Vortaro volapük-esperanto kaj esperanto-volapük

Page 1

Andre CHERPILLOD

Vortaro Volapiik Esperanto kcu

EsperantO'Volapuk Vodabuk Volapiik'Sperantaptik e

Sperantapuk'Volapiik

Eldonejo La Blanchetiere


Digitized by the Internet Archive in

2014

https://archive.org/details/vortarovolapkespOOcher


Andre CHERPILLOD

Vortaro Volapuk Esperanto kcu

EsperantO'Volapiik

Vodabuk Volai!)iik'Si!femntai!fuk

e Sperantapiik'Volapiik

Eldonejo La Blanchetiere


/AALLONGA NOTICO

NOTED BREFIK

-

Unue, mi kore dankas mian amikon Jean-Claude Caraco, kiu multe helpis min por

verkado de

tiu

ayufom

obi

kel

En

la

Vortaro

Balido,

-

mbdiko pro

laut

parto volapuka-esperanta,

krampe

-

In

la

danob ladofiko

Vbdabuka

at.

etimoj de

la

la

obik "Jean-Claude Caraco",

fleni

volapukaj vortoj estas indikitaj inter-

volapukik-sperantapukik, tumologs vbdas volapukik panotedons

dil

vuklamo. La lingvonomoj estas

brefukams

Aliaj °

indikitaj

la

la

jenaj mallongigoj

Pukanems panotedons

-

bai

fovik.

A

angla

Ar

araba

-

ina

tsyinanik

-

-

L

latina

Mj

malaja

N

norvega

Nd

nederlanda

P

portugala

Pe

persa

-

R

rusa

rusanik

spanyanik

Sb

serba

hebreyanik

Sk

sanskrita

Sv

sveda

linglanik

larabik

-

latinik -

malayanik norganik

-

F

franca

-

Fi

finna

suomiyanik

G

germana

Gr

greka

H

hispana

Hb Hg

hebrea

hungara

Ir

irlandgaela

T

turka

It

itala - litaliyanik

Vp

volapuka

J

japana

yapanik

nlg

nacilingva

mallongigoj

-

-

-

fransanik

deutanik

-

grikanik -

-

-

macaranik -

lireyanik

-

-

-

-

parsanik

sarbanik -

sanskritik

svedanik tUrkanik -

volapUkik - itlanik

Brefukams votik: netransitiva verbo

(post verbo)

* (post verbo)

dependa verbo

neniu indiko (post verbo)

transitiva

C3r

vidu

-

verbo

-

-

varb neloveadik

varb sekidik -

varb loveadik

logolsbd

Kapvorto interkrampa estas vorto ekzistanta nur en Volapuko

Volapuko 2 (De Jong) (Schleyer), no

nedanik

portuganik

-

in

-

1

(Schleyer), ne en

Kapavbd vuklamik binon vbd dabinbl te

Volapuk 2 (De Jong).

ISBN 2-906134-63-5

Š Andre CHERPILLOD kaj la

Eldonejo / e Dabukop La Blanchetiere

F-72320 COURGENARD

2003

in

Volapuk

1


:

ANTAPAROLO Pli ol cent jaroj pasis depost la naskio de Volapuko. ia glora tempo malaperis de longe. Tamen ni ne forgesu, ke Volapuko starigis la unuan internacian movadon favore al intemacia lingvo. Dum pluraj jaroj, Volapuko estis la sola estis efektiva helplingvo en la mondo. uzata de multaj adeptoj, de 357 kluboj kaj de 19 landaj asocioj en iuj mondopartoj.

i

La unua Universala Kongreso de Volapuko okazis en Agusto 1884 en Friedrichshafen. La dua Kongreso okazis en Munkeno en Agusto 1887. i-okaze, estis kreita la Intemacia Akademio de Volapuko. En Agusto 1889, okazis en Parizo la tria Universala Kongreso de Volapuko, dum kiu oni parolis nur volapuke. Unuafoje en la historio de la homaro, intemacia kongreso parolis mtemacian lingvon.

En

Volapuko

la 1930-aj jaroj,

estis re-

i

formita de d-ro Arie de Jong. tiu vortaro prezentas la reformitan formon de Volapuko.

Nuntempe,

la volapukistoj estas

nxir

en la mondo. Kiun utHon havas Vortaro de lingvo tiel malvaste kelkaj dekoj

1. De longe, la esperantistoj ne plu rigardas Volapukon kiel rivalon, sed kiel respektmdan praulon. Volapuko estis la unua mondolingvo. estas trezoro apartenanta al la tuta homaro, se malmultaj Teranoj scias tion. Ni ne devas akcepti, ke tiu trezoro perdius.

i

e

2. Inter la homoj, kiuj scias Esperanton kaj uzadas in por diversaj celoj,

ekzistas iuj planlingvoj, praktike.

e

i

tiuj

anka se

ili

-

FOSPIK

Yels plu ka tum epasetikons sis daved Volaplika. Gloratim ona enepubon sis luniip. Too no glomobsbd, das Volapuk idavedlikon mufi bevu-

netik balid gonii yufapukas. Dii yels omik Volapuk pigebadon as yufapiik fa slopans modik, fa klubs 357 e fa lanafeds 19 in taledadils valik.

Kongred Valemik balid Volaplika ajenon un gustul yela 1884 in "Friedrichshafen". Kongred telid ajenon in "Mlinchen" iin gustul 1887. Jenii on, pajafon Kadam Beviinetik Volapuka. tin gustul 1889, ajenon in "Paris" Kongred Valemik kilid, dii kel paspikon te Volapiik. Balidna iin jenotem menefa, kongred beviinetik aspikon pliki beviinetik.

tin yels 1930-id, Volapuk pavotastidon fa dokan Arie de Jong. Vbdabuk at dajonon fomi pevotastidol

Volapuka. Atimo, volapukans binons te degats anik in vol. Fruti kinik labon Vbdabuk plika paspikol so staaniko ?

Fruts binons Sis

1.

parolata? La utiloj estas du.

Pro

-

:

scivolaj

pri

aliaj

ne kapablas uzi

ilin

librojn

ab as rufati stimabik. Volapuk abibalid. Binon div valik, ifi Voladans

non valemapuk ledutbl Ili menef nemodik sevons

dasumon, das div

bukis

deg. 16-an de

Agusto

2003.

at,

asludob ad lautbn

tel

• Vodabuki tel-lUodik: Volapuk Sperantapuk e Sperantaplik - Vola-

lecionoj. la

No mutobs

uperonov.

ad gebadon onis plago.

puk.

En Courgenard,

atosi.

at

2. Bevli mens, kels sevons Sperantapiiki e gebadons oni pro zeUs distbfik, dabinons omiks i nulaliks tefli disinapliks votik, ifi no fagons

Dudirektan vortaron: VolapukaEsperanta kaj Esperanta-Volapuka. • Lemolibron de Volapuko en dek •

sperantapukans no

plu lecedons Volapliki as matedani,

Dub kods kazoj, mi decidis verki du

tel.

luniip,

Tidabuki Volapuka

labli

lamods

In "Courgenard", iin 2003, 16-id gustula.


Johann Martin SCHLEYER, datuval Volapuka (1831-1912)


A 0

unua

de

litero

la

-ok

volapuka alfabeto; pro-

nonco: faj.

ol

a (F a) po, je, -ope. a- prefikso: aktiva

(-as);

Ob

(G aber)

nur...

on

sed anka.

(-ad)

OdOS adyo

sufikso: ol (F

por

adydon

adiai.

sufikso: besto.

"Of

sufikso (post artikolo): besto. (G

-Og 01

OS

ach, R ax) interjekcio:

vekrlo;

agvokddon°

sufikso

(Gr aEi)

-on -00 -00

indikativo).

adieu) adiau;

(-el)

a,

ve;

ot

anik

(L

-anus)

ano,

sufikso:

sufikso (post artikolo):

kelkaj,

ulo,

pro-

homo.

sufikso:

venante de

(adverbe).

sufikso

\yenante de

(interjekcie).

finajo:

(Hg az)

foje;

:-abun6o; -agik -hava, -ria.

:

kiel,

estiel (adverbo);

OSd

kiel

(sub-

genitivo plurala.

d

tiu;

neai neniam.

at an

i

tiu

homo; atna i-

atnaik d-foja; atos d

tempe; hiat d

dam; oik dama; aiplu dam pli; (loko); aipos post iu (tempo); tono,

kelkaj;

membro, loanto.

(G als)

-OS

agvokdd

vekrii.

sufikso: prilaborita

ans

kelkfoje.

junkcio).

aipo post iu

-ain

anikna

fesiulo,

-ef.

ke (post

kelka;

einige)

(G

-on

de verbo

verbo).

-af

QQ

(ligo

grado, efo.

verba substantivo (-ado); (post

sufikso:

iuj;

-inda.

inf.)

oUkna, alna dufoje;

(adjektivo);

numeralo) multobllgo.

sed; obi sed ankau; noe... abi ne

alia infinitiva

du

sufikso: plej alta

-Om

genitivo singulara.

-ab sufikso: -mdeco; -abik Od (L ad) je, al, cele al; (+

(post artikolo): lago.

du, da; alan du homo; alana des;

ainaedo, kU dufoje, kiam; alo iuokaze.

nuntemp-

-ol

(R -a) finajo:

all)

alik

prezenco

eco.

-Q

kun

(F lac) sufikso

(A

tiu (viro); jiat

ot -

prefikso

-ot

(L -as/-atis) sufikso

:

tio;

d

attimo d-

tiu (vinno).

i-tiu-. :

nomo de unuo

meralo).

juvelo.

-OV

5

sufikso:

scienco;

-avan

sciencisto.

(post nu-


A Q

dua

volapuka alfabeto; pro-

-dd

kiel la

germana

dl

ed) kaj

ankora,

de

litero

nonco: fsj,

dd

d,

kaj

d-

(It

e,

la

a,

franca e.

la

kaj

de.

unuagrada

-dm

-dl (-is);

pasinteco.

-d f/na/o subjunkcio. -db sufikso: persono

ricevanta

a

suferanta

dS

(-ito).

de

universala

konkretao, eneral-

-dt

6

splrita eco, :

mensa

al,

(G -en) sufikso:

(A

as)

kiel

dsi

:

la

direkto

eco.

lando.

(kompara

kiel

(Vp as + va)

sL/f*so

en

organo.

(G -en) sufikso (post artikolo):

dsVQ

efiko.

;

sufikso

kvaza;

sufikso:

konstelacio.

:

(sen atingo), direkte

al

siif/^so

-dn -dn

;

Igo

(Lad)

samtempe,

ankau.

prefikso: aktiva preterite

-dd

sufikso (post artikol)

anka kvazau

lando.

adverbo) ;

;

;

dsd

kiel;

dsif kvazau.

dsvo por

abstrakta nocio (-eco).

tiel diri.


B b

de

litero

tria

volapuka alfabeto; pro-

la

bo

probable)

(F

eventuate; baik even-

eble,

(a

baboon) paviano.

boblilon londn

bad

Babylon) babilona lingvo;

(l

Babu-

malbono; baddl malbona emo;

badicedon malbone akcepti; badik malbona; badikos la malbono; badikon*' malbonii;

badim pesimismo; badiman

misto;

badinilud suspekto; badiniludon

suspekti; badivil malbonvolo;

pesi-

badof ma-

baddfil petolo; baddfik malica; ba-

don** est! malbona;

baCQ

jno; baegdn

bOQClf

bOQed

badukon

baggern) dragado;

(G

malbonigi.

baegian dragma-

dragi.

parquet) pargeto;

(F

bakud bakun

bakot bakao; bokon

baki;

bokterov

bakterio;

bacterium)

(L

(T

(L

abacus) abako.

(f

balcon) balkono, altano, perono.

bolot

boldllk

kordo;

bolflono

bolotlk

ununura;

boloton** unuii; boldd

boldl

konvencio:

traktato,

bolon unu

unuigo;

peco;

bolotom unuio;

unueco,

unuanima; boldt

kon-

unueco;

bolfomlk unuforma;

unuflanke;

balhon unukomulo; bolld unua; bolldon unua homo; bolldno unuafoje; bolldnoed

la

bolldnoedo unuafoje; bolldo

fojo;

unue;

bolldvdg soprano;

sola,

unika;

ballon

bolna

milionulo;

bagedon parge-

bolom

unu;

bir)

persono;

unua

paragraphus) paragrafo.

(L

bakter

bai

Babilonio.

(A bad)

lico;

briko;

bakejo.

bakteriologio.

tuala, ebla.

babun

koston

bokop

nonco: fbj.

bollk

miliono;

unufoje;

bolnolk unufoja;

balo seninterrompe; bolon bolugdl

simpleco;

ununura,

ballonan

unuigi;

bolug

bolugdllk

naiveco;

ti.

naiva;

bOQt

(nig

baht)

bahto

(tajlanda monunito);

bag-

tozim satango.

al;

baiod

interrilato;

baioddn''

ko interkonsilii kun.

baibail

prefikso:

bolum

solkanto;

bolylm

mili-

onono; bol- unu-, mono-.

bai (A by) la, lamezure de, konforme al; baidd konformeco; baiddik konforma; baidddn° bai esti konforma kun; baiddii konforme

boluglk simpla; bolud toniko; bolUf

unua tono;

konforme

balboat

balboa)

(H

balboo (panama monunito);

bolbootozlm panama centezimo.

balen (l balaena) barto, balenlameno. BalearudnS (h Baleares) Balearoj. balib

(G Bart)

barbo; bollbon barbuio; boll-

al.

bljelfon

barbiro;

bolibdn

ornami

per

lu-donado; ballon luiganto; bai-

(F bail)

barbo.

liddn°

bain

iui;

luigi.

balsamin (L

balsamum) balzamo.

Bajkiran

bak

ballon

(G

(r

bam

eauiKMp) baskiro.

backen) bakado; bokoflt bakfio;

kofurnod bakforno; bokon bakisto;

bobo-

(Lbalsamlna) balzamino.

(A bench)

bambud

(g

benko.

Bambus) bambuso, bambuo.

ban (F bain) bano; bonocem banambro; bonom banado; bonotop banloko; bono-


tub bankuvo; bandn°

in

banii en; banop

bot it

banejo; baniip bantempo.

bandeldr bonderul bandit

Boydn

(F

banderole) banderole,

boyondt

banditeco; bandit an ban-

bankazdt

bankal

banko;

bank)

banltrut

bOZil

bdf

banqueroute) bankroto;

bankru-

(F

baionnette) bajoneto.

(Lbacillum) bacilo.

(A P pagoda)

bdjun

panorama) panoramo.

ebona.

kontrabaso.

(G Bass)

bdQOd

tikon", bankrutdn*' bankroti. (A F

Bayem) Bavario.

(G

bdod (F ebene) ebono; bdadik bdd (A base) kemia bazo.

bankiero;

bankbileto.

(f

banorem

bavette) bavtuko.

bandouliere) balteo.

ot bandito)

(A

(F

(F

dito.

bonk

batiste) batisto.

(F

bOVet

pagodo.

bdjunlk

grizbruno;

beige)

(F

griz-

bruna.

Bontun baol

bantuo.

(a Bantu)

bdk

baolet baleto; baoletan

balo,

(A ball)

baletisto.

bdl

boon (F baron) baroneco; baonan barono. bop (F has) malnobieco; bapdl malnobleco;

bdld

barbarik

barbaro;

(g

bosk

(F

(F

bOSOin

(G Basalt)

bOSOV bostor

(G

(G Pastete)

bosun

(A

van bot

(F

bastardo;

bastaravdd

(a banjo) (g

(F

le-

Bdn-

benzino; bdnsol benzoic,

bano.

Berber) berbera lingvo;

(g

Bdrbdran

basunan

(A basket)

bdsin

(A basin) fajenco.

be-

fago-

Bergamotte) bergamoto.

bdset

bdt (A bait) bdtdn logi,

beot

basuta lingvo; Basuto-

korbo; bdsetll korbeto.

bdtod

allogo; tenti;

lubdtdn

(L

lebot vipego; batdn

beb bed

vipi.

bataillon) bataliono.

8

(Lbulbus) bulbo; (A bed)

lito;

tentado;

objekto.

la

beatus) beateco;

tento, allogi.

de netransitiva ver-

prefikso: transltivigo

beat Ik beata; bea-

tlkdn" beatii; beatdn*

basuto. battre) vipo;

botoy

(G Benzln)

bo; kategoriano de (A Basuto)

bailed gretik

bengaia lingvo;

Bengali)

(a

bdrQOmot

tisto.

bOSUtOV

bdldu-

de;

berbero.

lebasov kontrabaso.

fagoto;

(A balloon) balono.

ebben) malfluso.

(G

bdrbdr

pasteo.

bassoon)

beius) lekanteto;

bdn

bdnyun

Baskdn Vaska

fremdvorto.

bOStet

ao

ventro; bdlidadol ventrodo-

bdlun

bdnsin

bazalto.

Bastard)

la

galiydn Bengalio; Bdngaliydnan bengalo.

bascule) baskulponto.

basso) baso;

(It

(l

bdngoliy

Lando; Baskdnan vasko. (F

en

kanto.

bassine) baseno, pelvo.

bOSkiil

ao; bdldotu

(A belly)

bdlied

Barometer) barometro.

basque) vaska lingvo;

eme-

loro.

(Lbasilicum) bazllio, ocimo.

bOSin

pensiulo,

maljunigi.

bdUd

bOSOr (Pe jijL bazar) bazaro. bOSdnt (Gr aij;iveo5) absinto. bOSil

maljuneco; bdldan

Sv aldre)

bdldapdnslondb

bdldik maljuna; bdldikdn° maljunii;

kdn

Barium) bariumo.

boromet

bdldtdn

grapolo.

elder,

bdldot

barbarim

barbara;

barbarismo.

(G

(A

rito;

borbut (F barbeau) barbio. borikod (f barricade) bahkado. borin

bdlem

maljunuio;

borok (F baraque) barako. borbor (l barbarus) barbareco; barbaran

bdka-

spino;

tornistro.

Beere) bero; bdldt patejo;

(G

pati;

bapik malnobla.

bdkabom

dorso;

(A back)

sakdd

est! beata, beati.

bebul enoprazo.

bedastofed

littuko;

beddn


taber

enlitigi.

Beduin bef

beg

bedouin) bedueno.

(f

berilin

bow window) korbelo.

(A

peto;

(A beg)

nad

petskribo;

petas, bonvolu;

dabegon

began petanto; begape-

berjen

begik petanta; bego! mi

bet

begon

elpeti;

(l

debeg

(g Bete)

betun

(F

lubegan almoz-

bevli

(A

bevU-

preter;

beidd preterlaso; beia-

til

beto.

beton) betono.

between) Inter

(figure).

prefy^so; Inter- (figure),

(A birch) betulo;

biodofot betularbaro.

preterlasi.

Bib

(L Biblia) Biblio;

bibon

bibliisto;

bibik

bi-

prefikso: preter-.

beiSen, A bite)

(G

mordo, mordado; bei-

mordeto; beiton mordi.

bibinolav

monto; belan montano; belem monta;

belik

belgdnik

lubel

(R

bibliografio;

bi-

bibliografo.

speco; biddd raso; bidir grama-

(R BMA)

modo.

bied

Eeyiopoccnn) Belorusio;

amareco; biedodrlned ama-

(A G bitter)

bleddl amareco; biedik amara;

bleddn'* esti amara. belgo;

bieg Belo-

beugen)

(g

don°

klini sin;

riverenco,

klinio;

biegd-

biegdn"* klinii, riverenci.

bien

beloruso.

beam) trabo;

(A

Belgdnon

belga.

BeldrUSdn rusdnan

Belgio;

ekzegezo.

(A bibliography)

ra trinkao;

(g Belglen)

biblia

nfiontaro;

monteto.

Belgdn

bid

tika

promontoro;

fobel

bibliograf

bliogrofan

bei (G Berg) monto; beloflumed torento; belaked montoeno; belaloveveg inter-

bem

melongeno.

because) car, pro tio ke.

(A

biod

blia;

beit

aubergine)

bet ad

bi

bei-

Mai-

begonia) begonio.

(G bei)

ddn

Sismolaber

Beet) bedo.

(G

elpeto;

peti;

petanto; lubegon almozpeti.

bei

Ursino;

(a beryinum) berilio. (F

lebeg petego; lebegon

petegi; lubeg almozpeto;

begun

Granda

granda Ursino.

bemem

trabaro;

be-

(g Blene) abelo; bienom abelbredado; blenavdk abelvakso; bienem abelaro; bienop abelujo.

miil stango.

ben

bendd plao, favoro; benddik gracia; bened beno; beneddn beni; benik bonfarta; benikam prospero; benikon'* prosper!; beno bonfarte; benod (L

benodistukon

bonfaro;

eminentii;

oki

benofdt fortune; benokdm bonveno; be-

nokdmaglidon

benokomd!

bonvenigi;

bonvenon!; benolabik bienhava; benosek

benosmekik bongusta; benos-

sukceso;

melik

bonodora;

benosupot

surprizo;

benovim bonhumoro; benovipon gratuli; bend nu bendn bonfarti benii je la sano de; daben feliego; dabend! vivu!; neben dekadenco; nebendd malfavoro. !

;

;

!

benefid

benefice)

(F

benefico;

benefidon

beneficulo; benefidon'' esti beneficulo.

benen ber •

biet

abiesZ-etis)

(L

abio;

bietobood

abioli-

bene) bonfarto;

(P

banana) banano.

(G Bar)

aso;

urso; berik ursa;

beriil ursido;

gno.

big

(A big)

dn

dikigi.

bijop

(A bishop)

jiber ursino; Sigre-

episkopo; bijopahdt mitro;

bijopdn diocezo; bijopik episkopa; bijo-

pdp

episkopa

metropolo;

lebljop

ef-

episkopo.

bijut

(F bijou)

juvelo; bijutel juvelisto; bijut-

em juvelaro. bil

bile)

(F

galo; biloston kalkuluso; bllove-

sid galveziko.

bilen biliar

(f bllan)

(f

bilanco.

billard)

bilardludo;

bilioron bilard-

ludanto; biliardm biiardo.

biliet

beriyag urso-

dikeco; bigik dika; bigikdn"* dik-

ij; bigot dikeco; bigon° esti dika; bigiik-

(F

billet)

bileto;

bilietabUr, bilietop

gieto.

bim

(G

Baum) arbo; bimogik arboria; bimi-


penco; bldf on rekompenci.

brid arbokulturo; bimik arba; bimil arbeto; bimiil arbusto.

bimoin

bin)

esto; bindd ingredienco; bi-

(A black) nigro; Bldgamel Nigra Maro; bidgan nigrulo; bldgaraf skorzonero; bldgaribed rubuso; bidgik nigra; bldgilik

me

konsisti el; bindl esenco; bl-

nigreta; bldgdn** esti nigra, nigri; bldgiikdn

binod

elemento;

net

pumiko.

(G Bimssteln)

bin (G ich nddon°

bldg

strukturo;

nigrigi.

binon"*

esti; binii el (materio);

bldnd

nan

bleb

estulo,

dobln ekzisto; dabidabinav ontologio, dabindd

(F

blinde)

tanko;

(G bleiben)

plu

dabinik ekzistanta; dabinot kon-

tantive

a

kretao; dabinon" ekzisti; fabin foresto;

sisto;

bjeibdn*

estuio;

fabinon°

biolOQ

forest!;

Biologe)

(G

nedabin

neekzlsto.

biologio;

biologan

bio-

bleg

(G

bioskop isto;

bir

kinejo.

Bier)

biero;

(bil)

(G

blrel

bierfaristo;

birdn

bierfari;

biret

fiim-

(F

biram

bierfarado;

blein

bierfarejo.

bisar

neflek-

a bUnd) bllndeco; bleinan blindulo; blin-

de, dezire de.

blib

strangeco; bisa-

fablibdn° obliger)

(F

restado;

bleiben)

(G

resti;

blig

plezuro.

(f plalsir)

bllbon*

adjekto)

(+

resti fore,

devo; bligdd ekzerco, tasko,

lernotasko; bliglk deviga; bligdn devigi.

biskit

(F

biskut

(It

biSUn

(L

biscotta) blskoto. (F

blin

ndn

procedo;

bitdn° procedi,

blion

agi;

bloat if

blad

blasen)

blovo;

blod

blodam

blovi;

bladdn°

enblovi.

nUbladdn°

le-

(F blame) riproo; blomablk riproinblamdn riproi; leblam skoldo; leblamdn skoldl.

blaspheme)

blasfemo;

(f

(f

blok

(A block)

bllonan

albino,

blodocll nevo; bloddl

gefratoj;

(F

Bogen) paperfolio;

blodik

frata;

blogo

lafolie.

blokado; blokdn blokadi.

blond)

(Fblottir)

blondeco; blonan blondulo;

karo; blotdn° kari.

blob

(A blubber)

blof

(L

balenoleo.

probare) pruvo, atesto;

bidfdd argu-

mentado; bidfdddn argument!; bidfed

blatte) blato.

benefice)

blodef

(G

blot

blasfd-

Oblate) oblato.

blatad

ke-

mobli-

blonik blonda; jiblonan blondulino.

mdn** do blasfemi kontra. (G

(A brother) frato;

blog

blon

da;

(F

alporti;

lublod duonfrato; lUblod bofrato.

blom

blasfdm

ekipi, garni,

forporti. (Lalbinus) albinismo;

fratemo;

blovado;

biadosvolukdn veligl; bladdn blovi (vento);

bllmdn

alporto; bllnon alporti;

nlblit kalsono.

kastoro.

(Lablativus) ablativo.

(G

ekipado;

blit (A breech) pantalono; blltlpollan elko;

leblt militlsta operacio. (A beaver)

(?)

(G bringen)

blindn kunporti; lUblindn

bismuth) blsmuto.

bison) bizono.

habit)

(A

blim

biscuit) biskvito.

bismutin

bldf

neblegovik

da; bleiniikdn blindigi.

ge!

blat

(g

blesir

rik bizara, stranga; bisard! bizare! stran-

biv

flek-

kurbii;

da; blelnikdn° blindii; bleindn'' esti blin-

bizarre) bizareco,

(F

klini;

mensa

bleglkdn''

bleinanlpled blindkapta ludo; bleinik

Birmanle) Birmo.

kondie

kurba;

bleib c3= bleb.

biribdtddop bierdomo;

birdp

follaro.

sebla.

se almena, se nur; bisd krom se,

(G bis)

nur ke; bisu

bit

bleglk

blegiikdn kurbigi,

(G Blrett) bireto.

Birmdn bis

bioskopan

(Nd bioskop) kino;

bioskopop

bledem

in-

...i.

biegen) kurbeco; blegdl

seco;

bleib

plu esti;

(+ infinitive) plu

(G Blatt) folio;

tanko.

estado; blebon" (+ subs-

adjektivo) resti,

bled

logo.

bidgavab

gismo; bldf on pruvi.

rekompenco; bldfod rekom1

0

s!lo-


blOQ

(G Block)

blot

(A breast)

kao; bldtamagod

blOV

(yulib)

bldvik

blud

bldvikdn째

bidvukdn

(G Blut,

boed

toraka

busto.

blovdt cejano;

bleu) blueco;

(F

biua;

blueta;

bidtabomem

brusto;

bludam

sanga-

bludisugaf

bog

bok bol

specimeno; blufam provado;

blufdn

tenti;

ambaflanke de; bofik

boiddn

bord) ferdeko;

(F

enipigi.

(A box) skatolo; bokiil skatoleto.

boluso.

(F bol)

bold

(A bold)

Bolivdn

maltimo; boldik maltima.

(H Bolivia) Bolivio.

provi.

bolit

jtoUxTig)

(Gr

politiko;

bolitan

politik-

(A brook) rivereto, rojo.

isto; bolit ik politika;

blun

homoj; bofikna

ambaCi

kesto; bogik kesta.

(A box)

boid

hi-

sangellasi.

blufoddn

ambaeco; bofaflano amba-

bofaflanii

ambaufoje.

blufo prove; blufod tento; blufodan ten-

bluk

both)

(A

flanke;

sangellaso; blU-

rudo; bluddn째 sangi;

tisto;

bof

oeeUoTco?) obelisko.

amba; bofikans

A blood) sango;

(A proof)

(Gr

bluigi.

ga; bludiper sangoperdo;

bluf

(A board) tabulo.

boelik bldvilik

bluii,

do; bludasosit sangokolbaso; bludik san-

don

bodik pana.

isto;

bloko, amaso.

plono, subakvio; bluned

(A plunge)

blunedan

bapto;

baptisto;

boljev

blunedanem

bolevismo; boljevan

6o7ibujeBM3M)

(R

bolitdn* politikumi.

boleviko, bolevisto.

bluneddn

baptonomo;

blunikdn''

bapti;

bom

ploni; blundn mergi.

blUV

(G verbluffen)

esti konsternita;

blud 3=bllim

konsternii;

bluvukdn

konsterni.

blumo eblUmukdn pre-

pretio; blumik preta;

(?)

esti preta;

boned

liverado;

bring)

(A

blunot

liverajo;

blundn

blunan iiveri;

blundp

li-

kontuzo, lezado; blutdn

(A bruise)

sionlernejo;

lezi,

borln

iigna;

boiter)

lameco; boat an lamulo; bo-

bOSkUr

bos

ksilografio;

boadik

boatukdn (G

Bogen)

arka, kurba;

bobub bod (G

(L

bot til

pano; boded panbulo; bodedul

buiko; bodel panisto;

pen-

bore) boro.

iometo; bosilo

(F

obscur) obskurantismo;

(nig

Boot)

(G

io-

boskuran

Bosna, BocHa) Bosnio.

boato;

botam

botan boatveturanto; botel

volba.

bubaius) bubalo.

Brot)

(F

(Vp bal + OS) io; bosil

Bosnian bobdd arkao; bobik

bobot volbo; bobotik

pensiono;

gastigi

obskurantisto; boskurik obskura.

lamigi.

arko;

en

mete; boso iom.

at ik lama; boatdn째 lami; boatikdn"" lam-

bob

bordajul pen-

gasti

sione.

tipo; boaboadajuk lignouo; boadikdd lignoizado.

dabuk

borddn"

borddp pensiono; bordukdn

bo (?) eble, verajne, probable. boad (F bois) ligno; boodabldg

(F

leboneddn aboni; sdboneddn mal-

borod (A borax) borakso. bord (A board) pensionado;

kontuzi.

ii;

boneddn

aboni.

kontribui.

boot

mendo;

abonnement)

(f

anto;

liveristo;

keblunot kontribuao; keblundn

verloko;

blUt

bomik

ostejo.

mendl; leboned abono; lebonedan abon-

tigi.

bllin

skeleto;

bomdp

bombiig (l bombyx) bombikso. bon (G Bohne) fabo, fazeolo. bonat (L bonasia) tetrao. bOndt (F bonnet) kufo.

bluvdn""

blud.

mane; blumdn째

bomem

bomil osteto;

konsternio; bluvik kons-

bluvikdn**

ternita;

bone) osto;

(A

osta;

bOUm 1 1

boatisto;

bo-

barko; botdn" boatveturi.

bOUb

bodibokan panbak-

boatveturado;

(L

buxus) bukso.

(A

bomb) bombo;

boumam

bombard-


!

boumon

ado;

bov

bombardi.

(A bowl) pelvo,

boved

meblo;

plado;

braf

bovaramar bovedil

telero;

bram

telereto;

bovil pladeto; bovUI taso; disbovedii sub-

bran bovdldn

incenso;

(?)

(L bovista)

(A boycott)

torturisto.

bojkoto;

brat boykoton

!)

ornitologio;

bddem

birdaro,

bddavan

bddik

birda;

ornitologo;

bdddn

(f

bref

(blef)

bir-

kavab kaleo; bdkdn

boket bokit

(A

bol

Beule)

brefukdn

(a brain)

brek

(a

tolo;

bort

bdnan mibdndn envii.

Breton

bo-

brid

malenviulo;

(A

brlQOd brikod

porc elan) porcelano.

servado, surtabligo; bdtan kelbdtddatab bufedo; bdtdddp bufedo; bdtid drinkado; bdtdm pleto; bdtdn servi,

(F

manujo; bdvdd

bras)

brako;

bradoUn

braddn irkabraki.

brodip

ebriigi.

abncot)

abrikoto;

(A British) keitbrlta lingvo;

Britio;

broder)

(F

(F

risto;

braceleto;

bradastul brakfotelo; bradet brakpleno;

(f

broddn

brok (F

briet Ukdn

brigade) brigado.

(F

Britdn

pel-

veto.

brad

brlt

brod

lebdtid orgio.

abreuvoir) trogo,

ebheco; brietan ebriulo;

brikodabim

abrikotarbo.

(A butler)

surtabligi;

bridan bredlsto;

briddp bredejo.

ebrlete)

esti ebria;

ar-

nero;

bov

bredado;

Bretdnan

lingvo.

brietik ebria; briet ikon'' ebriii; briet on*

buterigi.

bdrtanaf

bredi;

(f

Bretonlo;

Bretagne)

bretdnapuk bretona

breed)

(A

briet

barko.

bot

(f

briddn

butero; bdroskol buterska-

bdrid buterfaro; bdrdn

breikam rompado; brei-

kovik rompebia; breikdn rompi.

Bdmdnan

gonnen) malenvio;

beurre)

malionga

!

Bohmen) Bohemio;

malenvii;

bref Up

cerbo.

breik rompo;

veltubero; bdlad molesto; bd-

(GBbrt) arbarktrafiko;

bosin

mallonge;

break)

bretono;

(F

brefo

rompio; brekod, brekot rompao; brekd krak!; brekdn® rompii;

hemo. (G

mallongigi;

brein

buckwheat) fagopiro.

(G

bdndn

mallongeco; brefabUik

malionga;

breik 13= brek.

bdkan koero; bdkoeri.

laddn molesti; bdlik veltubera.

Bomdn

bref)

(f

brefik

tempo,

(A bucket) sitelo.

(G

bravuron®

a bran) brano.

usa;

erco; bdfam ercado; bdfan

Bock) stirbenko;

(G

esti bruna.

bravuro;

bravoure)

brefod mallongao; brefukam mallongigo;

buff a)

(It

(f

brdn

bufono; bdfik burleska; bdfdn° erci.

bor

brounik bruna;

bruneco;

braun)

(g

montri bravuron.

dokapti.

bon

(GBratsche) aldo; brat an aldisto.

bravur

!

bddav

vibri.

Brosildnan bra-

Brazilo;

(Brasil)

braunikdn" brunii; braundn°

!

ru-

brasiko.

(l brasslca)

braun

boj-

bo (F boff stulte sensence bob (GBorse) monujo, monsako; lebdb borso. bod (A bird) birdo; bodondst birdonesto;

bok

bramep

zilano.

koti.

bof

kuraa.

branon"

(Fbranler) vibrado;

brasid

Brasildn

(it

boykot

incensi.

bovisteo.

boyad boia) ekzekutisto, boy or (r eoap) bojaro.

esti

Brombeere) rubusbero;

(G

buso.

taso.

bovdl bovid

kurao; brofik kuraa, brava;

brave)

(F

brafd! brave!; braf on"

teler-

Britdnan brodado;

Britan

brito;

brito.

brodot brodao;

brodi.

brocante) maklerado;

broken"

brokan makle-

makleri.

bromin (g Brom) bromo; bromid bromido. bron (L bronchia) bronko; bronoflamat bronkito.

(Lbradipus) bradipo.

12


.

brOnSOt

a

(F

bronzo;

bronze)

bronza. (Gr

brill

(F

bum

harego.

brouette)

brut

senordeco;

brumon°

(Gbrummen) zumado;

brulik

zumi.

bun

nete, kuntare.

snufado; bruvon° snufi.

(?)

brliom

(Gr

(a

sebundn"

bundan

(f

bruydraldn

bruyere) eriko;

erik-

(Vp

prefers

bii)

al;

buam

bUOn prefero, priori-

budd avantao; buik prioritata; buikumo prefereble; buo prefere, anta buukdn

bUbub

buUkam

prefero;

bii

prefere

poOg) bovo;

(bii,

antau (tempe);

bud

biians antikvuloj; budtlk iama,

budto iam antae; biiik antaa; bliiko bulkumo pli frue; buo antae;

eksa;

bubamt bovao; buba-

antae;

bubiilimoton naski

tauro;

hobub

bii-

kastrita

bubun (F bubon) bubono. bud (Sk buddha) budhismo; budan

^

prefikso:

bliad

bovo; jibub bovino; rubub uro.

isto;

butel botisto.

al.

bovidajo,

hibub

abun-

Surklna-Faso) Burklnafaso.

(f

(A before)

blifii)

ol;

lebiid longe

bovidon;

bundanik

topado; buondm topilo;

(Fbotte) boto;

anta

kototil bifteko; bubik bova; bubUI bovido;

bubiilamit

abundo;

topi.

Burkinaf asdn but

prefer!

prefikso: (Gr

havi preferon;

saltanto; bunon""

bundano abunde; bundanof

bouchon)

(F

buonon

tato;

io; budn°

bunon

deco; bundanon** abundi.

ejo.

bU

konstruig-

elsalti.

abondant)

(f

ejiepuov) embrio.

abunda;

briiydr

bumal

boomerang) bumerango.

bond) salto;

(F

saiti;

bruv

bulteno.

konstruo;

bauen)

bumdr

malneto, kuntaro; bruto mal-

(G Brutto)

(F bulletin)

(G

buman konstruisto; bumav arkitekturo; bumavan arkitekto; bumdd konstruo; bumot konstruao; bumon konstrui; bumdp konstruloko.

senorda.

brum

bulgardnapuk

anto;

arumo.

miksao,

brawl)

(A

bulten

aixSpoaia) ambrozio.

(G Borste)

brudt

bulgaro;

bulgara lingvo.

brOSiom brot

Bulgaran

nan,

bronsotik

anta

anta-

dispono,

bud)

(Vp

ol.

(tempe).

buadu lau decido buedon* (+ infinit.) igi. decidi;

budh-

biiO-

budik budhisma.

prefikso:

blicdt

bueg (G Buche) fago; buegaboad fagoligno. buf Od (L bufo) bufo. bug (G Bucht) golfeto; bugik golfria; lebug

blid

bid)

volitivo;

de;

biiaddn

bued

igado;

modela ago.

bueto.

(A budget)

(A

decido;

ordono; budabidir imperativo,

blidal efgeneralo;

blidam ordo-

komando; blidan komandanto; blided

no, golfo.

komando; budik ordonema; budon ordoni;

buid

buisson)

(F

heo; buidon irkai

per

buig

(G

bujid

buk

preskribi; lebiid

Bude) budo.

(F

bougie) sparkilo.

ordono; tabiidon kontraordoni.

bukaramar libroranko; bukav bibliologio; bukdd librotenado; bubiblioteko;

bukiselan

bukik

libra;

librovendisto;

biif

bukil libreto;

bukiseliddp

(F

bulle)

veziko,

bobelo;

biig

li-

(nig

provizoreco; bUfik provizora;

biik

buldd blazo;

Buchse)

(G

isto;

ferskatolo;

biigel

skatolfar-

biiglmaifiikom skatolmalfermilo.

(G

buchen)

presado;

biikan

presisto;

biikav presarto; biikik presa; blikot pres-

bulil veziketo.

Bulgardn

(A before)

biif 0 provizore.

brovendejo; bukul brouro; lebuk verko.

bul

komando; lebiidan koman-

danto; lebiidon komandi; tabiid kontra-

(A book) libro;

kem

ordone de; budiil preskribo; buduldn

biidii

heo.

ao; biikon

EhArapm) Buigario; Bulgard-

presi;

biikop presejo; dabiik

donado; dabiikan eldonisto; dabiikot 1

3

eiei-


dono; dabUkbn eldoni; dablikop eldonejo;

estro;

buron

deblik depreso; okdabukot memeldono.

horoj;

lebur

blil

(F bouillie)

bunabim, blinep

(G Birne) piro;

bUr

(G BUro) oficejo,

bUriip

kontor-

lebural

kanceli-

ero.

kao.

blin

kontoristo; kancelario;

pirarbo.

kontoro; bliracif ofic-

blirdt

bUSid

(F

burette) bureto.

(A business) aferoj;

I

Pastro Johann Martin SCHLEYER, la

unua, kiu kapablis krei vivipovan internacian lingvon

14

busidan

aferisto.


;

C kvara

de

litero

la

Cdt

nonco: fcj (kelkaj prononcas fj).

COf

(A chafing dish)

col

(A charge) ofico, funkcio, profesio;

kaldrono;

calam

efoficisto;

cdrmomul ermlnalo; cdrmon** ermi.

volapuka alfabeto; pro-

COfdd

oficado;

kuirpoto.

dU la

ofic-

metie; colbfik

profesie,

negrava

colul

ofici;

laboro;

(F

chamois)

lecedon

Camekedn dnon

can

(A

cein

amo. Jamaica) Jamaiko;

(h

Comeke-

jamaikano.

mer chan dise) varo;

COnomogod

magazeno; conostok varstoko; lidop varvendejo;

conop

Cav Cdd

(A jaw)

(A cherry)

eminenteco;

kao; lecek

Cem

erlzo; celobim, celep eriz-

chamber)

(A

lecem

cen

(A

salono;

ambro; cemil ambreto; lucem ambreto.

change) vario, alternado; cenik varia,

alterna;

ceno varie, alterne; cendf cenon" ad anii al,

varieco,

alterneco;

transformii,

cddon eminen-

mo; ce/non ani,

moto.

alterni,

lecen konvertio, pen-

varii;

lecenon"* penti; cein

to;

ano,

konverti;

transfor-

dacein trans-

daceinon transmutacii;

mutacio; (G Kafer)

voliero, stalo.

arbo.

cddlk eminenta, aristokrata; cddon°

konduti eminentule; lecdd princa

Cdf

eel

fako, buego; covon" oscedi.

(Vp cedon)

tulo;

(A cage)

vardeponejo.

car (A archer) pafarko; coron pafarkisto. car ad (Ar ol> garSd) akrldo, lokuStO,

taksi, konsideri.

cen.

Cek

var-

conise-

an-

tajui; doced verdikto; leced vidpunkto;

necolikon''

de/se demisii de.

cam

ce-

buoced antajuo; buocedon

konsenti;

colon"

oficiala;

konsideri;

opinii,

de // boiced akordo;

opinio

la

boicedik unuanima; boiceddn° ko akordi,

COlosvist koiego; colik ofica; COlo

isto;

cedid preteksto; ce-

(Vp codon) opinio;

diddn ajnigi; ceddn

calal

colon

gagato.

(A jet)

Ced

lecein

skarabo, koleoptero.

konverto, pentigo.

Cdk

(A

cheque)

eko; cdkon" ekumi,

skribi

ekon.

nomumebleco; cdlon nomumi.

Cdn

chamber) asembleo;

(A

anto; (A

cdmonef change)

cdmon

uen)

draado; cepocin dramaino;

cepom

kambio,

Ceref Ol

(F

germe)

(l

Cib

(A chip)

Cid

(F

monano; Cdno-

Ciel Cif

cdnov interanebleco; cdnon monani; cdnop monanejo.

cdniddn interani,

drailo;

cepdn

drai. caerefolium) cerefolio.

dehakao.

konsil-

konsilantaro.

kursud kambia kurzo; cdnid interano;

Cdrm

(R

cepon draisto;

Cdl (Vp calon) nomumado; cdlon nomumanto; cdldb nomumito; cdlod nomumo; cdlov

Cdm

Cep

konfuzi;

ciseau) dzilo;

(G

(A

Cidon

dzi.

Kieme) branko. chief)

efo, estro; cifocol estrado;

cifol

efestro,

fozif

efurbo; cifef estraro; cifik efa;

grandmajstro,

cifod magistrate;

cifodons atoritatuloj

cifods publikaj instancoj; cif on

ermo; cdrmom ermado; 5

ifalo; ci-

estri;

le-


efestro.

cif

tikanto;

Cikor

(Fchicoree) cikorio.

Cil

child)

infano,

vartistino;

cilam

(A

cilajidunon

filo;

infanado;

cilet

kadukeco; cilik infana, infaneca;

cilii

Infanino;

lucil

duonfil(in)o;

Cim

(A

(H Chile)

Cildnan

alio;

chimney) kameno;

Cin

(F

(?)

cog

cimamulur kamen-

cub CUk

maino; Cnamen roboto; cinddan teknikisto; cimasinkonstruisto; cinem mainaro;

(A joke)

erco; cogon ercisto; coged

cogedik

sprita;

cogeddn^

cogik erca; cogdn" do erci

COkid col

cop

(A jockey)

(G Cello)

(A

pioi, haki; (A judge)

angalo.

