo ako rrsara 550. roman. dom.
•..
 ROCK w1:1s·HAWS.KI •
ZA HRVATSKU de #e._lc#c.i~
sebujna borba hrvatskih ro- jesitl sasvim solidna karijera. Posvemasnla
na .:visofcim:.petama
0 kera protiv rata, nevjerojatno suprotnost njihovlm •otfitiljenim• gitara-
okrutnog i svima nama bez- ma, smirena je i istodobno strasna poetska
obzirno nametnutog, nastav- recitaclla -Mislit! na zivot- Alke Vuice, -od-
lja se. Tamo gdje je stala iz- [evena- u znalacki iznijanslrano, lirsko glaz.

K
vrsna zbirka ratom Inspirtra- beno ruho Dina Dvornika. Alku, poznatu
nih pjesama -Bock za Hrvatsku-, dalje stu- autoricu stihova za nase najvece hitove, rat- ad sam vec pomislio da nasi distributeri ot-
pa. dakako, .Rock za Hrvatsku 2•. Vee po- ne su strahote. oeito, natjerale pred mikro- kupljuju jedino filmove ·Brucea Willisa,
tvrdeni radijski hit, nova pjesma Jure Stub- fon. Jer, u ovo doba sutjetl - grijeh je! Na- predstavlli su nova ostvarenje u zanru u
lica -E. rnoj'druza beogradski-. prvi samos- suprot slatkastu pjevuiienju -Rockin' Kidsa- kakvom gospodin Willis voli glumiti.
talni pokusa] Davora Gopca -Molitva voini- u pjesmi :Nek' bude mir- stoji njihov vlasti-
ka- i izvrsna, prava vojnicka balada -Kad ti. ratni i oport tekst. all I pjesma -Better .warshawski (detektiv na visokim petama)« film je
se vratim kuci- ni starih - ni mladih -Ani- World« dugogodisnie zagrebacke demo-sku- koji pripada kategoriji visoke B-produkcije, krimic s
matora- Krase Blazevlca svakako su najjace pine -Phantasmagorta- ciju je dark-koncep- kojim se mogu ubiti duge i dosadne subotnje veceri
-pjesrne albuma. No, on skriva jos mnoga lz- clju mracna stvarnost okrutnog sukoba uci-
nenadenja. Jedno od njih je i pjesma -Samo nila dodatno uvjerljivom. Kao dobra, borbe- na televiziji, ako se ne izlazi van ili u kojem se maze
jedan dan- bosansko-slovenske -hipi- sku- na zezancija djeluje pjesma -Crot- momaka uzivati u dokonim nedjeljnim popodnevima. Daka-
pine -U'Bedu- koja le [asan znak da su dee- koji se odazivaju na ime -Crocaty Cat- (gla- ko, u mirnodopskim uvjetima.
ki uz nas u ovim tesktm trenucima. Za razli-
ku od prvoga izdanja kole je okupilo odista
prvu ligu hrvatsklh rokera (•Parni valjak-,
sovit stih •ls'o Cedo u ducan, nije rek'o do-
bar dan- zna svaki nas vojnik) i koji su vrlo
vlesto parafraztrali i raporn obogatili po-
GAR DIST Ono sto ce nase vojake najvise oduseviti, svaka-
ko je Kathleen Turner, jedina suvremena glumica
-Psthomodo pop-, Dino Dvornik, -Boa-, H.
C. Boxer I -Montazstrol- ... ) ovo drugo poka-
zuie da ni najmlade, jos nedovoljno afirmi-
rane hrvatske skupine, te veterani poput
sljednji hit -Clasha- - -This Is England-.
Rapa ne manjka ni u pjesml •Za slobodu-,
hrvatsko] obradi -Lers The Sunshine- sto ga
izvode Renato. -Demo-snage- i ansambl •Li-
ZVONE koja ima fizionomiju kakva je standarizirana za fil-
mske dive. Atraktivno tijelo i lijepp oblikovano lice s
dugom plavom kosom obrazac je s kojim su se u
Drage Mlinarca i -Drugog nacina- nisu stnski-. NI tzv. starer hrvatskoga rocka nisu Sasvlm iznenada u Sisku ' mladosti proslavile Katherine Hepburn i Lauren
mogli sve ovo ludilo oRo nas tek tako - od- zatajill. -Mlr za Hrvatsku- balada je na tra- l:emo Zvontmlra Bobana.
gu klastcnih ostvarenla -Drugog nactna-, denJe Je vete sto je Zvone u Bacca!. No, gospoda Turner je za potrebe film~. iii
sutjeti.
-Bock za Hrvatsku 2•. bas kao I rascinan- bas kao I -Sjecania« Drage Mlinarca, napjev kirno] unlformi. u odori H mozda iz vlastite nemarnosti, dopustila da joj se vidi
tni prethodnik, slika je i prilika stilske raz- kojl cerno pamtiti i poslije rata. -Pjesma je vojske. Zurba je, all nalaztmc podbradak, pa cak ct.a tu i tamo proviri koji kilogram
nolikosti hrvatskog rocka koju ni rat nije [aca od rmnobacaca- Mucala, -Bode rnol- sata vremena da poprteame; vise. Samoironicno iii ne, ali, glede toga, film pocinje
rnogao pomutiti. lspod pijednickog nazlvnl. Kneie, -Tu je mo] dorn- -Cassablance- i
ka, zaiednicke teinje da rat prestane a slo- ~Hrvatska je rijec na mojim usnama- Ko- prije, zanlma nas sto Bob&n sjajnom scenom koju vecina zena veoma dobro po-
boda postane nasa konacna stvamost, pro- walskog takoder su ratorn oblljeiene ples- ovdJe u ratnoj zoni. znaje - privatna detektivka Victoria I. Warshawski
bijaju se posve razltcite rock.koncepciie i me, uvjerljivi znaci vremena, iako mjesti- - Doseo sam posJett\1 se budi, oblaci i staje na vagu, s koje uzasnuta odlazi
rock-razmisljanja koia je samo ovo. na za- micno produkcijski nedotjerani. No, kad se Je fronte - reel l:e nam na dzoging. Tijekom cijelog filma, Kathleen se odlic-
lost tuzno ali i herojsko vrijeme moglo oku- pjeva srcem, kad se snima izmedu dviju 09. poprtcarn malo s deck
piti na jednom mjestu. Tu je sweet-metal zracnih uzbuna, produkcija i nije prva stvar ih ohrabrtm. Za. to sam isk no drzi, cak i kad je clanovi neke bande izmlate.
-ovo je moja zernlja- glazbeno iznenaduiuce na koju se misli. stanku u tallJanskom prve
kompetentnih dievojaka iz skupine -Max-
Scenarij je, inace, ra-den prema seriji detektiv-
Jer srce me jednostavno,

U
svakom slucalu. -Bock za skih romana Sare Paretsky, ciji su se originali mogli
mett-. Njtma bi se nakon rata mogla nasml- Hrvatsku 2• novi je, jos Jedan mo gdJe se bran! mofa dom,
dokaz nevjerojatne ustrainos- Kako Je u Bariju? nabaviti i u hrvatskim knjizarama. Gospodica War-
ti hrvatskoga rocka koji, clnl - Bari je za mene prolaznai shawski nezadovoljna je privatnim :iivotom i vezom
se, ovih ratnih dana tznena- s novinarom Murrayem, pa se spetlja s bivsim hoke-
duje i sarn sebe i biva ono sto nica. No, l to se mora odr
svaki rock more. bit! - veliki krik za slobo- steno 1 profesionalno. AU jasem Boom-Boomom Grafalkom. On joj na cuvanje
dom. mirom i rnladoscu. Tom se imperatlvu htijenja i mogul:nostt daleko ostavlja kcer i iste veceri umire. U ubojstvo su upet-
priklanialu i Novak i Kopola, dvojac sto Zvone napomlnJe kako ljani njegova dva brata i bivsa zena, a motiv uboj-
skriva bubnjara Ivana Piku Stancica i gita- vratiti u Hrvatsku, ali ne stva je, dakako, novae. Dakle, klasican kriminalistic- zamrsem, podloga na kojoj fabula lezi nije bas suvis-
ristu -Pslhornodo popa- i sve uspjesntieg zeni igrac. Vratit ce se kao la, vrijeme i prostor u kojem se radnja dogada kao
ki size bez namjera da se pretvori u neku epsku sagu
producenta Sasu Badulovica. Njihov album koJi te mol:i Jos mnogo daU a la Corleone. da teturaju zbog scenaristickih hirova ... Unatoc to-
-Rock akademija- prvi je samostalni album skom nogometu. To osjel:a
jednog hrvatskog sastava otkad je Hrvatska vezu prema svojoj domovtn mu, zaista nije jasno kako film djeluje od pocetka do
napadnuta, Album je, logtcno, u cijelosti obi- No, malopoznati redatelj Jeff Kanew ipak je is- kraja. Jer, zbog mnogih redateljevih zelja i njegova
ljeien ratom. Ljubav, tradicionalno temat- je u Bariju, no. uz nogomet, poljio odredenu vrstu pretencioznosti. Najpoznatiji
sko uportste svakoga kome je elektricna gi- ve su djelatnostl vezane i po mont.azi izvrsna i nagradena Redfordova film.a pristupa snimanju, bilo je realno ocekivati da film
tara na srcu, ostavljena je za neka bolja vre- kupljanje pomol:i Hrvatsk, •Obicni ljudi•, Kanew je zelio stvoriti pricu o zenskoj bas i nece krenuti s~zom uspjeha. Ipak, katastrofa
mena koja. svl se nadamo, necerno more.ti - Tal1Janl vrlo dobro z <;>sobi koja djeluje kao m.uskarac, ali ipak joj ostaju se nije dogodila i film maze djelovati na razini televi-
jo~ dugo cekatl. A do tada nas! ee hitovi bit! Je trtva u ovom ratu - zijske zabave.
-Hrvatine-, -Bang-Bang-, -Nikaragva-e-Af- Boban. - Obltnl ljudl s zenske osobine. Istodobno, zelio je film bez mnog~
ganistan-Croatia-Libanon« UI pak roker- njem primaju v!Jestl o ubl nasilja, kao i lezernu atmosferu protkanu humorom.
ska obrada •Lijepe nase-t Novak i Kopola, U mraku kino-dvorane to ce ici teze, jer film ne-
oduvijek rokerl od glave do pete, nlsu lmali vlla I strasnim razaranJlma. Dakle, redatelj je mnogo zelio, ali se malo toga os- ma ni hit-potencijal ni umjetnicku vrijednost. Dobro
problema oko toga kako surovu stvarnost vo zbog toga mJ se javljaju tvarilo. Htio je istodobno napraviti feministicki i kri- podijeljene uloge (Angela Goethals je odlicno odglu-
pretvoritl u odgovaraiuct glazbenl lzraz. Na Talijani koJi zele dati svoju J minalisticki film, s tim da sve to bude jos i sarman-
stilskom tragu -novoga vala-, staroj ljubavi U Bariju nastavljamo s h mila trinaestgodisnju Kat) i atraktivnost Kathleen
tkno gledateljima sto bi potenciralo niskobudzetni hit Turner jamstvo su za odredenu gledljivost filma u
jednog I drugog, -potparentm-, dlstorzlra- tarnim a.kcijame..Banijsko J4 akav je bio •Duh« ill »Zgodna zena«. Upravo takav
nim gltarama i iestokim ratnim ritmovima te prvo koje sam posjetio. Cl kojem gotovo nitko nece otkriti skrivene redateljeve
decki stvaraju ubojitu zvuenu bombu cije rabim priliku otil:i cu i u ~~taistup pouzdano je skinuo s ovog filma potencijal poruke, ali ce svi biti zadovoljni zbog nacina na koji
cerno detonacije dugo pamtiti. Ukratko, za jelove naoo napat:ene H l .
nase je borce -Bock akaderruja- glazbeni su »ubili« sat i pol.
kerozin koii tjera naprijed. a za nase nepri- . Dakle, redatelj je zelio mnogo, ali rezultat je ta-
jatelje - nova nocna mora! nasan. Dijelovi filma nepotrebno su dugi, neki pak
NEVEN KEPESKI BOJAN MUSCET
 Tomislav Durbesic ·