(A tub) cisterno.

azeno; cukdf azeneco; CUkul

ciuco)

(It

CUn

(F

jeune)

Cunatim ndn"

CUV cud

(A

fasti;

hoji;

haketi;

cuniip fastotempo.

mao; CUVdn mai.

chew)

toporo; lecUd hakilo.

(A cheek)

vango; cUgabolib vangharoj;

cligif lap vangofrapo.

Ciiri (A chin)

copdn° pioi,

cunomul Ramadano; Cunazdl Karesmo; cu-

fasto;

gretlk,

(A chisel)

Clig

pri.

okeo.

pioo; cop hako; cbpilon

cod

spriti;

violonelo; colan violonelisto.

chop) hojo;

(A jungle)

cop.

azenido; hicuk virazeno; jicuk azenino.

amuleto, tallsmano.

machine)

sprito;

ah) ako, akludo; cdgan akludcdgdn° akludi.

COngul cop 13=

dliano.

tri-

(Pe oLb

anto;

lucilof

cinik maina.

cog

cddi-

bunal; biimicddot antajuo.

cintid mekanismo;

nel

al;

bebo;

breto.

Cimat

cddetdn ad kondamni

spiked verdikto; cdddn jui; cdddp

infanao; poscils genepoj.

Cildn

ekzekuti;

infanspirit-

cildf infaneco; cilup infanago; hicil infano; jicil

cdddd proceso; cdddl jukapa-

cddet, codot verdikto; cddetadeiddn

blo;

cut

mentono.

(A cheat)

trompo; cUtam trompado; CU-

lecop

tan trompanto, trompisto;

cdpdn

o;

decopdn irkahaki.

CUtik trompa;

frado; lecutdn

juo; COdol Juisto; COdan

fraCidi.

kri-

Auguste KERCKHOFFS, enkondukanto de Volapuko en Francion kaj prezidanto

de

la

Akademio de Volapuko

(1835-1903)

16

ciitid trompi-

cUton trompi;

lecUt


D d

kvina litero de

la

nonco: fdj.

da (G durch) tra. da- ( t da) prefikso

daem daet

:

daemed

reduto.

danlid

daetabim, daetep

(a dance)

daniidav

dano;

danco; donlidan dancisto;

daniidavan

koregrafio;

kore-

danliddn danci; daniiddp dancejo.

grafo;

Dachs) melo.

(G

daQ

Dandnan

Dane) Danlando;

(g

dondnik dana; Dan pra-dano.

daktilarbo.

daf

dandfik sendank-

Dandn

supera grado.

daktilo;

datte)

(F

dankemo;

dankon!;

eco; nendonik maldankema.

dam) remparo;

(Ncj

donof

dankema; danon danki; nedan

no!

volapuka alfabeto; pro-

daopt

mallumo, tenebro; dogig mal-

(A dark)

doopton adopta daopton

adoptare) adopto;

(L

daopt db

parenco;

adoptito;

luma; dagon'' esti malluma. adopti.

daif

festeno; daifan gastronomo; dai-

(?)

bombono; daifidan

fet

don

das

amfitriono; daifi-

dail

dat

dauk daun

parlamento; dailon parlament-

"oiii)

ano.

daim

(A dive)

daiil

(G darf)

permeso; daldn* povi,

permeso,

licence;

indulgemo;

daidd

rajti;

rajtigo;

ddldlik indulgema; ddlik

ddldldn*^

dam

(f

(Nd

mdn

la

per-

de; neddldl postulemo.

daliad

dam) barao;

Daune) lanugo,

(A daughter)

filino;

princino;

ludaut

(F

ddltad

damom

dautil

aduite) plenkresko;

barado;

do-

ddm

filineto;

bofilino;

le-

posdaut

daUlan plenkres-

daUIik plenkreska.

(Gr

dankado; do-

danka; danddii dank'

al;

6ÂŁXTa) delto.

damao; ddmob malutilo; ddmik malutila; ddmot difektajo; ddmdn* malutili; ddmii damae al, malprofite al; ddmukon difekti; (A

damage)

ddmam

damat (a damask) damasko. dan (G danken) danko; donam esti

(G

ddl c:r dal

dahlla) dalio.

bari.

nddon*

ke;

dav (A dew) roso. da- (Fde-) prefikso: disrompio, dispecigo. ddd (A dead) difekteco; dadik difektita. dOQ (F dague) ponardo; ddgdn ponardi. dak (G Deck) ferdeko.

permesa;

mesu!; ddldn permesi; dd!U kun

meso

daucus) karoto.

kulo, adolto;

ddl

ddldl

ddio kun permeso; ddlov permesebio; ddld! perindulga;

esti

nendas sen

nepino.

plonado, subakvio; doivdn'*

subakvii.

dal

ke;

dativo.

(L

daut

pled damoj; daimdn^ damludi.

daiV

ol

por ke.

(L datlvus)

daut

doima-

dame) damdisko, dampeco;

(f

(Nd dat)

datif

(Nd dijk) digo. (ir

adas

ke.

tiel

daifot delikatajo; daif on** fes-

regali;

teni.

daiQ

ke;

(G dai^)

sodas

da-

luddm 1

7

malutileco;

detruado.


ddn 0= dan. ddp (G Adept) inico; ddpab adepto, ddpam inicado; ddpdn inici. ddrvid (Pe ^^.sjo daml) dervio. ddsdrt (F desert) dezerto. ddsin (F dessin) desegno; ddsinan

kondamni,

dek

desegn-

(Gr

deklin

(A date)

malbena;

tan

deikam

del

de) prefikso

(L

deio; deim

:

deadam

addl mortinta; edeaddn°

deid mortigo; deiddn

morto; de-

gazeto;

delaprim tagio; deleneit

esti

deficit)

(F

;

delir (Ldelinum)

dem

deliro; deliron*" deliri.

deem) konsidero, koncerno;

(A

intereso;

demon

dedio; dedieton dedid.

den

(?)

depad

(f

deplit

(F

dekobligo;

degat deko; degbal dek unu; degdil dekono; degid deka; degido deke; degik dek-

degna

deg-

(Gr

dekfoje;

deid

3=

deig

(g Oeichsel) (l

degot dekoblo; de-

desin

:

desir

lsmorte.

demokrateco;

denseco; densitik densa.

postulemo; dentinik postulema.

depeche)

depeo.

depute) deputado;

depUton depu-

depiitdn deputi. (F

dessein)

intenco;

desino intence;

(f

desir)

deziro;

desiron

de.

deziri;

le-

desir envio.

det

dead.

(F droit)

dekstro;

detao de dekstre; de-

tik dekstra; detio dekstren; detid! dekst-

timono.

damnare) kondamno;

al,

tio.

desindn intend; desinii kun intenco

6eKa) prefikso: deka-.

(A dead) prefikso

deim

tito;

degtelat dekduo.

dei-

pro

Degen) spado.

(G

(Fdensite)

dekobligi;

demdd

pro, rilate

tial,

TiiioKpaTiia)

(Gr

dentin

gdn

demii

demokrat an demokrato.

manko, malhavo; defik mank-

obla;

rilati;

konsidere de; demii atos

demokrat

degom

delfeno.

mortinta;

mortigi.

eica) dek;

tagoj;

tri

posttagmezo;

udelo postmorga zedel tagmezo.

densit

(Gr

dutage;

antautagmezo;

poszedel

delfin ddelphinus)

def li manke de. (bals)

aldelo

bUzedel

morgaCi;

hava; defo manke; def on" manki, malhavi;

deg

hodia;

hierau;

odelo

kredito, bonhavo. (Fdedier)

esti

adelao ekde

de;

edelo antahiera; idelo anta

deban uldanto; debet debeto; debet an debitoro; debetdn uldi (monon); debik ulda; debdn uidi; nedeb

dediet

tago

la

adelo

ddelo

debere) uldo;

(L

December) Decembro.

de-.

morto;

bejo; deadik morta; deaddfik mortema; deadolan mortanto; deaddn** morti; ede-

deb

(l

tago; delabuk taglibro; delaga-

dumtaga; delo tage, dumtage; deldn°

adan mortinto; deadanakldf mortotuko; deadanakomip agonio; deadandp tom-

def

(balsetelul)

hodia; (a dead)

dekora-

decoration) dekoracio;

tago; delU en

dead

dekllnafom

deklinacio;

tagnokto; deli gudlk bonan tagon; delik

repudio, forrifuzo.

de-

(f

(A day)

sed

malbeno; dedtik

flankio,

dekla-

deklamado;

dekoraciisto.

dekul

dato.

ddydr (g Eider) molanaso. de (L de) de, el, ekde; dedt

decMnare)

(l

dekorat

dato; ddton dati; ddtU datume

addt hodiaa

de;

dekaneco; dekdtan de-

kazo; deklindn deklinacii.

eo-ioTTig) despotismo; despo-

tan despoto; ddspot ik despota.

dot

ornami.

decanus)

(L

deklam (l declamare) mdn deklami.

malesperi; ddsperlikdn malesperigi.

ddspot

galanterio;

kano.

ddsperdn^

desperare) malespero;

dekdd

ornamo;

dekdn

eleganta;

dekdt

ddsinav desegnarto; ddsinot desegnao; ddsinon desegni. (l

decor)

(L

delmbn

repudii.

dekik ornama; dekdf eleganteco; dekdfik

isto;

ddsper

deimdb kondamnito;

damninda; inicitq;

ren!;

deimoblk kon1

8

deto dekstre; detu dekstre de; ne-


det maldekstro; nedetao de maldekstre;

difterid

nedetik maldekstra; nedetio maldekstren;

difud

(Ldiffusus) difuzo;

diQ

dignus)

nedetio! maldekstren!; nedeto maldeks-

nedetu maldekstre

tre;

detUl

(F detail)

de.

detalo (en komerco).

devod tulo;

di

bo!

devodan devo-

devotus) devoteco;

de

(genitlvo de propra nomo).

dil

diabik diabia; dio-

diabetan

diabeto;

dialGQ dialit

(f

dilekan direktoro;

dilutik diluita; dilutu-

dilui.

diamant)

(L

diluvium) diluvo.

dim (F dime) dekono. dim- (F dime) prefikso: deci-.

facetita

din

diamante;

Ding)

(G

ao, objekto; dindd afero,

cir-

konstanco; dinik aa, objekta; dinof afereco; dlnii en

(Cr

direkcio;

direktori, estri.

(L dilutus) diiuo;

dilUV

diamoin natura diamanto.

diamet

dividi;

dilovik

diolik ideala; dialim idealisto.

dialyse) dializo.

(F

diamain

par-

diako-

diaiekto.

(L dialectus)

dilov partigebleco;

(L directio)

kdn idealo;

...

dilodan akciulo; dilodon

kvoto;

dllekon

dilUt

dialimon

dild parte

partigebia; dilon dividi.

dilek

no. (l idealis)

...

dildd sekcio, fako; diled peco; dilet

dilot

diod (l diadema) diademo. diafrOQ (l dlaphragma) dlafragmo. diOQUn (L diagonalis) diagonalo. diak (L diaconus) dlakoneco; diakan

dilam dividado;

parto; -dil -ono;

(A deal)

cio; akcio;

idealismo;

diktaturo; diktoran dik-

dictator)

(L

analizo; dilik parta; dilo parte; dilod por-

dia-

betulo.

dial

diktado; dikot diktao; dikon

dilan dividanto; dild te;

dlabete)

(f

(L dictare)

diktor

diable!

diabet

digid

tatoro; diktorik diktatora.

diabolus) diablo;

(L

digd-

meriti;

dikti.

devodik devota.

di)

(It

diab

valori,

kara, atinda; digon** esti valora.

dik

devise) devizo.

(L

difuzi.

valoro;

digidon aprezi; digik estiminda,

aprezo;

(Deut) (g deutsch) Germanic; Deutdnan germane; deutdnim germanlsmo. (F

difuddn°

ato, estimado,

dik valora; digdddn

Deutdn devid

(L

(A diphtheria) difterio.

la

aferoj de; ledin

ef afero;

Stdiiexpo?) diametro.

ledino efe; midin absurdao.

diant diar

(Ldlanthus) dianto.

(l diarrhoea)

diatek

iaeriKTi)

(Gr

dinamit (G Dynamit) dinamito. dinar (Sb^MHap) dlnaro; dinarazim dindun (F dlndon) meleagro.

diareo; diaron'' diarei.

testamento

(biblia);

Dia-

tek bdldik Malnova Testamento; Diatek nulik Nova Testamento.

diot

dib

(Ldiaeta) dieto.

dinit

(Ldlgnitas) digneco; dinitik digna.

diot

(L idiotus)

idioteco;

diotan

idioto;

dio-

tlk idiota. (A deep)

profunde;

prof undo; dibik profunda; dibo

dip

profundeco; dibdn** est!

dibot

profunda; dibu profunde de;

nedib mal-

profundeco; nedibik malprofunda.

dicet

(A

dlgesto;

digest)

dicetdm

dido

(A indeed)

dientif ta;

dipanef diplomataro; dipav diploma-

tic;

dipik diplomatia.

dis

(f

identifier)

differens)

di-

diSQO de malsupre;

disi

disik malsupra, suba; disio mal-

identeco; dlentifik idensupren, suben; diso sube; dlsu sube de.

diferenco;

malsama; difdn"

...n;

diplomdb

diplomi.

identigi.

dis(L

diplome) diplomo;

diplomon

dessous) sub;

(F

sub

dientifUkon

(F

plomito;

vere, efektive.

dipan diploma-

diplomatie) diplomatic;

(F

to;

diplom

digesta

aparato; dicetdn digest!.

dif

parao.

(F

dessous) prefikso: sub-.

diflk diferenca,

disdrt

diferenci; dif ill nuanco. 1

9

(F

deserter) dizerto;

disdrtan dizert-


disarton°

ulo;

disein

diseinon

disin

disinon

lingvo;

disip

diseinii cele

cell;

dissipe)

(F

ema;

disipdn

diskot

(Nd dof) malheleco; doforedik malhelrua; dofik malhela; dof on** esti malhela.

diseinobik lacela;

celo;

dog

al.

disinapUk

piano;

dessein)

(F

dof

dizerti.

(a design)

distriemo; disipik

dok

distri-

dokum

diskonto; diskoton dis-

dol (L

doktoreco;

dokan doktoro;

document) dokumento.

doldn

dolori. doiiar)

(a

doiaro;

(L

disputare) dispute;

dom

(L domus, R AOM) domo; domik doma; domio domen; domo dome; domli en la domo de; ledom palaco; ludom domao;

disputon" dis-

puti.

diferenco; distidon diferen-

(A distinct)

distik

cigi;

distinkta;

ludomil kabano.

diverseco;

distof

dist of ik dlversa; distbn° distingii; distU

domen

diference de; distUkdn distingi.

dominOV (F domino) domeno don (A down) malsupra situo;

distuk

(L

destructio)

detruo; distukdn de-

(L dis-)

ditib

div

disigo; ditdn°

de disii de; ledit

malsupra;

(L distribuere)

(Ldiurnus)

malsupre;

deoro; diurdn° deori.

(ludo).

donofizir sub-

diulik

divid

dot

donUkdn

malsupra;

doute) dubo;

(F

dotob dubeco; dotdl

divod sindonemo; lediv trezo-

timik skeptika; dotdn° dd/tefu dub!

(L

do (F de) pri, rilate do- (L de) prefikso dob 13= dob.

dividere) dlvlzlo.

fingro;

doigt)

(F

:

malalten, malsu-

dOQtahdt

doatalin fingroringo; doatdn (A dubious)

dobik falsa;

falsa,

fingringo;

dobukdn

malusta; dobdn°

falsi;

dob

kulpo;

esti

dobik

keddban komplico; neddb senkulpeco; neddbik

kulpa;

ddbot kulpo; dobdn''

kulpi;

senkulpa. (Vp do)

aprobo;

kontraCiargumento;

dodom

mal-

dodik malaproba; doddn mala-

probi. (A

du-

pro-.

(luludel) (A Thursday)

doem

(L

(F

ado.

oedema) edemo.

defaut) difekto;

ddfom

ddfon neperfektulo; ddfdd difekta, neperfekta; ddfdn* leddf

pri.

al.

dodel

dof

palpi.

malusteco; dobdl falseco;

erara,

donii

mallevi.

bemo; dotik duba; dotim skeptikismo; do-

pren.

dOGQ

esti

idilia.

trezoro; dividril kofreto; divik

do (A though) kvankam. do- (A down) prefikso: movo doat

malsupro de; dono

la

al

dondn°

malsupre de;

rego.

dod

bieno.

donio malsupren; donid! mal-

supren!; doniU

donaco; ditibdfl donaci.

(L idyllium) Idillo; (L dives)

trezora;

dob

tata

domalne)

oficiro;

adiao.

dilil

(f

donao de malsupre; donatead teretao; dondn malsupra lando; donik

trui.

diur

dolarozim

cendo.

disput

dit

do-

doloro; doled naskodoloro;

dolor (doab)

djsio, diseco; dispdrik

disa.

dist

(F

(L dolor)

lik dolora;

discus) disko.

(L dispersio)

doctor)

(L

dokikdn doktohi.

distri.

konti.

diskud dispdr

hundobudo;

masklo; jidog hundino.

plani.

(A discount)

hundo; dogobuig

dog)

(A

dogik hunda; dogdp hundejo; hidog hundo-

plan-

grava

difekto;

neperfekteco;

malvirto; ddfik esti neperfekta;

neddf

perfekteco;

neddfik, nenddf ik perfekta.

dOQ dok dol

(A dug) vlrina (A duck) (A dull)

dom

(G

mamo.

anaso.

brutio; ddlik malinteligenta.

Daumen) dikfingro, polekso.

don (A dung, G Dunger) sterko; ddndn sterki. donU (denu) (f de nouveau, T doniim) ree, de-

dog) dogo.

2


donuam

nove;

ddnuamo

ripeto;

donulogo! is revido!;

nupemoton째

donuod rekantao.

donu-

renaskii;

de nouveau, T donum) prefikso

(F

dragmad zim

revivigi;

drakmo;

(cr spaxixri)

drOQ

ripete;

donulogdn revidi; ddnuon ripeti; do-

donulifukon

:

drol

re-.

dragmada-

dramatan teatra dramatav dramaturgio; dramadrama) dramo;

(l

aktoro;

tik drama.

dran

(dlan)

trudo;

ureco; dranod

drangen)

(G

drandddn*'

esti

al-

drOVid dan

(F

dred

drdtdn

teruro;

dreddn"

13=^ (F

(A dock)

timigita;

dul

du-

(F

timi;

dre-

trafi.

dremet

vibrado;

eprivo?) ploro,

drendn째

plori;

dii daCiri

dum

larmo; dre-

bedrendn

(G

(L

(dlin)

(a

sono; drimdl drimdn soni.

drmk)

trinkado,

revo;

kliento;

trinkajo;

umo;

drinamon

ludrindn

drienon

trinki;

drinki;

ludrinan drink-

drien

dune-

dunot faro, ago; dunov dunovik farebia; dundn fari, agi;

funkcio;

ledundn

finfari;

plenumi;

ledun plen-

ludun

malicao;

midun fiago; modun forigo; nedun preterlaso; sddun nuligo, repreno; tadun kontrastaro; tadundn kontrastari; duin ple-

drinov trinkebleco; drinovik

drindn

dumik obtuza; plensona.

dunid pritrakto; dunik aktiva;

fidun finfaro; fidundn

trinkmono; drinan trinkanto; drined, dri-

trinkebia;

nedumik

dumin (F domino) domeno (vesto). dun (G tun, A do) faro; duned artifiko;

priplori;

farebleco;

dream)

dulterdn"

adultero;

adulteruio.

plensono;

dunod (a

adulterare)

dumpf) son-obtuzeco;

nedum

tdb

revi;

du-

dum; dadul darado; laidu-

dulteran

(GDrillich) dreliko.

(dlim)

dui.

duled vokalkvanto; dulik

durer) dauro;

dulter

drin.

drimdldn

sin

Idn" pludari.

drefdn

dub/sekii tremi pro. (Gr

duo; dujetdn"

doko.

daura, konstanta; duldf konserveblo;

aduiti;

(dlen)

anto;

korifeo;

dun.

douche)

duk

ldn째

tremare) tremado;

drien icr

nod

dugal

maltrankvilo;

dredik

ludrendn" plorai.

drin

de;

ke.

mucideco, imeco; dufik mu-

ducere) konduko;

(L

dujet

nidl ploremo; drenidlik plorema; drenik

drim

kaze

de, tial

gan gvidanto; dugdl eduko; dugdidn eduki; duged akompano; dugeddn akompani; dugik gvida; dugdn konduki, gvidi; dedug forkonduko; midug tento; midugdn tenti;

timigi.

dremdn"

dril

dub atos das

tio;

(G muffig)

dUQ

dresi.

dredob

dreddl

terura;

maltrankvila;

(dief) (Gtreffen) trafo;

plora;

per

cida.

duin

dreddf malkurao;

(l

zumego; drumdn* zumegi.

niidug enkonduko.

dredabik

drem

drum)

dropik hidropsa.

du (L dum) dum (subjunkcio). dU- (G durch) prefikso: tramovo. dub (G durch) per, pro, sekve duf

dran.

dresser) dresado;

diikdn

drogisto;

Dragoner) dragono.

(g

(died) (a dread) timo;

dren

(A

dravida lingvo; Dravi-

(a Oravidlan)

dreddlik

dref

drum

dravido.

drOQUn drdn drdt

(Ldruidus) druido.

drato.

(G Draht)

(GrvSp)i|j) hidropso;

dubo

ura; drandfik ura; drandn째 uri sin; nudrandn^ penetri, enmiksii; drdn urado; dranon uri.

drat

drogan

komikeco; drolik komika.

druid

dranik

trudema;

(Fdrole)

drop

draco) drako.

(l

dromat

drogo;

drogejo.

dromed (L dromiceus) emuo. dromedar (l dromedarius) dromedaro.

lepto.

drak

drogue)

(F

drogdp

numado; duinafdgik kompetenta; duinon

trinkigo;

plenumi.

trinkigi.

dUStOd 2

1

(A

Industry)

industho; dustodan

in-


dik

dustriulo.

dut

(F

ledutod proprieto;

ledu-

alproprigo;

dUtdn senigi

dUnon

servi;

istino;

sddun demisio; sddunon° sddUnUkon maldungi.

deca, konvena; dutdn°

dut propreco;

ton°

lu aparteni al;

alproprigi iun

dii

(F

dud diif

de

al

rilati,

dii/f

dutik

diin

aparteni; le-

sadUtdn eke bosi

io.

e, dum

durant) (G Tijte) (F

si;

dur)

(F

nanef

servistaro;

dlinOSt

papersaketo.

malmoleco; dUfik malmola, dura;

due) duko;

lando;

dienen) servado;

(G

abdiki;

(tempa prepozicio).

diip

(Gr

duniikbn dungi; jidUnan servdemisii,

6uvacrT8La) dinastio.

(Vp dilup)

horo; dUpafoldil kvaronhoro;

dUpateldil duonhoro; dupik hora; dupij

dufon"* esti malmola.

dlik

dukino; ledUk grandduko.

dunan servisto; dudunanef militservo; diinet komisio; duneton komisii; dlinot deoro; dUnotan deoranto; dunof servemo;

conduite) deco; dutet servuto;

la ...

dUkat dukato; dukdn duk-

dukik duka; daleduk efduko;

ji-

dut

horo.

3=

dut.

Albert SLEUMER,

dua ifalo de Volapuko (1876-1964)

22

je


!

e

sesa

litero

de

la

volapuka alfabeto; pro-

nonco: fej.

ed

(It

e,

ed) kaj

prefikso: aktiva

-inta);

-e

;

e

...

e,

ed

...

ed

perfekta prezenco

duagrada pasinteco.

kaj

...

:

sufikso:

(Vp e + fe)

pli

aro (da

precize,

;

eko, ekik

ies.

ecco) jen

(H el) la;

hiel

la

(maskule); jiel

-el

sufikso: farlsto.

-el

(Vp mel) sufikso (fX)st artikolo)

-em

-ean (f ocean) sufikso: oceano. -edn sufikso insulo. ebO (G eben) uste, precize. -ed sufikso: partikulara konkretigo. -ed sufikso (post artikolo): monto. -ef (-ad)

(estas

el

(It

(-el) sufikso:

finao: dativo singulara.

ef e

HeKTo) iu

!

kaj.

e-

ek (R ekO

-ep

-on (membro, loanto,

ulo).

(Fplante) sufikso: planto, arbo. (F-iere) sufikso:

-es

f/na/o:

enhavo; -erik enhavanta.

dativo plurala.

(Hg ez) tiu, tio;

hiet

etan

tiu

homo; etos

tio;

tiu (viro); jiet tiu (vlrino).

uloj).

et-

(Hg ez) prefikso: tiu-.

nome.

-et

sufikso:

konkretao, cirkonstanco, pleno.

Dokan Arie de JONG, bevoban a dbnulifukan Volapuka (1865-1957)

23

maro.

sufikso: aro (da aoj).

-er et

:

la (femine).


F de

f sepa litero

nonco:

fa

falon** terenfali; dufal malsukseco;

volapuka alfabeto; pro-

la

do; niifaldn invadi; seafaldn

(Lfactus) prepozicio: de, far, fare de.

f Q- prefikso: foresto.

faal

dufa-

lon® malsukcesi; gefal refalo; niifal inva-

[f].

(Gfahl) paleco;

sefal

disfali;

elfalo;

tifaldn° stumbli; fail ruino; failot

ruino;

faildn"

ruinii;

faligo;

fdldn

famulo;

famlk

fdl

faalik pala, senkolora. faligi.

fab

fobon

fablo;

(L fabula)

fabon°

fablisto;

f alok (G Faike) falko.

fabli.

fabrik (fabluk)

kam

(F

fabrlque) fabriko;

fam

fabri-

fabrikado; fabrikan fabrikanto;

fama) famo;

(L

faman

fama; famikdn° famii; famdn"

fa-

fama;

esti

famiikdn famigi; lufam fifamo; lufamik

brikot fabrikao; fabrikon fabriki; fabrififama.

kdp

fad

fabriko, uzino.

Faden) fadeno (kudra);

(G

(eneraie); fodil fadeneto;

faem

faemon*

foddd fadeno

lefod nuro.

fan

faemik malsata;

malsato;

faim)

(F

famlil (L familia) familio; famUlan familiano; famiilanem familinomo; famulik familia. malliberulo;

maisati.

fandbdp

bera; f af ar

fag

(f

fanfare) fanfaro.

(A far)

malproksimo; fagao de malprok-

f ant id

fago malproksime,

for;

fa-

de;

fagon**

malproksime

esti

de;

far

fain

kam

f

veiko; falnlk velkinta; falni-

velkado; fainlkbn'' veiki; fainon° esti

velkinta;

falnukbn

fakir (Ar>^) fal

velkigi.

fasil

dafal

falayan disfalo;

defal defalo; defalon*"

farmadom

farmodo-

ddfalon°

facade) fasado.

facile) facileco;

faslUk

fazanejo.

facila;

fasll-

faciligi. (It

fascismo)

faismo; faszldan

fa-

isto; faszidlk faisma.

planko-

defali;

(F

(F

faSZid

falajelom parauto; fala-

fall;

asad

ukdn

parautisto;

pordo; falon*'

farmo;

farmisto.

fasan (g Fasan) fazano; fasanop f asdt (F facette) faceto.

fakiro.

(G fallen) falo;

jeloman disfali;

<I)apLaaiog) fariseo.

(Gr

(a farm)

f arzid (A farthing) fartingo.

fibro.

faner)

(F

in-

(Ffantome) fantomo.

mo; farman

(f fibre)

fantidan

(Fphare) lumturo; fariil fajrosignaio.

farm

crfal.

fail

infanterie) infanterio;

farisetan

malproksima;

fagUkon malpro-

ksimigi.

f aib

(f

fantum

gotilu aparte de; fagoto aparte; fagotii je distanco

fand-

fanteriano.

got distanco; fagotaleigik paralela; fa-

fagli

malliberejo, prizono;

fa-

malli-

def an forkapto.

fagikon'' mal-

proksimii; fagio malproksimen; fagiolobinoklo;

kaptisto;

fandbik, fandbdl

biikdn aresti; fanot kaptao; fandn kapti;

sime; fagik malproksima;

gom

fanan

fangen) kaptado;

(G

ndb

fat

do-

(A father)

tam

24

patro; fatafat patra avo; fa-

generado;

fat an

generanto;

fat Ik


bodan

patra; fatil patreto; faton generi; fotUI

pajo; dalefat praavo; lefat avo; lufat duonpatro;

rufat

bopatro;

lUfot

febul

patri-

fed

arko. fatuite)

(F

aroganteco; fatUitik aro-

agrenii; favu agrene

vdn'*

al;

favukon

fef

hazarde;

hazardao;

fddot

feif

nefdgdfan

prefikso:

foin

(A fin)

fait

(F

fdk

fditobem

firsto;

pasio;

firsta trabo;

emocio;

fdkam

eks-

(G Felge)

fdlid

(F

fel

ventumilo;

fdndm

(Ffenouil) fenkolo. (F

ventolilo;

fdrmik

fermer) fermo, loso;

fdrmdn*

fen

fd-

esti

fermita;

fermi-

(L

e

(It

fdrmiikdn

fG-

sorto,

sorto;

destine;

benofdtio

feled

estas vere,

prefikso: tuta

fer-

fenik laca; fenikon**

lac-

fendn°

esti laca;

feniikdn

(Ffenetre) fenestro; fendtil vazistaso. (g pfennig)

pfenigo, angia penco.

(lei) (l ferrum) fero

(metalo);

rutaveg

festun

fdtik sorta;

(F

ferik fera;

fervojo; ferot ferao. feston) girlando.

fesiil

(A vessel) angio.

feud

(L

feudum) fedeco; feudan feudisto;

feudik feda; feudim ja.

konsumo,

lacigi.

ferin fero (eiemento); ferod relo; feroda-

trafe-maltrafe;

fedismo; feudot

feCido.

fey

neniigo.

fea~ prefikso :\okano. feb (A fabric) entrepreno; feban isto;

serpiio;

fermentum) fermentado; femon**

(A pain) laceco;

fer

fer-

fermentum) fermento.

fatum)

affe)

kampo; felamug kampomuso;

fenig

mifdt katastrofo. f

fekun-

fendt

nUfdrmiikdn enlosi; pefdrmu-

(l

(L

ii;

kdl fermita; sdfdrmlikdn malfermi.

fdtot

Feld)

(G

fem

ventoli; fdniildn svingi.

fdrm

fdt

fekundn

menti.

fdnul

drmdnt

fecundus) fekundigo;

(L

felapop papaveto; felatuum

radrondo.

ndn ventumi,

f

befei-tdn

digi.

vallee) vaio.

mi, losi;

disputo; feitopendd pamfleto;

kampo, areo.

fdlib

ta;

(A fight)

fekun

emociita;

esti

priplugi.

kontesti.

fal.

(A fan)

befeildn

feitdn** disputi; befelt kontesto;

fdkiikdn emocii; lefdk pasio.

fdn

kultivi;

kultivisto;

agronomio;

feilav

fajneco; feinik fajna; feindn"*

fein)

(G

feit

firsta tegolo.

fdkikdn° emociii; fdkdn*

fdl (3=

kampara;

esti fajna.

fdkdd ekscititeco; fdkdddl ardo, fdkddukdn eksciti; fdkik emociita;

citio;

fajfi, sibli.

feilaldned agro,

agrikulturo;

feildn% feiliddn

fein

affection) afekcio,

(F

invalido.

fermado.

faite)

skermado; fegan skermanto,

fajfado; feifon

Feld)

(G

feilanik

nailo; fdinostral nailradio.

fditatein

fefo

serioza;

kampo; feilam kultivado; feilan

nefdgof

kapableco; nefdgik malkapabia; invalideco;

fedUkdn

fegdn* skermi; fegdp skermejo.

(G pfeifen)

fell

giko kapable; fdgdn** kapabli; nefdg mal-

fdi-

fefik

seriozo;

Fechten)

(G

-isto;

kapableco; fdgik kapabia; fd-

(G fahig)

fe-

fedim fede-

feddn'' esti federaciita;

faith)

(A

feg

defdd

malprospero; defdddn^ malprosperi.

fag

fedan federa-

serioze; fef on* esti serioza.

hazardo, anco; ftidik hazarda;

(A fate)

fddo

federacio;

fedatat federacia tato; fedik

federacii.

agreni; tufav nazo.

fdd

entrepreni.

Februarlus) Februaro.

(L

federation)

ralismo;

agreno; favik agrena; fa-

(L faventia)

febdn

deracia; fedikdn^ federaciii;

ganta; fatuiton*' aroganti.

fav

(telul)

(F

ciano;

fatUit

metiisto;

(F

fee) feo, feino;

feyik fea; feyoldn fea

lando; jifey feino.

entrepren-

fl!

(F fii) fi!

febdd entrepreno; febod metio; fe-

fl-

(L finis)

25

prefikso: isfine.


fiom

fiamii en

fib

bon°

firma;

fin

malforteco; flban malfortulo;

malforta; fibot

fibik

firma;

firmaestro;

firmao de.

la

faible)

(F

fiaman

Firma) firmao;

(G

esti malforta;

malfortigi.

(A feed)

manao; fldovk manebla;

mani; fldUp manotempo; leflded bankedo, lufld

flfid

lufidon

esti

fidela;

fledU fidele

fitil

al;

interezo;

fieno

febro; fifjk febra;

(G Fieber)

flfil

febreto;

figur

flap)

flad

Flasche)

(= flbot lelaslta

difficulte)

(F

facila;

flgabim, figep figarbo.

flkulon"

de

mal-

malfacileco; fikulik

filavun brulvundo; filazdp tenajlo;

fildd

rosto;

fildddn

rosti;

Fildn

f

ka;

ekbruligi; filot artfajrao; filov brulig-

lefil

incendio;

bruligi;

fefilUkam

(F filet)

filig

le-

film

reto.

(H Filipinas) Fllipinoj.

(Gr

fim

(L

(F filon)

flamigi.

flanko;

flondd

(g

obaflonao

alo;

flanik

fian-

miaflanke.

Flandem) Flandrio;

flandnapuk

Flandnon

Flan-

flandra lingvo.

f latdn° furzi.

flat

(L flatus)

(Lflectere) respegulo;

fldn

furzo;

franchise)

(F

fldkdn

respeguli.

senafrankeco; fldnik sen-

afranka; fldno senafranke; fldnilkam afran-

(pLXoo-oqpCa)

fjlozoflo;

fIOSOpan

ko;

filozofo.

filun

flamiikdn

inflamo; flo-

flamot toro; fla-

fldk

(A film) filmo.

filOSOp

flomat

inflama;

flap (F frapper) frapo; flopdd frapado; flapdn frapi, bati.

(Lfilix) filiko.

FilipUOnS

luflod

flano flanke; flanii flanke de; atflono

dro;

fildn" brulegi.

fildt

botelpleno;

amforo;

flamand) fenikoptero.

(F flanc)

Flondn

bruligo;

lefilahuk fajrostango;

(f

i-flanke;

eblo; filovik bruligebla; fildn"* bruli; fildp

esti

flami;

lomen

f lan

filukon

leflad

flamma) flamo;

(L

mdn"

Fajro-

ekflamigo; filiddm ekflamigilo; fili-

fajrejo;

flodet

botelo;

boteleto;

matdn"

lando; filed brulo; filet fajro; filetdn hejti;

ddn

ifono, tofpeco; flobUI ban-

iu).

flom

est! malfacila.

fuelo;

fjlid

fiisto;

(konsteiacio).

flag (G fragen) postulo; floged postulo; flageddn postuli (l<ontra); f logon postuli (ion

pedagetol) aldoso.

filam brulado; filamastdf

fil (A fire) fajro;

fitahuk

kruo.

figuro; fjgurlk figura.

(L figure)

fikul

(G

fladil

fijesiped

fitjfanan

fiaro;

fleto; SifitS Fioj

flab (A dao.

racilo.

(Ffigue) flgo;

fltem

f izir (G Offizier) oficiro.

flfon° febri; taflfmedin kontrafebra ku-

fig

financi.

piceo; firafot picea arbaro; fjrik

(A fir)

fihoko;

rentume. fif

fini;

f iV (Nd vijver) flako.

rentumo,

finance)

(A

findn*

fnUkdn

picea.

nefledjk malfidela.

fien

fino; finot

finiteco;

fino; finii fine de;

la

finendn fir

fideleco; fledik fidela; fjedo

fiedon'

fidele;

e

finod

fit (G Fisch) fio; fitoglud itiokolo;

fidelis)

(L

findf

fine!;

f inen (a finance) financo; finenan financisto;

fiddn

manegi. fied

fine,

find!

finiim finalo; nenfino senfine.

finmano;

manego;

fino,

fjnikdn® finii; fino

esti

tagmano; fideddn° tagmani;

nuo; fided fidot

findd nuligo; finid

fino;

finis)

(L

finao;

mano, manado; fjdacem, fldalecem manoambro; fidasdlun manosalono; fiddd mano; fjdddakad me-

fid

esti

abolicio; finiddn abolicii; finlk finita, fina;

malforta stato; fi-

fibUkon

fimod nemoveblao; fimdn® fjmukdn firmigi.

fldnukamamdk potmarko;

fldniikdn

afranki.

gango.

firmus) flrmeco;

fldt

fimdd jungduo; fimik

26

tdn

(F

flatter)

flati.

flatado; fldton flatisto; fld-


fled

aro;

freter)

(F

fledovob kamiono;

fleddn ari; sdfledon malari.

fleg

(Lflexio) flekso, kurbigo;

kurba; flegdn

f legik

flek

sin turni al;

lu

fleged arniro;

deflekon deturni;

gii-

suflorado;

fldron sufloro;

f Idrdn suflori.

fludUp flustempo.

(G Flut) fluso, alfluo;

fluk (pom) (Lfructus) frukto; flukobim arbo; flukamul Fruktidoro; flukidr

fruktfrukt-

flek inverse; gliflekik inversa; guflekon

ujo;

inversigi.

fruktodona; flukdn° frukti; flukup atuno.

flen (A friend) amiko; flenolof amikeco; flenam amlkao; flenddan kamarado; flenef amikaro; Flenef Bevunetik Volapuka

Amikaro

Internacia

(F.B.V.)

fleno

de

Volapuko

flenik amika; flenikdn" amikii;

(I.A.V.);

flendf

amike;

flendfik

amikeco

amikeca,

amikeco,

afableco;

neflen malamiko; neflenam,

al;

f lid (A film)

(bif,

dn

membrano.

f lif (A fresh)

freeco;

fO-

fllfik

frea; neflifedik

malfrea, brokanta. f liod

(F folio)

duonfolia formato.

flltdm aviadilo, flugmaino;

flugilo;

moflitdn**

flugi;

flod

flddacin

tigo;

lom

flitdn**

flodik frosta,

fridujo;

frosti;

fidddn

frida;

flodfros-

frostigi.

(F

(L

antaCi

antairi.

anta-

(loke).

foodamaldd

hepato;

foie)

(F

hepat-

fodom

falilo;

faux)

(F

falado; fodan

foddn

(A fog)

fald.

fogomul Brumero; foglk

nebulo;

nebula; fogdn** nebuli; fogial vaporo,

fogin

foreign)

(A

ha-

fremdeco; foglnon frem-

foginavdd fremda vorto; fogindn

dulo;

floro;

florabet florbedo;

(A fork)

(A

forko; fokil forketo;

fokdn

dis-

lefok granda tabloforko.

forki;

fol flos/floris)

fol

landa; foglnlk fremda.

cendo.

flor

(loke);

faldsto; fodil, fodul falileto;

fok

guldeno; flonozim nederlanda

florin)

anta

fremdiando, eksterlando; fogindnlk fremd-

(Lfrons) frunto.

flon

(G vor)

foik antaa; fodn** esti antae; befo-

food

dm fog

flocon) floko.

(F

blfii)

flutdn"

flutisto;

almo.

ladzo; lefog nubo.

floddf frosteco; floddn"

flog

flit

forflugi.

frosto;

frost)

(A

flutan

fluto;

flutul

(G vor) prefikso:

fod

flitamug vesperto;

aviado;

le-

malsano.

flit (G fliegen) flugado; flitaf flugbesto; fll-

tam

flui;

estuaro.

(A fluorine) fluoro. flute)

(F

ludi fluton;

fO

seflum

riverego;

influence) influo; flundfl influi.

(F

flllOrin

...n;

f lib (A flea) pulo.

flumot likvao; flumdn**

flumed

flut

flumed hvero; flumll

flumen) fluo;

(L

rivereto;

pro

flenli

afabia;

flum

f lun

fekundeco; flukdfik fekunda,

flukdf

neflendf maiamikeco.

f

plekti.

souffleur)

(F

f lud

fleksi.

turno; flekon turni; flekon

flectere)

(L

oki

meno; fldkdn flor

kvar;

four)

kvaro;

foldeg

folam

kvarobligo;

kvardek;

foldll

folat

kvarono;

florabrasid florbrasiko; floragik florria;

folev kvarverso; folid kvara; folido kvare;

floragnob florburono; florakroniil

flor-

folik kvarobia; folna kvarfoje; folot kvar-

krono; florom florado; floramul Florealo;

oblo; foldn kvarobligi; folud kvarto; foluf

flored bukedo; floribridan florkultivisto; floriddn florumi; florlk eto; flordn*

flori;

flora;

(F flotter)

ted

be-

fom

(L

floriip printempo;

mdl

floso; flot on* flosi.

flod.

flok

plectere)

(L

kvarteto.

(A four) prefikso: kvar-, tetra-.

flosado; flotan flosanto; flo-

flod ci=

folUm

fol-

f lordn florumi.

flot

kvara tono;

floril flor-

forma) formo;

formato; aro;

fomom

fomdldn

formado; foimagi;

fomdt

fomed formalao; fomet

formul-

imagpovo;

fomlk

formita;

fomir gramatika

mo; fomod bototipo; fomot plektado;

fldkasolig

vi-

mdn

formi;

fomii en

formo

for-

muldilo; fo-

de;

fomlil


!

formulo;

balfomik unuforma;

derivao;

defomdn"

defomam

fondd puto; foned

fonto;

(L fons)

fot

(Gr (pcovTiTiKTi)

fonetiko; fonetik fone-

tika.

fop

fopdn*

stulta;

for

stultulo;

fopik

(L fraxinus)

frag

(l

f rak

esti stulta.

fot

(L

brid

arbaro;

arbokulturo;

foton

grafan

(F

fotam fotil,

arbarigo; foti-

fotUI

sdnan

frop

foti.

f

fotokopied kopiedon f

fotokopio; fotO-

sekvado; fovan sekvanto; fo-

postiri;

(Gfort) for!,

fof

kosto; frdddll kosti; frddU je

(Ffrais)

f ran

pii

sekvi.

prosperigo; fd-

favoranto; fdddn favor!

progrese forth)

;

frediman

fddu favore

kdn

antaCibrako; fdfaflan

antaa

fdfabrad

flanko;

fdfao

fdfid! antauen!; fdfo antaue; fdfdn* esti

antae;

antae

fdfii

de;

fredo

fredU-

lefred

ravi;

lefredik

gajigo;

gaja.

antae; fdfik antaua; fdfio antauen;

de

pri;

dafrediikdl arma, rava; da-

ojigi;

fredukdn (loke);

optimisto;

oje; freddn" demu/tefu oji

al.

antaua situo

ojo; fredadramot kome-

fredik oja; fredikdn*" ojii; fredim

optimismo;

(A

la

itfrddo

kosto;

evala enbuao.

Freude)

(G

malproksimen

progresigo,

Forder)

propra

itfrdd

de;

(f frein)

fred dio;

al,

Fran-

franca lingvo.

proprakoste.

fdv sekvo, daurigo; fdvot

darigo; fdVo/plue!; foVon darigi,

dan

Franclo;

monfaro; fropdn monfari;

frapper)

kosto

(G

France)

(F

fransdnapUk

fokuso.

(G folgen)

fod

franka lingvo.

f rOSeod (a phraseology) parolturno, frazo.

vik sekva, sekvanta; fovo plue, estonte;

fo!

(Flent)

Fronkdnon

Frankio;

frankdnapuk Franco;

(f

fronazim centimo.

Franke)

(g

fotokopll.

(L focus)

fov6n°

framboise) frambo.

rapdp monfarejo.

frdd

OUk

fOV

(a photocopy)

(F

franc) franko;

(f

Fransdn

fotografot fotao; foto-

fotisto;

rombod

Franko;

photographie) fotografio; foto-

fraka-

kraketo;

frakaso,

fracas)

(f

kraketi.

Frankdn

arbareto;

frakclo.

(L fractio)

fran

rufot praarbaro.

arbarigi;

fotOQraf grafon

f

phosphorus) fosforo.

foret)

(F

(a fray) fibro.

tdn°

fortification) fortreso.

(F

fOSfin

frakseno.

fragum) frago.

frakat

(Lfurca) pendumilo.

fort if

fov.

f rod

frain fopan

stulteco;

folie)

(F

feto.

(L foetus)

fOV 3=

fon-

tano; fonon** elpruci; rufon prafonto.

fonet

fosi-

lia.

mo; mifom misformao; rufom praformo.

fon

fdsilavan paleontologo; fdsilik

gio;

lefom effor-

derivi;

fdfukdn anta-

f reQ^^

('t

fregata) fregato.

from

(A frame)

fren

(f

freln)

framo.

bremsado; frendm bremso;

frendn bremsi. enigi.

fog

(F

forge) marteio;

fdgdn fol

f reskod

fdgaflap martelfrapo;

fret

marteli.

(A full)

tdn

plenumo, plenumado; fdldn plen-

frid

umi.

fon

(F

(it

fresco) fresko.

f raiser)

frezado;

fretdm

frezilo;

fre-

frezi. (F

frizado; fridik frizita; friddn"

friser)

esti frizita;

fridukdn

frizi.

(A furnace) hejtilo.

fon 19

foro

(Gr cpoLvi^)

(A never)

f ridel (mdllidel) (a Friday) vendredo.

fenikso.

lam; lenefdro neniegam;

ne-

Frikop

fdro neniam. fOSil

(L

fossilis)

(Fikop)

(g

Afrika)

Afrikano; frikopik afrika. fosilio;

fdsilav paleontolo-

frin

28

(L fringilla)

fringo.

Afriko;

Frikopan


frod

(flot)

frog

froid)

(F

frodamul

prujno; frodon" prujni;

f Urdt

fromage)

(f

fromao; fromadel fronik sulka;

(F

front)

armefronto; front anef fronta

fut

soldataro. f run (G Frone) servuto.

frut

(F fruit)

frutidon

avantao; frutid

utilo,

frutik

profiti;

utile;

fite,

(Gr

dan f

Ud

fruton

utiligi;

utila;

frutii profits

al;

(peCo-ig)

tuberkulozo; ftisi-

ftizo,

fugere)

rebate;

(L

(A full)

futbalo;

baltereno;

fuklot

cr

fiim

rebati, repeli.

fuinon

fulamun plenluno; fulik Fula-Vodabuk Magodik (F.V.M.)

plumo; fullikon

nefum

plenigi;

flin

Idfulukon

plenigi;

funebris)

kadavro; funaspikdd fune-

(F

into;

fulukapen fonto-

fUsud

nefumik necerta;

fungus) fungo;

fondado; funan fond-

(Gr

qpvo-LoXoYia)

fondi.

fiziologio;

fuslo-

fiziologo. (Gr

qp-ucTLKTi)

fiziko;

fusudan

fizikisto;

f lisudik fizika.

fUtiir

funigavan mikologo.

fonder) fondo,

logan

(L

futurus)

estonteco; futuratlm

fu-

ture; futurik estonta, onta; fUtUro eston-

fundus) fonduso.

(L

konstanta;

fUmli certe

infinitive.

fUnod fondao; funon

flisiolog

bra parolado; funik kadavra; lufun kadavro.

funig

konfirmi;

necerteco;

nenflimbidir

tuful abundo; tufulik abunda.

(L

certa,

esti

pleneco;

nii; fulon** esti plena;

fund

flimddik obstina;

fumdfik

konstanteco;

flimdn"

Plena llustrita Vortaro (PIV); fulikdn" ple-

(L

certeco; fumabidir indikati-

firnnus)

(L

pri;

fun

fut-

futaplant

piedvesto;

fug.

fiimof

plaki.

phoca) foko.

plena;

futaglopddaldned

fumdl decidemo; fumed konfirmacio; fumet determinado; fUmetdn determini; fUmik certa, nepra; fumiko certe; fumo nepre; fUmod konfirmo; fUmd! certe!;

fuo, fuado; fugik fuanta;

fUgdn

ful

piedo; futaglop futbalpiiko; fu-

(A foot)

vo; fiirndd obstinemo;

(Gfurnieren) plakao;

f Uk

furunko; furunil akno.

flil (G Fllz) felto; fulik felta.

fugon° fui; mofugon° de forfui de; fUg

fuin

fumus) forno.

taglopdd

fug

ftizulo.

(L

(l

(L furuncuius)

piede de; lufut besta piedo.

fruto pro-

(A funnel) funelo.

fug

furmidandst

plando; futayoin maleolo; futo piede; futu

profito;

nefrutik neutiia; tufrutidon ekspluati.

ftisid

formiko;

fourmi)

(f

f Urnod

furun

fronon** esti sulka.

front

furet) furo.

formikejo.

froncer) suiko, faldeto;

(F

(F

fur mid

fromaisto.

fron

manigo; furot sub-

nutro,

fourrage)

(F

tofo; furdn subtofi.

(A frog) rano.

fromad

fur

Frimero.

tece.

funigov mikologio;

f yord (N fjord) fjordo.

29


C|

oka

de

litero

la

volapuka alfabeto; pro-

Galiydn

nonco: [g].

90

(Gr

gaat

yap,

J tp^ ga)

dO,

9alof

ja.

ci

a agate) agato.

(F

Gobundn (f Gabon) Gabono. QOd (A garden) ardeno; godam ardenumo; gadav

gadan ardenisto; gadil ardeneto;

gadom

ga-

don° ardenumi; legad parko.

QOdut QGel

s^eL) gaela lingvo,

ndn

909

gain)

(F

gaelan

gaelling-

(G

90I

(F

gajni;

profit!

gegae-

gajlo.

Gonoydn

gakdn°

garde) gardo,

sendormo; galan gard-

kluki.

zorgo; galedan gardisto; galeddn gardi;

galik maidorma;

galikam vekio; gali-

kdn° vekii; galo sendorme; galdn" mal-

galUkian

vekliorloo;

begaidd vokto; begaldddn gala)

(F

9Qran

gaiao;

9alOXid goldr

(F

(F

galaa

(Gr

90rid

Galileydn

goldran

(l Galllaea) Galileo.

gardan

gvardiano.

Instepo. gurgein)

(G

gargarado;

gargulon°

(L

agaricus) agaiko.

garniSUn (f gamlson) garnizono. 9asal (Ar ji>£ azai) gazelo. 9QSed gazzetta) gazeto; gasedem (It

gaze-

gasedim urnalistiko; gasediman urnalisto; delagased iutaga gazeto. taro;

90Sin

(G

(f

Gas) gaso. (l

gasterosteus) gasterosteo.

gravure)

gravuro;

gavam

gravurado;

gavav gravurarto; gavot gravurao; gavon gravuri. gavan

vaXalCa?) gaiakslo.

galere) galero;

garan-

gargari.

9aV

galanthus) galanto.

garanon

garantii.

garde) gvardio; (?)

90r9Ul

galukdn

galadaklotem

garant) garantio;

(f

9asterot (L

Ganao.

agenteco; ganetan agento.

garanon

tiulo;

vokti.

vesto.

90lant

(a Ghana)

agent)

(F

90red

galdd vao, gardo; galddan gardisto; galddbn° gardi, gvati, vad; gotdddp gvatejo; galdl gardemo; galed gardo,

90lod

viransero;

900d (F gaze) gazo. 90rad (f garage) garao; goradon gara-

9Gird

gackern) kluko;

dormi;

gamogivot

novedzino.

Gombiydn (a Gambia) Gambio. 9an (G Gans) anser(in)o; higon

isto;

veki;

novedz(in)o;

Brautigam)

isto.

nazo; gagan nazulo; gagik gagon° esti naza; gagukon nazi.

Garst)

(F galle)

9ak

gaendn

(danco); golofdn** dan-

higam novedzo; jigam

doto;

regajni.

(G

naCiza;

901 1

gajnado; gaendton** de gajno;

galopo

galop) galopo; goloton'' galopi.

(F

(G

9Qnet

gaenod

de;

galop)

(F

jigan anserlno.

vano.

90en

9am

(GrvdoG) gado, moruo.

(ir

Galiydnon

GaOlio;

Galllo,

Gaiiia)

galopon.

9al0t

hortikulturo;

ardenilo;

(l

galo.

gallo,

galerano.

90Vial (paroli

0

gravuristo;

(A gavial)

gavialo; gavialon*" gaviali

volapuke en esperantista medio,

a inverse).


QQVOd gdl

(G Gelatine)

QOntion

Qdp

geomet

gelateno; gdlik gelatena.

(igentlana) genciano.

(F

ger

(a generation) heredo; geron heredanto; gerdd heredado; geriddn heredigi; gerot heredao; gerdn heredi; sdgerlikdn sen-

congestion) kongesto.

returne, retroe;

ge-)

(G

geikam

gelk refleksiva;

geikdn'' reveni;

reiro;

heredigi.

gebn

rei,

German

reagi.

(g

Germane) ermanio;

(G ge-) prefikso

:

retro-.

Gebrauch) uzo, uzado;

(G

gebdd uzado; gebdddn

gebon

gerum

gebid

apliki;

gebo

je dispono;

est!

gebov

uze;

get

dis-

dageb

dispono;

fegeb konsumado, uzado; fege-

bdn

migeb

ged

uzi;

geut

gev

gedik

geddn째

gib

esti

geid

(f

geil

(A high)

geilukdn

gein

alto;

la

(Vp git) justeco;

giddl justosento; gidet

gididik responsa; gididdn째 responsi;

co;

alteco

(de

negid maljusteco; negldik maijusta.

io);

gif

alteco de; geildn" esti alta;

altigi;

(a gin) gino,

geilukumdn

prava, Justa; gidof

dececo; gldon째 esti justa; gidlikon pravigi;

geildt alta rango; geiled

geilik alta; geilot

geilotU en

giganto; gionik giganta.

hirudo.

gidlk rajta, legitima,

gvidi.

podio;

(A giant)

praveco; gideton^ pravi; gidid responde-

vazo, ujo.

a guide) gvidado; geidon gvidisto;

geiddn

plialtigi.

gieRen) gisado,

(G

gifod

to;

fandejo;

brando; geinel infabrik-

giso;

muldado; gifan

gifdn

aspergo;

giful

gisi,

gisis-

gif dp

muldi;

gifUldn

aspergi;

degif muldado; niigif enverado; niigifdn

anto.

enveri.

gel (G Orgel) orgeno; gelan orgenisto; gelimekan orgenfaristo; geldn orgenludi.

gig

gem

germanus) frat(in)o; gemef gefratgemik gef rata; gemdn gefratii kun; higem frato; jigem fratino; lugem bo-

gijdt

frat(in)o.

gim (A gimlet) borilo; glmom man borlsto; gimdn borl. gimdr (ichimaera) imero.

(l

aro;

(l

leget

doni (figursence).

(?)

gid

griza. (G GefaH)

akiri;

gevon donanto; ge-

geben) donado;

(G

gion griza;

dagetdn

akiro;

egout) kloako.

(F

Vdn

misuzo.

(A grey) grizo;

geton ricevanto; geted akcepti (iun); getdn

getedon

koncipo; leget on koncipi.

dagebdn

disponi;

ricevo;

daget

ricevi;

uzebl-

bdfik kutima, ordinara; gebdlan uzanto; uzi;

geranium) geranlo.

(A get)

akceptado;

eco; gebovik uzebia; gebdf kutimo; ge-

gebdn

(L

uzanto;

ponebleco; gebidik disponebia; gebiddn째

gen

Germdnan

ermano; germdnik ermana.

gegeb

gef

geometan

geometrla) geometrio;

(L

geometro; geomet ik geometria.

(A gap) malpleno.

QQStion

ge

geodezio.

gavotte) gavoto.

(F

genus) sekso;

gendm

seksa; negeniikdn kastri;

otgenan samseksano;

generiio;

genik

nengen netro;

otgenidlan

sam-

gild

general)

(f

generalo;

genist genitif

geodet

(L

gin

Gild)

(A wind)

loon);

generaleco; general ef-

generan

gingif

genista) genisto.

geodesic) termezurado;

gieto.

gildo;

glldon gildano;

gir

(l

3

1

(hor-

(A Guinea)

Gvineo.

gingiva) gingivo.

(L gyrare)

giraf

borado; gl-

bobenado; ginddon strei

iro; glram irado; giran ir-

anto; giron iri.

geodetOV

gllddt

ginon bobeni.

Gineydn

generalo.

agenltlvus) genltivo. (f

guichet)

(F

(G

korporacio.

seksemulo.

gener

(GGicht) podagro, artrito; glglk podagra,

aglraffa) iraf(in)o.


gitov juroscienco; gitavan

glob

(L

gitdd Justeco; gitddasdkdd pro-

glod

(A gloss)

ceso; gitdt rajto; gitik jura; gitod rajto;

glof

git

(A right) juro;

juristo;

gitof

maljustao;

negit

rajteco;

negitik

giv

gitaran

gitaristo.

glok

donado; givan donanto; givid

(A give)

donu!; givdn doni, kompensi; givul kom-

dono;

gegiv

Idgiv

aldono;

redono;

gegivon

redoni;

donaco;

legivdn

legivot

negiv detenado; niigiv inspirao,

seagivon

glor

glob

glorUkdn

gladabel

glacio;

gladdd

glaciejo;

Gladean

gladet

glaciao;

gladik

glom

(fdget)

fridujo;

gladiil

vitro;

(A glass)

vitra;

gldv

(F

glein

gldtdd glazuro; gidtak

(A glue) gluo; (A glove)

gluk

(G glucken)

(GGrund) grundo, planko. (G Glut)

akrigo, facetado; gleindn fa-

glug

(kiillg) (f eglise)

(l

gleip ekkapto; gleipad tenilo; gleipada-

gnob

(G

cafdd kaserolo; gleipdn

gnosid

ekkapti.

vagabondeco; gliban

gllblk vaganta, vagabonda;

vagabondo;

gllbdn** vagi,

vagabond!. glldot saluto;

glidd!

ko;

(A grief)

glim (A mdn째

(Gr yvStcTiq)

gnozo; gnosidon gnosti-

gnosldim gnostikismo.

god

est!

(A god)

Godacdtedam ordalio; Godason Filo de Dio; godavan teologo; goddl

di(in)o;

Godaldf amo de

Dio;

glimmer) bnletado; glimik brila; gll-

godav

dieco; goddlik dieca;

(f

amo

glycerine) gllcerino.

(G Griffel) grifelo;

glivdn

Dio!;

grifeli.

al

ibulo; go-

iba.

brili.

gliserin gliV

Knopf) butono.

(It

esti mizera.

Ekle-

gnaphallum) imortelo.

baddn^

mizero; glifik mizera; glifdn*"

preejo; Glugdn

gnUV (Nd gnoe) gnuo. go (G gar) (anta adverboj) ege, tre. gobod gobba) ibo; gobadon

saluton!; gllddn saluti.

glif

ardigi.

tato; glUglil kapelo; leglUg katedralo.

gnaf

alkrojo; glepon^ alkroii;

saiuto;

glumlil

ardo; glutik arda; glut on*' ardi;

glut ardigo; glUtdn

glep

(A greet)

kluki.

malojo; glumdl,

glun

glut c3= glut,

glid

glut,

klukado; glukdn"

gloom)

(A

gludoil

glut

zia

(?)

gidtan enviulo; gidto

ganto.

gleip (3= glep.

glib

ruli;

melankolio.

cet!.

grip)

glopon

gliiet (GryXouxog) gluteo.

glaive) glavo.

(A

bulo;

pliko,

envio;

glut)

gluf

gldtot vitro; gidtdp vitrofarejo.

(A grind)

(A

glud

senpaga;

glato senpage.

glat

globe)

neforgesebla.

envie; gldtdn째 esti envia.

glum

senpago; glatik

gratuit)

glot

Maro;

Glacia glacia;

agladiolus) gladiolo.

(F

giomma) forgeso; glomon

(sv

negldmovlk

(F

glord!

glori.

isbergo;

aglans) glando.

glat

pohor-

gidpuldn'' vodoni, baloti.

kremglaciao.

glan

glokil

kuglo.

(L globus)

glop

gladajuk glaciuo; gladaramar

gladiol

miglo-

glorik giora;

gloro;

gloria)

(L

glore!;

segiv fordono;

disdoni;

fordoni. glace)

(F

kreski;

kreski;

horlofabrikanto;

forgesi;

glod

glofdn**

loo.

penso; givUl dono, donado; degiv trans-

segivdn

vernisi.

horloo; glokan horloisto;

clock)

(A

glokel

cedo, cedado; givot dono, donao; givd!

ideo;

gloddn

kreskado;

grow)

(A

fdn째 mlskreski.

(h guitarra) gitaro;

donaci;

kurbeco; globik kurba.

vernlso;

daglof kresko; daglofdn째

maljusta.

gitar

globus)

teologio;

godik

dia;

Godildf

godinoam ateismo; Godd! je goddf dieco; goddn diigi; higod Dio;

(maskia) dio; jigod diino; legodd! granda

2


!

lugod

Dio!;

gok

grod

idolo.

coq) kok(in)o;

(F

gokUl kokido; gokUla-

(Lgradus) grado (termometra,

graf (gab)

(g

mit kokidao; higok virkoko; hogok kapo-

lando; higraf grafo

no; jigok kokino.

vigraf vicgrafo.

gol

(A go)

golod almaro; golddon*"

iro;

mari; goldn°

begolon

lu

al;

preteriri;

\bn° antairi; degol deiro;

dugolon

grof it

golul paetado;

beigoldn

(tr);

iri

iri

al-

dugol

biigo-

gegolon"

reiri;

mogoldn"

iro;

I6n°

foriri,

mogol

aliro,

eliri;

segoldp

eiirejo,

graif

graver)

(elemento);

goldon

(metalo);

eiiro;

viigol inter-

gorul

(A gospel)

grat

golf an golfludanto.

gOSUp

grdl goniometro.

got

evangelio; gospulol evan-

grdn gred

gota iingvo; Got an Goto; go-

gren

pasumado; gouldn^ pasumi.

gret

gol

(?)

mugddo

godik

grif

granum) greno.

(l

(F

grenade) grenado.

Greta-Brltdn

greted grandeco; gret Ik granda;

granda; gretukdn grandigi.

(Fgreffe) greftado;

Grikdn

alta

(Gllk)

grin (Agnn)

favoranto;

favoranto;

go-

grip

grob

favorato;

(F

(a

grifdn

Greek)

grefti.

Grekio;

Grikdnon

grod

rikano; grlnon** rikani.

grippe) gripo.

(G

kata;

grob) maldelikateco;

groblk maldeli-

grobdfik malglata. (F

gros)

gravedeco; grodlk graveda;

grodikdn° gravedii; groddn**

al.

(A gut) intesto;

greddn®

Greko; grlkdnapuk greka Iingvo.

gdndd aljuado; gdnik favora; gdnod favoro; gdndn favori; gdnii favore al; negdn malfavoro; negdnii mal-

got

laijgrade;

telidgreddtik akcesora.

(glet) (a great) grando;

esti

godo

fruo; gdlik frua; gdliko frue.

favore

grdmdn° grim-

greto grande; gretot grandeco; gretdn**

frumatene.

gon (G Gunst) favoro; gdnal gonam favorado; gonan ndb

matena;

gredo

gradado;

Britio;

!

tagio;

hajli.

grado; gredaked skalo; gre-

(a grade)

esti gradita;

gOUn (Mj gong) gongo. go (A go) iru gob (L Cauda) vosto; gobapianod flugilpiano. god (Vp golik del) mateno; gddaluim roso; godalulit

grdlon"

grlmper) grimpado;

granum) grano.

(L

grenad

(A go)

matene;

(f

dam

tik gota.

gOUl

grele) hajlo;

pi.

gossypium) kotonarbo.

(G gotisch)

granito.

majesteco; gravlk majesta.

(l gravis) (F

gram

evangelia. (L

gramen) gramineo.

(RrpaKaib) grakado; graton** graki.

grav

geliatoro; gospulan evangelifakulo; gos-

puUk

(L

gran (igranum) grajno; gronoln granat (L granatum) granato.

goldin oro

(L gorilla) gorilo.

gOSpUl

kilo-

tik gramatika.

goldofit orfio;

gondol ot gondola) gondolo. goniomet (GrycovCa, nsxpov)

milgram

gramo;

mimgram miligramo. gramaf on (a gramophone) gramofono. gramat (l grammatica) gramatiko; gramo-

ori.

golfo) golfiudo;

(It

muelado; grainon mueli.

gramme)

(f

gramen goldik ora;

ekiipso.

akvaforta gravurado; grai-

gramo;

vene; viigoldn interveni; zigoldn irkairi;

golf

grain)

(f

gram

for-

ziigol procesio.

gold (G Gold) oro goldam orado;

(f

fot akvaforto; graif on gravuri.

niigol eniro; niigo-

niigolop enirejo; segol

eniri;

segoldn°

lugol

Wir grahan)

(Sk

grain

antauveninto; fogolon antaveni; gegol reiro;

graf-

jigraf grafino;

A graphite) grafito.

(F

grohOn

trairo;

dugolop koridoro; fogolan

trairi,

(viro);

cirkia).

grafdn

graf(in)o;

Graf)

da;

got em intestaro.

grodUkdn

virino.

33

esti

grave-

gravedigi; jigrodan graveda


.

gron

gul

gmzo.

(?)

grOSUl

gros) maldetalo (komerco);

(F

gulod

labusid maldetala komerco.

grot

Gulf

(A groats) grio.

grotdt

grottesco) grotesko;

(It

grotdtik gro-

teska.

Gronedn

Gronland) Gronlando;

(nig

Grdned-

nan Gronlandano.

grud

(A groove) suiko, (F grouiller)

kanelo;

grufon

kaneli.

svarmo; grulon" svarmi.

grun (igrundire) grunto; grunon" grunti. grup (F groupe) grupo; grupon grupi. Grusiydn (r rpysm) Kartvelio; Grusiydnon

gut

guv

kon째 verdii; grunon째

(A good)

gudikun

remisto;

plej

pli

plibonii; plej

bone;

gudUkumon

guf Ur

gug

(F

esti

bona;

plibonigi;

taCiga.

gouffre) abismo.

(G Gurgel)

gudukon bonlegud tageco;

administrado;

guvon

guvon

administri.

gubemio; guveron (gubernion).

!;

(L

kontrae

ke;

kontrae;

male,

guukon

gUik inversa, giio!

male,

inversigi.

kontra-. gymnasium) gimnazio;

gunna-

gimnaziano.

(A gun)

pafilo;

gunafogiil

ano;

giinul

karabeno; legiin pafiiego.

bona; gudi-

gudikumdn" bona; gudikUno

bone;

glin

Agusto.

guveron esth

ke,

prefikso:

dan

bono; guddl boneco; guddlik

boneco; guddn*'

legudik

gli-

Augustus)

gouvernement)

giio

kontrae

gudo, gudiko bone; gudo! bone!; guddf

igj;

(L

male de, inverse de; giiam inverse;

(?)

gUmnad

gudikon째 bonii; gudikum pli

gurik ravina; legur

gustumo; gut on gustumi.

gud male

verdi.

guddlan bonulo; gudik bona;

bonkora;

gunil fraketo.

gouvernement)

(F

mala;

remi.

kumo

(F

gUVer gli

gUOn (H guano) guano. gub (F gouvernail) remilo; guban gud

gumdd kauko; gu-

ravino;

administranto;

grUn) verdo; griinlk verda; griini-

gubon째

(jdlul)

(Fgout)

guberniestro;

CrUtze) semolo, kalkuluso.

(g

Gummi) gumo;

gouffre)

(F

gust U I

Kartvelo. (g

(G

kanjono; lugur ravinao.

grul

grlin

gulo-

anguligi.

gulao.

(Hg gulyas)

mdn kaukumi. gun (A gown) frako; gur

gruf

griid

gulon

(A Gulf) Golf a Fluo.

gum

gruo.

(L grus)

angulus) angulo; guldf anguleco;

(L

fik angula;

grOSU-

glinolog (Gr ywr\ + Xoyoc,) nologan ginekologo. giip

(L

gypsum) gipso;

ginekologio; gii-

gupdd

stuko; glipdn

gipsi.

glit

(F

gutur

gout)

artosentemo.

(Lguttur)

GVOtemdn

goro.

34

(H

fako. Guatemala) Gvatemalo.


h naa

litero

de

volapuka alfabeto; pro-

la

ha!

ach)

(G

he!

aso.

(L as)

doloremado;

hagon**

dolor-

emi.

haikud g hajet

I^'B] haiku)

(G

(Hb n-jibj^n halaWyah) haleluja!

ha-

harpe) harpo;

hapal harpovirtuozo;

(Ar p^.j^ (g

helin

her

hest

spireti.

het

(l

hdretan

(A

jest)

(A hate)

hdrod

hi-

(f

(F

herme) hernio.

heron) ardeo.

malamo, hato, abomeno; hetdd

veni;

hati,

(A he) prefikso:

hetik

malama;

abomeni.

masklo, vlro.

hidrarQin a hydrargyrus) hldrargo. hidrin (F hydrogene) hidrogeno; hidrino-

hil

hdrmitdp ermi-

hin

(A heel) (F

(l

hieroglyphicus) hieroglifo.

kalkano; hilot kalkanumo.

hennir) hinado;

hindut

tejo.

hdrnid

heston onglisto;

klorin klorida acido.

hermlne) ermeno.

ermito;

onglado;

hetdddn

hieroglif (F

heroedon heroo;

herez-

ulo.

(a hermite)

heran frizisto; herem harherod hararano; herot

heros) heroeco;

hetdn maiami,

getara.

hdrmit

haemorrhoidis) hemoroido.

hestdn* ongii.

herba) legomo; hdrbotogad legomardeno; harbatim vegetarismo; hdrbat iman vegetarano; hdrbat imik ve-

hdrmin

heldnim

Iingvo.

heroedik heroa.

sinko.

heretlquo herezo;

(L

haro;

(A hair)

heroed

hdrbat a

(f

heldnapuk heiena

(GHellum) heliumo.

malico;

hdret

anheli.

peruko; heron hararani.

Harmonium) harmoniumo.

(Idm) (Aham)

hebreo.

aro; herik hara;

harm) haremo.

harnad (g Hamisch) kiraso. harpun (a harpoon) harpuno. haUQ (GHauch) spireto; haugon hauk (A hawk) akcipitro. hdgon (a haggle) marandi.

hdm

hebrea iingvo; hebreyik

^tutiv) Helaso, Helenio;

(Gr

hemoroid

hapan harpisto; hapon harpludi. harat (Ar SjU hsrat) kvartalo.

harinon

Heldn

helenismo;

nik hansa.

hardm

Hebreyan

hed (L hedera) hedero. hek (A hiccup) anhelo; hekon°

Hanse) hanso; hanozif hansurbo;

hap.(F

he!

heat (L hiatus) hiato. hebrey (a Hebrew) hebrea;

hajko.

hachis) hakitao.

(F

haleluyo!

han

apelo; hotel apelfaristo; hdtil

(A hat)

kedo.

ha!

had hag

hdt

apeleto; lehdt kasko; luhdt capo, kas-

nonco: [h].

(Pe sojLja

hindn°

hinduo.

hinud

heni.

hend) hinduismo; hinduton

(Lhinnus) hino.


hiopot

(L

(A hip)

hit

(A heat)

est!

ho-

hul

varmega; hltUp somero.

hogon hol

(F

(L

trui;

holbUt

(g

truado;

(F

homeopatlo;

Homoopathle)

horit

(L

(h

honed

beko.

horlzonto;

humulus) lupolo.

Hunnus) huno.

(L

(F huitre)

hlim

(L

hori-

hllpnod

(l

hlister

hiiron

ho! hop!

hypertensio) hipertensio.

hypertrophla) hipertroflo.

hipnoto.

(Gr •ujtvog)

hlipOtenod

host id

(G Holle)

ostro.

hymnus) hlmno.

hlipOtet

hol

vylslvov) higieno.

hliit

horn (G Horn) korno, klariono (muzikiio). horoskop (Gr cbpoo-Kojiog) horoskopo. (Lhostia) hostio.

hleno.

(l hyasna) (Gr

husaro.

hyacinthus) hlacinto.

hiipdrtrof

horitdt

zonta situo; horitdt Ik horizonta.

(L

(l

hypotenslo) hipotensio.

hypothesis) hlpotezo.

(Nd huur) dungl. (l

hysteria)

hlsterlo;

ria.

Infero; holik infera.

hlistrid dhystrix)

Jakob SPRENGER kvara ifalo de Volapuko

(1872-1951)

36

hu-

hrj) hurio.

hiipcirtenod a

Honduras) Honduraso.

horizon)

(L

(Hg huszar)

hligin

homogene) homogeneco; ho-

bestokorno;

hlien

superaj studoj;

(L

hUoSen

hipogloso.

humanites)

humanismo.

(Pe v_5j9^

hUSar

mogenik homogena.

hon (G Horn) Hondurdn

humul Hunan hurif

homeopatan homeopato.

homogen

homard) omaro. (F

menim

horo (unuhora daro).

homeopat

houle) duno. (F

hogiil poro, trueto.

(A halibut)

(F

humor humens

masklo.

hoquet) slngulto; hokon'^ singulti. hora)

hoketo; hukir apostrofo;

hukul kroilo; hukuldn kroi.

varmego; hltik varmega; hiton°

prefikso: kastrlta

kroo, hoko; huked agrafo; huhukdn kroi;

(A hook)

kil

kokso.

hoboy (G Hoboe) hobojo. hod (L hordeum) hordeo. h09 (A hole, G Loch) truo; hogdd hok

huk

hippopotamus) hipopotamo.

hip

histriko.

hUsterik histe-


i

deka

i,

id

i-

de

litero

nonco:

volapuka alfabeto; pro-

la

fij.

anka.

(H y, R M)

preterite

(estis

-inta); triagrada pasinteco.

de prepozicio: almovo.

finaj'o

-ian

sufikso:

-idl

sufikso:

(L -icus) sufikso:

maino, aganto. inklino,

deziro

-ikan -ikO

-i finao: akuzativo singulara (-n). ~l

(L-lcus) sufikso: adjektivo (-a).

-ik

-ikom perfekta

aktiva

prefikso:

-ik

-ior

sufikso:

-ikon

sufikso: -igi.

(R kt6o)

ibO

(R

-idlik

-im

-id

sufikso:

-iel if (A

(post

se;

(Vp

leigo

i

numeralo)

homo; -ido

-a

kvaza,

iQO

nome.

reversa ago; provizo per.

suf/^so ; if)

-ismus) sufikso: doktrino, -ismo;

(L

vica

-e.

farmaino.

ifi

tie!

e;

-in

(A -ine) sufikso:

sufikso:

if

e se;

igo

no

e ne;

(adverbe).

million) su/7^so

;

milionoblo.

almovo

-ir

sufikso:

gramatikao.

(F ici)

d it (A

same. it

37

-

d

tie;

tien; islo! finao: it)

(A

a volumeno);

kemia eiemento.

sufikso:

-is Igo

(F

almovo

-|0

if

kiel se.

+ go)

(loke, pri nepreclza surfaco

...n.

-iO

is

e se; ifU se, kondie de; ka

en

en

-ion

numeralo;

-iman

-ismano.

(L In)

in!

car.

sufikso:

-idan

in

sufikso: -ujo.

m6o) ja, t.e.,

adjektivo substantivigita.

-il sufikso: malgrandeco (-et).

(-emo);

suf/^so; province.

ibd

-id

sufikso: -oble (post numeralo).

-isto,

(F -iere)

-io, -iado.

sufikso:

sufikso: adjektivo substantivigita (-ulo).

-ikOS

-ema.

-ion

-obia (post numeralo).

isao de

d

tien

d

tie; Islk d-tiea; isio

!

akuzativo plurala

mem; it)

(interjel<cie).

ito per

prefikso

:

si

mem-.

(-jn).

mem.


j

dekunua

litero

de

jargon

volapuka alfabeto; pro-

la

nonco: fsj (kelkaj prononcas fj).

jobat

(Hb

jaben

(F

jad

jorpid

n2.p sabbat) abato.

jasid

champignon) ampinjono.

ombro; jadam ombrado; ja-

(A shade)

jat

dik ombra; jadon ombri.

jaf

(G

aro;

jag join

jak

jafdn

(A shark) (F

jdd

(F

jdf

(G schaffen)

chacal)

aho.

akalo.

tegi;

jalik

eia,

bejdfdn jdl

jalup

(F

chalumeau)

almo

esti

jdp

dejeuner)

jdst

(F

nejapik malakra.

jarad

(F

charade)

arado.

tedi

per;

eglefino.

eno; jdnam interligo; jdndd jdndddn kateni; jdndl kaptiteco;

(A jape)

(F

friponeco;

geste) gesto;

jdpon

fripono, kanajlo;

nejap

jdstdn°

gesti.

jat.

bejeddn

matenmano; janeddn^

akrigi;

eni,

atomata.

JdtldnudnS (a Shetland) etlandaj InsuloJ. jeb (G Scherbe) splito; jebo splite. jed (F jet) etado; jedon eti; jeduldn dispell; eleti;

akreco; japik akra; japdn" esti

japukbn

akra;

okupii

zorgi pri;

chame)

jdt C3=

jeif (A sharp)

me

prizorgl; itjdfidik

prijeti;

mojeddn

(A

shave)

sejeddn

razado; jeifalom razilklingo;

jeifan barbiro; jeif dm

malakreco;

forjeti;

zijedon irkaeti.

matenmani.

jap

esti okupita pri,

jdpik fripona.

chanvre) kanabo; jonik kanaba. (F

me

aluza.

navin ampano. (F

jdfidon**

jdfikon^

(muzikilo).

jomad (F chamade) kapitulaca tamburado. jomod (F chameau) kamelo. Jompdn (F Champagne) ampanjo; jompd-

janed

aktiveco;

funkcio;

jdnon eni.

chaioupe) alupo.

(F

me

(G Schellfisch)

jdn

aluzeco; jaludan aluzulo;

jaludik aluza; jaluddn*'

GlUm

jdf id

entuziasmii

jdfed

nijal

kateno; jaloux)

(F

me

konjunkturo;

jdfUd fako; jdf (ikon

elo; jaidd tego; jalddam

(Fechalote) askalono.

jolud

okupo; jdfdd okupiteco; jd-

aktiva;

jdf onÂŽ

pri;

jatui

seo.

jdfdt

jdfedik

basto; sdjalon seneligi.

jan

chaise)

pri;

Juki;

jdt tiklado; jatUI tiklado;

funkcii; jdfik okupita;

tegado, jalddon

jalot

jukado; jaton°

fddik okupita; jdfddon^

arko.

Schaie)

(G

arpio.

tikli.

jafdd kreado;

kreito;

jar-

aslo.

chatouiller)

(F

jatUldn

Kreinto; ja-

chame) nuro.

(F

jakal jal

la

krei.

6Lb lah)

(Pe

charple)

chassis)

kreao; jafotem kreaj-

fan kreanto; jafdb jafik krea; jafot

(F

(F

tiklo; lujat juko;

schaffen) kreado; Jafal

argono; jargondn^

jargon)

(F

gon!.

razilo; jeif on razi;

jeifdp razejo.

jelk

jek 38

cr

jek.

(G Schreck)

teruro; jekdl ektimo; jekdn*


!

dub

ektimi pro; lejek teruro; Jeik timigo,

jim

man

jeikdn

tondi.

jel

teruri.

irmo, protekto; jelan pro-

shelter)

(A

jin

tektanto; jelasit imunsistemo; jeldb pro-

jindn*

tektato; jelcid ildo; jeled antatuko; je-

om-

lod defendo; jeloddn defendi; jelom

irmejo;

jeletin

jemdn° demii

tinda;

rdnan

jemiikdn

j

jenavik

jenav hisjenavan histori-

historia;

lot id

jojof

okazanta; jeno okaze; jenosdd amen; je-

not evento, okazao; jenotem historic

jendf

io);

jendfik

realeco;

jendfim

realismo;

efektive;

jendf ot

jep jer

(A

jendfo fakto;

genie) pioniraro;

Cher)

(F

(F

vere,

fakte,

jendf d!

vere!;

jenidon

jok

jol

multekosta;

nejer

jetee)

(F

fekao,

chier)

feko;

je-

rostita

Schokolade) okolado.

bordo; jolom albordio; jola-

joldn marborda

regiono;

shown)

indiko; jonet utili;

ekrano; jonian

jonidukdn

al;

joniil

destini;

referi;

jonii

montro; joniildn demons-

dajondd elmontro, ekspozicio; dajondddn elmontri; dajondn prezenti; dajondn oki aperi, montrii.

do;

(A shoulder)

jOV

asao;

jiedom fekado; jiedot fek!;

jieddn

feki;

jo

ultro; jotasep akselo.

show) spektaklo;

(A

!

jovan spektaklisto;

hm

jden

(F

jeune)

stomakmalpleno; jdenik ne-

maninta. jol

(Hb

mbw

ssmone") ok;

lat oko; jdldt bajto;

veto.

(F gilet)

puii;

buojonid antadestino; dajon montra-

tri;

jleddp necesejo.

(G Schilling)

(G

albordejo;

(A

je-

jot

jif (A sheaf) garbo; jifdp garbejo.

jilid

skue; jokdn"

jovdn° montri spektaklon.

merdo; jiedd!

jildt

puio; joko

(A shore)

refere

jibem asaaro.

jied

oforo; jofordn** ofori.

montrilo; jonlddn*

femalo.

jibed

jofan

kalveco;

jonik montra; jondn montri,

asao;

gibier)

senhareco,

jok.

choc)

(F

jon

ipeco;

evalino. :

A boad) indo.

joldn** albordii.

eto.

(A she) prefikso

kastrita femalo.

chauffeur)

(F

mdp

virevalo; hojevod kastrita evalo; jijevod

(F

jlotido-

gejoikon repui.

multekosteco; jerik multekosta;

est!

:

chauve)

jokolad

voddp evalejo; jevodUl evalido; hijevod

jib

Jkipeta-

dejok refiektado; joik puo; joikdn pui;

bii-

pioniro.

jeVOd (jeval) (F cheval/-aux) evalo; vodandm vaporevalo; jevodo evale;

ji-

subemizo.

ztoty) Zioto (pola monunito);

(G Schindel, (F

joik 13=

nejerik ipa, malmultekosta.

jetet

nijlt

shqiptar) Albanio;

(nig

albano.

(nig

jof or

sheep) brutaro, grego; jepik grega.

jerdn**

afo

Slhijip

(de

jenoteman prahistoriulo; biijenotemavan prahistoriisto; mijenot akcidento. (F

afino;

af-

hojip

senharulo; joflk senhara, kalva.

vera;

reala,

jendn* okazi; biijenotem prahistorio;

jenid

emizo;

prefikso

jOOd

jendd okazao; jenet kazo; jenik

isto;

jijip

jipll

virafo;

hijip

zim groo.

geschehen) evento, okazo;

(G

toric;

afo;

Jkipetardn

jemodik honpri;

afido;

(l<onstelacio).

hontigi.

jen

jlpiil

jit (A shirt)

honti

ajni.

afo; jipamit afao;

eto;

kastrita

gelatine) gelateno.

honta; jemikdn*' honti,

jimdn

ajno; jinlk ajna; jiniko ajne;

infinitive)

sheep)

sub protekto de.

shame) honto; jemdl pudorsento; je-

(A

mik

(F

jelii

(+

(A

irmejo; jelon irmi, protekti; jeldp

brelo, azilo,

jem

jip

tondado; ji-

tondisto; jimel tondilfaristo;

Schein)

(G

jlmam

Schere) tondilo;

(G

terurado; jeikik terura; jeikot terurao;

jdlom

okobligo; jd-

jdldeg okdek; joldll

okono; jdlid oka; jdlldo oke; jdlik okobia; ilingo;

jlUdazim groo. 39


jolna okfoje;

j<5lot

okoblo; jdldn okobligi;

julan

van

jolUd oktavo; joluf oka tono; jolum ok-

ekzameno;

teto.

jol-

jun

prefikso: oktO-.

jon

(G

schon) belo;

jonik

estetika;

jonon"

esti

jurnal

bela;

lejdnik pitoreska; nejdn malbelo; nejdnik

jut

malbela.

jonul jot

(F

jub

rapo. jdtdn

(A shut) saldo;

saldante

reguligi, saldi;

gidr

juiip

juit

(L

sukerujo; juegifabrik

juncus) junko;

(F

jii

jouir)

uo,

jugaldl enoprazo.

ua, plezuui; lejult uego;

juitdn

(G Schule) lernejo;

jiif

(F

nijuup subjupo.

(precize) (prep.); jui

is

(ne-

junu is

(inkluzive);

jiip

tavolo; judik tavola.

ifro;

chiffre)

fristo;

jufdn

jufam ifrado; jufan i-

ifri.

(A shovel, G Schaufel)

fosi,

sarki,

jusque)

js

oveliio,

soveli,

pato; ju-

trafosi; jliplil sar-

kiio.

jUS

(F

jut

julaboed nigra tabulo;

deijUton mortpafi.

jUesa is

(G Schichte)

pdn

kdn uj.

pafigi;

is

jusque)

(F

pdjutdn postkuri; jUt

;

jupe) jupo, robo;

jud

uega.

juk (G schuh) UO, jukatanodil ulao; jukavdk Giro; jukel uisto; jukem uaro; jujul

jutukbn

(F

etii

pafado; jUtan pafisto; jUtdn

nun.

sukerfabriko;

sukeri.

plezuro; juitik

ra; juito plezure;

lejuitik

etio; juted impeto; juteddn"

jUtam

precize);

sukero; juegagein rumo; jue-

juegot sukerao; juegdn

jug

pafi;

jdtu

...n.

(A sugar)

skrapvundo; jundd skrap-

joumaO Jumalo.

(A shoot)

pafo;

Schuppe) skvamo.

(G

jueg

(f

impeti; jutdn**

chenille)

julilu-

abiturient-

juldn** vizitadi lernejon.

Schinden)

(G

studfino;

juUluvaxam

vundo; jundn skrapvundi.

jonav estetiko; jdnavik bela;

juliluv

lernejano;

abituriento;

Jveizdn

(GSchweiz) Svisio;

Johann SCHMIDT kvina ifalo de Volapuko

(1895-1977)

40

(subj.).

jut.

Jveizdnan

sviso.


K k dekdua

ka

kalad

volapuka alfabeto; pro-

ol;

ko

if

(L acacia)

(G Kabel)

kalib

kvazau.

kadat

kalif

akacio.

karto;

(kadem)

kaddman

kodapled

(Gr

kalkul tiko;

aKarniia) akademio;

akademiano;

kaddmik

(f

kalor

akade-

kam

cadet) kadeto. (g

kaenik

teknikisto;

kaenav

teknologio;

kofaskol kafpoto; ka-

(g Kaffer) kafro.

caqueter, G gackein) kluko;

kagdn°

klu-

kan

qaiT) alkalio.

cashmere)

kamro;

Kajmrdn

calculus)

kalkulav arltme-

(Lcalor) kalorio. (A calcium) kalcio.

(L

campus) ebeneco;

kamaldn ebenao;

(F

Cambodge)

ebenigi.

Kamboo.

(A can)

povo, kapablo; kanik povanta;

povi;

lekan arto;

lekanan

ar-

lekanot artao; nekan nepovado.

kanadano.

(It

(L

kalkulo;

kalkuli.

Kanodn (Hb iv,?? kana'an) Kanaano. Kanaddn (a Canada) Kanado; Konoddnan

Kamiro.

kak (H cacao) kakao. kakord accordo) akordo kaktud (L cactus) kakto. kal

(L calculus)

kalkuldn

tisto;

(A kite) kajto. (a

kalifo;

Kalium) kalio.

kandn*

kajmir

koUfan

Kamerundn (F Cameroun) Kameruno. kamf or (a camphor) kamforo. kamomil (Lchamomllla) kamomilo.

ki.

kait

kallfeco;

ral kamerlingo.

kafo;

fidr kafujo; kafibdtdp kafejo.

kail (Afv^

fialTfa)

kaliflando.

kameleon (l chamaeleon) kameleono. kamedl (f camelia) kameiio. kamer (g Kammerllng) kamerllngeco; kame-

ineniero;

teknika.