HRVATSKI NOKTURNO
. I

Ugl·edni americki tjednik TIME

proglasio je Teda T urnera, celnika
jedine globalne tv-rnreze CNN~ za
licnost godine
,•;•;•;•;•;•:•;•;•;•;•;•;•:•:;:::::::;::::::::;:::::::::::;:::::::::::::::::::::::::::::;:::::::;::::::::::::::::::::::::::::::;::::::;::::•:::;:;

1700 ljudi, a prlhod protekle godtne tznost preko 135 m1

na USD. Jedan od kljucnih ljudi je Ed Turner, veteran C
(nije ni u kakvom rodbinskom odnosu s Tedom), covjek
Ie zaduzen za besprijekoran rad ss-ortce dopisnika C
-ove TV mreze. Poznata komentatorica Bobble.Battista
i.e za .. Eda, -On je dusa CNN-a: ozbiljan, pragmancan.
postoji bolji covjek koji bi bto u stanju zamijeniti ga• .
. CNN-pvu srz sactnjavaju ljudi koji su doista najbol

.· svorn poslu. No, kako konkurencija u izvjesctvan]u po:

sve ostrija, a i gledateljstvo se vremenom zazelt prom]
lika izvjestitelja, audicije za -svjeze snage- sve su bro]
Ostrn nalnovtiih vijesti, Izvjesca s burze, prognoze vr,