(G Kaffee)

aAJLi

KambOCdn

mapo; koedov kartografio;

carte)

kaenan

ka-

qaJib) kalibro.

kamik ebena; kamiikdn

Kadmium) kadmio.

kaedem atlaso, maparo. kaen (a can) tekniko; kaenal

Kaf dr kag (F

(g

kalsih

kadmin kaed (f

kaf

(Ar

kalin

kartludo;

mia.

kadet

kaladdn

quallte) kvalito.

(f

kalifdn

katastro; kadil karteto, slipo.

koddm

^li>

(Ar

kaliet

kablo.

charta)

(L

karaktero;

character)

(l

rakterizi.

{Pea^^an) ano; kaandn anejo.

kOOZiod

kab kad

la

f/cj.

(Lquam)

kaan

de

litero

nonco:

konto;

kanair (muziko).

kandd kondel

koldd librotenado;

canan) kanario; kanairUl fringelo.

(F (F

canal) kanalo.

(l

kaneVOd

kaled kalendaro, almanako; kalo kredite;

candela) kandelo. (f

canevas) kanvaso.

konQUr (F kangourou) kanguruo. kanib (f cannibale) kanibalismo; kaniban

kalot fakturo; kaldn° havi konton; kalu por konto de; sdkalukdn subtrahi.

4

1

ka-


nibalo.

kanit

kariof

kaniton nitdn

kanto; koniton kantisto,\

cantare)

(L

kanitulon

kanti,

luikanti,

beka-

prikanti.

kanser

kancero.

(a cancer)

kanton

kantonik kanto-

caryophyllum) kariofilo.

(L

carpe) karpo.

(f

karnaval carnavale) karnavalo. karod (f carrosserie) karoserio. (It

karot

canton) kantono;

(f

karip

na.

charogne) kadavrao.

(F

karOV

karavano;

(a caravane)

karovop

kara-

vanejo.

kaolin (

kaot

chaos)

(L

gaoUng) kaolino.

iiili?

karton (F carton) kartono. karUSdl (f carrousel) karuselo. kaS (Vp ka + das) ol ke.

aoso; kaotik aosa.

kap

(L caput) kapo; kapadol kapdoloro; kapakusen kapkuseno; kaped kapverto.

kapar

kapr(in)o;

(l caper)

Kasakdn

kaporUI kaprido;

hikapar virkapro; jikapar kaprino; Sikapar Kaprikorno

kopen

arpentisto;

kopet

arpentado; kopenan

kopenon arpenti.

kopiten

kapitano.

(A captain)

(Mj

caporal)

(F

kopreol

(A cassette)

(Acastle) kastelo; (F

(f

caserne) kazerno.

(G

Akzise) akcizo.

(L

kapsig

capsicum) kapsiko.

(mj

kastano;

kostaena-

kasuari)

kazuaro. katil kateto; katui kat-

hikat virkato; jikat katino.

caprifolium) kaprifolio.

katalit (l

castanea)

(A cat) kat(in)o;

ido;

kopriful

(l

kaste-iano.

kaaloto.

bim, kastaenep katanarbo.

kat

capreolus) kapreolo.

kosedon

cachalot) makrocefalo,

kaser

kaSUar

kaporalo.

kaseto, kasedo.

kasid

kaporaleco; kaporal ef-

kaporan

(l

Kazaio; Kosakdnan

casamatta) kazemato.

kased

kastaen

kapok) kapoko.

kaporalo;

(it

kasdt

kaselot

apitro.

(G Kapitel)

kopok kopor

kasamat

capitellum) kapitelo.

(L

kapit

KasaxcraH)

(konstelacio).

carpenter)

(A

(r

kazao.

(F

catalyse) katalizilo;

kotalitam

ka-

talizo.

kopSUl

(Lcapsula) kapsulo

kapsiil (FA

kopul koput

vikarleco;

(G Kaplan)

capuche)

(F

(f armada),

Katalondn

capsule) kapsulo (botela).

kopulan

londnan vikario.

apo; kapUtul kapuo;

kapiitulon kapuceno.

kar

carreau)

(F

karakil karoa

karareg

tri;

karoa

karamon karoa karavom

reo;

aso;

isto;

fanto;

(F

koram karat

(F

kar bin rita

carafe) karafo. (f

(f

carbone)

capital)

(F

katddim

katekum

caramel) karamelo.

A carat) karato

kat ion

Guvelo).

karbono;

katod karban

Kata-

kapitalo;

katddon

kapital-

kapitalismo.

kat eg (l catechismus) katelzo; kategabuk katelsma libro; kotegdb kateumeno; kategdn kateizi.

karoa

damo.

karaf

Catalunya) Katalunio;

katar (l catarrhus) kataro. katastrof (L catastropha) katastrofo.

katdd korohad karoa

karoo;

(nig

kataluno.

satu-

katul

(F (F

(l

catacumba) katakombo.

cation) katjono.

cathode) katodo. catholicus) katoliklsmo;

(L

kotulan

ka-

hidrokarbonido.

katutlk katolika.

toliko;

karddt kar din

(GKarde) kardilo; (it

cardlnale)

karddton

kardinaleco;

kardi.

kav

kardinon

(F

cave) kelo.

kaviar

(ihavyar) kaviaro.

kardinalo.

karier

kavid (F

(F

carriere) kariero.

leriano.

42

cavalerie) kavaierio;

kavldan kava-


kayak

kayman

caiman)

(h

kajmani

(F

lingvo de neniu

la

cagnotte) ludmono,

kayiit

(g KaJUte) kajuto.

kazet

(G

caisse)

ken

vetmono.

ker kddan

keUt

kdddd

kdded monkolekto; kdddfik kddofo kontante; kdddn*' deori

enkasigo; kontanta;

kev

(A

kdfik

kdldldn

varti,

kdled prizorgado; kdldn

kdldf ik zorgoplena;

zorgo; prizorgi;

jikdlan flegistino;

lekdl

(Lquis) prefikso: rekta (A keep) stirado;

kibud

kdldf

kid

(l (L

kurac-

kien

kein

(Ar

science;

kiemik

genuo; doklendn'' genuii.

(g Knie)

kil

(Fi

kolme)

kikuf kleo; luklk dirko.

kilam

tri;

kilna

trioblo;

kildn

triobligo; kilat trio;

kim?

herbo; kebik herba;

(T

kedet

llnio;

kedot

kediil koliero.

kinin kio!

keinik

arma,

triteto.

tri-.

kim) kiu? (maskle); kif? kiu? (female);

(F

(neutre);

klmik? kia?

(maskle);

kl-

quinine) kinino. qui)

(F

(maskle);

kiel!

kiof!

kia!

(ajnsekse);

kia!

(female);

klom!

kia!

klon!

kia!

(netre); kios! kia! (sensekse).

nenlfarado, farniento.

armo;

triope;

kilud trito;

flk? kia? (female); kinik? kia? (neutre).

ran-

broso; kef an brosisto; kef el

kilo

trifoje; triobligi;

kilum

kolme) prefikso:

(Fi

kin? kiu?

vicigi;

ka'if)

triobia;

kllot

kil-

fiherbo.

kefe)

kilik

kilUf tria tono;

Kraut + Vp yeb)

(a kind)

(G

kisi.

Kildt Trinitato; kildeg tridek; klldil trio-

gracia;

keinot armo, gracio.

keit

kiddn

kieman, kiemavan

kiemav kemia klemod kemiao.

kik

brosfaristo; kef on brosi.

keif

chimia) kemio;

(l

(A kick) losilo;

cestoda) tenio.

keddn

(Hg

kibuco.

kanonado;

eczema) ekzemo.

(A catenate) vico;

ge;

qibbuc)

kemiisto;

quai) kajo.

mikeb

kef

sdkib abo-

stiri;

abolicii.

(A kiss) kiso; kldil kiseto;

kiem

(LCO-) prefikso: kunesto.

ked

(Hb

demando.

kibon

(LCeltus) kelto; kdltik keita.

kdstod

(G

kata-

no; kilev triverso; kilid tria; kilido trie;

kdsem (F

kezeran

flegi,

kdntor (icentaurus) centaro. kdpten (a captain) jpestro.

kekeb

sdkibdn

licio;

kemia;

kdn (F canon) kanono; kdnam kdnem baterio; kdndn kanonadi.

kdv

lekev

kavigi;

katarismo;

Ketzer)

(g

kib

ado; nekdl neglekto; nekdidn neglekti.

Kdltan

kevdn

kaverna;

ki-

vartado; kdlan vartisto; kdldb

kdldd kontrolo; kdldl prizorgo;

vartato;

kavo, kaverno; kevdf kaveco;

cave)

(A

r(ist)o.

mi-

ruzo, ruzao; lukdf fieco, malnobleco;

(A care)

kerubo.

ecoutille) luko.

(F

kezer

ruza;

kdf malico.

kdl

kiu

groto.

kdfan ruzulo; kdfed kdfo ruze; kdfod

ruzeco;

craft)

artifiko;

kiu;

kerik kerna.

lorub^)

(Hb

kevdfik

ekase; lekdd efkaso.

kdf

al

hikel

Kenjo.

Kern) kerno;

(G

kerub

kasisto;

kele

kies;

(netre);

kio

poto, ujo.

(A can)

Kenydn (A Kenya) kep (A cape) kabo.

kabano, kajuto. kaso;

kelo

(rilativo);

kelos

kiun;

(maskle); jikel kiu (female),

eestantoj).

akcenti.

(a cabin)

apendlclto.

(Fquei) kiu

keli

ling-

Akzent) akcento; kozetik akcentita;

kazeton

kdben kdd (F

el la

kel

kaymanon*

kajmano;

en volapukista medio, nacian

(paroli,

von, kiu estas

kayot

naflamat

(a kayak) kajako.

kio-

Egge) erpiio; keiton erpi.

kek (A cake) kuko; kekil kringo. kekun (l caecum) cekumo, apendico; keku-

(Lquis) prefikso: kiel!

kiop? kie?;

kip

(Vp ki-

(A keep)

enteni;

43

+ -op) kiu loko?; kldpoo? de

kldplo? kien?; kldpo? kie? tenado; klpdd enhavo; kipdddn

klped konservado;

kipeddn kon-


kipon

servi;

teni;

kipon konservi,

fakipon

dokip konservado; da-

reteni;

kledlikdn balanci.

fakipik ekskiuziva;

fakipU ekskiuzive de;

ekskluzivi;

gekip reteno; gekipbn

niikip

reteni;

kleib c3= kleb. kleil

en-

tenado; nlikipon enteni.

kirat (ArJal^qlrat) karato kirfat

(Ar '<i-OjS qirfat)

kiS? kit

klem

(oro).

Kirgisd-

Kirgizio;

kler

quit)

kitdn

kiud

kleud

ricevatesto;

klien

chiudere) irkabarilo;

kiuddn irka-

bari.

(Vp ki- + -up) kiu

tempo?; kiupao? de

klif

kiam?; kiopo? kiam?

klod klaf

(f

klarindton

klatddim

(A clown)

la

atenton.

klin

klaneco; klaunan klano;

(F

kldr

(F

klinig

vUkldmod

parentezo.

kaludo;

(G

glui;

cilo;

kleddm

nekllnlk mal-

clear)

(A

kvitigo;

kvitigi;

klirlk

(Lclivus) deklivo; klivik dekliva.

kloako. sonorilo;

klokem

klokatUm

sonoril-

klokil

tintilo;

kariljono;

klokul pordosonorilo.

tinti;

helero.

klop

klopamul Mesidoro;

glu-

lenklei-

klirdn

klon (G Krone) krono ea); klonazlm oero, crop)

(A

klopdn

klor

bazdt afio. (A cradle)

esti pura;

(A cllnlc) kllniko.

turo;

algluio; kleblk glua; kle-

ado; kleibot gluo; kleibdn

neklln malpureco;

klokdn°

bon° gluii; itklebik memglua; kleib

kled

klima-

pureco; kllnik pura; kllndf pu-

klOOk (L cloaca) klok (G Glocke)

veterhelo; lekldr fulmo; le-

kleben)

klimatav

klimato;

kvlta.

Klappe) klapo. eclair)

climat)

(G Kllppe) rifo.

klir

kliv

kaado; kldneddn kai;

kldrdn** fulmi.

kleb

esti

pura.

kldnik sekreta; kldno sekrete, kae. (G

klii.

klimatlk klimata.

gistino;

A arcane) sekreto; kldned

kfdnedopled

kldp

kUjedon

klinlikon resanigi, purigi; jiklinUkan puri-

Klammer) krampo; kldmon parenvukldmik interkrampa; vliktdmo

interkrampe;

(F

(A clean)

klip

kliin

klio;

remo; klindfik purema; klindn°

luli.

(G

refresigi.

die) langoklako.

(F

tologio;

klav (L ciavis) klavo; klavan tajpisto; klavdn tajpi; jiklavan tajpistino. kldd (A cradle) lulado; klddom iulilo; kidddn

tezigi;

ins-

emi.

roko; kllflk roka.

cliche)

(F

inklini,

refrejgo; klleton

(A recreate)

klimot

klasikismo;

klaunon° klani.

kldm

emo; kliendl

ledof klaroskuro; klilik hela; kllldn°

okulfrapeco; klatdd kiasikeco; klasika;

klatik okulfrapa; klatdn'' frapi

klaun

inkllno,

hela; klilukdn heligi.

eclat)

(F

klatddik

kleudon mona-

klostro;

k\\\ (A clear) heleco; kliloredlk helrua; kll-

ciarinette) kiarneto;

klarnetisto.

klGt

pastro;

klostra.

Incnnis)

(A cliff)

klik

callum) kalo.

(L

kiarindt

kleudik (l

klijed

ciasse) klaso, kategorio.

(F

kleron

pastreco;

tinkto; klienik inklina; kliendn°

kllet

kilip?

klemed kapitulaco; klemdn rezigni.

rezigno;

Kloster)

(G

(in)o;

kvitanci.

(It

klara;

esti

klarigi.

kleranef pastraro.

kitazot

kvitanco;

kleilukdn

kapitulaci;

clerus)

(L

klelldn**

klare!;

klarigo;

clem)

(A

klemeddn

(Lquis) kio? kisik? kia? (abstrakte). (A

kleild!

kleilUkam

cinamo.

Kirgisan (r KnprMSMciaH) nan kirgizo.

klareco; klellik klara; kleiliko

Clair)

(F

klare;

rld

balancado; kledagdbil motabalancilo; kleddn*" balancii;

44

rikolto;

rikoiti;

(A chlorine)

klorido;

klorln kloro (gaso);

(monunuo skandinava

aCi

klopup rikoltotempo. kloro; klorot klorato; klo-

klorldozud (eiemento);

klorida

acido;

klorinovap kloro

klorofum kloroformo.


klot

kobdlan konfederacio; kobdt

klotam vestado; kloted klotem vest-

vesto;

(A cloth)

kobdtik

vesto; klotel vestofaristo; klot on

aro;

klotug

vesti;

eleganteco;

klotugik eleganta; sdkloton malvesti.

klob klof

(A cloth) tolo,

klop

pon"

kobikom kunveno; kobikon째 ko

kobio iuj kune; kobo kune; kobodd

drapo.

kobopladdn kunmeti; kobot kombinao; kobdf kolektiveco; kobdflk kolektiva; ko-

klo-

esti ronda.

kunesti;

b'orf

klU

concludere) do, sekve de tio ke;

(L

kluo

konsekvence; kluo! do!

klub

(A club)

kiubo;

korpuso; leklub

asocio;

Leklub Nen-

netik AlvoUk (LN.A.) Sennacieca Asocio

Tutmonda

klud

concludere) konkludo;

(L

koboy

kazo; kodob aktiveco; kodam kodan kazanto; kodd tial ke, pro tio ke; koddd uldo; kodddon uldi; koded instigo; kodedon doni okazon; ko-

kludo konklu-

kludii sekve de.

dedii (Fclou) najlo;

kluin

klufon

najli.

(A colour)

klUt

(F

emblemo

(ludkartoj).

klUV

(G Klaue)

ungego.

klul

(A clear)

evidenteco; klulabik evidenta;

koed

(Lcoercitio) igo;

koef

(L

koeg

kompreneble; kluliko! kompreneble!; klu-

kliin

(A clean) tuaieto;

klunon

kndtdr

kof

kiarigi.

kllinacem tualetejo;

(G

knir

(g Knlrsch)

knop

kneipen)

(L

cum,

koan

(L

kofud

(F

kOOf (F kob (L

kohed koin

knarado; kniron"* knari.

It

knopon

butoni;

sd-

ironio;

koful

moki;

erca moko;

ofendmoko;

lukof

(F

(F

konfuzo;

confusio)

(L

lukofon

konfudukdn

kofudon*

koit

coin) kojno;

koinopendt kojnoforma

(L coitus)

koito

koitam

;

koitogob, koitalimed

koitado; koitidl koitemo;

koitidlan koitemuio; koitdn째 ko

bekoiton

koonof konkobesto;

homa korpo; koapik

esti

konfuzi.

cohesion) kohero.

peniso;

kojmar

mitulo.

corps)

koegik

skribao.

CO*) kun.

concha) konko;

korkokverko;

moko; kofon primokanto; kofik

kof on

lekof

malbutoni.

koonanim

koap

pino; knibon pind.

knedado; kniddn knedi.

Knopf) butono;

(G

knopon

ko

(A scoff)

konfuzita;

(A knead)

konfesi.

koegobuon korkotop-

insulti.

knattem) kraketo; kndtdron'' kra-

knid

igi.

lekoefdn

konfesi;

korko;

koegakvdrep

moka;

keti.

knib

koedon*

korka; koegitiret korktirilo.

tualeti. (g

(A cork)

ilo;

komprenebia; kluliko

lon째 esti klara; klulukon

kial?;

confessio) konfeso; koefidofl konfes-

koefdn

preni;

klulabiko evidente; kliiladon* evidentii, klUlik klara,

de, pro;

kikodo?

lukod ajna kazo.

ecluse) kluzo.

aperi;

kodik kazanta; kodof

de;

kodlil preteksto, elturnao;

vdtiil vituko; kluinon vii.

klur

instige

kazeco; kodon kazi; kodu kaze

viado; kluinosdr-

purigo,

(A clean)

cobra) kobro.

(P

causa)

(L

kaijzado;

de; kludod konsekvenco; kludon konkiudi;

kluf

(GKobalt) kobalto.

cobaya) kobajo.

(H

kobrat

kod

(S.A.T.).

kobUkam

kune kun;

kobii

kunveno; kobUkon kombini.

kobaltin

kluban kiubano; klubdd

ligo,

kun-

kobod kunigo; kobokdmon kunkobonum sumo; kobonumdn adicii;

veni;

globus) rondeco; kldpik ronda;

(L

kuna; veni;

sintezo;

bastonego.

(A club)

solidareco;

kobet kombino; kobik

solidara;

coefficient) koeficiento.

cum) kuneco; kobanef homamaso; kobdd komunumo; kobddim komunismo;

(f

cauchemar)

kok (A coke) koakso. kokain (A cocain) kokaino. kokard (f cocarde) kokardo. 5

kun;

komaro; kojmardn째

komari.

korpa.

koiti

fiki.


kokot

Kokos)

(G

kokotep kokos-

kokoso;

kOinit

arbo.

kokun kol

por, favore

kompad

al.

prefikso: al-, por-.

kolat

karbo; kolatajup karboovel-

(A coal)

(F

kompen

(f

penon (komerca);

komplm

malvarma

koldik

(tempera-

varmi; koldUkdn malvarmigi;

koldUl mal-

varmeto; koldulik malvarmeta.

koled

(F

collation)

koler

(L

cholera)

kolet

(F col)

kolibrit

kolid

(f

kolised

(F

kolport

kon

kom

(L

kolportdn

kolonio;

bekomdn

este de;

kom

foresto;

mon°

foresti;

koloni-

kolonii.

koman

tali

mip

koned

konon rakontanto; novelo; konot ra-

(bosi)

eesti

(ion);

forestanta;

nekomii foreste

condor) kondoro.

(h

conduite) konduto;

(F

ne-

neko-

konf dt konfid la;

konddtdn" ds

mikondot miskonduto.

kiel;

eestanto;

trovii;

nekomik

legendo;

kondor kondot

confetti) konfeto.

(It

(L

confidere) fideleco; konfidik fide-

konfiddn

konfidi;

lekonfiddn

fidi;

mi-

konfid malfideleco.

konf iskon konf lit (f

de.

(l

conflscare) konfiski.

confiit)

konf lit ikon*

konflikto;

konflikti.

konf Ut sit ( ?L*^

kongfzi)

konfuceismo;

konfutsitan konfuceano.

rekomendo; ko-

Kongodn kongred

(F

Congo) Kongolo.

kongreso; kongredan kongreddn° kongresi; Kongred Valemik SperantapUka Universala

mendi.

to;

conter) rakontado;

konduti

mandabdn^ rekomendi sin; komandapendd rekomenda letero; komanddn reko-

komet komip

(F

kondandn kondamni.

kolunon

kolunon

komod (Gr Kcopia) komato. komond (F recommander)

komen

komunik

kondon (l condamnare) kondamno; kondonam kondamnado; kondandb kondamnito;

kolporti.

komik eestanta; komo eestante; komot komunumo, ekiezio; komdn" eesti; komulan reprezentanto; komuldn reprezenti; komii eekzisti,

komunii.

komuneco;

lekoned romano.

kolportan

kolporto;

coiporter)

cum) eestado;

komdddn°

communis)

konto; konotui anekdoto; konon rakonti;

collsee) koloseo.

kolundn

komuinUkdn

(L

kondd

colonie) koloniado;

(F

communio komunlo; komuinon**

(l

komuna.

kolum (L columna) kolumno. Kolumbdn (H Colombia) Kolombio. kolun

kompli-

compote) kompoto.

(F

komun

collbn) kollbro.

kolportisto;

ko partopreni en.

complique) komplikeco;

komuniii;

kolumo.

(F

komasocio

complement) komplemento.

(F

(F

kompot komuin

luno; koledon'^ lund.

olero.

kompendt

tik komplika.

colique) kollko.

(F

isto;

komplit

koldikdn'* malvarmii; kolddn'' mal-

(soldata).

kompaneco;

compagnon)

kompenon°

malvarmo; kolddlik malvarma

malvarmumi; ture);

compagnle) kompanio

kompan(in)o;

kolddt malvarmumo; kolddtikon"

(A cold)

(emocie);

komisii.

Kompass) kompaso.

(G

kompain

llo.

kold

komitet an komitatano; komite-

tanef komitatanaro; komitdn

cocoon) kokono.

(A

(?) al,

kol-

commission) komislo; komitet ko-

(F

mitato;

(a congress)

kongresano; (a (l

(G

cummin) kumlno.

Kongreso de Esperanto,

cometa) kometo.

Kampf) batalo;

komipon

batalan-

konkav

kontrau; batalego;

komipdp batalkampo; lekotakomip defendo.

(f

concave)

konkaveco; konkovik

konkava.

komipidl batalemo; komipdn° ta ba-

konker

(f

conquerir)

konkero;

konkerom

konkerado; konkeran konkeranto; konke-

6


ron

kor

konkeri.

konklaf konlet

(F

collecte)

aro;

konleton

(f

econome) mastrumado;

konoman konoma-

kolekto,

korod kordk

kolekti.

konom

ekonomo; konomav ekonomiko;

van

ekonomikisto;

konsdl

konomdn°

conseil) konsilo;

(F

kord

mastrumi.

konsdial

konsil-

conserve)

konservao; konsef on konservi.

konsie-

conscience) konscienco;

(F

(F

renkonte

cursive) Ljucoi^o;

korsivik kursiva.

kosam

al;

kontakto;

kosdd

kosdddn° ko asociii kun; ko-

interrilato;

sed (L

Corsica) Korslko.

(nig

kOS

(?)

korodi.

corset) korseto.

korsiv

ndf ik konscienca.

konsil

(F

Korsikedn konsefot

konservado;

koriolanisul

koralo;

coraiiium)

(l

korned (f comee) korneo. korod (L corrodere) korodo; korodon

concert) koncerto.

(F

konsien

corde) kordo (matematiko).

(F

korsdt

(F

korektado; kordkot korek-

correct)

(F

kidpik atolo.

pridiskuti.

konsef

oralo.

(G Kurass) kiraso.

korial

konsilantaro; konsdldn konsdidp urbodomo; dakonsdldn

konsdrt

oro; koron oristo; korop

korUm

tao; kordkdn korekti.

anto; konsdlalef konsiii;

chorus)

(L

orejo;

conclave) konklavo.

(F

bona

kosikdn

konduto;

ekkontakti;

concilium) konclllo.

kosukdn

konSOnot konstat

(g

Konsonant) konsonanto.

KOSak

konstotdn

konstato;

constat)

(f

(R

kosinud

dakosdd

kontaktlgl;

KosaK)

trafiko.

Kozako.

coslnus) kosinuso.

(f

konstati.

konsul

konsuldp

sulo;

konSUm

konsulon kon-

consul) konsuleco;

(L

(L

kOSinul

konsulejo.

consumere) konsumo;

konsumon

kontag (f contact) tuo; kontagon kontindn (icontinens) kontinento.

konul

(It

kontroldn

kdn

colonnello) koloneleco;

(f

convexe)

konulan ko-

konudep

konyak konyug

(L

cognao konjako. conjugare) konjugacio;

(l

(L

okulteco; koultim okult-

occuitus)

konifero.

konvekseco; konvedik

convulsio) konvulsio.

(f

(Lcoturnix) koturno.

ismo; koultik okulta.

konveksa.

konVUl

kontenta; kotenli-

coton) kotono.

(F

kotur koult

(Lconus) strobilo;

konved

esti

nekotenik malkontenta.

kontentigi;

kot in

kodvorto.

kontenteco; kotenik kon-

kontroli.

lonelo.

konlid

kotavdd

content)

mondcivitan-

mondcivitano.

kotenikdn°

tenta;

kontrolon

kontrolo;

controie)

(f

(F

koenilo.

Koo-iioiroXCxT]?)

code) kodo;

(F

koten

tui.

(Gr

kosmopolan

eco;

kot

kontrolisto;

cochenille)

kOSmopol

konsumi.

kontrol

(F

koun (L conus) konuso; kounik konusa. kOUp (L occupatio) okupacio. KOVdtdn (a Kowelt) Kuvajto. kOVen (F convenable) komforto; kovenidlik kovenik komforta; nekoveni-

oportuna;

konyugon

dlik maloportuna. konjugacii.

konyun kOOt

(It

kOXindl (l conjunctio)

(f

coccinelle)

kokdnelo.

konjunkcio.

cotto) plenkuiriteco;

kootik plenkuir-

ko

(Fque) kie, kien

kOOrist

(rilatlvo),

(L eucharistia)

en

kiu.

ekarstio.

ita.

kop

(L

corpus) korpo (enerale);

kopik korpa; kopdn

kopied piilo;

(F

kopie;

korpo;

kopiedocin fotoko-

kopieddn

(A

comb) kombilo; kdbel kombilfaristo;

kobdn

enkorpigi.

copie) kopio;

kopiedo

kopdd

kob

kod

konnbi.

(Vp kot)

izado; kddon izisto; kddav

izado; kddot izao; kddon

kopii.

47

izi.


kog kok

kogon°

(A

cough) tuso;

(L

coccus) mikrokoko.

tdn

tusi.

kolin

kolora;

kolon

kolorigilo;

kolorigi,

kilkolaviol trikoloreto.

kolUm

(L

kom

kommen) veno;

korvobieki.

columna) kolono, kolumno.

koman gekdmdn

(G

venanto; kd-

mdn° lu veni al; lu reveni al; kolkdm renkonto; kolkdmdn renkonti; Lekdm Advento; lUkdm alveno; lUkdmdn" lli alveni al; nukdmdn° ini enveni en; okdmdl venonta; vukdm interveno; vUkdmdn interveni;

kon

zikdmdn*^ irkairi.

(A coin)

(F

(A cup)

ccsur) kero;

(F

kOSOm

(A

custom) kutimo;

kred

kera fanto.

kret

(A cut)

krib

kdsdmik kutlma;

krig

(G

krab kral

(f

kreditan kredi-

astako; Sikref Kankro (kons-

creme) kremo.

(L creta) (F

kreto.

crevette) salikoko.

(G Krippe) kripo.

Krieg)

(g

krigofandb

milito;

milltkapt-

krigagoldd ekspedicio; krigan

miiit-

krigav militoscienco; krigistdp mi-

litpazo; krigdn° ta (F

militi

kontra.

krikul akrido.

criquet) grilo;

koverto;

kdvdd tegao; kd-

krinul

krip

(F

crane) kranio.

(F

gratter) grato;

crinoline) krinolino.

rampado; kripon rampulo

(ne

kripdn" rampi.

kriset

(l crlcetus)

krisid

(Gr Kpco-ig) krizo.

kristod

(g

hamstro.

Kristaii)

kristaio;

kristadagldt

kristalvitro.

krit

(Gr

Xpio-xog) kristanismo;

kriton

krist-

ano; kritanef kristanaro; Krit id Kristnasko;

taan

ungego.

krat

(f

(A creep)

reptilio!);

crabe) krabo.

kran

krimdf krimemo; kri-

crime) krimo;

(f

mdfik krimema.

enkovertigi.

(G Kralle)

(F

isto;

tranado; kdtan trananto; kdt-

Kuvert)

(A crayfish)

ito;

krim

kdtdt

vdn

kredlto;

credit)

kuz(in)o; hikdst kuzo; jikdst

tranao; kdted tranrando; kdtet kirurgia operacio; kdtetav kirurgio; kotetavan kirurgo; kdtik trana; kdtod tranosurfaco; kdtot peco; kdtdn trand; kdtiil pritondado; kdtuldn pritondi; dekdt detrano; dukdtdn tratrani; sekdt eltranao; sekdtdn eltrani.

kov

(f

krevdt

krik

dd,

le-

opinio;

nekredovik nekred-

kren (F creneau) krenelo. kresed (a cress) kreso.

kuzino; lukdst bokuzo.

kot

krediil

kredi;

kredo;

religia

telacio).

kdsdmot kutimo; kdsdrndn"* ad kutimi al; kdsdmukdn kutimigi; nekdsdmik eksterkutima; nekdsdmiko eksterkutime. (A cousin)

kredabik

kredo;

ebla.

krem

kdsdmikdn'* kutimii; kdsdm(ik)o kutime;

kOSt

credere)

(l

dema; kreddn

kdologon eko-

pokalo; lekdp kaliko.

kdroman kord (A curd) kazeo. kor ten (a curtain) kurteno.

kor

(kldd)

toro; kreditdn krediti.

ekologiisto.

kop

krevi.

Krebs) kankro.

(g

kref

ecologie) ekologlo;

krevao; krdkdn°

(A crack)

kredinda; kreddl kredemo; kreddlik kre-

medalo; kdndd monero; kdnd-

kdologim ekologiismo; kdologiman

logo;

krdk kreb kred

kredi t

dav numismatiko.

kOOlog

Crataegus) kratago.

(L

krav (G krahen) kokerlko; krovdn kokeriki. krOVOt (F cravate) kravato. krax (Gr Kopal) korvobieko; kraxdn" graki,

kol (L color) .koloro, farbo; kolag bunteco; koiam koiorigado; kdlan farbisto; kdlik farbi;

grati, skrapi.

krat eg

Kritidozdl

Kroasdn kroato;

krotod gratao; kra-

48

Kristnaska

festo;

kriti-

antikristo. (g

Kroatlen)

kroasdnapuk

Kroatio;

KroGsdnon

kroata lingvo.


kuk

krod (A cross) kruco; krodogoldd krucmilito; krodam krucumado; krodamaveg kruc-

kukuk

krok (L crocus) krokuso. krokod (l crocodilus) krokodilo; krokoddn*

kill

kulit

Krone) krono;

chronica) kronlko;

(L

kroni.

kult

kronigel kroni-

krotom

krOV

kum krudlan

krueleco;

cruel)

(F

Kreuzen) krozado;

(G

krugikdn** kurbii;

giilukon

krup krUSt

krut

krugiil kurbeto;

krlid

kur

krucifikso.

kriit

kuad

(G

kual

kub

kritiki,

krlitan

kurot

kura-

kurado! kurae!; sdkuradiikon

sen-

akurateco;

ku-

accuratus)

(l

akuratemo;

kuratdlik

akuratema;

kuratik akurata.

kurb

a

inkubo

sukubo; hikub

Kurbel)

(G

kurbon

alto;

kurbidom

altiio;

alti.

in-

kur slid

(l

cursus) kurzo;

kursudollsed kurz-

tabelo.

Kubednan Kubano.

kubuto.

(L

accusare)

akuzo;

kusadam

akuz-

kusadan akuzanto; kusaddb akuzito; kusaddn akuzi; sdkusad senkulpigo; sdkusadd! senkulpigu!; sdkusadon senkulado;

(F

kviia;

kuin

(kulad)

ratdl

recenzi.

Cuba) Kubo;

(L cubitus)

kuron kortegano; ku-

kuradik kuraa;

kUSOd

kubit

kud

(h

cour) kortego;

kri-

recenzisto;

kubo; jikub sukubo.

Kubedn

cuprum) kupro; kuprinogovot ku-

kuraigi.

meduzo.

cubare)

(L

(l

kuradukon kuraigi;

Quarz) kvarco.

(G Quelle)

(F

ulo;

recenzo; kriitam

kritiko,

recenzado;

kriiton

coupon) kupono.

(F

KUrOQn (Ar qur'an) Korano. kur ad (f courage) kurao; kuradon

chrysainsZ-idis) krizalido.

(L critica)

tikado,

amasio;

rasdl ambelano.

krustaf krustulo.

krUdamater kruda

crudus) krudeco;

(L

kumam

pra gravurao.

materio; krlidik kruda.

krlisalid

amaso;

kupdn erpi.

croute) krusto.

(L

kultura,

kultan pastro; kulto-

kulto;

cumulus)

kuprin

(L crucifixus)

kulivik

civilizi.

coluber) kolubro.

(l

(L

kupun

kru-

krupo.

(Lcrusta) elkrusto;

(F

krozi.

krugolien kurbo;

frlzi.

(G Krup)

krUSif id

krudon"

kurbeco;

Kpyr)

(R

kulivUkdn

kumdn amasigi. kun (G Kuh) bovlno; kuniil bovidino. kup (F ecope) oveiado; kupom erpkulero;

kruelulo;

krudlik kruela.

krud krug

homo;

kultura

(L cultus)

kulver

kastanjeto.

(A crow) korniko.

krudl

kulturo (mensa), civiilzaclo;

cultiver)

saludukam ordlno; kult on kuiti, diservi; kuUop kultejo; dalekulton ef pastro.

KpoxaXov) klaketllo; krotasnek kro-

(Gr

talo;

kulon

plonlro;

vojon.

coulisse) kuliso.

(F

civilizita;

kisto.

krot

al si

kulivan

kronon

ovo;

bolita

boligi.

kulon

vojo;

cours)

(F

kuliV

kunikio; kroliglil kuniklido;

jikrolig kuniklino.

kron (G kroniQ

kUkandg

boligo;

Kuckuck) kukolo.

(G

(F

trabati

krokodili (paroli nacilingve en volapukista medio). (R Kpo/iHK)

bolado; kukik bolanta; kukon°

kiik

kUkot boligao; kUkon

krodavodardt krucvortenigmo; kroddn krucumi; Krod Redik Rua Kruco.

vojo;

krollQ

(A cook)

boll;

(F

kujor isto;

cuider)

maltrankvilo;

kudon"

maltrankvili.

kudik maltran-

quintal) f untocento. (F

accoucheur)

pigi.

akuo; kujoron aku-

kujdrav obstetriko; kujordn akuigi;

kUSatif

kusen

jikujoran akuistino.

eno.

49

(L (f

accusatlvus) akuzativo.

coussin)

kuseno; lekusen kapkus-


kUSt (G Kuster) preejpedeleco; kustan eja pedelo.

kut

pre-

kliSt

(Fcotte) dreliko; kutik drelika.

kUV

kovado; kuvon kovi; kuvop

couver)

(F

kuprdd

kii

dratmetro;

que) kiam

(F

kiib

cube) kubo;

bdd etkubo; tria

kiig

kvOQ

kubamet kubmetro; kU-

kiibik kuba; kiibon

levi Je la

kiiid

(F

kiiir

(f

cuir)

ii;

femuro.

ledo; kiiired rimeno; kiiirik

le-

kiil

(F cul)

kiim

(Vp

(GQuaste) kvasto;

kvil

anuso.

kum) svarmo;

quaker)

(A

kumam

aquila)

(L

svarmado;

(l

adaco; kUnan audaculo; audaca; kunon° audaci.

equipe)

klip

(A keep)

rimarko;

kUnidik

kupod

atenta;

kiiped

servatorio; kiipet rimarko; kiipeton rimar-

kUpovik rimarkinda; kupon

kvilandst

kva-

aglonesto;

aquilegmm) akvilegio.

teamo.

cuisme)

kuirado; kuirlsto;

kvisinal efkui-

kvisindn

jikvisinan kuiristino; pekvisindl

Kvisit

kuiri;

(L inquisitio) Inkvlzicio;

kuirita.

kvisitan

inkvi-

zitoro.

observao; kupeddn observi; kiipedop ob-

ki;

kvekan

kvisindp kuirejo; kvisindpacif kuirejestro;

kUpd-

kupedot

agio;

kvislnon

(f

risto;

rimarkindeco;

observado;

(F

kvisin

cinika.

kiipddik hmarkinda; kiipal atento; lik

kiinik

kuhn)

(icynicus) cinikismo;

kvakerismo;

kvillil aglido.

kvip

kiinid

estingi.

kero.

ciklopo.

kvileg

(G

kvotdd pasamento.

ekvatora.

klimon" svarmi. kiln

kvako; kvogdn"

quench) estingo; kvdnikdn° esting-

(A

kvdndn

kvek

kiik i3= kuk. (Gr KijKXcoili)

ranbleko;

kvdr (Lquercus) glano; kvdrep kverko. kveator (L aequator) ekvatoro; kveotorik

da; kiiirod ledao.

kUklop

KBaKaTb)

(R

kVOt

kukumo; kUgil kukumeto.

cuisse)

kva-

radiko;

ranbleki, kvaki.

kvan

potenco.

(G Gurke)

kvadaradig kvadrata

kvadik kvadrata; kvado kvadrate.

(rilativo).

Kvavo^) ciano; kuanid cianido.

(Gr

(F

cypressus) cipreso.

kvaaduk (L aquae ductus) akvedukto. kvad (L quadratus) kvadrato; kvadamet

kovejo.

kiian

(L

kvcjtk;) kistO.

(Gr

kvit

ekvidi.

50

(GQuitte) cidonio;

kvitep cidoniarbo.


L I

dektria litero de

nonco:

Iq-

prefikso:

-la

partikulo:

laobat

deildgdn

aiabastro.

laQUn

havo; toban havanto; lobed

labiilon okupi

laban

(lokon);

...n;

dalabon posed!

;

proprietao,

senigi iun de (L

na; laidUpo eterne.

laig

bosi

ladof

koreco;

ladofik

(F

adresse) adreso;

ladeton

ladvdrb

lak

ladetdb adresito;

adverblum) adverbo;

lodvdrbik

lalgebrad adjectivum)

(l

adjektivo;

lael

ladyekik

laf

laliad ron"

duono; lafadup duonhoro; lafik

(A half)

(L

alfabeto;

(Pe

(a

aigebro; lalgebradik

alojo.

alllgator)

allgatori

Laljerdn

alphabetum)

lalegorik

(paroli, la

aligatoro;

laligato-

en volapukista medio, nalingvo

de nur parto de

la

eestantoj).

lafababuk

lalkim miisto.

o^i-JI^I afganestSn) Afgani-

5

(f

Aigerie)

Aierio;

Laljerdnan

aleriano.

alfabetumo; nenlafaban senalfabetulo.

LafgOniStdn

(F alllage)

cian lingvon, kiu estas

lafUd

duontono.

lafab

(g Algebra)

laligator

aleo.

duona; lafo duone; laf on duonigi;

alegorlo;

algebra,

(G Latte) lato. (F allee)

aXXTr/opCa)

(Gr

alegoria.

adjektiva.

laed

albano.

lalegor

adverba.

ladyek

lainagik lanhava; lained

lago; lulak lageto.

(L lacus)

nan

adresi. (L

lano;

laine)

laki.

Lalaskdn (a Alaska) Alasko. Lalbandn (G Albanlen) Albanio; Lalband-

kora;

laddf(ik)o kore.

ladet

(F

laigdn

flanelo; lainik lana.

koro; laddl koro, sentemo; la-

kora;

lako;

(G Lack)

lain

io.

album) albumo.

(A heart)

dik

eke

dareco, plueco.

konstanteco; laidik konstanta,

del)

(Gr

konstante; laidup eterneco; laidupik eter-

kelabdn kunhavi;

nelabukon

malhavl;

langouste) palinuro.

dara; laidio por dam; laido dare; laiddn° dari; laidulik konstanta; laiduliko

lenlabon surhavi; nelab malhavo, manko;

nelabon

(F

(Gr deC) prefikso:

laid

dalab posedo; da-

dalabot

posedanto;

lai-

laguna) laguno.

(It

lagUSt

labot valor-

papero; labon havi; labu kun, havante

lad

alpendigi;

asthma) astmo.

(l

labialik avida; labik hava;

labun

lenldgdn

penduml;

seldg elpendigo.

ekposedo; labem havao; labial avideco;

bieno;

Lafganlstdnan afgano.

laQ (G hangen, hangen) pendado; lagot pendao; lagon pendi; lenlagon alpendi; lag pendigo; Idgot pendigao; lagon pendigi;

modo.

dubitativa

haben)

(G

stano, Afganio;

volapuka alfabeto; pro-

suprenmovo.

(L alabaster)

laamat lab

la

flj.

1

(l

alcWmia) alemio;

lalkiman ale-


lalkohol

alkoholo;

Aikohoi)

(G

Larabdn

alkoholismo.

lolkOV

(F

lalp

aipe) alpo;

(F

(It

alto)

lolumin

Laipabelem

lolpik alpa;

lar

lam (F lamad (h llama) IJamo. Lamer ikdn (a America)

largent

usono; Lamerikd-

lamiral admi-

largonin

(l

(l larlx) lariko.

larin

(L larynx)

larsenin

lompor

lortig

(F

empereur) impehestro;

lampUr Ian (L nan

(Gr

lampor-

XajxnupCg) lamplro.

anlma) animo; lanal alta spirito;

lanav

spirito;

la-

psikologio; landl entu-

ziasmo; lanik anima; lanim spiritualismo;

lanon

landf nematerieco;

nan demono;

si lanal

arjeco; lariyan arjo.

(l

Armenia) Armenio;

Larme-

niydnan armeno, larmeniydnik armena.

jilampor imperiestrino.

imperio;

lar-

(eiemen-

laringo.

Larmeniydn

ammonlacum) amoniako.

lamonium (G Ammonium) amonio. lampod (Gr Xajxjidg) lampo. an

(metalo);

argono.

(A argon)

larig

lariy (Sk^arya)

ralo.

lamoniak

arento

largentdn arenti.

to);

admiraleco;

amlral)

alarmi.

Argentina) Argentine,

(H

argentum)

(L

laramdn

vasto; lordik vasta.

gentik arenta; largentin argento

nan usonano. (f

(Falarme) alarmo;

(A large)

LarQdntdn

Aluminium) aluminio.

lame) klingo, lameno.

lamir

am

lard

aldo; laltan aldisto.

(g

Larabdnan

Arabic;

arab)

(Ar

arabo; larabot arabesko.

alcove) alkovo.

Alpoj, Alp-Montaro.

lalt

tiaro.

lalkoholidl

inspiri;

ml la-

efanelo; silanan

(L

arsenicum) arseniko.

(GArtikel) artlkolo (gramatlka).

lartiig

(lartlculus) gazetartikolo.

larvat

(L larva)

lasdr

larvo.

(L lacerta)

Lasdrbdcdn

lacerto.

(r

AsepeataaH) Azerbajano.

lasbed

(Gr ao-eeo-xo?)

laseod

(l

laser

asbesto.

alcedo) alciono.

(a laser) lasero.

anelo.

Lanomdn

(F

Landordn

lasig

Annam) Anamo. Andorra)

(h

Andoro; Landord-

nan andorano.

LongOldn

(P

Angola) Angolo.

(L

lasigon

asigni.

asylum) azileco; lasilop azilo.