K
ad je pri1·e nekoliko desetljeca amerieki sociolog
Marshall McLuhan zapoceo promicatt svoju · na, CNN. redovito podastire i zanimljive prtce iz svak
davnasnju vtzttu svijeta kao -globalnog sela•, ci- vice, te podsteca na zemlje i hotele koje valja posjetttt,
nilo se to pomalo nevjerojatnlm. -Svijet .u kojem kom ove godine krenut ce i iznosenle raznovrsnih
mi zrvtmo prostor je bez vremenskih i dri.avnih nih informacija.
grarnca. Ne postoji rujedantole znacajm]! dogadaj btlo ko-
jeg zakutka eve nase planete koji ce ostati neznan ostatku Zar opet noz? Zar opet hlanJ~? Zar opet

I
svijeta ... • govorio je McLuhan. Vrtleme [e dotsta pokazalo ako celntk, Ted Tomer mtnrmalno sudjel
proizvodn]t programs, Urednici i novinari drhtaj [eze, [auk, plac i krik? Zar opet, o Boze,
da je prostor ljudskog djelovanja neogranicen i da razlgra- '··· duju golemu autonomiju i sami odlucuiu o topovsko tane, kao glasnik smrti, mrki pobjednik!
na masta [avnog vtzionara postaje 'stvarnost, Paralelno s ltcenlu tzvtesca, Neosporno je da Ted budno Domovlno moja,
napretkom tehnologije, povecanjern broja televizijskih Sta· ti njihov rad i ne oprasta pogreske. No, one
nica i odasiljanjem satelita u svemtr, rastao je i broj McLu- dlevotctce mi mala, mati rnoja, zeno mila, dome
SU grijesili ne otpusta on; OOi sami -dobrovoljno- otk nas, ostrica noza pod grlom nam stala, i ceka,
. hanovlh sljedbenika. Situacija je gotovo identtcna i u njegovom privatnom
199L godina, zaslgurno jedna od najznacajniJih 4 ovom nas zadnji
tu. Ted je svojoj cjelokupnoj rodbini i najbliskijim prij -Oce nas« ! . ,
stoljecu, nfzala je strelimlce svoje dogadaie, a televizija je te ma omogucio lagodan zivot. Svi oni koriste dijelove
iste dogadaje putom satelitskih slika odastljala pucanstvu gobrojnih prthoda koje donose CNN i Turnerove dio Zakrilit cu te grlom jadna, ma.la moja, domovino,
-globalnog sela-. Definiciju vijssti kao -rieceg sto se dogo- filmskim kompentjama (MGM i UA) 1 inim korporaci] janje malo, napusteno, samo ...
dllo-, zamijenila Je nova: -Nesto se upravo dogada u tre- Istodobno, cak i njegova vlasttta djeca, strepe od vla A ti gluha kamo bodi
nutku dok to gledate i slusate.« Glede navedenog, 1991. g je zabluda i gubitka Tedovog povterenja i naklonostl. J1 Bodi!
neprijeporno bila i godina CNN-a, prve prave globalne te-
levizije. CNN je dokazao da odrnak politike od lokalnog
Fonda, njegova posljednja supruga i najveca i.ivotna Siknut ce iz krkljava mi grla, pjesma mjeste krvL
bav, odrekla se snima.nja filmova izjavivsl: -Ted nije co Rijeeice p-oteci...
prerna untverzalnom budi u svakom -obtcnom covjeku«
kojeg rnozete ostaviti i bezbrtzno onct na snimanje. I: Lijepamoja... Neumrla... Zemljo mila ...
duboko zantmanje za ono sto se upravo dogada. Mnogi birajuc! lzmedu filma i Teda, Ja biram Teda.«
dri.e da bi tiJek povijesti bio drugaciji da kamere nisu tzrav- Njih dvoje, sjedmjeni, pokrecu trenutno mnoge dobi Spokojna mi budi...
no prenostle rat u Zaljevu. prevtranla u btvsem Sovjetskom vorne akcije nastojeci poboljsatl zivot -globalnog s 0 Boze, blag nam budi u zlu
Savezu i napokon, tragediju ovog naseg napacenog hrvat- -Necemo posustatl sve dok .se negdje ratuje, dok ljudi dolazecem... I u vjecnom vremenu prolazecem ...
skog prostora. · · . u netmasttnt, dok zelene sume postaju sve crnje ... • 1: B~agostnam daj u zestini i SilaZL O Boze, da
Ted Turner, · danas najvect mag svjetskih medija i prvt
covtek CNN, pokrenuo [e 1980. godine operaciju cielodnev-
!juju suprui.nici Turner. kt1~nem jauk ko ma~. da zatomim _u snagu i suzu i
U meduvremenu, Ted je zavrsto svoju autobiog rtk... . .
nog emitiranja vijesti. Redakcija Je zapoeela s radom u pod· priprema je za tlsak. Ocekuje da ona poluciti veliki ce
rumu preuredenog -country cluba- i brollla je ekipu od 300 Pa zar, ne vidis. Boze, zemlje 'moje,.da na nas srlja
pjsh, kao uostalom I sve ono cega se latl. Svojim [e razulareni bik!
ljudi. Unatoc sk:romnim ljudskim i tehntckim potencijalima timnittm suradnicima povterio da postoji samo jos J
Turner je samouvjereno tvrdlo: -Ja sam pravl coviek na zvijezda koja je daleka, ali koia jedina moze istinski o
Opet.
pravom mjestu u pravo vrijeme-. Nakon desetlje6a mukot-
ti -sva njsgova ztvotna htijenja i bitke - Nobelova n ~aj mi, o Boze moj, da u ovoj pjesmi krvi, da
rpnog -djelovanja to je dotsta i postao, ' u~em barem u stihu tom... Prvi!
Danas CNN odastlja svoj program u vise od 150 zernalja za mtr. U potrazi za njorn, sretno Ted! SPht, 24. srpnja 1991.
i 75 milijuna dornova diljem svtjeta. U njemu je uposleno
 V

VJECNI :"_OB·R·A·N
rij ima ,500 vojnika, a dljeli se na polovi-
ce, cetvrtine i osmine. Kralj je imao
svoj bancterij. Postojali su i banderiji
bana hrvatsko-dalmatinskog, banderij
knezova Frankopana, banderij cetin-
skih knezova Nepilica, banderij krbav-
skih knezova Kurjakovica. Oni su sa-

RVAT . S.K
me uzdrzavali banderije. Njima bi se
za rat prikljucile cete Hrvata tz iupa,ni-
je lucke, koinske i licke,, te svi Vlasi ko-
li su ilVjeli u Hrvatskoj. $to se Slavoni-
je i sjeverozapadne Hrvatske tic~, ta-
mo bi jedan banderij imao ban, drugi
knezovi Babonici Blagajski, tre6i za-
Hrvatska ratna povijest (111) grebal:ki biskup, a cetvrti vranski pri-
or. Zupanijsku vojsku !male su zagre-.
backa, krizeval:ka, varazdinska., virovi-

N asta.vljaj.uci kratki, novinskt ljima, provalili su preko Drave u Hrvati su se sportli oko prava po] ticka i pozeska zupanija, c;emu su se
prikaz hrvatske ratne povt- Hrvatsku. Opustostli su citavu Slavoni- nth velikaskih oblteljl. Tako su se s pribrajale jedinice nizih i visil\ hrvat~
jesti dosll smo i do dugog ju, Srijem, Podravtnu, Posavinu i Za- bili Gisingovci i Baboniil, pristase skih plerriica. Uza sve to, bile je i place-
razdoblja u kome Hrvatska gorje, dok su u Zagrebu razruslll i stol- kog kralja. Otokara II. i prtstase nlka koje su drzali najbogatiji feudalci.
nije blla sarnostalna drzava, Kako zna- nu crkvu. Jedini utvrdeni grad kojl nije sburga, Zbivalo se to u drugoj pol Kr&lj Sigismund je vrlo razvlo ob-
mo, bilo je to donedavno, iako je uvijek pao je Kalnik-grad; kojim je zapovtie- XIII. stoljeca. Otokar II. poraien je ranibene osnove hrvatskih kraljeva
postojala hrvatska vojska sa svojim vo- dao Filip Bebek. 'No, Bela III. jos [e uvl- Moravskom polju 26. kolovoza 1278. podijelivsi drzavu u obrambene kota-
[actma, mornarima i casntctma. Dodu- [ek blo gospodar Ugarske I Mongoli su, dine, no borbe i obracunl ttme reve i logore. Plani.rao je da u slucaJu.
se, najvisi su casnici cesto bili straru predvodeni . Batu-Khanom, krenuli prestali. Mirno [e bilo [edtno od G potrebe ima pod oruzjem 80.000 tisu6a
plemici, kao sto SU i Hrvati cesto bill vi- prema [uzno] Hrvateko], gdje se sklo- dado Dalrnactie. Za vnjerne kralja konjanika i znatno pjesastvo. Sigis·
soki casruci na suprotnirn stranama, nio. Mongolske cete su s Like presle u devita I. Velikog takoder]e bilo b m,und je smatrao da. ve6ina banderija
No, i u tom su najduzem razdoblju dva pravca, Jedan vodi prema Otoccu i all ne tako velikih, osim na moru, mora biti njegova iii od njego"._e obite-
hrvatske poviiestt Hrvati bili poznati Gospicu, a drugi uz Pljeslvicu. Ujedini- su Mlecani bill porazsnt pod Trogi lji. tJ pogibelji za drzavu se trebalo
kao odllcni vojnict, koji su spasavatt le su se kod Gracace, i dosle na Mosor. Ljudevit Veliki umro je 1382. godi odaz.vati cifavo plemstvo i bogato i si-
Prvo su Mongoli pokusall napasti Klis, nakon cega je doslo do krvavih bo romasno. Bogatiji su trebali · okupiti
neka tuda oarstva i strane zemlje, um- svoje banderije, polovioe, cetvrtine Hi
jesto da se bore tskljucrvo za interes smatrajuct da se unutra krije kralj Be- medu njegovim nasljednicima.
vlastite domovine -. Ali, takva je bila la, koji se tada nalazto u Trogiru. Klis 'Trt kljucne licnosti Hrvatske u to osmine banderije, dok su siromasniji
rusu mogli osvojttt i na redu · je bio ba bili su palatln Ugarski Nlkola isli sami u rat, sa svojitn oruijem. Ako
hrvatska sudblna. '
Split. Ali, hrvatsku je vojsku od tog [anski, macvanskt ban Ivan Horvat, nisu ima:li drugo; ponijeli bi sjekire,
Hrvatskoj [e u XIII. stoljecu zaprttett- sudbonosnog boja spaslla sama sudbi- njegov brat koji je bio zagrebal:kl mlatila i batine. Velmo:z.e su banderije