Lasirdn

(L

lasiv

lascivus)

(L

Assyria) Asirio.

voiupto;

lasividl volupt-

amo; lasivik volupta.

lantdr

(F

lanteme) lanterno.

lanten

(L

antenna) anteno.

lantiy

lasil

(Lasslgnare) asigno;

lastin

(Felastique) eiasteco; lastinik elasta.

lastrolog (F lentllle)

lento,

lanud (l ainus) aino. laodd (L aloe) aloo. laod (A loud) lauteco;

(Gr

ao-xpoXovia) astrologio;

las-

trologan astrologo.

lasUr

(R

yiasypb)

lazurtono; lasUrablov

la-

zuro; lasUrabldvik lazura.

laodik iata; laodiko

Lasiiriydn

(L

Assyria) Asirio.

laute.

lat

laopek (L alopecurus) alopekuro. laotrop (G Allotropie) aiotroplo. laot

(L alosa)

lapak

alozo.

(H alpaca)

Lapon

alpako.

(Svlapp) lapono;

Lapdn

(Fappel) apelacio; lapeldn** apelacii.

lar

are) aro;

(F

malfruo; latan postveninto; lapli

malfrua; lato mal-

frue; latdn" malfrui.

latar

(laltar) altaro;

latin

(L latinus) latino;

Laponio.

lapel

(A late)

tik malfrua; latikum

lelatar efaltaro.

latinan

latinisto;

la-

tinik latina; latino latine.

Latlantean d

Atlanticus)

lantdn Atlantido.

tumlar hektaro; zimlar cen-

52

Atlantiko;

Lat-


lot let (Lathleta) atietismo; lotletan atleto.

dapoldan endarmo; Idned

lot tig

pejzao;

laktuko.

(L lactuca)

Latviydn

latvietis)

(nig

Idrn (lenad)

latvo.

laud

Idrndn

lauk

(G

laun

(G Alaun)

(a

nildn

en-

leam) lernado, Idrnan lern-

lernl

;

Idrnod

lernemo;

IdrnidI

anto;

alado.

alauda)

(L

tereno; Idnod

atoktono;

Idnan

lando.

Latviydnon

Latvio;

it

Idrndp

leciono;

lernejo.

Lauge) lesivo.

Ids

ldsikdn° maipliii.

(A less) maipli;

aluno.

Idset

LaUStroldn

Astralio

Australia)

(a

maikontentigo; Idseton mal-

leser)

(f

(tato);

kontentigi.

Laustralanan astraiiano. lout (F auteur) verkado; lautan verkisto, atoro; lautot verko; lautdn verki.

Idstrag Idt

estragon) drakunkolo.

(F

lasteco; Idtik lasta; Idtiko iaste;

(G letzt)

Idtikiino

lav

laver)

(F

lavado;

lovacin

foldtik

antalasta;

Athiopien) Etiopio;

Ldtiopdn-

Iaste;

plej

lavmaino; foldtiko antalaste.

lavastitod

lavdn

lavar

lavi;

lavbutiko;

lavdp

lavlan

avams) avareco;

(l

lavmasino;

lavejo.

lovoran avarulo;

Idt en (F laiton) Ldtiopdn (g

an

lavarik avara.

lavat

lavog

IdV

lava) lafo.

(It

avocat)

(F

advokateco; lavogan advo-

vokato.

layet layUt

Adjutant) adjutanteco;

(G

layutan ad-

(Gr

Id

les)

cxCaXea) azaleo.

e,

apud; Idod aldono,

epiteto,

atributo; Idukot aldonao; Idlikdn aldoni.

Idb

(F les)

prefikso

Idd

(F

esti

neldb

leg

felia; leldb feliego;

legerete) frivoleco;

(A lady)

(F

Idcerik

Leldd

pli

grava.

lasi.

learafluk

olivo;

ledktro-

elektrono;

punto.

(A lace)

elephas) elef anto.

(l

(G Hefe, F levain)

(Llegitimus)

gisto,

feo.

autenteco; legik aCitenta.

(L legatio)

legacio; lelegdt

(Lleglo) leglo; egal)

(F

ambasado;

legionan

legiano.

egaleco; leigafom unuformeco;

leigavet

tubero; Idfabrasid brasik-

ekvllibro;

leigdt

ekvivalenteco;

leiged uniformo; leigik egala, ekvivalenta; leigo

tiel

same; leigod komparo; leigodon

ko/td kompari kun; leigon° egale

al;

egali;

leigii

leigupo samtempe; neleigik mal-

egala. (F

lecher) lekado;

Idkdn

leki.

leit (L lector)

(G leicht)

lejon

Land)

(F

lekldr

(F ail) ajlo.

(G

malpezeco; leitik malpeza.

lektoreco; Idktoran lekto-

ro.

Idn

granda,

leaddn^

leig

13=- lag.

Idktor Idl

pli

olivarbo;

legion

Ldgliptdn (g Agypten) Egiptio; Ldguptdnan egipto; Idgliptdnik egipta. Idk

eks-.

lelegdtan ambasadoro.

rapo; Idfik tubera.

Idg

:

bona,

lasado;

eXaCa)

(Gr

legdt frivola.

sinjorino; IddUl fraiino;

rave) rapo,

led

Idbik felia; Idbo felie;

Nia-Sinjorino.

Idf

io pli

:

ledktron (a electron) nav elektroniko.

lef

malfelio; neldbik maifelia.

Idcer

(A let)

leef ad

e-.

:

(Vp lab) felio;

Idbdn"

prefikso

lear

jutanto.

Id-

prefikso

(F ex-)

learaleiil oiivoleo.

lazal (f

lejo (rumana monunito).

(nig lei)

lead

layette) tirkesto.

(f

etiopo.

IdXle-

latuno.

iando;

Idnan landano; Idndd

lektin trizi;

kamparo; Idnddadom aleto, dao; Idnd-

legon) doktrino.

(f

eclalr)

(a

elektro;

lektinidon elek-

lektinik elektra.

Lekvadordn i3

fulmo; lekldrdn* fulmi.

electrio

(H

Ecuador) Ekvadoro.


lei (Llilium)

lem

lemUkon

len

(Ar^^i

leod

e-,

leodiikon

eo; leogon

leopor lep

(A ape) simio;

leprad

lieg

ei.

(l lepra)

liegukdn

Lestiydn

lepradan

(a Eskimo)

(nig

lil.

lien

Linie)

Lestiydnan

niilet enlasado;

es-

lienet

lasi;

letetilen lelil

huiie) oleo,

(F

miri; leuldn

lev

liev

leUlam oleado; leUleddn

lif

olei, lubriki.

revolucio;

revolutio)

leVOZim

lidg

(L ilex) ilekso.

lidn

(GLinie) verso, verslinio;

levolutan

(l

ligum lidnem

strofo;

likit

(F

likor dimlidt

libereco;

millidt

likvir

zimlidt cent-

zao.

decilitro;

mililitro;

libik

libera;

libikdn°

libocddetdn absolvi; libd! libdn® esti

libukdn

Libondn

lif

Up

viv-

liftisto.

(L

(G Liechtenstein)

Litentejno.

ligumaplan

legumeno;

legumen)

liquider) likvidado;

libera;

libu

liber-

libere

Uban) Ubano.

llkitdn

likvidi.

(G Likor) likvoro. (L glycyrrhlza)

glicihzo; likvirod gliciri-

orelo; lilaflomat otito; lilam

ad-

ado; lilamasien adsenso; lillflap vangofrapo;

de;

lildf

vigleco;

lildn

askulti; lelildn percepti;

liberigi. (F

liftan

nchen) iikeno.

lil (A ear)

econ!;

lifatim viv-

lifon vivanto;

legumenaco.

mimlidt

liber)

lifto;

lift)

LigtdnStdn

liano.

litro;

litre)

liberii;

vivo;

lifayel vivjaro; lifdddn travivi; li-

ilitro.

(L

Li-

leporo; llevUI leporido; jiliev

lievre)

(A life)

lift (A

versfari.

kilolitro;

lib

Lletuvdn

litovo.

fik viva; lifd! vivu!; lifdn" vivi;

demando (u).

(F liane)

(F

litova lingvo;

Lietuvdnan

(F

ligen

(R-;iM) partikuio:

lion

lidt

lienet ik fre-

dauro.

(L

lidndn

heksagono.

frenezeco; lleneton frenez-

(nig lietuvis)

daro;

revoluciulo.

-Ii (li-)

aliene)

leporine.

stotinko.

leVOlut

dlsllenukdn

linia;

lienet andp frenezuiejo;

lietUV

(kemia).

levo (bulgara monunito);

yiee)

(nig

ri-

ria;

freneza.

seletdn pre-

Acetylen) acetileno.

(G

llenik

linio;

mdUien

(f

tovio;

etero

esti

neza; lienet ikdn° frenezii; lienetdn® esti

terlasi. (L aether)

liegdn°

kilUenav trigonometrio; luUlen pen-

tagono;

nelet malhelpo; neletian obstaklo; nele-

leter

(G

ulo;

tdn malhelpi;

riii;

leprulo.

lasado; letdb allasito; letdn

(A let)

rleco; llegik ria; liegikan

substreki; follien kvarlatero; klllien trian-

tono.

let

kompa-

riigi.

liel c3=

eskimo, inuito.

Eesto Estonio,

kompato;

ko kompati kun.

liegikdn°

gulo;

LSkioman

agrenii

demii

kelied

(konstelacio).

lepik simia.

lepro;

riche)

(F

ulo;

leopardus) leopardo.

(L

agreni;

liediikdn

ta; kelleddn''

Leono

liedik malfelia; lie-

keliedijoniil kondolenco; keliedik

en ordo;

leonotoar marleono;

leono;

leonis)

(L

leoniil ieonido; Sileon

lidul kanteto.

lidll,

bedarinde!; lieddn°

pro; esti

deveno.

agreno;

Leid)

(G

dd!

ordigi, organizi.

(Lecho)

leon

lied

sur-.

leodon°

ordo) ordo;

ubena) uberio.

(a

origine) origino,

(F

lid (GLied) kanto;

lenUkdn surmeti.

lenso.

(F lentllle)

(L

licin

emlreco; lemiron emiro. sur;

(F libellule) libelo.

Liberiydn

lemon®

kripla;

paraiizi.

(G an) prefikso: a!-,

lentui

leOQ

e,

apud,

(G an)

len-

amir)

libelul

lilifloro.

lemik

paralizo;

esti kripla;

lemir

leloflor

lilio;

(A lame)

audi;

dalildn

lielon* adi (+

inflnitivo).

lim 54

(A

limb)

membro; limom

artikeco;

li-


man membro,

ano; timdd enero; limed

korpomembro; limlk

artika; limon**

bri.

(A

(F

limun

limosna) almozo;

(H

Mmonade) limonado.

Linddnan

hinderopa;

lindif

indigo;

indigo)

(h

Okcidentaj

(f

Lindiyandn

Indioj.

Lindonesiydn lineg

indiano,

itaiia) itaiio;

lit

in

liv

(F lithiase) litiazo.

(A lithium) litio. (Lliturgia) liturglo; liturik liturgia.

(Vp lien) streko; liuniil

vdt sendependeco;

lintelek

livup

linul

(Liinum) lino;

No? (R-71M) UO-? (R lio! liol

linoleo.

livred

prefikso: kiel?;

-yiM)

om

Unumaleiil

lo

liomddotik?

(F lieue)

leliva-

la

fra-

Elaetinto.

nvree) livreo.

(L oasis)

loot

loyer) luo;

(F

luanto;

loatdn

letenanteco; Hot an lete-

lob

nanto.

(G

oazo.

loatamon

luprezo; loatan

loatatood taksio; loato luprene; lui.

Lob)

lado; lobab

lobam

ladinda; lip

liberigi;

rilate al, pro.

loQsid

lego, mejio.

lieutenant)

(F

(?)

libereco;

framasoneco; lelivamasonan

(F

e,

lived for-

livukdn

ki-

da?; Uosotik? kia?

(R-yiM) kiel!

Hot

leliv

masono; LelivUkal

kiel?

loza;

livik

est! loza;

libertempo;

mason

Linoleum) linoleumo.

(G

linum

permeso; livdn"

interjection) interjekcio.

komo.

lozeco; livdl spirita libereco; li-

(F libre)

Lingldn (Nelij) (a England) Anglio; Lingldnan anglo; lingldnik angla. (F

literal av

llteraturo;

lltteratura)

(l

Litaliydnan

itala.

beletristiko; literal avan literaturisto.

liun

langue) lango.

(Tdl) at

litaliydnik

italo;

litur

(a Indonesia) Indonezio.

lumigi;

(Llitanla) litanio.

litiad Indian)

(a

litukam lumigo; litUkon

duonlumo.

litaen

lindigotakoUk

indigokolora.

Lindiyan

litav optiko; litem lumilaro; li-

liter at

indiferenta.

lindigot

lumo; litam lumado; lltastra-

brill;

lulit

Indlferenteco; lindifik

indifference)

(F

Licht)

Lltaliydn

Hinda Oceano.

(insuio);

(G

ton"* lumi;

Unddno-yuropik Lindean hindo;

(g indien) Hindio;

Lisladedn Islando islanda lingvo.

tik luma; litikon*' lumii; Util lumeto; li-

li-

ringofingro.

Linddn

al.

praislanda lingvo; Lisladdn

Idn*

lit

linafomik ringoforma;

ringo;

(G Ring)

ndr

(tato);

lisladednapuk

lemur) lemuro.

(L

(nig Island)

Islando

limunan almoz-

donanto; limunon almozdoni.

limur

kandidatio; lisitan kandidato;

list)

lisitdn kandidatii

lislod

Umonad

lin

lisit

mem-

laCidindeco;

lobabik

laudado; loban ladanto;

(A lip) lipo.

lobik ladanta; lobdn ladi; lobul aprobo;

lirad

liro

iira)

(it

(itaia

monunito);

Uradazim

lobulon

centezimo.

Lirakdn

(Ar

^i^

'iraq)

Irako;

Lirakdnan

ira-

lobed

kano.

(PeoU'^ran) Irano; Lirdnan iranano.

lirey

Or

eme) iriandgaela

Irlando (tato);

Used Usip

ladego;

lelobdn

(L

oboedire)

obeo; lobedidl obeemo;

lobedik obeema; lobedon obei; nelobed

Lirdn

lirid

lelob

aprobi;

ladegi; lelobul akiamo; lelobiildn akiami.

Lireyedn

lingvo;

Lireydn

Irlando (insuio).

malobeo; nelobeddn malobei.

lod (A spad

(L iris/lrldls) irido.

(A

list)

listo;

(L ellipsis)

lisedon

load)

portaton);

portanton);

listlgi.

lasto.

elipso; lisipik elipsa.

55

aro;

holdo;

lodot

lodan aranto; loda-

aro;

loddn

lodop arloko; beloddn delod

ari ari

malaro; milodot

(la

(la

ba-


loeg cs^

loen

(G

leihen)

lonem learo; lonidisin leoprojekto; lonik lalea; lono lalee; londf valideco;

deprunto; leonon deprunt-

mapadl rosti,

lof

fritpato;

loetamit rostao; loe-

ovo,

loetot rostajo; loetdn

fritita

lop lor

propono, oferto; lofan ofertanproponajo;

oferto,

lofon pro-

lofUdao

oriento;

lando;

orienta

el

lofudik

oriento;

lofudu

lord

logom

palpebro;

vidado;

logamo

lot

lavide;

laCirbero;

lora-

logeddn

lu

logedam

rigardi

al;

kiel;

(F loriot)

hte)

(F

oriolo.

gastio;

lot an

loted

gasto;

gastigemo;

lotididl

lotiddn

lotidopan hotel-

lotidop hotelo;

gastigi;

rigar-

estro; lot6n° gasti.

logisonan

lot at

logod vjzao; logodajdst mieno;

logoddn*" ds aspekti

Loreno; Lordnon loren-

Lorraine)

(f

gastloo;

logdd videbleco, logodik videbla, logdm vidorgano; loged rigardo;

dado;

laro; lorobdl

(A lord) lordo.

loriOt

Auge) okulo; logobob brovo; logoUp

okulisto;

(L laurus)

ano.

orienta;

lofudo oriente;

lofudio orienten;

(G

lopokonitan operkant-

lopop operejo; lopUl opereto.

Lor an

oriente de.

log

fiksi.

melolonto.

kroni per laroj.

Ost)

(G

lofuddn

decidi;

bled larfolio; loreddb lareato; loredon

poni, oferti.

lofiid

(Gr [XTiXoXoveri)

opera) opero;

(It

isto;

lofot

to;

lontad

friti.

offre)

(F

grava;

plej

lonofik valida; londn

loetom rostado; loeta-

rosto;

(F roti)

tanog

londddn

do;

anto; loenon de deprunti de.

loet

londdik

log.

lotte) lojto.

(F

lot or

lotteria)

(It

loterozdt loteria

loterio;

logot aspekto; bileto.

logoton" aspekti; logof vidindeco; logdfik logof ot

vidinda;

logon

vidi;

vidindao;

logdm

lOUl

ballogan unuokululo; Buologol

dalogdn

inspekti;

orthographe) ortografio.

lOUn

(Lulna) ulno.

dulogamo-

love

(A over) trans;

vegolon"

vik travidebia; lelogdn konsideri; lUlogan spektanto;

(f

(A awl) aleno.

dalogal

Providenco; biiologdn antavidi; inspektoro;

lotograf

celilo;

love,

loveddik

loveikdn"

transitiva; lotransiri

veddik

ged aspekto; lUlogdn rigardi, spekti; palogdn® vidii; zllogam irkarigardo; zllogdn irkarigardi; loegdn* vidi (+ infini-

lovelOXal

(L oxalis)

tlvo).

lOXid

(F

oxyde) oksido; loxidik oksida.

loxin

(F

oxygene) oksigeno.

logorit loin

(A loin)

lojod lok

loganthme) iogaritmo.

(f

(It

lumbo.

spegulo;

lo!

lokam respegulio;

lo-

lom

home) hejmo; lomapuk hejmlingvo;

octopus) polpo.

lo-

lod

lomdn patrujo; lomdndl patriotism©; lomik hejma; lomio hejmen; lomo hejme; lomdf hejmeco; lomofocem vivoambro; lomdfik hejmeca; lomU en la hejmo de; suslomdnal ovinismo. (F

loi)

leo; lonom fiksado; londd

trans-.

ozone) ozono.

rekte!;

loam

starado;

Iddd levio;

rektii.

(L

Ion

(?)

(F

:

okzalo.

Iddddn'' levii, ekstari; Idik rekta; loikdn"

kdn° respegulii.

loktop (A

netransitiva.

(A over) prefikso

lozon

loggia) loio.

(A look)

trans;

lovemelik transmara; loveo transe; nelo-

luloganef spektantaro; lulo-

prefikso (F

:

loger)

rekte-.

loo; lodon ioanto; Iddateod

apartamento;

Idddd enloigo; Iddik lo-

anta; Iddov loebleco;

ldddn° loi; Idddp

loloko; Iddiikon loigi; belddan loanto;

belddon enioi. lof

deci-

56

(A love)

rato;

amo; lofan amanto; Idfdb favo-

Idfdd

flirto;

Idfdddn

flirti;

Idfdl


hobio;

doleco, armo; lofik kara,

lofid

aminda;

ato;

Idfil

ati;

lofllon

Lukraydn

Idfdf

non

amindeco; lofofik aminda; Idfbn ami; Idfu

amo

pro

( 5 m)

lul

IdfUl kareso; Idfuldn karesi;

ai;

no;

kvina;

miinta; leldf ddikdn° dd enamii

kvinfoje;

al;

leld-

log

(A leg) kruro,

lok

(A lock)

lol

(Gr

kvin; llllom kvinobligo; lulot kvi-

lulido kvine;

stativo.

tuta; Idliko tute; Idlim radikalismo;

Idlik

Idio

lul-

(£m

lum

(L

lun (loned) lunik

longa;

longa

Je;

element) elemento (kemia).

Ion (A own) propreco; Idnanem propra nomo; Idned konformeco; Idnedik deca, taIdnedukdn

tagi;

Idneddn**

Idnik propra; Idno propre.

de;

suldplkam

Luron

lOV

(g

Ostemeich) Astrio;

lurdUV

Idvoo de malalte;

lut

Idvo mal-

prefikso: io

yseeKucraH) Uzbekio;

(r

Lurugu-

Lusbekd-

lutem atmosfero; lutik

ae-

lutdn aerumi.

fiiandro;

(L lutra) lutro.

lutdr

bona, malpli granda,

aero;

lutofod

lutar

leucisko.

malpli

Uruguay) Urugvajo;

(h

Urugvajano.

(G Luft)

alte. (L leuciscus)

urdua lingvo.

90ji Urdu)

non uzbeko.

ra;

lu-

Uranus) Urano. (A uranium) uranio.

(nig

ydnon

Ldsterdn-

Idvio malalten;

md

luniip

jllupanoron

bordelo;

lupanaD

(f

Lusbekdn

(A low) malalta situo;

Idvik malalta;

de;

sun-

austro, Astriano.

lOZit

(i

luranin

levio.

an

kun longeco

neluniip nelge.

Luruguydn

Losterdn

longitudo;

lunotik

longeco;

putino.

Idpo

SOlo

lunot

lunofomlk ionglunet

lupo; lupul lupido; jilup lupino.

(L lupus)

lupanar

supre; Idpid! supren!; Idpot supro; IdpU

supre

svelteco;

lunotli

longigi; bli

lup

lop (A up) supra situo; Idpan superulo; Idp00 de supre; Idpdn supra lando; Idpik su-

super,

luned

longa tempo; lunupo longtempe; lunukdn

adapti;

pra; ldpikdn° suprenih; Idpio supren;

long) longo;

(F

kompleta; Idldf ukdn kompletigi.

ga;

kvin-

prefikso: penta-.

forma;

(F

kvinobligi;

lulum

ulmus) ulmo.

entute; Idiot tuto; Idldf pieneco; Idldfik

lomin

luldn

kvina tono;

luliif

lulid

luino

teto.

seruro; Idkel, Idkan seruristo.

oXog) tuto, tutao; Idlet ciklo;

kvinobia;

lullk

kvinoblo;

lulot

lulud kvinto;

gambo; Idgdd

luldeg kvindek;

kvinono;

luldll

buldf prefero; leldf amoro; leldfddik ena-

fik amata; leldf dn amori.

Lukroyd-

Ukrainio;

yKpa^Ha)

(r

ukraino.

(G

Luther) luteranismo;

lutdron

luter-

ano; lutdrim luteranismo. malpli grava.

lu-

prefikso:

ludg lueg

(L ulex)

(G

parenceco

el

lUUk

dua edzio (duon-).

(L ulcus)

ulcero.

LUXdmburgdn

(G

Luxemburg) Luksemburgo.

ulekso.

Lunge) puimo;

luegomoldd pulmo-

luy

(Nd loeien)

bovbleko,

muo;

luydn" bov-

mui.

bleki,

malsano.

lug

mensogo; lugon mensogulo;

Luge)

(G

lu

lugdl mensogemo; lugik mensoga; lugdn

luib

luim

(F

rekti; (F

Ouganda) Ugando.

roue) rado; niluiborif (F

humide)

luimikdn"

ai

pnematiko.

malseko; luimlk malseka;

malsekii;

luimdf esti

IUikdn° lU

luoddl

lUodU direkte

lUd! ek

al!;

sin turni

konsilado;

luukdn

al;

al;

luoddn°

luodukdn

di-

aldoni; telluodik

dudirekta.

lU-

prefikso: al-.

lli- prefikso:

parenceco

el

edzio

(bo-),

malsekeco; llid

luimdflk malseka; luimdn"

(kun atingo);

direktii;

mensogi; belugdn mensogi.

Lugandaydn

(?)

luod direkto;

(F

malseka. lukti.

57

lutte)

luktado; lUdon luktisto; luddn"


liig

lUgodramat

lugubre) funebro;

(F

dio;

trage-

LUgaf ridel Sankta Vendredo; lUgik

funebra;

lugod

belUgdri funebri

funebro;

lugon" funebri;

tento; lUkik spiona;

lUkdd

lukdn spioni; lukdp

(GrXiJKEiov) liceo;

lUkionan

(f

lUnk

(L lynx) linko.

liir (L lyra)

liro.

llit (F luth) liuto.

liceano.

(G Eule) strigo.

llirndt

lympha) limfo.

nazumo. llikan spiono;

kaobservejo; deliik kaobservo.

lukion

(L

Iun (F lunettes) okulvitroj; lunov optiko; lunavan optikisto, lundt okulvitroj; luniil

(iun).

liik (A look) spionado;

lul

lUmf

lUv

(A leave) forlaso;

Liibdn

allumette) alumeto.

lUXUod

Filippus

(a

Johann KRUgER

(1911-1992)

58

forlasi.

Ubya) Libio.

(F

sesa ifalo de Volapuko

lUvdn

luxueux) lukso;

luxUddik

luksa.


M m

dekkvara

de

litero

la

ma

al;

maci konforme

al

simetriao;

tio

karikaturo.

ke.

maolQ^'^ moariil

moat

mob ra;

(L

amalgama) amalgamo.

marmorado; mabik marmo-

magif magit an

maboin marmoro. (Hg magyar)

hungara lingvo;

Mocor-

(a

maora modo; macorik

major)

maora. maturus) matureco;

(L

madon°

esti

matura,

(tato);

maed maf

(f

Madagascar)

nemad

mafan

mezuristo;

Malagasio

Malagasio

mezure

(insuio).

(l

mafdd mezuro,

(l

mai-

(L

maif

(L

mail malt

maj

prezento, figurado;

magodisumoddm magnetoskopo; magodik ilustrita; mogodatanil

vidbendo;

mahu-

malfermo; maifik mal-

maifikdn°

maif on**

(F

malfermii; esti

!

maille)

mais) maizo.

(F

marche) antauen

(G

maket

marko

Mark)

mai-

malfermi.

!

maru

!

(germana monunito);

mo-

pfenigo.

(a

(Sb

(F

MaKe^oHMja) Makedonio.

market)

maketapiad

makrol

maifod

malfermlta;

mao.

(H

Makedondn image)

mahagonligno;

mahonia)

manlfestus)

kazim

mafibik amfi-

magan skulptisto; magav skuiptarto; magdd impreso; magdl fantazio; magdlanem psedonimo; magdiod fantasmo; maged fenomeno; magik bilda; magod biido; (f

ma-

magnetite,

fukam malfermado; maifukdn

mak

amphibion) amfibio;

magiisto;

manlfestus) prefikso: malfermado.

aperturo;

grado;

de;

bia.

mag

magnetoin

mahun

mezurado;

f ik troiga.

mafib

magivan

magia) magio;

fermita;

mafam

magit-

nabim mahagono.

mafot mezuritao; mafov mezureblo; mafovik mezurebia; maf dm mezurilo; maf on mezuri; plumamafddii

magistratus) magistrateco;

(l

magistrate,

gneta;

amidon) amelo.

mezuro;

en-

magifik belega.

magnesin a magnesium) magnezio. magnet (L magnes) magneto; magnet ik

madik matura;

adoleski;

Madagaskaredn Masse)

(G

(F

magadon

magivik magia.

nematureco; nemadik nematura.

Madagaskardn

magazeno;

magnifique) belego;

(f

magiv a

dn (Nugdn) Hungario; Macaran hungaro.

macor

magasin)

(f

magazenigi.

masto.

marbre)

(F

magad

(Lamaryllis) amarilido.

(G Mast)

macar

mad

ilustri;

prezenti;

figuri,

la, konforme

(?)

magot statuo; magdn magul figurado; gemag gemagdf simetrio; mimogod

magoddn

volapuka alfabeto;

prononco: fmj.

bazaro,

foiro,

merkato;

bazarplaco.

maquereau) skombro.

makron Ot maccherone) makarono. mai (F marque) signo; malam

signalado;

malan signalisto; malat kemia signo; moled markado; maleddn marki; molet 59


malik karakteriza; malod adjekmaldn signi; malul interpunkcia signo; malulam interpunkcio; bUmal, fomal a-

morket

signalo; to;

marquis)

(f

market an

markizeco;

markizo.

mormot (l marmota) marmoto. morn mame) marno. Morokdn Maroo Maroko, Marokdnan

guro, antasigno.

(f

molar (Lmalarla) malario. Molavdn (a Malawi) Malavlo. malcid

maiadie) malsano;

(f

molddandp

sanulo;

(f

marokano.

maladan malmaidda-

moroken

hospitalo;

nivabed

ambulanco;

malddik

malsana;

malddil

malsaneto;

maldddn''

malsani;

mort

(F

maroquin) marokeno.

marte) mustelo.

(F

mortlir

martUran

martyrium) martireco;

(l

martir(in)o.

nnatddikdn째 maisanii;

malddiikdn mal-

mOSOd mansarde) mansardo. Maldydn mOSOpen massepain) marcipano. (F

sanigi.

moldy

Malay)

(A

malaja

(f

lingvo;

mOSOt (L massa) maso, amaso. mOSCid (Ar jcjJli. masid) moskeo. mOSet (F massage) masao; moseton

Malezio.

moledit a

maiedicere) maibeno;

maleditdn

malbeni.

molek

marche)

(F

mosif

malekiim marmuziko.

Moliydn (F MalO Mallo. molt (A malt) malto. Molt on (A Malta) Malto Malto

moskor

Maltedn

(tato);

moson most

monik vira, maskula; mandf vireco; moniil jun-

vireto;

roli

mondoron

mandann) mandareno.

(G

est!

mastro;

manoeuvre)

maniulo.

manovro; manovon**

(in)o;

margahno.

mated edzia

festo;

dlvorci;

matov

manonnette) marioneto.

edz-

matedatdv

edzieblo;

misedzio.

motemot

(g

Mathematik) matematiko;

tematik matematika. (F

mas-

matdn째 esti edz(in)o; matUkdn edz(in)igi; himatan edzo; jimatan edzino; mimat

mararmeo.

margarine)

masturbo;

(GMastlx) mastiko.

matiteildn

maralo.

(F

masturber)

edzia vojao; matik (ge)edza; matikdn째 ko edz(in)ii kun; matirajan fianeco; motirajanan fian(in)o; matiteil divorco;

(F

marine)

(f

mOSUr (F mazurka) mazurko. mot (L matrimonium) edzio; matan

(F

morQOrin moriondt

mastreco; mast an mastro,

mostanef mastraro; mastUkdn oki do mastre kontra; bemastdn mastri,

mOStig

Mappe) teko.

(F

masonan

masoni.

turbatdn masturbi.

mordd marals) maro. Mord (LMars) Marso; Mardan marsano. mored marechal) maraleco; moredal moren

masonado;

majstro;

mOSturbot

manovri.

mop

maskaran

regi.

(a

monQOnin (cMangan) mangano. monid (l mama) manio; manidon (F

masko;

manao.

mondolin Ot mandoHna) mandolino. mandril (Amandnll) mandrilo.

monOV

maskagumod

maski.

masondn

(A master)

patrono,

ulo.

(Hb in man)

magon)

(F

mastdn째

monod

maskardn

masonisto;

Mann) viro;

manil

maado;

mascara)

(h

maskulo;

mammuthus) mamuto.

(L

macher)

(F

magumo; maskon mad.

(Lmalva) malvo.

momut mon (G

massif) masivo.

(F

mask

(insulo).

molUV

masa-

i-

maro; molekdn" mari;

motor

60

(L

materia) materialo.

ma-


mdplot mdplid

motiol (Lmatthiola) levkojo. mat rod (g Matratze) matraco. motrid (f matnce) matrico. matrik (l matricula) matrikulo; motrikon

emplatre) piastre,

(F

impudens)

(L

mdr

matrikuli.

(F

maXUm

a maximum) maksimumo.

amulette) amuleto.

(L maxilla)

majesta;

MdSiOt mdspil

makzelo.

majesteco;

majestas)

(l

Mayed

mdt

mayedik

fabellando;

tegi.

marque) slgno, marko;

(F

mdkik

mdkun mdl

(J

(Gr pLTjKCV)

A

mu?) ses;

mdldeg

seso;

mdkon

markita;

sesfoje;

mdlot

mdlUm sesteto. mdl- (J A mu?) prefikso:

man

(a Manx)

mdned

(G

mdniot cii;

manksa

Mdnedn

lingvano;

mdkam

mar-

marki, sign!,

sesobligo;

mdldil

me

mdlat

don"

mdlon

mod

(?)

mdnan

manks-

(L

medio)

menstruo;

mansa-

mdnsidik

mal-

mdnt apian mento-

impetus) Impeto;

rndpeton** Impeti.

pere de;

meug

opinio;

mebab me-

rimedo;

medam

medd

per tio ke;

peranto;

medin

(l

perado;

kuracilo;

medltarl)

meditado; mediton me-

mediut (l medium) meza meib cf- meb. meik 3= mek.

mein

(g Mehl) (f

lernejo; (L

per,

remede)

(F

planto.

mdpet

mdzenan

diti.

meil mentha) mento;

afbleki;

opinii.

remember) memorigao;

(A

medit

aludi.

densa.

mdnt

mdydn"

medik medinan medicinisto; medom rimedo, ilo; medon" interveni, peri; medli pere de; lumed firimedo; nemedik senpera; tamed rimedo.

Manks-lnsulo.

maldenseco;

afbleko;

(kilul) (LMars) Marto.

pera;

havi menstruon.

mdnsid

Mexico Meksikio.

mebabik memorinda; mebamal monumento; mebdn memorigi; meib admono; meibdn admoni.

heksa-.

menstruus)

konkurenculo;

rivalo,

mdt on* mati.

maecenas) mecenateco;

(l

medan

lingvo;

md-

konkurenco,

morindeco;

mentio menclo; mdnioton men-

(L

(h

(onomatopeo)

(It

mob

sesono;

sesoblo;

mdniotiil aludo; mdniotUlon

mdnsdd

konkuradi;

mdZUl

Mantel) mantelo.

(l

mdtedan

mdteddn*

vetkuri;

mdted

kun;

mecenato.

mdllid sesto; mdluf sesa tono;

sesobligi;

MesiO.

mato; mat an matano; md-

konkurso;

mdzen

mdlid sesa; mdlido sese; mdlik sesobia;

mdlna

rfWD mala)

meugdn"

mdlam

hi-

mdyiil kaprobieko.

OpiO.

sesdek;

mdrkUrin

(Lmespllum) mespilo.

(A match)

mdy

(F mdgik magra; mdgikon° magrii; mdgukdn magrigi.

kado;

fabellibro;

fabela.

mdsddabuk mes-

Messe) meso;

(Hb

Mdxikdn

(F

mdk

Mercurius) Merkuro;

tdddn ko mati

(iulul) (iMalus) Majo.

mdcad meche) meo. mod (A mat) tegao; mddon mOQ maigre) magreco;

mdrofik

taron vetkuro; mdtardnon

Orik Via Majesta Moto.

mayor (l major) majoro. mayud (F maJuscule) majusklo. mayul

aCi-

libro.

mauldt

maXUl

mdrabuk

Marchen) fabelo;

(G

mdraldn

Mdrkiir (l mat rod (g Matrose) matroso, ipano. drargo. matur a matums) abiturienteco; maturadimdsdd (G plom abiturienta diplomo.

mayed

adaco; mdpudik

daca.

mdpetik impeta;

fingro.

faruno; iemeil faruno.

mine) minekspluato; meinajul min-

meinan

minlaboristo;

noscienco.

meit 61

(G

Made) senkrura larvo.

meinav

mi-


mek

(A make)

kav kon

mekan

farado;

artfarado;

mekavik

faristo;

artefarita;

fimekbn finfari; lemek farado, Lemekal la Kreinto; lemekon tumekon fui; meik instalo, kons-

fari;

metafor (L metaphora) metaforo. metafUd (Gr iiexacpuCTLKfi) metaflzlko. metal (l metallum) metalo; metolov

plenumo'; krei;

meikdn

truo;

mel

metofov metrologio; dimmet decimetre; milmet kilometre; mimmet milimetro; zimmet centimetre,

meme-,

install, konstrui.

meladog otario; melajol marbordo; melakdv varfo; melamaldd marmalsano; melon marlsto; melopof marhaveno; melarovop markolo; melatdv marvojao; melik mara; melo apudmer) maro;

(F

meta-

metoUk metala. metaloid (g Metallold) metaloldo. lurgio;

meteor

meteoro; meteoroin

iicxecopog)

(Gr

meteortono.

metod

mare; lovemelik transmara.

(L

methodus) metodo; metodik me-

toda.

melat

melasse) melaso.

(f

melod

metropoel

melodia) melodic,

(L

•

melodik melo-

metud

metropole) metropolo.

(F

metodismo; metudon

Methodist)

(A

dia.

metodisto.

melun

mem

melon) melono.

(F

memorla)

(L

memiddn

kapablo;

mev (G Mowe)

memoro; memdl memorenmemorigi;

memik

memo laumemore; memosevon memon memori.

memora; rekoni;

men

homo; menobiddd homa menomddot homamaso; menov antropologio; menovon antropologo; mendd generacio; mendt humaneco; mendtik humana; menef homaro; menik homa; menof homeco; himen viro, masklo; homen eunuko; jimen virino; kemen proksimulo; lumen, mimen fihomo.

mied

specio;

emendare)

plibonigo;

miQ

MerOp

(Melop)

ropon

Merop

Me-

Nord-Ameriko;

SulUdo-

(F

milono;

miiobligo;

mllld mila;

mildn

milobllgl.

merula) merlo.

milig

(l

mercesz-edis)

saiajro;

mesedon"

(H (F

(Amllk) lakto;

milit

(L

milltdl (L

Mesopotamia) Mezopotamlo.

(F

mesUlon"

dls-

min metre) metro;

militis)

miligop

armeo; militon

armeemo;

mirakla.

laktejo.

mllitdlik

militisto;

armeema;

mllitik armea.

mim mim-

mestizo) mestizo,

mesure) dispono;

mllot milido

mllik milobia; milno milfoje; mllot

miloblo;

poni.

met

milom

mil;

mil- (L mille) prefikso: kilo-. milOQ (H milagro) miraklo; milogik

MeSOpOtdn meslil

mlQdd mlksao; migik migov mikseblo; migon miksi; pemigdl

miksao;

miksilo;

mlldil

mile;

est! salajrita.

mestid

iimigi.

mielkuko.

mlksado;

mlgot

mille)

(L

milo;

amerika;

miedukon

mlelokek

migrdn (f migraine) hemikranio. mikrofon (a microphone) mikrofono.

meriti.

meropik

limigo;

Sud-Ameriko.

(L

mesed

(A mix)

miedoldn limmiedeton difini;

miksita.

menodon

America) Ameriko;

amerikano;

NolUdo-Merop

merul

(a

meriton

difino;

miel) mielo;

migom

mil

(Fmenter) merito;

(f

miksa;

plibonigi.

merit

miedet

miediikom

miel

(r MeHbmeBMSM) menevismo; menjevon meneviko, menevisto. (l

mldof

landlimo;

(a n mit) llmo,

lando;

menjev

menod

karna;

karneco.

Mensch)

(g

mevo.

mi (G miss-) adverbo: malbone. mi- (G miss-) prefikso: mis-, mid (A meat) karno; mldik

metof metra sistemo;

62

glo;

(L

millieme) milono. (F

millieme) prefikso: mill-,

mineralis)

minovot

mineralo;

minov

mineralo-

mineralakvo; mlnik minerala.


miniatUr (F miniature) minister a minister)

forpeli.

miniaturo.

ministreco; ministe-

ral efministro, premiero; ministeran mi-

(a mohair)

mol

mollis)

terop

mon

ministrejo.

minium

zumon

minud minut

miop

(Lminuta) minuto.

mir

mjaado; miovbnÂŽ

miauler)

(F

(Lmyrrha) mirho;

mirt

miser miSUl misur

mirobim

monit

polucio;

to;

mirarbo.

miserlk mizera.

mitui

kripla;

mituldn

tien;

for,

(?)

mitolo-

mltulan

foriri;

moam

moukdn

mo-

forigl,

prefikso

mOQSir

mod!

:

(f

foresto;

modn°

for!;

moUkdn

oki

(A

moamli

mod

(L

ro de;

mimosa) mimozo.

most

moeldt

mof to;

(L

modus) maniero;

(F

kiel ajn;

peli;

mosaique) mozaiko. (h

Mozamblco) Mozamblko.

monster) monstro; mostdfik mons-

(A

mother)

patrino;

motom

naskado;

moted naskio; motedadel naskitago; motedaldn naskilando; motedozdl naskitaga festo; moteddp naskiloko; motik patrina; mot patrineto; motdn naski; motUI panjo; balid-motdb

slma;

naskantino;

1

proponanto;

unuenaskito;

omelette) omieto.

mofdn

(A

mot an

modU la la maniekimodo? kiel?

mofon pelansemof forpelo; semofdn

movere) pelo, pelado;

(F

tra.

mot

foriri.

moban

mormonismo; mor-

mortier) pistujo.

proponi.

klmodo

mormon)

(L

foresti;

imo; moasirlk

move) propono;

mobdn

(A

Maritanio.

(F

moasirdn" imi.

mob

(l Mauritania)

mosad

for-.

moislr)

monogramme) monogramo.

MOSambikdn

kripli.

apostrofo;

kdn

(f

mortir

mOSaiQ

kriplulo;

modd ellaso, elizio; moddamal modddn elizii; moik fora; mol-

fore de;

monltan rajdanbemonitdn rajdi.

mort (F mortier) mortero. mortar (f mortier) bombardkanono.

mita.

mutiler) kripieco;

(F

mltulik

mo

miteodav

mythus) mito;

(l

rajdi;

monan mormono.

tik vianda.

mlteodik

Mongold-

monter) rajdado;

(F

mormon

kvarpulsa takto.

gio;

Mongolio;

mohfoti)

(nig

monltdn"

Moritdn

misur folfoldilik

mesure) takto;

mit (A meat) viando; mitan viandisto; mitlcopan viandisto; miticopop viandejo; ml-

miteod

mondkan

monopul (F monopole) monopolo. MonteneQrdn Montenegro) Montenegro. Mor (Lmaurus) maro; morik maCira. Moravdn (nig Morava) Moravio.

measles) morbilo.

(f

monarkio;

(it

(imisera) mlzero; (A

Monaco) Monako.

monarque)

monOQrom

miaul,

myrtus) mirto.

(L

(F

nan mongolo.

immonde) malpureco; mlotlk malpu-

miotdn malpurigi; miotukam miotukon polui.

miOV

monlk

MonQoldn

(Lmyosotis) miozoto.

ra;

moncipdnod monmonlcdnan monmona; mono mone;

mono;

moneroj;

monarko.

myope) miopeco; mioplk miopa.

(F

miOSOt miot (f

delikateco;

aio.

Monakdn mondk (f

minuscule) minusklo.

(f

moldd

glateco; glata.

monem

anisto;

minora modo; minorik mi-

(a minor)

nora.

mohajro.

money)

(A

puno;

minium) miniumo.

(f

(L

mollk dola,

ministeranef ministraro; mlnis-

nistro;

minor

mohdr

dalemot

1

praavino; lemot avi-

no;

iemotedlk bonrasa; lumot duonpatri-

no;

lumot bopatrino; pomotdn** naskii;

pemotdl

naskiinta.

motiv (Lmotivus) motivo. motor (A motor) motoro; motarosalkul

63

mopedo; motoravob atomobilo.


'

mo

po;

(?) je,

mob

mddn° a

mobem

gdn°

esti po.

mobel

Mobel) meblo;

(G

meblofaristo;

mdbon mebli. modogod politeismo; mddalien poligono; mddapUkan poligloto; Mdda-Seanudns Polinezio; mddavdg polifonio; mddik multa; mddo mul-

mod

mddot kvanto, amaso; kimddo kiom kimddo? kiom?; lemdd granda

te; ajn;

lemddot amasego; nemdd mal-

kvanto;

nemddik malmulta; nemddo malnemddUkdn malgrandigi; tumddik

multeco; multe;

tro multa.

mog

mogen) eblo, ebleco; mdgabidir du-

(G

mul

mulud

(Lmulus) mulo.

muliJr

(F

mum mun

murb

make) preparado;

(A

mdkan

mdkot preparao; mdkdn

to;

mol

mom mon

(A (L

morit

muro

merise)

(F

mu

(L

(F

muam

superado;

mu-

superlativo; muik plej multa; muikos maksimume; lemu ekstreme; lemuik ekstrema; nemu malplej; nemuiko almena; nemuikos minimume.

amuser)

(F

muaddn

mud

(A

amuzo; muodik amuza;

amuzi.

mekaniko;

musktil

mufavan

skui,

anceli;

mobilo;

mug

mufeddn°

mUSkul (Lmusculus) muskolo. musof (L musa) muzo. mUSOlin Ot mussollna) muslino. must (G Most) mosto. mut (G mussen) devo; mutdn*

(A

mUtik

vigo;

devigo;

movado; mufav

ateco.

mufed

mut or

mekanikisto;

moustique) moskito;

ku-

deviga;

devi; miit de-

mUtogeton antai;

/7i/fdm brido; mi/f on devigi, trudi; damiit

barakti;

nemuf senmovo; mUf

mUfon

(F

lo.

lundo.

mufik movia; mufov movebleco; mufdn° movii; muflikian motoro; mufUkdn movi; mufiil ancelio; mufUldn ancelii; lemufUkdn baraktado;

musee) muzeo.

muskit

bueto; lemud fako, buego.

mudel (teludel) (A Monday) muf (F mouvement) movio,

musca) muso.