la nova pogibelj. Doslo je do provale na. Batu Khan je dobio obavijest da je kup. Naime, hrvatski velfkasi, koJ, vod1le pod vlastitim plemickim zasta-
rnongolskth hordi u Europu, i one su u Mongoliji umro Dzingts-Khan Ogo- podrzavao I bosanski kral] Tvrtkl vama:. Bio 1e predviden i opci ustanak.
preko Rusije, Poljske i Ugarske dospje- ta], p~ se odlucio vratiti u Azi]u. vranski prior Ivan Palizna, pobunU! •Hrvatski tabor• su vojne postrojbe
le do hrvatskih krajeva. Tu im se sup- Povlacenja mongolskih ceta nije pro- se protiv vladanja Ljudovitove k koje je Sigismund ustrojio oko Jadrana
rotstavio hrvatsko-ugarskt kral] Bela teklo bez borbe. Kad su Im Hrvati za- Marije. Doslo je do ustanka prottv i u juznoj Hrvatskoj. U njega su se ub-
III. okupivsi pod oruzje i brojne hrvat- prijecilt prttelaz preko Velebita, Mon- ljtce, sto je prouzroctlo kruntdbu rajali hrvatski ban sa svojim ba.nderi·
ske jedinice. Prva velika bitka izmedu goli su krenuli prema Senju, namjera- · puljskog kralja Karla Drackog u S, jem, Dubrovnik i njegova vojska, kne-
Hrvata i. Mongola zbila se rijeci Saju vajuci na otoku Ra.bu konacno uhititi i nom Biogradu 1385 .. za hrvatskog zevi krbavski, cetinski, senjsko-modru-
1211. godine. Hrvati su bili u sastavu kralja Belu. Velika pomorska bltka lja. Plemict su time bili zadovolini, ski i krcki sa svojim banderijlma, kao i
ugarske vojske, koju je vodlo kral] Bela' I kraljevski banderij. U taj tabor spadaju
III. Same hrvatske postroJbe vodio je
pred Raborn donijela je Hrvatlma prvu
pobjedu nad Mongolima, a u njo] su se
Karle Dracki, na celu hrvatske vo
ulazt u Budirn, -preuztmaiuct- prij
Vlatka Vukovica. U toj je vojsci bio i
nekda.snji ban Ivanis Horvat. Taj je po-
prijestolnica, no u tom je povijesnom i hrvatsko plemstvo i Vlasi. ·
herceg Koloman, a cinili su ih dobro trenutku Europa imala srece. Osman- Postojao je i •Slavonski tabor«, oko
najvise istakli ~rcki knezovt Friderik i lje. Ubrzo nakon toga, 7. veljace 1 raz podredio Srbiju Osmanlijama i ug- lijskom carstvu zaprijetili su Mongoli,
naoruzant konjanlct i pjesact, Vojni po- Bartolomei Frankopan. Borbu na kop- Karla je otrovao njegov prvi peh Une. Sal:injavali su ga pet banderija:
roziq sigurnost citave sredisnje Euro- pa su se mora.li povu6i i sukobiti s nji- ba.na slavonskog, knezova Blagajskih,
vjesnicart tvrde da su Hrvati i Madari nu, u Hrvatskorn Prtmorju, vodila su Blaz Forgac, Nakon Karlove smrtl pe. Stoga je kralj Sigismund poveo
tzgublli bitku zbog lose taktike i neod- ma kod Angore (1402.), gdje Je Baja.zit priors. vranskog, zagrebal:kog biskupa
braca Kres, Kuptsa i Rak, a bili su ta- lazi do nove borbe za vlast. Ustanli ugarskd-11rvatsku vojsku, zajedno s ve- ubijen. ·
govarajuceg zapovtjedanja, iako je bio mo i hrvatski ban Dtomzne, Ivan Okie- vojska sukobliava se na nekoliko i ~lastelina Vladislava Totha od Sused-
likim ceta.ma krizara, te francuskim, grada. Tre6i tabor bio je usorski. Ka.ko
i znatan brojcani nesrazmjer. Mongola ki, te drugi hrvatski plemi61. Mongol- ta s ugarskrm snagama, a kraljica engleskini, njemal:kim i drugim vitezo-
je bilo preko 100 000, dok je hrvatsko- ska vojska bila je potpuno potucena i rija bila je neko vrijeme i u zaroblj Vin'l.a u boj protiv Turaka. Hrvate Je vo· Ustro; hrvatske vojske pise povjesnicar Pavicic, sastav mu je
-ugarska vojska imala oko 60 000 voja- preko Bosne je pobjegla u Srbiju i Bu- tvu. Bosanski kralj Tvrtko zdusno bio sarolik: •U taj tabor ulazio je po
dio Nikola Gorjanski, a sudjelovalo je i Svaki kralj je imao svoj nal:in i sus- mogucnosti i srpski despot sa. srpskom