(F

tundro.

mudik bua; mudil

mouth) buso;

(L

musk (L musca) musko; muskdn mUSkod (F muscat) muskato.

amafom

mUOd

murbabim morus-

(l musica) muziko; musigan muzikmusiganef orkestro; musigdm muzikilo; musigdn° muziki.

mehzo; moritabim meriz-

plej;

mure) moruso;

isto;

muse) mosko.

multus)

grumbli, murmuri.

(F

arbo.

(ekstera).

arbo.

mOSkod

luneklipso;

musig

mumps) mumpso.

moenia)

munagrahon munik luna.

murmur) grumblado; murik grumbia;

(L

musak mused

molo; mdlekUl molekulo.

(G Moi)

satelito;

murdn

preparan-

prepari.

listelo.

moon) luno;

(A

mundd

mdgik

mok

moulure)

mummy) mumio.

(A

mur

neebla.

maltrankviligi.

mulik monata; al-

mulat (H mulato) mulato. mulsion (F emulsion) emulsio. mult (Fmue) plumano; multdn° plumani.

mdgdd eventualeco; mdgik ebia; mdgod ebleco, anco; mdgdn" ebli, esti ebIa; nemdg neeblo; nelaeble;

muifukdn

Monat) monato;

(G

mulo iumonate; amulo i-monate; timulo pasintmonate; omulo venontmonate.

bitativo;

mdgo

muson.

mouvement) maltrankvileco; muifik

(F

maltrankvila;

meblaro;

much) multeco;

(A

kapti

muif

mii

;

(F

(?)

(F

devigi;

nemUt

nedevig-

moutarde) mustardo.

muydn ankri. mued dividao; mUeda-

mouiller)

ankrado;

dividite

per;

banum

dividato; miiedam divido; miiedian dividanto; miiedot kvociento; miieddn dub dividi per.

loko-

moV\ /e/ni/f lokomotivo.

mouse) muso; mugil museto;

muy

damiitdn

mlidt

mu4

(F

muet)

muteco;

mlidtan

mutulo;


miidtik muta; miidton^

miid

mou)

moleco;

d(ik)o mole;

muddn°

(F

esti

miilon mueli.

muta.

mUdik mola; mii-

rnlin

miif c3= muf.

mlip

mUQOt

mlir

(F

mUQClal

muguet) konvalo. (Gr

a(xv76dX.Ti)

migdalo;

(G

humileco;

mukik

muelejo;

miit

mulan

(Gr

pivo-xripLov)

(f

moule) mitulo.

Brian Reynold BISHOP

sepa ifalo de Volapuko (nask.

1934)

J.C.Caraco)

65

mUsterik

3= mut.

mliul

muelisto;

(fotis

vakcinado;

mupon

vakcini.

murmur) murmurado; murdn** mur-

mistikismoo;

humila;

humiligl.

Muhle)

(L

minao; mlinerik erco-

erca.

(G impfen)

muster

(G demijtigen)

mlikukon miil

mineral) erco,

mUnik

mur!.

mugdalep

migdalarbo.

miik

(f

ria;

esti mola.

mistero; mistika.

musterov


N n

dekkvina

de

litero

volapuka

la

alfabeto;

nam

na

oble;

(?)

...nadt

levi al la

...

a

-na

(mat.);

noorgid

naargidim

anarkiisto;

nootom

(Gr

avaxoM-ri)

naargidan

(Nd nabij)

mallareco; nabdl spiritmal-

nabdf mallar-

lareco; nabik mallara;

nabofodbnuam

eco;

resumo;

(G Nadel)

nadiv

noemun

nat

natav naturscienco; (L natura) naturo; natdd natureco; natddik sovaa; natdddp dezerto; natdl temperamento; nat id solideco; natik natura; nato nature; natof

nabUkon

nof

nadio, kudrilo.

natureco; natofsk natureca.

natem

anemone) anemono.

(f

(L navis)

ipo; nofam jpveturado; na-

nafdd ippereo; nafddot vrako; nafem iparo; na-

fan ipisto; nafaskrub

ff

barko;

il

nafom ipo;

nafon** ipveturi;

(g

naid

Aak)

naud

(F

naiit

(f

ro.

nailon

najOV

nak

Anker)

(g

ankro;

nakam

nakdn" ankrumi nakdp ;

nakar

(F

nakliim

nazo; naudon

(h navaja)

naCizi.

navao.

NatdgZ-dSog) najado.

(Gr

minus;

ndedabanum

subtraho;

diferenco;

ndddg

(L index)

ndfdt

(L

subtrahi.

fingro.

infekto;

deslnfekti.

malpliigato;

ndedian subtrahato;

ndeddn

montra

infectus)

sdndfdtdn 66

natrinaklorld

natrio;

natron natrono.

navet) napo.

(F

ndedot

enclume) amboso.

splri.

ennui) enuigo; nalitik enuiga; naii-

ndedam

ankrumado;

ankrejo.

nacre) perlamoto. (f

navdt

anovo, engralo.

anchois)

natemdn°

enuigi.

nayad nd (?)

(a nylon) nilono. (f

nausee)

navayOV

anisum) anizo; naidalikor anizlikvo-

(l

Natrium)

(g

natria klorido;

tdn

baro.

(GAtem) splrado;

natrin

helico;

sinafan astronato.

nag

narkotik

narkoto;

vdpKwo-ig)

(cr

narVOl (F narvaO narvalo. nasturt (L nasturtium) kreso. narzid (l narcissus) narciso.

endive) endivio.

(f

anode) anodo.

(F

narkot

mallarigi.

nod

anion) anjono.

(F

narkota.

naatomik

anatomio;

polmo;

ananas) ananaso.

(H

nanion

anarkiismo.

anatomia.

nob

nanod

nanod

avapx^a) anarkio;

(cr

namakev

kiro-

namanama-

handbalo;

pendd manuskripto; namdd manufakturo; namet plenmano; namil maneto; namii en la mano de.

potenco;

sufikso: -foje.

mano; namabuosag

namagldpdd

grufet manlinio;

nodton ad potenco; nadtu je la

naot potenco

naed fojo; naedabanum multiplikato; naedam(ot) multipliko; naedian multlplikanto; naedot produto; naeddn multipliki. ...

manus)

(l

mancio;

prononco: fnj.

ndfdtdn

infekti;


ndg

ndgacin kudroma-

nahen) kudrado;

(G

neit

ndgafad kudrofadeno; ndged flikado, ndgedon fliki; ndgdn kudri; jindgan ino;

noktii; neito nokte; neitdn'' nokti; neitii

en

kudristino.

ndgcir

(g

ndi

Nahe)

(G

apud,

flanke

ndidd

de;

ndinem kromnomo; ndio

nek

kun-

net) neteco, sentareco;

nditik neta,

ndm

(l

nen (Vp no + l sine) sen nen- premso: sen-.

nectar) nektaro.

Ndmol

nam) forto;

(Vp

man

fortulo;

ndmdd

nomado; ne-

nemo

je la

nomo

laCi-

de;

fonem antanomo; panemdn** nomii.

nikso; jindk niksino.

(G Nixe)

ndktar

nemom

substantivo;

nome; nemon nomi; nemii

sentara; ndito sentare.

ndk

name) nomo;

(a

mik noma; nemir

(F

nuna nokto; aneito

la

nekik nenies.

(Vp no + ek) neniu;

nem

preter-

pase.

ndit

nokto de; aneit

la

d-nokte; zeneit noktomezo.

Negeo negr(in)o.

ordigo;

nokto; neitobllt piamo; nei-

(A night)

taskal noktovazo; neitik nokta; neitikdn°

la

neod

iopova; nd-

potenco, povo; nd-

(A

nendos sen

(prep.);

need) bezono;

neodon

(+ obj.)

ke.

be-

zoni.

mddidlim

neS

ca;

net (A nation) nacio; netapuk nacia lingvo; netav etnologio; netavan etnologo; netdl

imperialismo; ndmddik potenndmdt aCitoritato; ndmdtU sub atoritato de; ndmed forteco; ndmet energio; ndmik forta, ndmot forteco; nendmiikdn elerpi; Volandmddal la Plejpotenca.

(Vp nen + das)

sen (+

netdt

naciismo;

infinitive).

nacieco;

Nets-Pebaldl Unuiintaj

netik

nacia;

Nacioj; beviinetik

ndmail (f emaii) emajlo; ndmaiUk emajla. internacia. ndn (F nam) nano; ndnik nana. neud (L neuter) netraleco, neto; neudk netrala, netra; neudlikon netraligi. NdptUn (LNeptunus) Neptuno. ndrvod (L nervositas) nervozeco; ndrvodik neiif (L nympha) nimfo. nervoza. nev (Lnervus) nervo; nevadol neralgio. ndsdk (A insect) insekto; ndsdkov entomo- ni (F ni, R HM) nek. iogio; ndsdkavan entomologo. ni- (G nieder) prefikso: o pli Interna. ndst

(G

Nest) nesto;

ndt (F net) ndtUkam kdp

ndstdn*

fari

neston.

niontet

sendifekteco; ndtik sendifekta; riparado;

ndtukdn

ripari;

ndtii-

interprete) interpretado;

ndtd-

nib

pretan

(F

interpretisto;

ndtdpreton

nibud

inter-

nicdst

ndZUm nened

Intime) intimeco;

(a

ndtimik

intima.

nid

enzyme) enzimo.

(R He-) prefikso

(A need)

Neddn

:

malo.

nif

bezono; nedon* bezoni.

(Nd Nederland)

Nederlando;

(G Neffe)

(f

negatlO negativeco; negatik nega-

(A knife)

trandlo; lenelf tranilego.

atobuso, omnibuso.

inceste) incesto. (F

Niger)

Nlero.

(L nitescere) brilo;

nivis)

(L

brill;

njdain

genid

brilianto;

ndlk

rebriio.

neo; nifam neado; nifamul nea; ni-

fdn* nel; nlfup vintro; nifupik

niflat

nev(in)o; hinef nevo; jinef ne-

tiva.

neif

niban frandemulo;

Nivozo; nifastur lavango; nifik

Neddnan

vino.

negat

omnibus)

(F

bhla; niddn"*

nederlandano.

nef

(F

Niceriydn (f

frandado;

frandi.

preti.

ndtim

nibble)

(A

nibot frandao; nibotop sukeraejo; nibon

riparejo.

ndtdpret

menyanthes) menianto.

(l

(A inflation)

inflacio;

vintra.

nenjflat, sdni-

flat deflacio.

nig (A ink) tuo.

inko; nigidr inkujo; nig

Nigeriydn

(A Nigeria) Nlgerlo.

nik

nio.

67

(F

niche)

tsyindnik


NikarOQUVdn nikelin

nob

(L nobllls) nobleco; nobognof edelvejso; nobdl noblanimeco; nobik nobia; noboln

Nicaragua) Nikaragvo.

(G Nickel) nikelo.

nikotin nil

(H

(f

gemo.

nicotine) nikotino.

noe

ne^) proksimeco; nilao de proksime;

(A

nildd najbareco; nilddan najbaro; nilddik najbara; nilik proksima,

proksimii

lu

proksime;

al;

proksimen;

nilo

esti

proksima;

niiU

fik

(L

niludon

supozo;

lllusio)

nog

minilud suspekto; miniludik suspektema;

miniludon

nilun

nim

animal)

nogon

nimav

parko;

nimalegad

besto;

nimem

noid

zoolo-

bestaro; ni-

nolg

(L

nok

(A

nimiil bestido; hinim maskia besto; jinim

interno;

ninao de

interno,

enhavo;

ninddon

intimeco; nindlik intima;

nined interno; ninik

nindd

enhavi;

nindl

nindm

interna;

esti

knock)

nolon

nolud

koni; (G

niSUl

insulo;

Insula)

(L

nepal)

Merop

Nepalo.

nisulogrup insuiaro;

Interet) intereso;

(F

interesa;

nltlm

(F

niteddn

interesi.

intimer)

oficlala

norda;

NolUdamel Norda Maro; NolUdo-

nom

nitimon

nitrin

(A nitrogen)

niveau) nivelo;

nivelo;

nivom

(l

azoto.

nomad

nivelilo.

universitas)

universitato;

norg

(F

H no) ne;

note)

nomdd

nomem

nomiko

normala;

nor-

regularo; regule;

noam

neado;

(F

nomli

laCi

la

normo

de;

reguligi.

nomade) nomado;

nominatif

tute ne.

noat

normo;

reguia;

nomaddn®

no-

madi.

niveran

non

It

regulo,

reguia,

nomlikon

noan neanto; nodd malkonfeso; noik negativa; noon nei; no-li? U ne?; no nog ankora ne; leno (A

norde;

de.

normala;

esti

nivdd nivelado; nivod

universitatano; niverik universitata.

no

nordo;

lando; nolUdik

noludo

norden;

noliidio

el

noludovesud nord-

nomo lanorme; nomot normao; nomon"

niv

nlver

arktika;

(Gr v6[ioc,)

nomik

oficiale sciigi.

(F

Nord-Ameriko; noludao

meco; nomddik sciigo;

frapado;

bunol antascio.

noludU norde

nitedik

pri;

nokom

okcidento; nolUddn norda

niteddl intereso;

niteddldn° db/tefu interesii

lenoid alarmo.

fingrartiko;

noludapovik

nisulan insulano; tinisui duoninsulo.

nlted

nogonukom

Norden) nordo; noludalofud nord-

oriento;

(nlg^T^M

ne.

(Lnoctua) noktuo.

interna; ninli

interne de, ene de; niniikon enmeti.

NlpOldn

organism©;

enco; nolavon sciencisto; nolidl sciavido;

ini

enii en; ninio internen; nino interne; ninot enfermitao; nindn°

ankoraCifoje;

no nog ankora

nol (A knowledge) kono; Nolol la ioscia; nolam sciado; nolan scianto; nolav sci-

intesto;

ninikdn^

lunof

onyx) onikso.

noktUd

interne;

insultego;

nokdn"* brue frapii.

femala besto; minimi lem laso. In)

no-

ofendo;

bruo; noidik brua; noidon**

noise)

(A

konlet menaerio; nimisanan veterinaro;

(L

plue;

brui; noidiildn'' klaki;

mibrid bestobredado; nimik besta; nlmi-

nin

noful

insuiti.

organe)

(F

insultanto;

insuiti;

organizado; noganiikon organizi.

zoologia

nimavan

zoologio;

go; nimdl besteco;

noe... abl ne

kiel;

ankora; nogno

noch)

(G

nunog is

suspektl.

(A nylon) nllono. (F

...

lenof

ofendi;

lunofdn

insulto;

supozi;

nofdn

insulta;

nofulon

proksime de.

nilud

tiel

sed anka.

noet (F note) noto, rimarko. nof (L offensa) insulto; nofan

najbara; nilikdn^

nilio

nilon*'

ObQlid ne

...

nur...,

(L

(L

nomlnatlvus) nominativo.

non) nenieco;

nikna neniam, ekzisti;

muziknoto; noated partituro.

(n

vegio;

68

nonik

neniafoje;

neniu, nenia;

nondn® ne

no-

esti,

ne

lenonik tute nenia. Norge) norena lingvo;

Norgdnan Norvego.

Norgdn Nor-


!

norm nOS

normik

norma) orteco;

(l

(Vp no + OS)

nosam

nenio;

ema; nuldldn

orta.

nuleco;

no-

nOSnot

neniigita;

nullid

noted anonco

num

esprimi; noton* esti publika;

no-

tiikon konatigi.

not or

(L notarius)

notarik

rio;

nOUb

novul

noy

noubdn

(F

nouban

(l

nbybn

numeradi; niimdn numeri.

numbril (f nombril) numidat (mumlda)

noubik

nun

November) Novembro.

nunam

sendito;

nunan

dronigi.

numido.

nuntius) informo, sciigo;

(L

sadoro,

noy

umbiliko.

nunal amba-

anonco,

kuriero, anoncanto;

sciigo;

nunapened

in-

nunopendn informi letere; nundd anoncado; nuned averto; nuneddn averti; nuno informe; nunod raporto; nunoddn tefu raporti pri; nundn informi; nunii la informo de; fonun antaparolo; niin informo; niinam informado; nUnan informanto; nuned komputora programo; niinik informa; nundm komputoro; nUnd-

formletero; (A

nog

It

H no)

not

ne

(A

(Sv not)

nud lo;

nogofomik ovala; nogajal frajo; ndgdn ovodemeti.

nukso.

enu

nuik nuna, aktuala; nu... tdn

anu uste

jen... jen;

nu-

tute ne

!

ndgem

noy 3= noy. nU (Nd nu) nun; nun;

lend

!;

egg) ovo;

ovoelo;

nelge;

nun;

dnu us; denu de

junu is nun; onu

maprogramel

tuj.

(Nd nu) prefikso: nun-.

nazo;

(A nose)

nuddd

nudovokot

nazaligo;

nazala voka-

nuel

niind-

nUndn

nudik naza; nudil na-

nli

ungo.

komputoriko;

(G

nun) nun ke, nun kiam

(subj.);

nU...

tdn

jen... jen.

nu-

tegon tegmentisto; nufon tegmenti; nu-

niid

prefikso: (L

enmovo.

nudus)

nudeco;

nUdodon nuda mo-

delo; nliddddn" nudpozi; nlidik nuda; nii-

ful alero.

nufar (Ar j^s-f-i nlnfar) nugvet (l unguentum)

ddn** esti nuda; niidukdn nudigi.

nufaro.

nlik

ungvento; nugveton

(L

nucha) nuko.

niim cr- num.

ungventi.

new)

informatiko,

(GNIck) kapklino; nutdn** kapjesi.

nuf (A roof) tegmento; nufafendt vazistaso; nufam tegmentado; nufed plafono; nufi-

(A

programisto;

may nut

(G Nagel)

komputora

niindmasirkotil komputordisketo;

informi.

zeto.

nul

numonumdd nombrado; numd-

nobelo,

dronado; noydnÂŽ droni;

noyer)

nombrado;

cifero;

num numero; numam numerado; numdddn

nobeligi.

(balsebalul)

dronigo;

no!

nobeleco;

noubanef nobelaro;

aristokrato;

nobela;

notaran nota-

notaria.

noble)

(F

notarieco;

numom

vdd ddn nombri; numdt eksponento; numik lanombra; numovik nombrebla; numdn nombri; numU je la nombro de; bolnum singularo; plunum pluralo; telnum dualo;

publike; notik publika; notod(ot) esprimo;

notodon

nutri.

nombranto; numat

numeralo;

notet dateno; notid publikeco; notido

ci;

plum-

nuludik nutra;

nutrado;

number) nombro;

(A

numan

(gazeta);

lunul

renovigi;

nuludot nutrao; nulUddn

notdd anonco, publinotedon anon-

notus) publikeco;

kigo;

nourrlr)

(F

nova; nulul

esti

bubao; lunuUk plumpa.

peco; lunulan

(Vp no + OS) prefikso: neni-.

(L

nululdn

renovigo;

nosdun nenifarado; nosik nula; nosikon'' esi, neniii; nosdn" esti nenio; nosukon neniigi; lenos tute nenio.

sadik

u...; nulik no-

va... scivoli

nulod novao; nuldn"

va;

novo;

nlimf ead

nulan novulo; Nulayel

Novjaro; nuldd noveco, moderno; nulddik

moderna; nuldl scivolemo; nuldlik

(l

niin c3= nun.

scivol-

69

nymphaea) nimfeo.


0 O

deksesa

de

litero

volapuka

la

alfabeto;

prononco: foj.

futuro

unuagrada

(-os);

sufikso :

ob

mi; obik mia;

adwerbo;

(post numeraio)

obikan

la

en

...

agoj.

mia; obikos mia

miaflanke.

ofik ia; of ikon

si;

-om OmS

:

-of S

og

sufikso

a

mi

:

kaj vi, ni kaj ci, ni kaj

-Oin

ok

si;

okikan

siaflanke, por

prefikso

sia; si

Oksik

cia;

ogs mi

orikon

kaj ci,

mi

Via;

netra formo ce

adjektivoj

sufikso: neCitra tria

persono.

(tria

persono

neCitra singu-

Ot sama; otan sama homo; OtUpo samtempe;

okikos

sia

proprajo;

hiot

la

sama

(viro);

jiot

la

sama

(virino).

ot-

prefikso:

sam-; ottimo samtempe.

-ot

sufikso:

konkretigo

-ot

sia (plurale). la cia;

kaj

lara).

mem.

dua persono

la

viumi.

sufikso:

(-OS) sufikso: -OH

vi.

olo ciaflanke; keoldn

sufikso:

plurala.

(pil

grava

ol

-et); (post

numeraio) multoblo.

Olik cia; olikan

prajo;

ilia.

Vi (entila formo); orik Via;

-OS

plurala.

sin-.

si (plurale);

ci;

-ol

:

la

persono netra singu-

tria

pronomoj.

okidi egoismo; okidlan egoisto; okik

sia;

iaflanke.

(-OS) sufikso:

ordn

iia.

natura tono.

oko

okOkS 01

sufikso:

plurala.

ia; onikos ia

orikos Via proprajo; oro Viaflanke; ke-

persono femina

tria

ogik mia au

ci;

ilia,

la

:

persono femina singu-

ofsik

lia

ilia.

persono maskula

i; onik ia; onikon

-OS (femine), ii;

ili

Omsik

sufikso: tria

ono

omikos

lia;

persono maskula singulara.

ili

lara.

OfS

(maskule);

la

liaflanke.

ons (netre); onsik -Ons sufikso tria persono netra -op (A Europe) sufikso: kontinento. or

tria

ili

-Oms

(of-) prefikso :]l- (femalo). (A wife) sufikso

sufikso: tria

plurala.

omikan

lia;

lara.

prao; ofo iaflanke.

-of

dua persono

omo

proprajo;

ia; ofikos ia pro-

la

via.

omik

proprajo;

-on

Od si (reciproke), unu la alia. -Od sufikso: enerala konkretigo. of

li;

on

-ob sufikso: unu3 persono singulara. ObS ni; obsik nia. -Obs sufikso: unua persono plurala.

olsik

sufikso:

om

estonteco.

-0

obo

vi;

-OlS

0 (L o) ho (vokativo). O- prefikso: aktiva

proprao;

OlS

olikos ciumi.

singulara.

cia

pro-

sufikso (post artikolo):

objekto.

-OV sufikso: -eblo, -ebleco; -ovik Oy oni; oyik onia. -Oy sufikso nedifina tria persono. :

70

-ebla.


0 0

deksepa

litero

prononco:

[0J,

de

volapuka

la

kiel

la

alfabeto;

0-

ej!

he!

prefikso

:

Bktiwa

dependa future

-O finao: interjekcio. -Od sufikso: volitiva modo

sufikso: -eco, kvalito (-eco);

-ol

sufz/rso

participa

(-os).

(-u).

-of

;

(?)

piuraj;

-om

turka 0, skandinava 0.

O!

om

germana-hungara-

-ofik -eca.

modo; -olan

plura;

omans

omna

pluraj personoj;

plurfoje;

omnaik

(Vp stom) sufikso: -llo, aparato.

on (F en) sub, en (figura senco). -on (G-en) sufikso \nf\n\tNa modo -op (Grxojuo?) sufikso :-ejo, loko. :

-OS

sufikso:

-OV

sufikso:

optativa

-(n)to.

Johann Martin SCHLEYER, eltrovinto de Volapuko

71

omiks

plurfoja.

modo

kondicionala

(-i).

(entila deziro).

modo

(-us).


p P

dekoka

de

litero

la

pontdr (Lpanthera) pantero. ponteon (l pantheon) panteono. pont Uf (F pantoufle) pantoflo. POOkolUp (Gr AjioKdXvil^L?) Apokallpso. pOOpldg (L apoplexia) apoplekslo. pOOStol (L apostolus) apostoleco; paosto-

volapuka alfabeto; pro-

nonco: fpj.

p- prefikso pasivo. pa- prefikso pasiva prezenco pool (H paella) pato. :

:

pob pod

(estas -ata).

(L papilio) papilio.

page)

(F

pao;

pQCi()n° foliumi en;

podul

lan apostolo.

kolumno.

poel

(F

pale) paleco;

paelonÂŽ

palii;

pof

(L

pog

paelik pala; poelikon"

popur

paganus) paganismo;

(A pike)

pojod

pagan pagano;

pok

(?)

pol

(F

paao.

disvastigo;

Pokistdn

(nig

Paklstano.

parents) patr(in)o; palik parenca;

pals

(L

palatum) palato.

poldt

(F

palette) paletro.

papero;

papuramon

paper-

papiruso.

parabola) parabolo.

(L (L

paradisus) paradizo;

paradik para-

poliv

(A pali) palia lingvo.

pom

(L

palmo;

(L

porof in

(g Paraffin)

paradisea) paradizeo.

paraflno.

(L parallelus)

paralelo; paralelik pa-

ralela.

porolelepid

partiano;

porolelod Pamasudel Palmo-

dimano.

parallelepipedum)

paralelepi-

konfiski;

parallelogrammus) paraielogra-

(L

parasitus)

parazito;

parasiton

paraziti.

porot

pord

panot lombardao; pandn lombardi; pa-

ndp lombardejo; dapan hipoteko; dapa-

(l

mo.

porOSit

paniddn

(l

pedo.

pompelut (F pamplemousse) pampelmuso. pon (A pawn) lombardado; panan lombardkonfisko;

paradigma) paradlgmo.

(L

porodit

porolel

polet (G Partei) partio; paletan kepaletan sampartiano.

panid

papo; papik

Porogvdn (h Paraguay) Paragvajo. porolod (Gr jtapdUa^L?) paralakso.

pals geavoj.

polot

isto;

(G Papier)

porodlQ

disvastigi.

paÂťfistan)

gepatroj; hipal patro; jipal patrino; le-

palma)

dna pagodo. papeco; papal

papa)

diza.

pakon

o^^U,.

pagoda)

mono; papiirod

porob porod

ezoko.

(Tpa?a)

(L

papa.

pagik pagana.

poik

(A

pop

esti pala.

pavanus) pavo.

(L

pOOt

non;

pork

not hipotekao.

(G (F

pardon eke (A

parkbp

72

Apparat) aparato.

pardonner) pardono;

park)

parko.

pardo! pardo-

bosi pardon! ion

parkado;

parkon

al iu.

parkadi;


parket

partem,

pam

(A pamphlet) kajero;

participium) participo.

pan

(A

(g Parkett)

portisip

(L

parud (L parus) paruo. parven (f parvenu) parvenueco; parvenan parvenuo, novriulo.

pas ne

nur (tempe), ne anta;

(?)

anta

Pasat

nur kiam,

Lundo; Pasat o

e

Pasatomudel Paska Pasotedn Pask-

Pasko;

Insulo.

paset

pasetatim prete-

passe) estinteco;

pasetik

rite;

paseton°

paset ikon*

pasinta;

Paclflque) Pacifiko.

pOSigraf

(G

Paslgraphie) pazigrafio.

(L

pater)

ekiezia patro;

potdrim

pa-

(A patrol) patrolo.

30Ud (L pausa) pauzo; paudon"* pauzi. Daun (A pound) funto; pauno pofunte. )av (F pave) pavimado; pavan pavimisto; pavot pavimero; pavotem pavimo; povon

pref/7fso

pasiva preterite (estis -ata).

;

)dd (L pater) pastreco; pddan parokestro; pdddn paroko; pdddnan parokano; pddik pdddn" pastrumi; lepdd abateco; lepddan abato; lepddandp abatejo.

pastra;

)ddrit

)dg

)dk

(F

perdrix) perdriko.

(GPech) (A

peo; pdgon ped.

pack)

(l

(F perir)

pdrlat

pareco; pdrik paparigi.

paradi.

pergamena) pergameno.

pereo; pdridon esti pereinta;

perca) perko.

(L

(itperia) perlo;

meabik

pdrsig

(f

pdrlatdn**

perli.

pemneable) permeableco;

pdr-

permeabla. persicum)

(l

pdrsigabim,

persiko;

pdrsigep persikarbo.

pdrtUd (L pertussis) kokluo. pdrun (A perron) perono, kajo; pdrunaveg pdskar

pako;

pdkom pakado; pdked pdkem pakao; pti-

(it

pdst

fikaptado;

pescare)

fikaptisto;

pdskaron

(Lpestis) pesto;

pdsto! damne! peste!

(A patent)

pe-

prefikso: paslva perfekta

jam

pdskaran

fikapti.

pdt

patento;

pdton

patenti.

prezenco (estas

-ita). (F

epingle) pinglo;

pednon

pedr (F epervier) nizo. peb (A pep) pulso; pebam

pingli.

pulsado;

pebdn

premo; pedik prema;

peddm

pulsi.

ped

(A press)

pedo preme; pedon premi; besepeddn treti; deipeddn mortpremi; deped depreso; lepedon frakasi; nuped enpremo; seped elpremo; sepedon tordi, eltordi. premilo;

pako; pdkel pakisto;

peid

kemipolan pakportisto; pdkil paketo; pdkdn paki; pdkop deponejo; sdpdkon

peideim

malpaki.

pdram

pdrad a para) parao. pdrdd (A parade) parado; pdrddon°

pedn

pavimi.

)d-

paro;

pari I pareto; pdriikdn

trotuaro.

patine) patino.

(F

Pepton) peptono.

(G

paire)

(F

pdrmeab

(ipastinaca) pastinako.

trologio.

Datrul

par

pdrkat

paston pastoro.

i.

(L

pdnsiondb

pensio;

pdridikon'' perei; pdridiikdn pereigi.

pat (F a part) apartao; patdd speciaieco; pated tipo; patik aparta, speciala; patiko speciale; pato precipe; pat of aparteco; pat on specif

jatin

pdpton

pdrid

(g Pasilalle) pazilalio.

pastor) pastoreco;

pastinak

Satdr

pentri.

pargamen

(F

past

pasi;

esti pasinta.

Pasifean pasilalid

pentristo;

pdnot pentrao; pdnon

pentrarto;

pdnid (A penny) penco. pdnsion (f pension)

ra;

(F

brouro.

pdnan

pensiulo.

ol.

Pascha) Pasko;

(L

pasa

pdnav

pdmod

pentrado;

paint)

(A press)

pel lap

strangolo;

(L epilepsia)

lepsiulo.

peidon

strangoli.

(lepldemla) epidemic. epilepsio;

peildpon

epi-


pein pel

(L pinus)

peSOd

pino.

paganto; pelot pagao; pelon pagi; pelup

pest

pagtempo; gepel repago; gepelon

petrol

pelek

pem

mik

repagi.

senordego, konfuzego; pe-

senorda, konfuza.

pen (L penna) namacem

penamostdm

namatab

pe-

jam

penamacin

piad piok

skribado;

skriboambro;

skribmaino;

penat

penam

plumo;

penan penav

skribotablo;

plumdesegnao;

pe-

skribilo;

skribisto;

nedamdk potmarko; penediblinan penetabukil

penetdn

notlibreto;

noti;

penil

skriba;

penon

skribi;

penidr plumeto;

bependn

subskribo;

dispendn

popendd

finskribi;

pendit

penetil

subskhbi;

le-

piOStdr pid

skribilo;

pensit

fipendn

pi9

ba-

periode)

perdito;

pil

so;

PerUVdn (H

kolombo; pijunibrid kolom-

reo; pikatel (L picus)

perdd

pego.

(A eel) angilo;

pilafomik angiiforma.

(a piignm) pilgrimo;

grimanto;

pikoreg

pika du.

pilgrimdn°

pilgrlman

pilgrimi;

pil-

pilgrimdp

pilgrimejo.

pilul

pin

(l pilula) pilolo.

(l pinguis)

graso; pindd gras(a)o; pind-

dik grasa; pined lardo; pinof graseco; pi-

periodapelot

periodo;

o^jU pars) Persio;

persdnaplik persa

peset

pigeon)

ndn

grasigi, lubriki;

pinQUen (Pe

bekpiki.

(A picnic) pikniko.

pilgrim

rento.

Person

piki,

pique) piko (kartluda emblemo);

(F

pikit

rdl perdita. (f

plgdn

(Lpigmentum) pigmento.

(F

pika

perot perditao; perdn perdi; pepe-

period

medolo.

bobredado.

malvenko; perlk perdita; perikdn° perdii;

lepid pentado.

(Fpiquer) pikado;

pik

perdb

perdere) perdo;

molkoreco;

piddl

pied) futo.

(A pith)

pijun

epaulette) epoleto.

(F

bedaro; pidablk bedarinda; bedarinde;

bedaCiri; (F

piQmin

pendUlon** balancii.

peon (L paeonia) peonio. peop (Gr EJiojioLia) epopeo, eposo. pep (A pepper) pipro; pepon pipri. pepun (Gr jtejcwv) kukurbo. (L

don pif

(A pencil) peniko.

peoldt

pianisto;

pianludi.

(itpiastra) piastro.

pity)

piQniOl

lanciio;

per

(A

pied

dispendd

pendUldm

pionodan

pldo pardonpetante; pidd! pardonon!; pi-

postskribao.

pendule) pendolo;

(F

piano) piano;

pidabiko

penik

tikala.

pendiil

(It

pianodel pianfahsto; pianodon

pendre) vertikaleco; penditik ver-

(f

iompostiomeco; planik iom-

piano)

(It

pionod

noteto;

plumujo;

priskribi;

piazza) placo.

(It

(Lpica) pigo.

postioma; planiko iom post iom.

penul transskribo; penuldn

transskribi;

(estis

-ita).

pion

penet noto;

pendm

(Fpetrole) petrolo.

skribarto;

pendd skribajo; pendt skribmaniero; pened letero; penedabog leterskatolo; peterportisto; penedil letereto;

pasto; pested pastao.

(A paste)

petromit (L petromyzon) petromizo. petrOSel a petrosellnum) petroselo. pi- prefikso: pasiva perfekta preterito

pelecanus) pelikano.

(L

(A pell-mell)

pesodozim

peso) peso (monunito);

(H

centavo.

pago; pelal efkasisto; pelan

pay)

(A

(H Peruviano)

Pcrsdnon

per-

Peruo.

peseta) peseto;

Pint

lingvo.

pesetozim hispana

(G

(a penguin)

lepin sebo. pingveno.

Pentekosto;

Pfingsten)

Pintamudel

Pentekosta lundo.

pionir

pip

centime.

(F

(g Pionir) pioniro.

pipe) pipo;

pipon.

74

pipdt pipeto; pipon° fumi


piromid a pyramis/-idis) pirot

pisdl (Lpisum)

pistod

(F

pistol pit

krom

pistolet) pistolo.

(F

pitek

piton

spiel,

(A pyjama)

se.

pldg

(A practice) praktikado;

piddot peltmantelo.

pldgdn

pledi.

piamo.

pidned disputo;

klarigo;

explain)

(A

pidnon a

anstata; plaad anstatau-

place)

la

pladdot surogato; pladdon anstaplao anstatae; plos anstatau Platz)

(G

plado!

loko,

plodam

ejo;

reprezenti;

krom

ke,

krom

ludo;

pledadin

kiplado?

pleddn

pleid

maigajni.

proud)

(A

plelddl

fiereco;

pleidik fiera; pleiddn'' est!

tapladU kontraste kun; vUpladotayel

pavor)

enmeti.

timemo; plofd time ke; plafik

praktiko; plagik praktika;

(L practicus)

plago

plok

sperto; plokik sperta; pla-

ko sperte; plakbn

sperti;

plakugik sperta.

plan

(F plante) pianto; planav botaniko; planavan botaniklsto; plandn planti; sdplanon eiradikigi.

planet

planedo; planet QSit pia-

(L planeta)

plas

(F

place)

leplekan

adorado;

plen

surfaco;

plaine)

(F

ebeneco;

plendf

plendfUkdn

ebenigi.

ato; plido! se vi atas!; pllddn ati; neplid malato; nepliddn mal-

pi id

(A please)

ati.

plif

pli)

(F

pllfam faldado; plifdn

faido;

fal-

di.

A compliment) komplimento; plimdn

(F

plin

anstatau ke.

prlnco;

prince)

(F

pllndn

princlando;

pllnik princa; jlplin princino.

plast

plasticus)

(L

plasto,

modio;

plastdt

put

plasteco.

plat

teplekam

preejo;

komplimenti.

plante) plando.

(F

plek (L precare) preo; plekabuk preoiibro; plekam preado; plekon prei; plekop

plim

neda sistemo; planetul asteroido.

plant

pri.

plendfaldn ebena lando; plendf Ik ebena;

praktike.

(L practica)

pleidUl

bombasto;

adoranto; leplekdn adori.

timema; plafii time de.

plag

orgojio;

fiera;

pleidUlasplkot

pleidiildn*' demli fanfaroni

(L

pledan

iudanto; pledidl ludemo; pleddn ludi; fe-

kie?; kipladio kien ajn; kipladio? kien?;

plaf

ludilo;

loki;

taplad kontrasto; tapladdn kontrastar-

vUpladon

ke; pldsif

muzikludado; pidyon muzikludi.

(A play)

fanfaronado;

superjaro;

tio

se.

(A play)

pled

feapladam

kie ajn;

krom

pldy

translokado; feapladon transloki; fopla-

ddn antameti; kiplado

klarigi.

(A place)

ke.

pladul reprezentado; pladulan reprezen-

pladulon

plds

lokado;

pladdn meti,

loko!;

via

al

tanto;

igi;

praktiki.

pledado; pididan pledisto;

plaider)

(F

plan

tauigi;

alie,

pizza) pico.

(It

ado;

plod

krom

ke; pldslf

(GPelz) pelto;

pidldot pledajo; pididdn

piyam pizad pla (F

esceptado; plda-

pldd

pldid

orangutano.

(Gr jtCeTiKog)

pldam

krom;

se ne; pldot esceptao; pidon escepti; plds

pitolo.

epice) spico; pitik spica;

(F

place)

(F

mii escepte de; pidik escepta; pldo

pirato.

pisdUl pizeto.

pizo;

pistole)

pld

piramido.

piratan

pirate) pirateco;

(F

please)

(A

plao; plitlk plaa, agrabia;

plitdn plai; plitullk beleta, plaa; lepliplat)

(F

plateco;

plat Ik plata; platot tidlik koketa; neplitik malplaa; nepliton

platajo.

malplai.

platan platet

dplatanus) platano. (Lplatessa)

pleronekto.

plat in

(G Platin)

plaud

(A plough) plugilo;

plaudon

plateno.

plugi;

plaudan plugisto; plaudajevod laborevalo.

plod

plon

(L

plendi

plop

aplado; ploddn

applaudere)

(F

piainte)

plendo;

a! iu pri io.

(Lpopulus) poplo.

aplaCidi.

plondn eke bosi


plot

plo-

prefikso: io

plod

poed

pli

plddio

ekstera;

piddo

eksteren;

ekstere; pldddn^ esti ekstere; plddu ekstere de. (G PflUcke)

plom

pluko;

pldkdn

pof

si

(L

ad sukce-

pokdr pol

jtXevpov)

(Gr

fom

pluam

pli;

pluna

pliii;

plunum

pluikam

pliio; pluikdn°

plunalk

plurfoje;

pli-malpli;

pluUkdn

nepluamanum

neplu

pliigi;

minoritato; nepluik

nepluikam malpliigo; nepluikdn" nepIuUkdn malpiiigi; no plu ne plu; plU... plii \u pli... des pli; plUo des; plUo das des pli ke. malpliii;

plumb

pold

(L

plumbum) plumbo

plum-

(metalo);

polip

polkat

pelote) buleto,

Pluton

cr

plli

pllid

poleno.

polka) polko.

(F

(G Polyglotte) poligioto.

pommade) pomado.

(f

pons)

(L

policejo; policisto;

polypus) poiipo (medicino).

ponnad

ponto; ponil ponteto; pondn

superponti, transponti.

bin plumbo (elemento). (F

poldan

polUglot

pon

polo;

policistaro.

(L pollen)

(L

poldabur

policestro;

poldanef

polen

polico;

Pollzei)

(G

Poldnan

Pollando;

polonezo.

poldacif

plurfoja;

forporti.

Polen)

(G

poldnum

majori-

malplia;

plut

mopoldn

Poldn

pluralo; pludn** id esti supera en;

pluuneplu malpli;

pluama-

pluamanum

komparativo;

tato; pluik plia;

supereco;

pokero.

portado; polan portisto; po-

porter)

tado;

(L plus)

potranileto;

pokatelefondm

lovik portebia; poldn porti; depol forpor-

plero; pidraflamat ple-

rito.

plu

(A poker)

(F

potuko;

polibro; po-

pokdn enpoigi.

potelefonilo;

prosper) sukceso; pidpdn''

en.

plor

port + G Hafen) liaveno.

(F

pokasdrvdtul

prunarbo.

plop

poemverkado; poe-

pog (G Pocke) pustulo. pOk (A pocket) poo; podobuk kamon pomono; pokaneif

pidmabim, pldmep

plum) pruno;

(A

pluki.

cidro.

poete) poezio,

(F

dan poeto; poedav poetiko; poedot poemo, poezio, poeddn versumi.

ekstera.

ekstera situo; piddao de ekstere;

(?),

plodik

plok

marbo; podamust

komploto; plotan komplotulo;

(A plot)

plotdn" komploti.

volvao; plutdn

pop

volvi.

papaver)

(L

papavo; popoflor papavo-

fioro. (L Pluton)

Plutono.

por (F portion) PortUgdn (P

plu.

(A please)

bonvolo; pluddn bonvoli;

if

nan

porcio. Portugal) Portugalio;

Portugd-

portugalo.

pllidol mi petas.

pliim

(L

pluma) birdoplumo;

plUmem

plum-

aro.

porud POS (L

(L

porrum) poreo.

post)

post (tempe); posd post kiam;

posik posta; poso poste. pllit (A please) entileco; plutik entila; plU-

to dece; plutdn''

esti entila, deci; leplUt

galanteco; neplutik malentila.

PO

post)

(L

malanta

(loke);

poi malanta

(L post) prefikso

pref//fso

podn

(F

;

:

malanta-

prefikso: post-.

posit

(L positivus)

...n;

(loke).

pOSUnn

pOSUn

normo; podndn la-

(F

(G

opossum) oposumo. Posaune)

trombono,

trumpeto;

trombonisto.

pot

pot af rod sendkosto; (A post) poto; potokad potkarto; pot am posta sendo; potamon pota kosto; potatret pot-

normigi.

pod

(A

posunan

pasiva future (estos -ata).

point) etalono,

pozitiveco; positlk pozi-

tiva.

poik malantaa; podn° malantai.

pOpO-

pOS-

pomme) pomo; podabim, podep po-

mandato; pot Ik posta;

6

potdn enpotigi;


pot op potejo.

pOtek

potod (F potasse) potaso. pOUn (A pound) pundo; pounozim

POV

potet

penio.

povdf

poluso; povik polusa;

polus)

(L

polareco; povofik polara.

p6 (?) e, en. PO- prefikso: post)

(L

pot it

(Fappetit) apetito.

pasiva preterita future (estos

malantaua situo;

podao de podio

ndn

mal-

impregni.

prdpod prdstlQ

tae; podbn°

malantaua;

esti

tae de. pof (F pauvre)

malantae; podii malan-

prot malrieco; pofOM malriulo;

ria; pdfdn** esti malria. (A punch)

pdkdn"

pol

miso,

katod pdjutdn per-

fuao; pdkik

(L

prdtdn

prediko;

apreturl.

predon

predik-

prediki.

praedicatum)

predikato; predi-

(Lpraedicatlvus) predikativo.

prefet) prefekteco;

(F

prefdtan pre-

fekto.

prelud pdloced

eraro;

prdstigik

predikativa objekto.

predikat if

misa;

erareti.

intereoiatio)

(L

preddn

anto;

prefdt peccare)

(L

praedicare)

(L

predikat

poursuite) persekuto;

prestio;

prestige)

(F

(Fpret) apreturo;

pred

puno.

sekuti.

pok

praepositio) prepoziclo.

(L

prestia.

pdfdd mizero; pdfddik mizera; pdfik mal-

(F

portreto; pdtrdtdn por-

prof Od (L paraphrasis) parafrazo. prOQ^n (F impregner) impregnado; prdge-

taen; pddio! malantaen!; podo malan-

pojut

portrait)

(F

malan-

pdjin

far-

treti.

pddik

antaCie;

pdtekamov

terpomo.

(A potato)

potrdt

-ata).

pod

apotheca) apoteko;

(L

macio; pdtekon apotekisto, farmaciisto.

preludo; preluddn° pre-

prelude)

(F

iluzio; ludi.

polik erara; pdlo erare; pdlovik eraripova;

pdldn°

pom

(F

pomper) pumpado;

pdmdn

pon

pdmdm

puno; pdnobik punenda;

punebia;

pdnon

prepUd ddn

pdndn

presen

lepdn punbato.

presid hompleneco;

pdpajul popollernejo; pdpalid popolkan-

pdpam

loantaro; pdpdt popularigo;

poped populareco; pdpedik populara; pdpik popola; pdpdn loatigi; lupdp plebo; lupdpan plebano; sdpdpdn senpopoiigj.

pOSOd

(F

personne) persono, individuo;

sodanem personnomo; pdsodef aro;

pdsodik persona; pdsodim

ismo;

pot

pdsoddn

pd-

sdprepu-

praeputium)

okazo;

pdtam konveneco;

pdtik konvena, taga; pdto okaze; pdtdf

cirkumcido.

nuntempo; presenlk nun-

prezidanteco; presidol

preslder)

(f

prezidento;

presidan prezidanto; presi-

ddn

vipresidan vicprezidanto.

prezidi;

(g Preui^e)

Prusio;

Preusdnan

pru-

so.

preven

(F

prevenant)

komplezemo; preve-

nik komplezema.

prezdp pon priel

(L

praeceptor)

guvernisto;

(F

prive)

prilul (folul)

prim

guvernisteco;

prezdpdn

prezd-

guverni.

(Nd prieel) laubo.

prif et

dececo; pdtdf ik taga; pdtdn"" deci, kon-

pdtu okaze

sdprepudam

present)

(F

Preusdn

person-

individual-

personigi.

(A opportunity)

veni;

prepucio;

(L

cirkumcidi;

tempa; presenatim prezenco.

ponOp (F pronom) pronomo. pop (L populus) popolo; pdpag to;

premii.

prepordn

preparer)

prepari.

pdnod puno; pdnovik

puni;

premdn

preparado;

(f

pumpilo;

punanto; pdnid pentofaro; pdniddn penti pri;

(Lpraemium) premlo;

prepar

pumpi.

punir)

(F

prem

erari.

(L

necesejo. (LAprilis) Aprilo.

primus)

komenco; primdt

iniciativo;

primik komenca; primo komence, en

de.

7

la


prmon

komenco;

ad

komenci,

prOStdrnon

iniciati;

primii komence de; primiim uverturo.

primul

primula) primolo.

(L

prinsip

privot

prOtok

vate privatbn" est! privata.

pro

(plo)

proon°

proprob

(L

(L pro)

por

privilegio;

(ceio);

proon favoranto;

(G Propst)

protokon

protocollum) protokolo;

(Lprovisio) provizio.

provinon

provlnco;

provincia)

(l

proyek

proyekdn

projectio) lumprojekclo;

(l

projekcii.

prozed

preposteco; probon prepos-

proceslo;

processio)

(L

prozeddn*'

procesii.

to.

probod prod (L

prul

npoeoo-KL?) rostro (de elefanto).

(Gr

productus)

produkto; prodon pro-

(piofed)

(L

professor)

profesor-

priin

prof et an

psom

eco; profdsoran profesoro.

profet

(Gr

profetdn

profeto;

prOQed

jipocprixTig)

(l

proib

prohibere)

(L

progedon^

programma) programo.

psitak

jam

malpermeso;

proibon

proletaro;

proletan

pub

proletaire)

(F

troparolemo;

proiixus)

(L

proUdik

promettre) promeso;

(F

promdn

pro-

;

prononcer)

(Gr ilJiTXttKog)

al iu.

psal-

papago.

perfekta future

publicus) apero;

(L

publug

prononco; pronon pro-

puf

(estos

pubet kemia reakcio;

(F

public) publiko.

(Lpudor) pou)

(F

asteco; puedik

casta,

pediko; pufik pedika; pufikan

pedikulo.

nonci.

propOQ

(L

propagare) propagado;

pug

(L pugnare) buado; pugan budsto; pugdn bud pugdp buejo.

propogid

propagidon propagandi; propagdn" propagii; propagiikon propropagando;

;

puid puin

pagi.

proper

(L

proporcia;

proporcie

prOSad

ion

psamobuk

-ita).

pued

mesi promii kun promeso de. (F

psaimo;

doni, aperigi.

troparolema.

prom

priiddn*' atenti.

pubod procezo, fenomeno; pubdn° aperi; nepubdn® malaperi; okpub memeldono; pub eldono; puban eidonisto; pUbdn el-

proleto.

prolid

(Gr i^jaXfAog)

pu (?) malplej. PU- prefikso: paslva

malpermesi.

prolet

!;

emprunt) pruntedono; priinot prun-

(f

molibro.

profeti.

progresi.

program

atentu

tao; priindn eke bosi pruntedoni

profetado;

progressus) progreso;

(L

!

pauti.

slngardo; prudik singar-

prudentia)

(L

da; priidd

profdSOr

patado; pruldn°

(Nd pruilen)

prlid

dukti.

pron

protestdn°

provlncano.

por-.

:

protesto;

protestari)

(L

(L

provid provin

privile-

agi favore, favori.

pro) prefikso

pro-

protokoli.

;

privileQ (l privHegium) gon privilegii.

prostemere) adorkHnii.

ta protesti kontrad.

privateco; privatik pri-

privatus)

(L

protest

prisma) prlsmo.

(L

(l

protestant) protestantismo;

(F

tdstan protestanto.

prmcipium) principo.

(L

prismot

protest

proportio)

proporclo;

proporik

proporon** proporcii; proporii

pul

flamat

(F

prostate)

prostatito.

prostato;

prostata-

pruina)

puindn pullus)

(L

lupul

dprosa) prozo; prosodik proza.

prOStOt

(L

vora;

al.

pouce) colo.

(F

bubo;

pudro, pulvoro; puinik pulpuivorigi.

knab(in)o; puis geknaboj; hi-

hipul

knabo; jipul

lepul Junulo.

pulip pulit

78

(L (F

polypus) polipo (besto). poulie) pulio.

knabino;


pun pup

pacemo; pudik paca; pudo pace;

punaflap pugnofrapo.

(Lpugnus) pugno;

pUdd! paeon!; pudon° pacii; nepud mal-

(Fpoupee) pupo; pupil pupeto.

pur (F poudre) pulvo. pur 9 (L purgare) laksjgo; purgamedin gilo;

purgon

plif

laksigi.

poussiere)

(F

fon" purgatorio.

puridik putra; pu-

ridikon" putri, puridiikon (L

laksi-

pufdd senpolvigo; pu-

polvo;

pufik polva; pufisugian poivosudio;

purQOtor (L purgatorium) purid (F pourh) putrado; pur pur

paco.

putrigi.

purpura) purpuro;

esti polva.

pUQmGn puk

kavan

purpurik pur-

(L

Pygmaeus) plgmeo.

pukav

(A speak) lingvo;

lingvisto;

lingvoinstruisto;

lingvistiko;

pu-

pukik

lingva;

lepuk

eflingvo;

rupuk

pulatimil

momen-

pukitidan

pura. pralingvo.

purul

(F

put

putus) bubeto; putajul kindergarteno;

purulent)

puso; purulon" pusi. pli I

(L

paulus)

(L

malgravao

;

to; pulik malgrava.

putul bebo.

pulsif

put or

impulsif)

(F

ek-ardado; pulslfon ek-

(Lputorius) putoro. ardi.

PU! pli-

pif!

paf!

pun

prefikso: pasiva

(estos jam

perfekta preterita future

-ita).

pub cr pub. puber (L pubertas)

punctus) punkto;

(L

punon

punet pubereco; puberan pube-

interpunkcii;

(F

pundd

punaise) cimo.

plipil

(F

pupille) pupilo.

pupit

(F

pupitre) pupitro.

piirul

(Lpyrola) pirolo.

ruio; piiberik pubera.

pud

(A

peace + G Fried) paco;

pudom

pacigo; plit (Nd

Domo, en kiam

li

kiu vivis

pit)

fruktokerno.

Johann Martin SCHLEYER,

estis parokestro

de Litzelstetten,

de 1875 is 1885

i ar

la

trovias nun en Konstanco,

e strato Martin Schleyer,

vilao Litzelstetten estas nun kunigita kun (fotls J.C.Caraco)

79

la

interpunkcio;

telpun dupunkto.

urbo Konstanco.


R r

deknaa

de

litero

la

rogud

volapuka alfabeto; pro-

nonco: [rJ.

roagid

roid arakido;

arachides)

(l

raagidaleul

rojon

arakidoleo.

rook

arako.

rabies)

rabidtik

robin

rojiy

rok

rabiulo;

robot ado;

rod

(F

rabiton

radier)

rodlQ

rabitan

ron

arbitra-

rabotam

(f

rodion

radon

forskrapi.

rodigdn

radium) radlumo;

radonin radono.

raffiner)

(F

finiikon

(L rapa)

rafineco; rafinik

(A artillery)

rot

i

kill

(F

archives) arklvo;

(L

ravan

rogivon

arteria.

ratldon

articulus)

artikulacio;

artileri-

ratlkuldn"

rabisto;

rovUI homrabo;

berav

rakitis-

arkivisto;

bandito,

ravanim

besto; ravlk raba; ravot rabao;

royod

ragivop

rotdrik

artllerlo;

rOUd (Lraucus) rakeco; raudlk raka. rOV (G rauben) rabado; ravobod rabobirdo;

mulo.

rogiv

artere) arterio;

artikulacii.

rafinita;

ragitan

rato.

(F

apxi^teXavog) arkipelago, insu-

paxCxLg) rakitismo;

rapo.

rot id

rabi; (Gr

malglata;

malglatigi.

rotor

laro.

rogit

irpreni.

ronik ranca; ranikdn*'

ranee) ranceco;

(L rattus)

rafini. (Gr

ramenon

ano.

rafiniko rafine; rafiniikam rafinado; ra-

rogipelOQ

(F

rot

(Lraphanus) rafano; rafUl rafaneto.

rofin

fiksi

rempart) remparo.

rop

radio radio; radionalanten ra-

dioanteno; radionaparat radioaparato.

rof

garnao; ramaton

ramener) Irpreno; (f

raodiikon

radiko (matematiko); radig te-

kvadrata/kuba radiko;

(f

ranko.

armature)

(F

ronunk (l ranunculus) ranunkolo. rood (A rough) malglateco; roodik

rabot-

radiki.

rodin

raketo.

rancii.

raboti.

forskrapo;

(L radix)

lik/kilik

rasT) /?a/-iitero.

armoire)

(f

(f

arbitracii.

rabotilo;

rabot)

(F

rabotdn

""v;-!

(A racket)

romen rompor

rabeneco; rabinal ef-

arbitre) arbitracio;

(F

interkon-

garnaon, hufoferumi.

rabia.

(Hb r^-i ratbin)

cianto;

rajanon

konsentite!;

(L area) arkeo.

roket

rabidtan

rabio;

(Hb

romor romot

rabeno; rabinan rabeno.

robit

arrangement) akordo, Interkonsento;

(F

senti.

rodnid (L arachnides) araneo. rob (G Rabe) korvo. robolet (f arbalete) arbalesto. robot (G Rabatt) rabato. (L

ragout) raguo.

rajand!

(Ar ^'js: 'araq)

robidt

(f

(A ray) radiuso (matematiko).

roziod

arkivejo.

80

prlrabado;

rabo-

ravdn

ravuldn homrabi;

beravon

prirabi.

(L raia) rajo.

(Ar ij.jU

gazfya)

razlo;

razladon

ra-


ziulo.

rdg

rdk

registaro;

reigon

reno;

rdkon

(A racket)

regi;

rasti.

atonomeco;

itreig

rdkdt

reigon registo; rei-

reigdb regato; reigdn

regno; reigdt suvereneco; reigdtan suve-

realo (monunito).

Rechen) rastilo;

tralegi.

regere) regado;

(l

Qonef

ifono.

(G Reis) (G

reig

kreno.

(F raifort)

(A rag)

roid

dureiddn

legi;

rdfor

dareigdn

superregi;

itreigik

atonoma;

rakedo.

okreig sinregado.

rdktor

(l rector)

rdktoron

rektoreco;

rek-

rein (Idmib)

(a

reinabob iei-

piuvo;

rain)

toro.

arko; reinajeldm pluvombrelo;

rdktum rdn rdp

rectum) rektumo.

(l

ned pluvmantelo; reinamul

(A rennet) kazeigilo.

ndfik pluva; reindn

rdpon fajlisto; rdpdt rdpidon raspi; rdpdn fajli. rape) fajlilo;

(F

lao;

rdptUi

(Lreptilis) reptilio (rampanta

rdt

Ratsel)

(G

enigmo;

faj-

reinad

rdy

a ne).

reitak

rdtom divenado de

rejim

rdydn

dioj;

rdyun

(a reach) atingo;

real

(f

red

X-ra-

rdyunan reafdn

fakulo.

atingi.

rel

redobetad rua beto; redabldt rubekolo; redabrasid rua brasiko; redaskinan ruhatulo; Redomel Rua Maro; redik rua; redikdn" ruii; redilik rueta; reddn** esti rua;

redactlo)

redakcio;

redakom

daktado; redakan redaktoro;

redokdn

lik

reg

(F

(l

rem

(l rex)

refudon

rifuzi.

ren

(l regula)

registaron

(lilad) (a read)

(f

renard) vulpo;

jirenor vuipino.

reputation)

(F

respubliko; repUbll-

famo, reputacio; mire-

put misfamo.

resdrf lego;

rellkvujo.

renne) rangifero, boaco.

(F

replit

muntado; regulon muntisto;

reguldn munti.

reid

reliefa.

vestio; rellki-

(l

republik (f repubnque) kan respublikano.

registri.

regul

(lem)

renar

(a regatta) regatto.

registrum) registro;

relldfik

relikvo,

son.

re(in)o; regdn relando; regik

registar a

reliefo;

emere) aeto; reman aetisto; remdd subaeto; remot aetao; remdn aeti; bUrem antaCivendo; derem elaeto; nurem aeto. remit (f remise) rimeso; remltdn fari rime-

re-

rea; hireg reo; jireg reino.

regat

religi-

esti religiema.

(L reliquiae)

daramar re-

Reformatio) Reformacio.

refuser) rifuzo;

reldf religieco; reldfik

(F relief)

relikid

relov religioscienco;

kredo; reledanef ekiezio; re-

religia

religia;

relief

(G Reff) refo.

refud

rekosilon

rekrutado; rekrutdb re-

religio;

rellgio)

(L

ema; reldf on*

dakti.

Reformat

recruter)

(f

reled

redlikdn ruigi; redulik rozkolora.

ref

re-

kruto; rekrut on rekruti.

rebus) rebuso.

(l

repacigo;

reconciller)

(F

rekrut

(led) (a red) rugo;

redak

reklamdn

reclame) reklamo;

repacigi.

reeO konkretao; reolajul reallemejo. (f

regiment) reglmento.

klami.

rekOSil

reaf

reblid

(f

(f

radiografi.

rayon) fako;

(f

rdyastrols

melik

reimo.

regime)

reklam

radiografio;

ennaceus) erinaco; reinod

(Lerlthacus) najtingalo. (F

rejimen

diveni (enigmon).

rayon)

(F

pluvi.

ekino.

enigmo; rdt of enigmeco; rdtdfik enigma;

rdtdn

(l

reinamd-

Pluviozo; rei-

reidon leganto;

resed

reided legao; reidovik legebia; reidon

81

resit

(F

(l

reserve) rezervo;

resdrfon

reseda) rezedo.

(F recit)

recito;

resiton

reciti.

rezervi.


reSOd resor

reseau) reto;

(f

BevUresod

riZOm (Gr pCCcopia) rizomo. rob (G Robbe) fokulo. rod (G Orden) ordeno; rodon ordenano. rododen (L rhododendron) rododendro. rog (Larrogare) arogo; rogon arogi.

Interreto.

resoramatrad

ressort) risorto;

(f

ri-

sorta matraco.

ret

fester) cetero;

(F

e

plu;

tiel

retik cetera; retO ce-

retod spuro; reton"

tere;

ret in a

reiisip

(L

(l

kaj

roin

(F

rezidif

rematismo.

rheumatismus)

rojat revizii.

rol

recette) recepto. (F

rezidifon

rib

ribed rid

(iribes) ribujo;

reed)

(A

rlbedobdl ruga

kano; ridolozit ploto;

rif

(G Reif)

rig

gavdd

pnematikon.

origino;

rigao de origine; ri-

radikvorto;

rigdd originalo; riget

malneto; rigik origina; rigon** riklil

rim

auriculaire)

(F

malgranda

rime) rlmado;

(F

ror

bosi riproi ion

rosin

ri-

rimi.

risk

(F

risque)

rot

la

(F

rOUl

hsko; riskdd danero; rlskd-

ko; riskodU kun

risk!;

riskod

(g

interrom-

hurii,

mui; leror

ris-

respondeco de; rlskdn

(L

aroruto.

rosadakollk roz-

rosa) rozo;

rosadalaltead

alceo.

Roslne) sekvinbero, rosino. (g

Rosmarln) rosmareno.

routine) rutino;

rot en

risotaldned rlzkampo.

dlk danera; riskddikdn

(lol)

rOSmoren

al iu.

(GReis) rizo;

hurlado; roron°

(A arrowroot)

kolora;

rinoserod (L rhinoceros) rinocero. riprod (f reprocho riproo; riprodon eke risat

(A roar)

rorud rosod

origini.

rlmlk rima; rimod

rezina.

kriegado; lerordn" kriegi.

fingro.

mo; rimon* rimii; rimlikon

lati-

nenroplk seninterrompa.

pi;

radringo; riffon meti

origo)

(L

romenik

rood (G Orden) (taksonomia) ordo. rop (F rompre) Interrompo; ropon

horloo.

leta

romkatoliko;

romantikismo.

romaln) latinideco;

(f

ron (A rosin) rezino; ronik rondt (F robinet) krano.

ribo.

ridem,

pojno; rietalinaglokil brace-

(A wrist)

ruli.

romon

nida.

rid(5p kanejo.

riet

romatlm

romantika;

rlbotul kotleto.

(A rib) ripo;

orano; rojotep oranarbo.

rullo; rolonÂŽ rulli; roV rulado;

Roma) Romo;

(it

romen

aria) ario.

(It

oran-

Roman Roma Imperio. romot (F romantique) romantlko; romatlk

ciproka; rezipiko reciproke.

riod

orange)

(F

(G rollen)

Rom

reci-

reciproque) reciprokeco; rezlpik re-

(F

orange) orankoloro; rojonlk

rdlastui ruiseo; rbldn

recldive) recldlvo;

divi.

rezip

(F

kolora.

erysipelas) erizipelo.

revidon

rein) reno.

(F

rojan

revision) revlzio;

(f

rezdp

e rets

retina) retino.

reumat revid

resti;

r. k.t.p.

(mj

FOtO

rutine.

rotan) rotango.

(f role)

rolo.

rOV (A narrow) mallaro; rovik maliara. rOVOt (F orvet) angviso. rob (A rub) froto; robon froti; rdbul kareso; robiildn

niirdb

karesi;

miro;

niirdbdn

adaci. miri. rit (A right) lojaleco, honesteco; ritik hones-

rol i3=

rol.

ta, lojala; ritdf lojaleco.

ritmUt

rolet

(A relation)

parenceco; rdleton paren-

(Lrhythmus) rltmo. co; rdleton*' ko est! parenco kun.

ritor (GRetorte)

riV

(F

von

arriver)

retorto.

rom

atingo; rivovik atingebia; rl-

atingi; rivii atinge

ron

al.

(A

rhum) rumo.

(A run)

nanunan

82

kuro;

ronojevod kurevalo; rdderdn ek-

stafeto; rdndn** kuri;


deronon°

kuro;

rot

ekkuri;

moronon"*

ddn"

forkuri.

rup

bancarotta) nepagiteco; rdtik nepagita;

(It

(G Ur-) prefikso

:

pli

granda antikveco,

rur

ori-

(R py6/ib)

rubriQ

rud ruil

(F

rubozim kopeko.

rut

pereo.

rouiiie)

(F

riib

rusto; ruilik rusta; ruilon"

Rumdn

disenterio.

(Lusdn)

(g

Russian) Rusio;

Rusdnan

(F

route) trako;

rutdn

sekvi laspure.

(Lurtica) urtiko.

(A rubbish)

dekadenco; riibik dekadenca;

riibukdn korupti.

rulod rulao; rulat

(ludo). (nig

Romania) Rumanio;

Rumdnon

ru-

mano.

rumon

(G

run

run)

(A

erupcio; ru-

riibikdn** dekadenci; riibdn* est! koruptita;

rouleau) rulkurteno;

ruleto

(G Ruhr)

rut id

rusti.

rial

rupdd

ruso.

(Lrubrica) rubriko.

Rute)

(G

rublo;

erupcio;

erupcii.

RUSdn

gino (pra-).

ruab

eruptio)

(L

pdn°

roton** nepagi.

ru-

impeti; rundn** kuregi.

Rumonsch) kurego;

romana

riid

(G

Rohre) tubo.

riin

(g

Henng) harlngo.

riit

(F

rut)

tempo de

lingvo.

seksardo; riitdn* seksardi; rutup la

seksardo.

rundd impeto; rund-

Ap3

Steleo

memore

al

2

Johann Martin SCHLEYER

parokestro en Litzelstetten (Konstanco, Germanic),

de 1875 is 1885 (fotis

J.C.Caraco)

83


5 S dudeka

de

litero

la

sufii.

volapuka alfabeto; pro-

Saikul

nonco: fsj.

-S

(F

SO

H A

plus;

(?)

saed

SOdb sab

saedam

adicio;

saedot sumo; saeddn

adstringa.

Sait

plao; sabdd

sak

sad

mento; saddn**

sad

forsinki;

sddon

SOdin

Sakrit

(Gr

sodinajdnul

silko;

sal

silkoraCi-

(l

sagen)

(G

sofofer hufofero; safa-

diri;

beviisag

Salig

(Lsalix) saliko.

begesagdn repliki; bevUsogdn intervjui; gesag respondo; ge-

Salm

(Lsalmo) salmo.

sagdn respondi; lesag

aserto;

Salud

lesagdn

Sahardn said

saido

alsagi;

est!

Si-

(a f Sahara)

Sam

(L salpetrae) (L

salutis)

salivi, bavi.

salpetro.

sankteco;

Saludolonol

sufie!;

soluddp sanktejo; soludUkdn

ekzempio; somdd ekzemsomed ekzemplero; somlk specimena; somo ekzemple; somU ekzemple de; OS som ekzemple.

Saharo.

saidd!

sankta;

(A

example)

plero;

sufio; saidik sufia; soidiko,

sufie;

solifdn''

salive) sallvo;

sanktigi.

sanglier) apr(in)o.

(L satis)

pekli;

sali.

Sankta Spirito; soludon sanktul(in)o; SO-

sagotik sagaca.

Sagit (L sagitta) sago; sogitdn sagitan Sagitario (konstelacio). (f

salo (kemia); solid

ludik sankta; soludot sankteco; soluddn"

(Fsagace) sagaco;

Saglied

(F

Salpet

deklari, aserti.

Sagat

saldd

solod peklakvo; soloddn

Salif

repliko;

biiosagdn antadiri;

solanajov sardelo; sala-

sardlno;

sago sagdn

onidiro;

dirao; sogd! dim!;

intervjuo;

salo;

sal)

(L

salad (F salade) salato. Salb (L salvia) salvio.

sagdd

diro;

sagod begesag

oferi.

SOkriton sa-

soldf saleco; soldflk sala; soldn

safranum) safrano.

parole;

sakristio;

sacnstle)

salfarado;

ferdn hufferumi.

sag

(f

sarden

laovKato?) sadukeo.

SOf ran

ofero; sokrlfal efpas-

oferao; sakrlfdn

kristiano.

silka.

sabot) hufo;

(F

mosaddn

subakvii;

citi.

sacramentum) sakramento.

(l

(l sacrlficium)

tro; sakrlfot

subakvigo; sddot sedimento;

(A satin)

Sadukan Saf

subakvio; sodot sedi-

sinki,

soitot citao; SOltdn

sako;

saccus)

(L

Sakrif

subakvigi.

po; sadinik

(A cite) citado;

Sakram

saboti.

Sacken) sinko,

(G

velo; SQilanaf velipo; saildn°

lesak sakego.

sabotado; SObotan sabo-

saboter)

(F

sabot on

tulo;

biciklisto;

sakdd sako; soked mansako; sakil saketo; sakdn ensakigi;

ensablio; sabik sabia; sabon ensabligi.

SObot

(A sail)

soikulon

bicikli.

velveturi.

SOdbik

sablo; SObojol

sable)

sail

adiciado;

adicii.

(Lacerbus) adstringo;

(F

(A cycle) biciklo;

saikuldn°

-s) finaj'o: pluralo.

saiddn''

Samaritan

84

(l

Samaritanus) Samario.


Sambiydn son

Savanto;

la

don

Zambio.

sanus) kuracado;

(L

nal

(a Zambia)

sanob

sanamed

sanigo;

kuracilo,

sag

Sa-

seii.

mento; sanan kuracisto; sanav medicine;

SdQUl

sanavik medicina; sonik sanigebia; sanon kuraci.

Sdk

saniga;

sanovik

(g Sanskrit)

Saorit

dopicxog) aoristo.

SaOV

(Gr

(A saw) segilo;

vdn

demando; sdkalised demandaro;

(A ask)

pridemandi.

Sdl

sanskrito.

saovam

sekigi.

(Lsecalls) sekalo.

sdkan demandanto; sdkdd problemo; sdkik demanda; sdkon demandi; besdkon

sandal (isandalium) sandalo. sank (L sanctio) sankcio. Sanskrit

sdgukon

seka;

medika-

sekeco; sdglk seka; sdgon' esti

sec)

(f

(A sol) solo (kemio).

Sdldr

(F celerl)

celerio.

Sdledn (A Ceylan) Cejiono. Sdlun (A saloon) salono.

segado; sao-

segi.

sap

(L sapiens) saeco; sapon saulo; sapik saa; sapo sage; sapdn^ esti saa; lusap

Sdllilod

(GZellulold) celuloido.

Sdmbal

(F

pedanteco; lusapan pedanto.

SdndviQ

Sarasen (g Sarazene) saraceno. Sarden (F sardine) piiardo. Sardinian Sardegna) Sardinio. Sark (G Sarg) erko; sarkon enerkigi. Sarkad (L sarcasmus) sarkasmo. Sasen (f assassin) murdo; sasenon

Sdned

murd-

Sdnt

(F

Satir

(Lsatira) satiro;

Saturn

satin)

(A saint)

Sdrjan

bonfarto;

sanktulo.

koncentrado; sdn-

concentrate)

(Sb cp6)

Serblo;

sergent)

(f

Sdrvdt

SOtirik satira.

dSatumus) Saturno.

sain)

(a

Sdrbdn

sateno, atlaso.

Sdrbdnon

(F

serviette)

(l

cervix)

butuko; Sdrvdtul po-

sdrvig SQUnastadon

kolo;

sdrvigastofdd

Sdsant

sauno

SdSUn (F saison) sezono. Sdy (F zezayer) lispado; sdyon

niikon

SaV

bonfarte; saunon** bonfarti; igi

sau-

bonfarta.

(Gr (javpoc,) saCiro.

(A

save)

savo;

(f

essence) esenco;

sdsantlk esenca.

sdydn

lispulo;

lispi.

savan savanto; SQVOn

savi.

Saxdn (g Sachsen) Saksio; Saxdnan SaXOf on (F saxophone) saksofono.

kra-

vato.

farti;

saunik bonfarta; saunikon** ii bonfarta;

Saur

serbo.

serento.

tuko.

Satlir (Lsatyrus) satiruso. (F

sensueO sensualeco; sdnsUelik

tretukon koncentri.

est! sata je.

(F

sdnsuron cen-

sensuala.

Sdntret

saton* do

censura) cenzuro;

(l

SdnSUel

sato; satik sata; satO issate;

satin

vespermano; Sdned salusdnedon vespermangi.

zuri.

sasenon murdi; oksasen memmor-

(L satur)

Saun

cena)

(l

SdnSUr

tigo.

sat

sandvio.

dik Lasta Mango;

(it

isto;

cymbale) cimbalo.

(a sandwich)

Se

(Lex) el;

Sesakso.

seaSead

Sd- (Lex) pre/77fso; senigo, depreno, malo. Sdb (G Sabel) sabro; sdboflopon sabri. Sdbrad (a zebra) zebro. sdd (3= sad. Sded (A saddle) selo; sdedel selfaristo; sde-

sea unu de

(L ex) prefikso

:

alia.

el-.

(Vpse) prefikso: dis-. sedere)

(L

anta; sidigo,

sidio;

seadam

sidado;

seadod sesio; seaddl sidseaddn* sidi; seaddp sidejo; seid

seadlk

sida;

metado; seidon

sidigi;

seiddn oki

sidii.

Sean

85

(f

ocean) oceano;

seanlk oceana; Seo-


kuo; seatik kuanta;

(A seat)

meti.

neseimo

Seminor

-

sepultum) fosado;

(L

sebon

fosi;

Semit

Sed

sendao;

sedot

desed elsendo; desedan sedon

forsendi;

leseddb mi-

sesedon

Sendt

(F

(L

soif)

Ser emi.

suspiro; seifon** suspiri,

silentium) silento; seilik silenta; silenti.

set

sendtan senatano.

sepUl

sequi) rezulto;

sekd sekve de

de dependi de; sekdn**

tio

ke;

rezuiti;

sekim defetismo; misekdn"

(l

savoir) scio,

sekU pro,

sekreton

butiko;

selov

leseldp akciejo. malofteco; seledik malofta.

(G selten)

celibataire)

selibik

(F

fraleco; selibon fralo;

(L

asphaltus) asfalto.

(Lsphaera) sfero; sisfer ieia sfero.

Sfin

(Gr atpCyl)

Sidm

ie

ajn;

seimik

iu

ajn,

ia

ajn;

ekkoni.

Sfer

seimao de

ia;

seivdn

Sf al

si (itH

iu,

pri;

(f

Sgar

fraCila.

some)

September) Septembro.

Sevdr

seman iu homo; semik iu, ia; semikna iufoje; semo iel, por tie! diri; seim iu ajn loko; seiman iu ajn homo; (A

(L

seividon demandi

vendeblo;

selovik vendebia; seldn vendi; lesel ak-

(F

dogmo;

kono; sevabo t.e.; Sevan sevdd kono, konateco; sevddan konato; sevddik konata; sevddon rekonii; sevddukdn konatigi; seved konscio; sevik scia; sevdl scianta; sevdn scii, koni; biisev antauscio; dasev agnosko; dasevddiikam revelacio; dasevdn agnoski; nesev nescio; nesevddik nekonata; nesevdldfik senkonscia; oksev sinkono; seiv ekkono;

vendo; selan vendisto; selid ae-

seliddp

teblo;

setdd aserto;

scianto;

secunda) sekundo.

(A sell)

frazo, propozicio;

alineo; setlil versiklo; leset

(ZUlul)

sekretari(in)o.

Sekun

(G Satz)

serenata) serenado.

sev

fiaski.

secretariat) sekretarieco;

(F

(it

Setul

sekve de, rezulte de; misek fiasko; mi-

Sekret

sepio.

ndiset subpropozicio; vUset parentezo.

sekat funkcio; sekid dependo; sekidon''

sem

simpatio;

saraO serafo.

(Hb

setem

seiv 13= sev. (L

(L sepia)

Serenot

seit 13= seat,

Selib

baisendl

zero) nulo.

(F

Seraf

sei-

ci= sem.

Seled

(Lsenatus) senato;

Sepiod

16! silentu!; seilon°

cio;

senti;

SeneQOldn (F Senegal) Senegalo. Sep (F sepulture) fosao; sepil sulketo;

secta) sekto.

Seil

Sel

senon

tombo; sepUlon entombigi.

Seif

Sek

sentebio; senovik senteca; sendf sen-

sendl kompato.

radiodissendi.

sekureco; sefanad sekureca pin-

seid [3= sead.

seim

semitan semi-

dasendlik kortua; dasendn kortui; ke-

kura. (L

semina-

sento; sendl sentemo; senid

(A sense)

temo;

sekura; nesef nesekureco; nesefik nese-

Seg

Semite) semidismo;

(G

nov

ge-

elsendinto;

sefik sekura; sefo sekure; sefdn° esti

glo;

(L

palpado; seniddn'* palpi; senik senta; se-

sendi;

lUsed alsendo; lUseddn alsendi;

mosedon Sef

seddfl

resendi; lesed misio;

sionario;

(A safe)

sen

sendo; sedon sendinto; seddb

(A send)

sendito;

ajn.

semlnarlum) seminario;

do; semitik semida.

zebuo.

(A zebu)

nenie

ran seminariano.

sebop

fosejo.

Sebud

ien ajn;

ajn;

ie

seatdn*'^

kui; seit kuigo, metado; seitbn kuigi,

Seb

seimna iam, iufoje; seimo seimos io ajn; seimupo iam;

seimio

nudns Oceanio.

seat

(Nd schar)

slon

si-

86

severe) severeco;

(Vp

si)

jes;

sevdrik severa.

sfinkso.

limando.

siam

jesi; lesi!

jesigo; silk jesa; siojese;

certege!; lesion certigi.

sil)

prefikso: konstelacio, io iela.

(Gr

CTfjpia)

senco, signifo;

sldmdn

si-


siamU en

gnifi;

sib

(G Sieb)

senco de.

la

kribrilo;

sibam

izoli.

Sior

sibon

kribrado;

Sipredn

kribri.

Sibiron Sid

(r

CM6Hpb) Siberio.

slrkiil

gnigi.

sIrkUldn*

(A

sien

(F

seam) rando.

Sirkud

sens) senso;

sirup

sienam sensado; sie-

novik sensebia; sienon Sif

(L

fam hejmio;

sif an

dan buro; sifddik sifon

sifanakrig

civitano;

sit

fojno; sigik seka;

SiV

sigikon'' sekii; sigdn" esti seka; sigiikon

s\k

distingo; sikot

chic)

sibli.

encyclopedle) enciklopedio;

(A receive)

delo

(F ciei)

Silob

(fizika);

si-

silablk unusiiaba.

Silhudt

(F

a

sililcin

silhouette) silueto.

siiido;

(A scalp) skalpo. (L

scandalum) skandalo; skanon skanskan agreno; skanik agrena; skd-

(L Sylvia) Silvio.

Sim

Saum) orlo, rando;

(G

Simbabveydn Simiat

Simul

(Lslmla)

(a

sllikatostabot

simon

(A sin)

orli.

ajneco; simu-

Siol

(F

(F

lesin

pekego;

Skeap Skel

scarlatlne) skarlatino.

skdton

skizi.

evalkatano, eskulfrukto;

Sket sioldm

izolilo;

(A escape)

eskapado; skeapon eskapi.

(A skillet) plata plado. (Gr

ax^ixa)

skemo; skematik ske-

ma.

signifo; slnlfon signifi.

izoleco;

kruta.

scarole) skarolo.

(L aesculus)

skemat

sinus) sinuso.

isoier)

skopik

skdulep, skdulabim hipokastano, eskulo.

pekeco; sinan pekulo; sinik peka;

(F signifier)

(f (f

(A sketch) skizo;

Skdul

lesinik terura; nensin senkulpeco.

Sinud

(A scar) cikatro.

escarpe) kruteco;

hipokriti.

slnod peko; sindn^ peki;

Sinif

skar

Skdt

dmpanzo.

lan hipokritulo; slmulon

sin

(F

Skdad (F escadre) eskadro. Skdb (L scabies) skabio; skdban skabiulo. skdn c3=> skan. skdptron (Gr aKfjjixpov) sceptro.

Zimbabwe) Zimbabvo.

simulare) hipokrito,

(L

Skap

Skarol

siliko.

Silvid

katafaiko;

poto, ujo.

Skan

Skarlat

siiicium)

skafed

non agreni.

bal-

silabo; sllablk silaba;

skafaldo;

Skalp

sillk dela; silikrata-

ielskrapilo.

(L syllaba)

Siyopan aziano;

azia.

(G Schale)

dali;

bumot

venigo; slvon venigi.

(Silop) (A Asia) Azio;

(A scaffold)

klopedik enciklopedia. I

elo.

(F cellule)

Skal (f

asigno, jualvoko; sitaton

skafod eafodo.

ot siciiia) siciiio.

Sikloped

sistemo; sitik sistema.

citation)

(F

Skof

distingo; sikon

distingi.

Sikilean

drko.

ekde, de post; slsd de kiam, de

(Gr avorxTiM.a)

siyopik Gezische) siblado; sijidon"

(G

(F

drkulero;

cirkuli.

(l circus)

Siyop

sekigi.

Sijid

sirkiilapendd

cirklo;

(A since)

Siiil

sigoyeb

sirkafomik dklofor-

jualvoki.

civitanigi.

(Fsec) sekeco;

cirklo;

(A syrup) siropo.

sit at

sifed civileco;

civila;

Cypms) Klpro, Cipro.

post kiam; slslk deposta; siso de tiam.

sifdd bureco, civileco; sifd-

civila milito;

Sig

sis

sensi.

civitaneco; sifal urbestro; si-

civilis)

Patronia.

rondeco; sirkofik ronda; sirkdm cirkelo;

indig-

nanta; sidinikon'' indigni; sidinukon indi-

Siem

si

(a

circuius)

(L

Sidrapiek

ma; sirkod rondo; sirkotil disketo; sirkof

sidinik

indigno;

s'indigner)

(F

s'\rk

semo; sidon** grajnii.

(A seed)

Sidin

(Fsieur) la Sinjoro;

siolon

ski I

87

(A skate) sketilo; (A skill) lerteco;

sketdn" skllddik

sketi. flua;

skllddiko


skildl efikeco; skildlik efika; skilik

flue;

skilon째

skiliko

skilo,

vigia;

lerta,

efiki, esti lerta;

skin

(A skin)

skit

(A

skilukdn

Sidn

lertigi.

Sleaf

hato.

(A

skiydn*

skio;

Skol

(F

skorpion Skorpio

doleskop telesko-

Skom

ecume)

(F

Skrdd

amo;

(Sv skraddare)

Skret

Siskorplon

Skotdnan

skdmdn째 ami. skdtav

Skrddan

tajlorado;

(A slate)

slip

(A sleep)

motempo; ema;

slit

azenbleko; skriydn** azen-

(G Schraube) rabo; skrubaklk klevo; skrubdd spiralo; skrubdm rabilo; skrubdn rabi; seskrubdn malrabi.

(A slope)

Slaf

Slak

SlOVendn

prucigilo; skutikdn째 pruci;

(A squire) (A square)

nan

paio.

(G

(nig

siovak) Slovakio;

Slovakdnan

fsiam)

ad

decideci-

cAaBRHm) slava lingvo;

persvadi.

(Nd slof)

babuo.

schiucken)

(G

silo;

slaman

SloveneO Slovenio; Slovend-

ad

(G

slug

islamlsmo;

(nig

Beschluss) decldo; sluddn**

Sluf

sklaveco; slafan sklavo; sla-

(Ar pu^i

lima.

keslo-

dii; slUd persvado; slUddn eki digi,

urba ardeno.

slugdn

sllid

goro; slugamugdal

ton-

glut!.

slud.

is-

SlUrf

slavon Slavo;

Smol da;

slavik slava.

Sldm

varbi;

sloveno.

Slud

eskadrono.

esti sklavo.

(R

aneco; slopan ano, membro;

(A slope)

Slovakdn

lamano; slamik islama.

sIqV

maniko. oblikveco; slobik oblikva.

pan samideano.

(G Schlack) skorio.

slam

dorm-

dormigi;

slovako.

(a squadron)

(Sv siaf)

fdn째

sllpukdn

slopdn anii en; sloplikdn

skutdn prucigi.

Skvdr

sllplkdn" en-

sllpdfik

fendado; slltod fendao; slitdn

slit)

(A sleeve)

slop

skulturav skulptarto; skultu-

(A squirt)

skvair

(A

slob

skulpti.

Skvadron

dormeto; dormi;

slipdn**

SliV

skulturon

skuiptado;

scuiptura)

(L

skulptisto;

Skut

slipik dormanta; slipil

fendi.

Skrub

rdn

dormo; sllpacem dormoam-

slipul dormeto; slipuldn*' dormeti.

scrotum) skroto.

skultur

gliti.

muko.

slipalecem dormejo; slipatim dor-

dormii;

iai.

(L

slifdn''

glitfali;

(A slime)

ciao; skretdn sekrecii.

SkrOt

slenik svelta.

ardezo, skisto.

slim

taj-

sekreciado; skretot sekre-

(g schrelen)

sleit

dasleiton

sleat.

Slet

bro;

(L secretio)

bleki,

disiri;

iri,

(A slender) svelteco;

heraldiko.

tajlori.

Skriy

o-

Slif (A sleigh) glitado; slifdd glitfalo; sllfd-

skoto.

skrdddn''

loro;

sleitdn

Slen

ddn"

Skotlando;

scutum) blazono;

(L

irio; sleatdn** irii;

slita)

3-

sleit

lupeo.

(l<onstelacio).

Skotdn

sleif

sleif 13= sleaf.

scorpion) skorpio;

(A Scot)

(Sv

disiro;

scorbut) skorbuto. (f

sleofablit

teliri;

karnoiri.

binoklo;

(Gr oTcojtEco)

Skorbut

skiydm

skolastiko.

daluskop mikroskopo; luskop

po;

Skot

sklado;

skii.

(L scholasticus)

Skop

Sleat

sklyom

skio;

ski)

kairo;

sleaf dn"* ovii,

vado; sleifon ovi; nusleifom izilo.

skltapled kegloludo;

skitdn"* kegloludi.

Skiy

teliro,

slide)

(A

kuloto;

kegio;

skittle)

kalumnio; sldnan kalumni-

slander)

(A

anto; sldndn kalumnii.

vigle;

lerte,

(G schlurfen)

malgrando; smallk malgran-

smalot

malgrandao;

malgranda;

Schlamm) koto, limo; sldmlk kota,

Smek 88

trinketo; slurfdn trinketi.

(A small)

(G

smalUkdn

smaldn^

esti

malgrandigi.

schmecken) gusto; smekdn** ds gusti


benosmekon"

je;

smeik

bongusti;

Snek

gust-

umo; smeikasien gustosenso; smeikdn gustumi.

smeik

Snel

13° smek.

smeil

c3= smel.

odoro; smelon° as odori

je;

benosmelon*' bonodori; lusmelon° ds

fe-

(A smell)

smeil

tori je;

smeildn

smet

Snil

(A seal)

snip

fandi;

snidon"

Niesen) ternado;

snilom

sigelo;

terni.

sigelilo;

snilon

schnippen)

(G

fingroklako;

snipon

fin-

groklaki.

flari.

smeit fandado; smeitdn

ii;

(G

smeilasien flarsenso;

flaro;

Schnepfe) skolopo.

(G

Snid

sigeli.

schmelzen) fandio; smeton** fand-

(G

(A snail) heliko, limako.

Snep

smeit 0= smet.

smel

serpento; snekogolon** ser-

snake)

(A

pentumi.

smei-

top fandejo.

snob

(A snood)

Snor snof

(G

nodo; snobon nodi.

snoron"

schnarchen) ronko;

ronki.

Schnupf) nazkataro; snofon* havi naz-

(G

kataron.

smif

smirgo;

Schmirgei)

(G

smifogleinon

snot

nazpurigo; snoton naz-

(Sv snyta/snot)

smirgi.

tukumi.

Smil do

(A smile)

rido; smilil rideto;

besmilon

ridi pri;

smit

(A smith)

smililon°

snlif

smilofik ridinda; smildn do

rideti pri;

SO

foro; smiton foristo; smi-

schmieren)

(G

Smok anto;

Smol

mjrao;

smoke) fumo;

(A

smokacem

fumado;

smVOn

mlri.