ka, uglavnom ne brzinu obucenih se- garsku. maze ustanike, ali je poslije njihova hrvatsko brodovlje.
ljaka. Na stram hrvatske volske borila ta.v sabiranja vojntka za rat iii pricuve vojskom, magistar kraljevske kurije i
Vojnl povtesmcar dr. Slavko Pavicic raza morao udomiti i bana Iv, U prva dva sukoba s Turcima Sigis- u miru. To je odtedivalo karakter
se i jedinica tepmplara ili bozjaka, ciji smatra te borbe s Mongolima presud- Horva.ta. Hrvatski kralj konal:no pozeski iupan sa 100 vojnika, biskup
[e veliki mestar tom prilikom poginuo. mundove cete bile su jace. Pobijedile hrvatske vojske. U doba Arpadovica bosanski s 100, Petar Ceh od Neuma sa
nrm, -Ta borba s Mongolirna i te mno- je Sigismund; sto Hrvatskoj ne do: su kod Rovina 10. listopada 1394. te lza vojska je bila plemenska, sakupljala. se
Herceg Koloman umro je iste godine ge bitke hrvatskih ceta moraju se mir. Javljaju se i •protukraljevi•, 100, mal:vanski bani s 300 vojnika Ivan
od rana zadobtvenih u bici kod Saja, ~ga, kod Malog Nikopolja. Odlucuju- ustankom (mobilizacijom), koji je mo- sin Grogoriov s 1000 vojnika, Matko
smatrati najvazntJhn i najsudbonosni- tendenti na prijestolje kojeg je z&1 ca; s~ bitka odigrala ~- rujna 1395. kod gao biti opci ili ·djelomicni. Odredenim
dok je kralj Bela Ill. utekao. U tom je jim u hrvatskoj povtjestl, sto vise;u ct- Sigismund. Borbe traju sve do 1389. Talovac kao gospodar Srebrenika s
velikom porazu pogtnulo oko 50 ooo N1kopolja 'u istocnoj Bugarskoj. Hrvati bi se plemenima dodjeljivali pojedini 1000, mocni junak lyan Marovic s 1000,.
jeloJ povijesti Europe. Da Hrvati nisu dine. Tada se na obzorju pojavl: su driali desno krilo pod zapovjednis- krajevi za obranu. Na.ken XII. stoljeca
ugarsko-hrvatskih voinlka, a. Mongoli- uspJeli, da se nisu tako sjajno drzali, Turci. a izvan Hrvatske pecujski biskup s
ma je bio otvoren put u Madarsku i tvom Stjepana Lackovica, te srediste primjenjivanq je feudalno vojno urede- banderijem, Ivan Gorjanski sa 100 voj-
mozda bi povijest Europe posla dru- fronte, pod zapovjedanjem Nikole Gor- nje. Plemici su kralju morali na raspo-
Hrvatsku, gim tokom,«,pise dr. Pavici6. nika i neki drugi velikasi iz susjednog
Hrvati na Kosovom polju ha;nskog. Krscanska vojska vjerojatno laganje dati' svoju posebnu vojsku, dok gt;anicnog podrucja, te napokon svi
1 P?bijedila da Turcima nisu u pomoc su juznohrvatski gradovi uz · vojsku nlii plemi6i slavonskih zupanija ... •
Mongoli na vratima Splita Ustanak Hrvata U poznatoj bici na Kosovom
sudjelovalo je i dosta hrva.tskih
Poh!tali Srbi, 5.000 konjanika. koje je morali uzdrzavati i mornaricu. I gra- Iz takvog se ustroja kasnije razvila i
V?d10 Stjepan Lazarevi6. Lazarevi6 je dovi u unutrasnjosti Hrvatske trebali Vojna krajina, kljucni obrambeni zid
Dok je Bela trazlo pomoc od europ- U vrijeme kad Hrvatskoj nije prijeti- Dana 15. lipnja \380. godine na. ~10 turski kletvenik, odan Bajazitu. Na- su pridonositi odredenim brojem vojni-
la opasnost od stranih osvajaca, suko- vom polju bilo je oko 20 000 Hrval Hrvatske u narednim krvavim stolject-·
skih vladara za obuzdavanie mongol- on tog poraza, turskom suit.a.nu Baja- ka. ma turskog nadiranja u trbuh Europe.
ske agreslje, oni su krenuli za njim. bi su se dogadali unutar hrvatskih ze- je )e poslao bosanski kralj Stj gtu bila S1! otvorena:vrata Budima, B~- U doba Anzuvinaca, u XIV. stoljecu
Kad Su ubrali ljetinu na ugarskim po- malja. Kad SU . Se rijesili Mongoljl-, Tvrtko, pod zapovjednistvom vol a. Zagreba 1 drugih srednjoeuropsk1h uveden je banderijalni susta.v. Bande- Priredio DUBRAVKO CRAKAL/t
PArul\/0
GLEOATI,
PROMA-
TRATI

SLU2BE·
NII<
AAHNA

f>.REKIDA·
osmu-
JE

•
Al
IND

AM. FILM
GLUMICA
LUPINO
,
AUSTRAL·
SK~~I-
CASH

-:-1- - -
NAZJM
OOMILA

AME!oc:KI
KOZMON·
AUT
SHEPAAO

BIWt<A
PlAt,IINS-
KIHSUMA
EUAOl'E

AM. FILM
GLUMICA
PAAKEA

tAEJA

SUMPOA
ENISOVA
IMENJA· SKLADA-
TEWHA-
KINJA
tATIJAJANI

ute.
SL02ENO KONOPAC
IMle~· ZANATI

ZA'IVENICI
EVOI

J
JEZGAA
OK~N~
CAHAV
ENOI

. I

=1 I I~~:
USAEDIN1

'W~If·
SMANJE•
NJM'U-

KOMAO

POK.
'NORTH" FILM.DI•

. VARINA

I
PR
MN
JE INI E
•

SPJEV

UTO
VAIJEME
<:~ KNJIZl:V-
Nlf'OKU-
SA.JI,
~ OGLEOI
 NOVO! ZA ZASTITU OD EPIDEMIJA ZASTITNA
MASKA MA87

stiti nase dlsne organe od otrova, tesklh

mirisa, gljivica, bakcila, bakterija i druglh
nedaca. ·
Za privatne kupce saljemo maske
postom, plaeanle pouzeeem.

Cijenjene narudzbe saljite na adresu:

Akrapovlc P. P. b. b.
51420 Buzet
Iii na telefon 053 61-435
CIJena 1200 CRD + PTT

SPASITE VAS SLUH, USNIM STITNICIMA

POLLO 4

Onl stlte Vas sluh za IJepse dane od

najjace buke topova, haublca,
mlnobacaca, tesklh mitraljeza, VBR-a,
detonacija, brodskih turbina, zrakoplova
I ostalih lzvora.
Boja crna.
Za prlvatne kupce saljemo stltnlke
POLLO 4 postorn, placanje pouzeeem,

CIJenjene narudzbe primamo na adresu:

Akrapovic P. P. b. b.
51420 Buzet
Ill telefon 053 - 61-435
CIJena700 CRD + PTT

., ® ~Lr.
dipl. ing. IVAN AKRAPOVIC

AkRApOVIC < . PAB c...,

51420 BUZET, Most 26 -CRO
Tel: (0531) 61-662, 61-300
Fax: (0531) 61-254