Gso)

(A

tiel;

fumi; smok smdkan fum-

smokon° fumejo;

das

soik

sosus

SOaf

tia;

tuj

tie!... kiel;

ke;

sotisa

tiel

so binosos amen;

kiam; SOVUO...US

is; leso uste

soif) soifo;

(F

OS

tiel...

tiel

tiel.

soofon

soifanto; soafik

soifa; SOOfon** soifi.

SOal

subbrulo;

smoulder)

SO...

kiel; SO...

longe...

smdkdn furnl (A

snufi.

priridi.

ton fori; smitdp forejo.

SmiV

snufatabak snufo-

schnupfen) snufo;

(G

tabako; snlif on

smolon** sub-

SOOlIk sola; SOOlof so-

seul) soleco;

(F

soalofop soleca

leco;

loko;

soalon°

esti

bruli.

sola.

smok

c3= smok.

Smuf

(A

smufik

kam

glata;

smufUkamafer

glatigo;

smufukon

smug

smugon Snal

Snop

(G Schnalle)

Snat

sob

kontrabanda;

buko;

snap

buki.

sod sndpdn

snopon

kaptigi.

snotan honestulo; snatik honesta; nesnat malhonesteco; nesnat ik malhonesta. (L

Sndtor

(F

(G

seul)

(F

Soda) sodo.

ununuro; soelik unuobia, ununu-

SOeldn°

ra;

SOf

saco; SOddn saucumi.

sauce)

SOel

(A soft)

esti

ununura.

mildeco; SOfdl mildeco; sofdllk

milda; soflk milda; sofdn* esti milda;

snap.

(g

obscenus) obsceneco; SOCenik ob-

SOdad

honestas) honesteco;

snap 3°

(L

scena.

banto.

kaptigo;

sapo; sobabul sapobobelo; SO-

(A soap)

bik sapa.

SOCen snobon

Schnapp) ekmovo, ekkapto;

ekkapti;

smugon

kontrabandi.

(G Schnalle)

(G

sooro vespere; asooro d-vespere; dsoaro hiera vespere; osoaro morga perii;

gladilo;

vespere.

kontrabando;

smugik

vespero; soaralulit, soarared

(F soir)

krepusko; soarlk vespera; soorikdn^ ves-

glatigl, gladi.

smuggle)

(A

kontrabandisto;

snob

soar

smufeton poluri; smufon* esti glata; smufu-

smooth) glateco;

ne-

sof ik malmilda.

schnattem) anserbleko; sndtoron''

SOg

anserbleki, gaki.

do;

89

(L

socius) societo;

sogdd

socio;

sogapled societa

sogddik

sociala;

lu-

sogd-


dim socialismo; sogddiman socialisto; SOQddimik socialisma; sogdl etoso; SOgdt socia klaso; soged komitato; sogedan komitatano; sogik socia; sogod rondo; sogon akompani al; sogli akompane de; friponaro, lesogdd mondumo; lusog

maj Respublikoj

so!

(G

solasiriat

sunfrapo;

(A solder) lutado;

modelo.

farita lau

Espe) tremolo.

SOkon sekvanto; sdkdt sdkod serio; sdkot sekvo; sdkdl sekvanta; sdkdn sekvi. sequi) sekvo;

(L

solik

sol

sieur) sinjoro;

(F

SOmdl

SOlddn

ago

sofo, kanapo.

heredrajto; sdkik sekva;

suna; soldf suneco; soldn sunumi.

(F

Sdl

la

Sinjoro.

semelle)

plandumo; sdmdlon

summit)

supro,

re-

luti.

plandumi.

SOldat

soldatef solda-

soldato;

soidat)

(F

SOmlt

taro.

(A

pinto;

sdmitdn°

kulmini.

SOlead

(F

sole) soleo.

sop

SOliod solid

(G Sofa)

suno; solojeldm sunombrelo; SO-

(L sol)

lam sunumo; sold

prefikso:

SOf

SOk

bando.

sol

SO-

SOip

(U.S.S.R.).

!

pst!

(F seuil)

solide) solideco;

(F

(Lsepultum) fosao; lusdp traneo.

sojio.

SOr

solidik solida; SO-

sceur)

(F

fratino;

sdrik fratina;

lusdr

duonfratino; lusdr bofratino. lidlkdn'* solidii;

SOm

solidod

solido.

some) tia-eco; somik

(A

tia;

SOmo

sot

morala devo; sdto dece,

(G sollen/sollte)

tia-

konvene; sdtdn* morale

devi.

maniere.

son

(A son)

filo;

sped

sonil fileto; leson princo,

reido; luson duonfilo; lUson

pos-

bofilo;

(A space)

spaco; spodonindd volume-

no; spadik spaca; spadil spaceto;

spa-

ddn° pro

inter-

spacon por; viispad

fari

son nepo. space.

sop (A shaft) akto. sorb (Lsorbus) sorpo; sorbobim SOSit

saucisse) kolbaso;

(F

SpOQ sorpujo.

SOSitel kolbasfa-

SpOl

risto. (F

osmose) osmozo.

sparko;

spogdn**

domao;

sparen)

(G

spolik

domaa;

specigo; sota-

sotik

specif a;

sot on

specigi; sotUI vario; kisotik? kia?;

nona-

Sorts)

stok

speco;

sortimento;

for-

konsumi.

sotam

(G

fajrero,

spaldn eke bosi domai; nespaldn

SOSmOt sot

spark)

(A

sparki.

spam Spon

sotik nenia; dmsotlk iaspeca; valasotik

(L

spasma) spasmo.

(A span)

Spanydn ydnan

spano.

(Spdn)

(a Spain) Hispanlo;

Span-

hispano.

da.

soul

(L

solvere)

solvio; SOUlon'' solvii; SOUl

solvado; soi/7ov solvebleco; soUlovik solvebla;

SoUldn

SpOrOQ spat

(L

asparagus) asparago.

(G Spazier)

nejo;

promeno; spotogod prome-

spotajetet

varfo;

spat an

prome-

solvi.

nanto;

SOlil 13= soul.

spatavabam

promenveturado;

spatdn^ promeni; lespat ekskurso; lespa-

SOV

sow) semo;

(A

sovam semado; sovon

semisto; sovatim semtempo; tido;

sovdd

tdn° ekskursi.

plan-

SOVOt semao; sovdn semi.

SOVOd

(F

SOVydt

(R

sovaeco; SOVadonim sovabesto; sovodik sovaa. sauvage)

coBer) soveto;

Sovydtdn

Spdk (L spectrum) spektro (fantomo). Spdktrum (l spectrum) spektro spdktrumdm spektroskopo. Spdl

Sovetio;

Balatam SovydtarepUblikas Sogddimik (B.S.S.) Unuio de la Sovetaj Socialis-

(G Spar)

parado; spdiabank parkaso;

spdlan paranto; spdlidl paremo; spdlot

parao; spdldn pari; nespdldn

pari.

90

(fiziko);

mal-


Spdr

pasero.

spiral

Spdrmaset (l spermacetus) spermaceto. spdrmat (Gr ajtepiia) spermo.

Spirit

(A sparrow)

Speor

spearikon" dispelii; spearUkon

lita;

dis-

Speer) lanco;

(G

spedan

lancisto;

spe-

spit

speculum) spekulado;

(L

Sperant

Esperanto,

Valemik

spelo espere; spe-

Speranta-Leklub

sperant apuk

esperantistaro;

sperant apukan

lingvo;

Spog

Spid

spididl

rapidemo;

SpUk

spikamamod

parolmaniero;

spikddan

proverbo;

spikotamacem

preleganto,

spikot

vizitejo;

emo; spikdfav

retoriko;

parolado;

spikotdl

spikdn

babilparol!;

spikiildn balbuti; bespikdn priparoli;

al;

SpUt Spul

pri,

bablli;

spikdn

eke

bosi

lUspikdn

alparoli;

kontraudiri;

stab

spin

Spinat

Spion

spiondn

spioni.

kraado; sputon krad.

cnyiHUK) sputniko.

(G Spule)

(glit)bobeno.

Sn Lanka) Sri-Lankao.

(a

bazo; Stababumdd fundaStababumdd Sperant apiika Fun-

stabilis)

(L

(L status)

stato; staddt instanco; sta-

dot fazo; staddn* trovii, la

(A staff)

en

bastono; Stafdd paliso; stafUl

stango.

stag

(A stalk) tigo,

Stajon 1

stati; stadii

stato de.

Staf

spionan spiono;

baze de; Stabul

fundo; lestab marfundo, valfundo.

dorno; spinabimUl domarbus-

Spion) spionado;

(r

bik fundamenta; stabu

ta-

(Lspinacia) spinaco. (G

kulero; spunil kulereto; le-

damento de Esperanto; stabat firma kon-

verado; spildn veri.

(L spina)

sputi.

vinkio; Stabavdd fundamenta vorto; Sta-

telspikot

to; spinik dorna.

(Lsputare)

mento;

Stad

(A spill)

spukon

pinado; spuldn pini.

kulerego.

Srilankdn

fo-

dialogo.

Spil

sprot.

(A spoon)

Sputnig

luspik babilado; luspikdn*"

do klad

buronigo;

sprdt

buroni;

spucken) sputado;

(A spool)

spun

spik prefaco; gespikdn respond!; gespi-

responde

3= (G

Spun

prelego;

spiket

sprotdn

sprdt

spikam

parolkapablo;

oratoro; spikdddn prelegi; spiked sentenco;

patroni.

ko;

SpUl

(A spike) spiko.

parolado;

spdnan spd-

baptofil(in)o;

(A sprout) buronado; sprotian soso, burono; sprotianabrasid Brusela brasi-

speton atendi; SO-

spidon'' hasti.

spikdd

ndn

baptopatr(in)eco;

spdndb

sproton buronigi.

hasto;

(A speak)

sportulo;

SprOt

spidik hasta; spido haste; spido! hastu!;

Spik (puk)

sponsor)

(L

baptopatr(in)o;

desaponti.

speed)

(A

korespondi

spot an

sporto;

sport)

(A

Spdn

experimentum) eksperinnento.

aspetta) atendo;

spetukon

ko

spotdn** sportumi.

rantofono; sperant apukik esperantlingva;

(L

korespondo; spodan

spoddn**

spongia) spongo.

(L

spot

espe-

sperant ik esperanta.

Sperimdnt

correspondre)

(F

korespondanto;

speranton esperantisto; spe-

rant onef esperanta

explodere) eksplodo; splodon'' eks-

kun.

(S.LV.) Universala Esperanto-Aso-

cio (U.E.A.);

(It

(L

plodi.

Idn esperi; spelu kun espero de.

kli

spi-

(A spleen) lleno.

SpOd

sperare) espero;

(It

Splen

spekuldfl"

spekuli.

Spig

spirutan

etanolo; spitin alkohola trin-

(L spiritus)

Splod

lanci.

Spekul

Spet

spirltismo;

kao.

ddn

Spel

spiritus)

(L

ritisto.

pell.

sped

(Lspiritus) spriteco; spiritdlik sprita.

splrut

spearik dispe-

dispelo;

dispersio)

(L

(L spiralis) spiralo.

(A station)

kulmo.

stado.


Stal

Stoladufik

talo;

cTayib)

(R

fdn* strebi; Steif ul provo; Steif uldn pro-

taldura;

Stam

steig 13= steg.

(GStamm) trunko; Stomul afto.

(G Star)

Stat

Stel

katarakto (okulmaisano).

statitav sta-

stem

refreigo;

restauration)

(F

Staudop

Stauddn°

stelem

steam) vaporo; stemaban vaporstemanaf vaporipo; stemdn va-

Sten

restoracio.

stenographie) stenografio; Ste-

(f

nografan stenograf o; stenograf ot stenografao; Stenograf on stenografi.

stdatik ekstaza.

stddniikam etendo; stddnUkdn

makulo; Stenon makuli.

(A stain)

Stenograf

vasteco; Stddnikdn^ eten-

(A extend)

dii;

astro;

porizi.

(Lexstasis) ekstazo;

Stodn

Stelav astronomio; Ste-

statutum) statute.

(L

refreigi sin;

Stdot

(A

bano;

tistiko (scienco); stotitik statistika.

statud Staud

stelo;

stelaro; Steliil asterisko.

statistiko;

Statistik)

(G

steal.

(L Stella)

lavan astronomo; steidd

(Lstaticus) statiko.

St at it

cr

steil

Ston (G stehen) staro; Stanon® stari. Stanin (Lstannum) stano; stoninon stani. StOr

dasteif ambiclo.

vi;

stalik tala.

step

(A step)

pao; stepo paon post pao;

e-

stepdn* pai.

tendi.

Ster

Stdd

(F

stere) stero;

Stero

stere.

(A stadium) scenejo, stable.

Stiam

Stdf

amnestic; Stiamon am-

amnestia)

(L

(A staff) stabo. nestii.

Stdg

(A stag) cervo;

stdgocdf lukano; Std-

Stib

(G Bleistift)

krajono; Stibo krajone.

giil cervido.

stibin

Stdk

(G Besteck) (F stele)

stibium) antimono.

ipkonstruejo.

Stld

Stdl

(L

(A institution) instltuclo,

fondao; stiddn

steleo. institui.

Stdn

standardum)

(L

flago;

Stdndn°

flagi;

St if

(G

steif)

rigideco; Stifik rigida; Stifdn**

lestdn standardo. esti rigida.

Stdp

stamfado; Stdped stampado;

(A stamp)

stdpedot

Stig

stdpeddm

stampo;

stdpeddn stampi; stdpdn

(A

instigation)

(L

distilio;

distillare)

steil distilo;

lii;

steildn

stigoribedobdl

groso; stigasvin histriko; stigdd instigo; stamfi, piedbati.

stigdddn

steal

pikilo;

stampilo;

stealdn' distill

;

disti-

instigi;

stiged ekscito; stigeddn

eksciti; stigik pika.

steildp Stil

(G still)

kvieteco; stlUk kvieta; Stilo kvi-

distilejo.

ete; stildn° esti kvieta; stilUkdn kvietigi.

steb ti;

restado;

(A stay)

stebeddn

dejo;

stebdp

Sted

stebedalecem

atendi;

stebdn°

aten-

resti,

Stim

(F estime) honoro; Stimab honorindeco; stimaban honorindulo; stlmabik honorinda; stimaprem honorpremio; stimidi ambicio; stimik honorinda; stlmoddn ado-

hal-

haltejo.

(A steady)

rekteco; stedogul orto; Ste-

ddl sincereco; steddlik sincera; steddlo ri;

usta; stedo rekte, senpere; steddfik senpera; steddfo senpere;

sincere; stedik

steddn°

stimdn

timdn Stin

(A

honori; stimii honore

al;

dales-

respekti. string)

nurego; Stinon

provizi

per

esti rekta.

nuregoj.

Stef

Steg

(A stave) (G

sita;

gdn

dabo.

Stip

stecken) enfiksio; Stegon** esti enfik-

stegiildn

piki;

stipulare)

ste/p enmetado; stei-

kondio; Stipabidir kondikondie; stipdn depend! de;

Stipu kondie de.

enmeti.

stir

Steif

(L

cionalo; stipo

(G streben)

kandidatio;

strebado, penado; Steifdd

steif ddan

kandidato;

(A steer) stirado;

Stiragdb vosta nailo;

stiran stiranto; stiranadokiim

stei-

2

stirrajtig-


stirddan

ilo;

ron Stit

stirddon

piloto,

sti-

piloti,

Strof

stiri.

Stroin arano; Stitod

instalado,

instituer)

(F

ostensorium) hostimontrilo.

St of

tofo; stofddem toiao; stofed

Stoin

Stok

trumpo; lustog trumpeto.

(Lstruthio) struto.

stud

(L

Stuk (A storm)

Stomav meteorolo-

vetero;

Ston

stone)

pdddn St or

(?)

deteni;

Stob Stof

Stop

stopon

haltigi.

(G Stoff)

Sto-

pdn*

stonon

nulo;

StOrjOn

StUt

Stomem

abstino;

jungiia-

faligo;

e;

absti-

StUt

stub Stiil

balbutado; Stoton balbuti.

(a strike) strike;

(Talop)

straikdn°

(A

Stutopun apogo-

apogo;

apogo,

apogii

e;

subteno;

stutu apoge

StUtod

lam-

steep)

kruteco,

abrupteco; Stubik

(L stylus) stilo.

Stiim

striki.

Stralomikodab

estime) estimo; stumabik respektStumik estimata; Stumdlo plenres-

(F

(A strip)

strio;

pekte;

radio-

(a

Australia)

Stumdn

estimi;

lest urn ik respektata;

radii.

lestum respektego;

lestumon

respektegi;

nestlim malestimo; nestumon malestimi. Astralio;

Stralopan astraliano.

strii.

stUr

kruta, abrupta.

aktiveco; straldn*

strip

disfali;

renversi, uti.

bastono; stUton apogi, subteni.

abstini je.

(G Strahl) radio;

St r a lop

sturoreinon* pluvegi;

etourneau) sturno.

stutzen)

(G

inda;

Straik

stu-

(A sturgeon) sturgo.

(A stutter)

Stral

(F

stUron

telo; stuton*" len

Stonimon

stultuio;

punkto; stutom apogilo; stutdmastui fo-

jungi, aljungi.

s'abstenir)

(F

Stupan

stupikon'' stuitii;

sturz) falego;

Stur nod

bari.

miri;

esti stulta.

(G

uto,

(A instrument) jungiio;

stulteco;

stulta;

sturon* renversii; ddsturdn**

stop [3= Stop. St or c3= stor. StOt

Stur

enfosi.

barao; stdbdn

Stu-

mirigo; stuniikon mirigi.

stupidus)

(L

stupddik

materio; Stofim materialismo.

stomdn

ston

staunen) miro; Stunid admiro;

(G

St up

Stopdn"

haltigo;

fosado; storofi fosi en; stdr fos-

(A stop) barilo,

Stumem

nidon admiri; stunik miriga; stundn°

(A stork) cikonio.

stom ro;

haitu!;

haitejo;

serado; Storon

stork

stopo!

halto;

seeto; lustui tabu-

nidabik mirinda; stunidot mirindao; stu-

stunukam

stopop

Stulil

instrumentum) instrumento;

(L

Stun

tono; Stonobuk litografio; stonamart foino; tona; stondn tonigi; balston tonhava;

(A stop)

haiti;

kons-

instrumentaro.

monolito.

stop

seo;

(R ciyyi)

stum

(Lstomako) stomako.

stonik

konstruo; Stukot

reto.

fuimotondro.

(A

constructio)

(L

Stul

mistomUl

vetero;

StOrndg

stonagik

okstud

studi;

truao; Stukon konstrui.

mistom malbona

gio;

studdn

studemo;

memlernado.

(G Stroh) pajlo.

Stom

Studon studento;

studo;

studium)

studidi

bro.

Stol

instrumentalo

Instrumentalls)

strut

stokacem stokoam-

stoko;

(A stock)

obstruer) konstipo; Struenon** esti

(gramatiko).

minao; Stoinav mineraiogio.

(A stone)

olo-xpo?) tabano, ojstro.

Stumentif a

tuko.

(GStrumpf)

(f

konstipita.

StoenSOr a (G stoff)

(Gr

Struen

institute; stiton instali, arani.

Stog

(Lstropha) strofo.

stripik stria; stripon

stUr stiit

SU

(It

SU93

cr stur. cr StUt. su) sur; sui sur... n. (It

su) prefikso: Sur-.


SUOf

persuader) konvinkjo;

(F

SUddon°

dao

esti.

summa) prezo, sumo; sudmalised

(L

prezlisto;

SUblim

sudmdn

sumi;

SUdmU sume

sum

(L sumere) preno; sumdt humileco; SUmdtUkdn submeti; sumov prenebleco; sumdn preni; dosum akcepto; dosumbn akcepti; desum transpreno; kesumdn kun-

de.

sublimeco; SUblimik su-

(L sublimis)

blima.

SUbSOt

(L

substantivum) substantivo.

SUbyet

(L

subjectum) subjekto.

lensumdn

preni;

SUd

sumbud

muta; sudik surda; sudikan surdulo; su-

ddn°

sun

esti surda.

Sudan

(A Sudan)

SUdel (balUdel)

(a Sunday)

dimano; nesu-

(kapdl)

nesuno

mod

sumere)

kompreno; SUe-

suet

suemovik komprenebia;

nocio, ideo;

(A sweat)

sup SUr

vitado; suetaban vitbano;

suetod vito; suetdn""

viti.

toleri;

SUS SUt

saugen)

Schwindel)

(G

vertio;

lesuid

lesuidikdn° sveni; lesuiddn°

SUk

suchen)

(G

filtristo; (L

esti sveninta.

filtrado;

tra-

Sulud SUllid

(G

sUadU-

Sitte)

(G

moro; sUdav moralo; SUdik

sueno) pripensemo; SUenik pripens-

(H

(G

Aufzug) akto; SUful sceno; vUsUf

in-

siig (3= sug.

sulfatozud sulfata

sultano.

Suluddn

Suden) sudo;

sUadUkol

esti persvadita;

terakto.

SUkomor a sycomorus) SUl

(A Zulu) zuluo;

persvaditeco;

ema.

filtri.

sulphur) sulfuro;

(T sultan)

suaddn°

konvinki, persvadi.

Slien

sulan

acido.

sultan

supren-.

lamora; SUddf moraleco.

Siif

sulam

:

persuader)

(F

kdn slid

seiekti.

suldn

SUtik fulga.

supren, antaen; sliikdn'' elveni.

su)

(itsu) pref//fso

konvinka;

serado; sukdl esploremo;

(Hg szu'ro) filtrilo;

SUlf in

prefikso: super-.

souvent) ofteco; suvavisiton vizitadi;

(F

sUad

serado; dosukdn traseri; sesuk selekto;

sesukdn

Suomiyan

susmen superhomo.

super;

(F sur)

(Sv sot) fulgo;

(It

Sii-

sveno;

sukik serenda; sukdn seri; dasuk

SUl

lingvo;

SUVik ofta; SUVO ofte.

SU

suado; SUgdn° sui; nusugdn absorb!; nUsugapapur absorba papero; sUg mamnutrado; sUgaf mambesto; sUgab suinfano; sugon mamnutri.

SUid

finna

Finlando.

sura) suro.

(l

sur)

(F

SUV

elteni, suferi. (G

Suomi)

(Fi

sr) asekuro; suran asekuristo; surdn

(F

SUS-

rezignacio;

sufoddn'' rezignacii; sufot toleritao; sufdn

SUg

sunddd!

tuj;

(Fsoupe) supo; SUpidr supujo; SUpul bul-

SUrad

sufod

sunddo

tuja;

asekuri.

pacienca; sufddd! paciencon!; sufdl tole-

SUfdlon

meo.

baldaeco; sundd baldaua mo-

jono.

SUf (F souffrir) tolero; sufol toleremulo; SUfalefom pasivo; sufdd pacienco; sufddik remo;

sumbu)

Suomiydn

finno;

suemdn kompreni; misuem miskompreno; misuemdn miskompreni.

for-

malfrue.

SUOmiy

(l

mosumdn

sunik baldaua; suno, suniko balda;

tuj!;

del semajnotago.

SUem

(Mj

(A soon)

mento; sunddik

Sudano.

alpreni;

niisum okupo; nusumdn okupi.

preni;

sudamlidtik surda-

surdus) surdeco;

(L

sulu-

sudoriento;

sudo; suludavesud sudokcidento;

el

sulUddn suda lando; suludik suda; sulUdio suden; SUludo sude; suludu sude de.

konvinkita.

SUdm

SUlUdalofud

Ameriko;

zouave) zuavo.

(F

sudd

(F ciel)

sum Zululando.

(L

simili;

94

(religia);

sikomoro.

sUlik iela, paradiza.

sumdd imito; sUsUmdddn imiti; sUmeddn° sumik simila; sumo simile; sumod

similis)

mddot

SulUdo-Merop Sud-

ielo

simileco;

imitajo;


analogao;

SUmbol

sumbn°

simili.

simbolo;

symbolum)

(L

slimboloil

SVan SVed

simboli.

sympathia)

(L

simpatio;

SUmpatik

SVel

simpatia.

subit) subiteco;

pdddn

surprizi;

(L

supdd

Sirf at

Suriyan SUt

surprizo;

SU-

(F

(G

SU-

nao; SVman naanto;

schwimmen)

(A swine)

pork(in)o;

svinamit porkao; sviniil pork-

ido; jisvin porkino.

SVip

(A

SVist

suprao.

sweep) balailo; svipdn (G

Geschwister)

balai.

frat(in)o;

SVistdl fra-

teco; svistef gefrataro; svistdn fratii kun.

sUtik strata; sUtil stra-

oseo; lusut

(G

svinibecdpon porkobuisto;

Syrie) Sirio.

teto; lesut

veligi.

dolo;

svimdn*' nai.

SVin

super) supereco, eminenteco;

surface)

sweet)

(A

SVim

supik subita; supo subite;

(A street) strato;

SVal

veleco; svelikdn" velii;

ddf doleco.

(l syringa) siringo. (F

Sveddn

svedo.

svidacel merizo; svidacelep merizarbo; svidik dola; svi-

peran eminentulo; sUperik eminenta.

SUren

schwellen)

(G

SVid

sUpot surprizao.

Sliper

Sveddnan

sveldn* veli; svelUkdn

SUnOQOQ (L synagoga) sinagogo. SUnod (L synodus) sinodo. SUntOQ (Lsyntaxis) sintakso. (F

Schweden) oldsveda lingvo;

(G

Svedio;

SUmpat

slip

Schwan) cigno.

(G

strateto.

SVOl

(G

Syonfl

geschwollen) pufio; (R

luaMaH)

SVOUk

no.

Schwalbe) hirundo.

Syankor

Martin-Schleyer-Stra&e,

en Litzelstetten

95

(F

pufa.

amanismo; syaman ama-

chancre)

ankro.


T t

dudekunua

litero

prononco:

to

de

van

volapuka alfabeto;

la

talar

kontrao; taddik mala, kontraa; taddo

(Hb

taed defendo; taik kontraa; tadf kon-

talp

tradiro; tadn° ta kontraui.

tamarin

tatab

prefikso:

kontra-.

(F table)

tablo;

tabostofed tablotuko.

tacik

(R

ikio;

tael

tafet

tag

tangi;

taib

(A table) tabelo.

taid

(A tide) tajdo.

tanin

tani.

tagod tangado; ta-

tap tailavum

lumbri-

tar

(a Thailand) Tajiando;

taim (Vp tal + G Lehm) argilo. Tai vedn (a Taiwan) Tajvano. (L

stagnare)

taked

rest! kvieta;

takediikdn

trankviligi;

takdn°

senmova.

tal

(L terra)

Tero

est!

(pianedo);

(A tar)

(L

tapdn

ta-

tapeti.

taraxacum) leontodo. (it

tarantella) tarantelo.

tarantUl

(F

tarentule) tarantulo.

(F tarif)

(G Staat)

tarifo.

tato; tatacif tatestro; tata-

ludun tatrenverso; tatdt tateco; tatik

tata;

Tats-Pebaldl

Tats-Pebaldl

tala-

tapod

tapiserio;

tarantel

kvietigi,

;

taotetan talsto.

gudro.

tarak

tatoj;

Unuiintaj

NolUda-Meropa

Unuiintaj

tatoj de Nordameriko.

tolaglop terglo-

eksterterano; talav geologic

Tansand-

tapetado; tapon tapetisto; ta-

(H tara) taro.

tat

ripozi;

bo; talalddan terloanto, talaplddald-

dan

it dao) taCiismo;

tar ad

kvieteco; takedik kvieta, trankvila;

takeddn*"

Tanzanio;

(a Tanzania)

tapis)

(F

tar if

senmoveco; takdd ripozo;

takddastui ferdekseo; takdddn''

tanamU

tanzaniano.

peto; tapot murpapero;

Tailandnan

ligado;

(Ltangens/-ntis) tangento.

pdd tapio; taped

tajlandano.

tak

tanam

tanin) tanino.

taotet (

ko; tailik tera.

Tailonan

(f

nan

piedbati.

tero (materio);

(Vp tai)

ta-

kun;

Tansandn

tagdn°

tamula lingvo; Tamilan

bendo;

(L taenia)

tangdnt

(Ltangere) pledbato;

talpejo.

tandd bindao; tanddan bindisto; tandddn bindi; taned strio; tanod rubando; tanot rapo (tekniko); tanon ligi.

jBAxm) taika lingvo; Tacikdn Ta-

toenon

talpakum

(Ftamarln) tamarindo.

(A Tamil)

lige

(GTaffet) tafto.

gaddn°

tail

tan

tabakujo.

Tacikdnan taiko.

(Atan) tanllo;

Talmudo.

taJmod)

mulo.

(A tael) taelo.

taen

i^n^n

(Ltalpa) talpo;

tamil

tabak (h tabaco) tabako; tabakidr tobor (L tabernaculum) tabernaklo.

tallk tera,

(GTalar) talaro.

Talmud

taddon° ko kontrai kun;

male, kontrae;

taledavan geografo;

surtera.

kontra; taan kontrauulo; tatid malo,

(?)

geologo; taled tero, mondo; taledav

geografio;

ftj.

tatak taul 96

(F

attaque) atako;

(A towel)

tatakon

ataki.

mantuko, tualettuko.


tOUm

taumav

atomo;

axopiog)

(Gr

vojao; motdvon" forvojai; ZUtdv irka-

atomsci-

vojao.

enco.

taxid

tdxet

(Ftaxi) taksio.

taXUd

te

(Ltaxus) taksuso.

td (?) proporcie ai. tdd (A threat) minaco; tddan

minacanto; td-

tead

(F

teaf

(F

tdl

krediti;

lon째 est! inkrustita; tdlukon inkrusti.

tdldkt

tdldkton

intelekto;

Intellekt)

(G

in-

(Atoe) pledfingro.

teat

(Greeaxpov) teatro;

teatrejo.

tedom komercado;

komerco;

trade)

(A

teatop

tedan komercisto, negocisto; tedav ko-

talentum) talento; tdlenik talenta;

(L

sufokjo; teafon" sufokii;

etouffer)

tean ted

telektulo; tdldktik intelekta.

tdlen

etao.

etage)

(g zahm) malsovaeco; teamik malsovaa; teim dresado; teimovik dresebla; teimon dresi.

td-

inkrusto; tdlot inkrustao;

Telle)

(G

taksi.

team

tdko kredite; tdkogetdkov pagokapablo.

(A take) kredito;

tdn

tdxeton

fe/f sufoko; teifon sufoki

dik minacanta; tddo minace; tddOM minaci.

tdk

(Ftaxer) taksado;

nur; telk nura, sola,

(?)

letdlen genio; letdlenan geniulo; letdle-

merca tekniko; tedavajul komerclemejo;

nik genia.

teddd

tdm

sobreco;

abstemius)

(L

modera; tdmdn째

tdmep

esti sobra,

sobra,

tdmepabom

tdno

tiam;

tiam,

poste;

teer tef

tente)

(f

tendo;

tdnadem

tendaro;

termlto;

termite)

koncerne

teg

tdrmitop

ter-

tdstiQ

Thermometer) termometro.

(G

(L testiculus)

tdstum

(L

testiko.

testis)

(F

tan

tdtUV

teton)

(A tattoo)

tuvdn

tdv

rilati;

tefdtefod

tefu

pri,

tegdn

kovri;

kovrao; tegot potokovrilo;

skvamo; petegdl ko-

tegiil

cr teaf. (GTeii) disigo;

teildn

disigi.

i3= team. (A tile)

tegolo; teinon^ tegolfari; teindp

tegolejo.

tel

melki.

(A two)

telddan

tatuo; tdtUVOt tatuao; td-

telam duobllgo; telat duo; emelo; teldeg dudek; teldil

du;

duono; telid dua; telido due; telik duobia;

telna dufoje; telo duope; telot duoblo;

vojao; tdvabur vojaagent-

teldn duobligi; telplanovik ambigua; tel-

tdvakad

ton diftongo; teluf dua tono; telUm dute-

tdvadientifdd

bileto;

rilata;

tegdd tablotapio;

kovrado;

teil

tatui.

(A travel)

ejo;

tdton

tegere)

kovrilo,

tein

mampinto; tdtam melkado; td-

melkisto;

(L

teif

testamentanto; tdstiimdn째 testament!.

tdt

relativeco;

...n.

teged

teim tdstumon

testamento;

tefdd

vrita.

mitejo.

tdrmomet

(filozofio).

rllato;

modaleco; tefdn koncerni,

tdnden (F tendon) tendeno. tdnt (A tennis) teniso. tdnk (A tank) tanko. (f

etero

O- aether)

(G Betreff)

dik relativa; tefik koncerna,

tdnaddn'* tendumi; tdnadop tendumejo.

tdrmit

tediil

nii...

jen... jen.

tdnad

tedon" komerci;

aferoj;

kolporto; leted pogranda komerco.

(A then)

tdn

spirito;

tedik komerca; tedod nego-

kolportado; tedUlan kolportisto; beluted

temporalo.

tdn

komerca

teddl

debito; artiklo;

co; tedot

modera.

tempio;

tempus)

(L

tdmik

tedet

pasporto;

tdvam vojaado; tdvan vojaanto,

pasaero; tdvdn째

lU

vojai

al;

tdvul voja-

eto; beletdv esploro; beletdvon esplori; detdv ekvojao; detdvdn" ekvojai; dutdv travojao; letdv esplorvojao

;

motdv

to; Siteldd

tel-

telefon

for-

97

emeloj

(konstelaclo).

(A two) prefikso: du-, di-. (f

telephone)

telefonilo;

telefondn

telefono; telefoni.

telefonom


telegraf

teiegraphe) telegrafio;

(f

fot telegram; telegraf

grafon

om

tig

telegrafi.

teleVid

televidom

tljod

televidilo.

tem

tlk

tempium) tempio; temosepul

(L

mazo-

temun

temoin) atestado; temunan atestemunod atesto; temunon atesti; temunii la atesto de.

ot

tenonÂŽ etendii;

etendita;

(Gr

rod

tep

tenoron tenoro;

tillad

tim

SEcopCa) teorio;

onkl(in)o; hiter onklo; ji-

ter onklino.

tet

(Fteton)

tetrot

mamo.

(Ltetrao) tetro;

fototetrot urogalo.

teup (F etoupe) stupo; teupon tev (A travel) migrado; tevan

migranto; te-

la

titolo;

(F titre)

timpUn

tiddon

(A Tibet) tibeta lingvo;

nutim nuntempo; nutimik

titoli;

nun-

(l tinea)

tintur

(Ltinctura) tlnkturo.

tip

tiddU sub

vutimo

intertempe.

(ittimballo) tlmbalo.

tinkat

titolo de.

tibdt

tiktaki.

time)

po; viitim intertempo;

dutev tramigrado; motev setev elmigrado; setevon"

preska; tio preskaue, proksimume.

(?)

tidd

elpensi.

tempa; nutimo nuntempe; rutim pratem-

elmigri. ti

bet ikon

pri;

(Ltilia) tilio.

(A

(de verbo);

stupumi.

vdn** migradi;

formigrado;

pensi

tempulo;

tormo; tepik torma; te-

(L frater, pater)

do

tempo; timokompenan samtimapendd periodao; timav kronologio; timovan kronologiisto; timdd epoko; timed erao; timik tempa; timil momento; timimofian tempomezurilo; timo ustatempe; timii en la tempo de; timiil momento; atim nuntempo, nuno; atimo d-tempe; ettimo tiutempe; kitimo kiam ajn; kitimo? kiam?; letim eftempo

teorik teoria; teo-

pon* tormi; letep uragano.

ter

tlkdlik

til (A thistle) kardo; tilafrin kardelo.

tenore) tenoreco;

tempete)

tikdnÂŽ

tiklt (Aticktack) tlktako; tikiton*"

teorio.

(F

menso;

tikdl

datik elpenso; dot ikon

pripensi;

titenor baritono.

teor

logika;

imagpovo; tikodUkam sugesto; tikodlikon

teniikdn etendi.

tenor

tikavik

logiko;

vidpunkto;

sugesti;

etendio; tendd etendado;

tenik

tikav

mensa; tikod imago; tikoddn imagi; tikov

tenid tensio, tenidik streita; tenidUkdn stred;

tigro.

penso; tikamagot ideo; tikan

(A think)

ddp

(f

tendere)

(L

priteli.

tikdd konsldero; tikddbn konsideri; tikd-

tanto;

ten

bet if on

(de cirkelo), latere (de angulo).

Artischoke) artioko.

(G

pensanto;

temiil kapelo.

leo;

brako

tige)

(F

tigrld dtigns) televido;

television)

(f

tif on teli;

ao;

telegra-

telegraf o; te\e-

(G spitz)

tlnko.

pinteco; tipik pinta, akuta; tipot

pinto;

tipdn° esti pinta; tipUkon

tipul

basko;

netip

senpinteco;

pintigi;

netipik

Tibdtdn Tibeto. senpinta.

tid

(A teach) instruo;

dadlip

leciono;

tidobuk

tidal

lernolibro; tl-

profesoro;

tidam

tir

(F

tiri;

tirer)

tirado; tirdd altiro;

tiret

tirilo;

tirdddn

al-

tirdn

tiridon tirlongigi;

instruado; tidan instruisto; tidanajul nor-

detir

tiri;

mala lernejo; tidav didaktiko; tiddb anto, disdpio; tidod sperto;

tidodem

tiregi;

tiren tltdr

teo; tiedaskal te-poto; tiedidr

tiv

teskatolo.

tien

(L tinea)

altiri;

letir

tirego;

setirddon

let iron

eltiri.

(l

tyrannus)

tiraneco; tirenan tirano;

tirenik tirana.

memstudado; oktiddb autodidakto. (A tea)

lUtirdn

kur-

so; tidon instrui; tidup lernotempo; oktid

tied

fortiro;

lern-

(G Titer) titro.

(Vp

tef)

intertrakto;

tivdn"

trakti kun.

tineo.

tif (A thieve) stelo; tifan telisto; tifot rab-

Tjaddn

98

(f

Tchad)

ado

(tato).

tefu

inter-


to

malgra; toa

trotz)

(G

tost

malgraCi ke, kvan-

kam; too tamen, malgraue, malgra

toar (Lotaria) otario. tobul (balsul) (L October) Oktobro. tod (G Trotz) spito; todol kontraustaremo;

tOf

Tropfen)

(G

gutigo

tofdn

;

tol

(A

tok

toldn dogan-

tomon

tourment) turmento;

(F

tomot

datomdn

torturo;

(H

tonus) tono (sono);

tonov

ton

torturi.

tobik

penigi.

takto; todik takta;

tddo takto-

interano; tokan interananto;

tonodaldpot

tonot

literumi;

tor

fonetiko;

sonintenso;

sonscienco;

gnetofono;

tonodon°

tonodiregistorom

tonodisumoddm esti

ma-

(Fturbot) turboto.

traduko; traduton tra-

traduton

trokead (a trachea) trakeo. trak (l tractus) kuntirio; trakdn° trdk kuntiro; trdkdn

trot

tra-

(G treten)

troton" infuzii; tra-

(f

travers)

travdrii

trdit

kitopio? kien?; ottopin izotopo.

trdm

toriil

virbovido; Sitor Tauro (konstelacio).

tordii; tor-

(A

trdnon trap (A

iri

tro-

transverse;

tra, trae de.

(A treat) trakto;

trdk cr trdktor

loko de; kitopao? de kie?; kitopo? kie?;

eltiri.

transversa direkto;

vdrik transversa; trovdrdn

(Gr xonoq) loko; topogosed loka gazeto; topdd regiono; topdt loioko; topik loka; topo loke; topdn*" kui, situi; topu en la

torodoeg buldogo;

infuzo;

kuntirii;

kuntiri.

tlikon infuzi; setratdn de/se

travdr

testudo.

turisto.

gramofono;

baiton har-

harmonia.

tord (Ftordre) tordio; tordon" don tordi.

toron

duki.

top

(H tortuga)

(A tunnel) tunelo.

dukisto; tradutot tradukao;

atooseo.

tortug

toned tenaceco; tonik

(Ftourisme) turismo;

tord cr tord. tradut (L traducere)

tondr (Ftonnerre) tondro; tondron*' tondri. tonen dthynnus) tinuso, tinno. tood (F auto) ato, atomobilo; toodaleveg

(Ltaurus) tauro;

manlpulo; tdlatdn manipuli.

tenace) tenaco;

torbut

tonodosirkot

sonori; tonon'* soni;

monio; baitonon^

(F

tonul

tonotonatukam

litero;

tonodatondm magnetofono; tono-

disko;

de.

(A treat)

tenaca.

tondd sonoro; tondt pafbruo; tonik fonetika; tonod sono; aliteracio;

tor

peni;

tof.

(F troc)

tolat

tomate) tomato.

tan kasedo; tonatdn

dav

penado,

tobid

klopodi,

tdbo apenau; tobon

interane

turmen-

tomik turmenta; tomdn turmenti;

datom (L

levil-

tdkot interanao; tdkon interani; tdkU

tisto;

ton

penigeco;

tdbiddn°

(A touch)

tof C3=

toidd dogano;

oficejo;

pagi.

torn

tovomatig detov ekpreno.

plene.

doganimposto;

toll)

heliko-

tovian levmaino,

levilo;

levi;

tobben)

(Nd

tod

hisi;

(loke, pri preciza punkto).

peniga;

gutigi.

tolddabUr dogana

en

klopodo;

tofom gutado; tofik

Togo) Togolo.

(F

(?)

tob

sonorigi.

gutanta; tofo pogute; tofon* gutadi; tof

TOQOVdn

tovon

brako;

toendn

tovdm

baskulo;

ribeli,

to

guto;

tovedon

ptero;

(GTorte) torto.

(Vpton) sonorigo;

(Ftome) volumo.

tOUn (F tonne) tuno. tOV (Ltollere) levado; tOVQSkrubian

letodon turmenti.

spiti;

toed toen

toddn

kontrastarema;

toddlik

tosto.

(A toast)

tOUm

tio.

trditon

trakti.

trak. (a tractor) traktoro.

tramway) tramo. (Ftramer) treni. trap) kaptilo,

enfalujo;

trdpon

kapti

per enfalujo.

trdt

99

(F

traitre)

perfido;

trdton

perfidulo;


trdton treil

trel

krado.

trenao

(A trail)

tren

trubadur

perfidi.

(Ftreillis)

trenavab vagono; trenaveg

trajnbileto;

trenavegamdp

fervojo;

trenon" vojai

(Ftraite) trato;

trib

(G Tripp)

trup

tsyosen

intrigo;

Intrigue)

(F

triglod

trikado;

trikajo;

trikdn

(Ftrllle) trilo;

trikilo;

(G

(Gr xpooYXoe-uxTig)

imposto-

tuf

touffe) tufo, fasko; tufik faska;

(F

tug

Tugend) vlrto; tugal virtmodelo; tu-

(G

gdl virtemo; tugdfik

konsoli.

brano; tulgdn^ disbranii.

(A twig)

trom

(A tooth)

(Ftrombe) klrlovento.

trompe-

(L

tropicus)

trOV

(F

tropiko;

tropik tropika;

intertropika.

trotter)

dento

(fig.);

tultik denta.

tucano) tukano.

tour)

(F

tulip

turn

turnio; tuldn° turnii; tUI turn-

cen tum) cent;

tumom

centobligo; tu-

cento; tumdil centono; tumid centa;

tumik centobia; tumna tumot centoblo; tumdn centobltumyel jarcento; ddtum procento.

tumido

frakaslo; trovdn** frakasii;

turni.

tulipo.

(F tulipe)

(L

mat

trotado; trotdn° troti.

(A throw)

(H

ado; fi/7a/ft/rdkranko; ft/Yon

(tlon) (Grepovog) trono; trondn** troni.

vUtroplk

trot

tukan tul

tan trumpetisto.

trop

virta; tugofdn"* esti

virta.

regolo.

trompette) trumpeto;

tufdn

tuf ill fadenfasko.

faskigi;

al.

tuit

tron

ronado; tuetaf ronulo; tue-

(Vp tut)

tdn** len roni.

tuig

(F

troigi.

(kilUdel) (A Tuesday) mardo.

troiv crtrov.

trompet

tuukdn

barelo; tubel barelfaristo; tubet

(A tub)

tuet

konsolo; trodon konsolanto;

Trost)

troigo;

tudel

trili.

trodo! konsoliu!; trodon

troglodUt

tri-

triki.

pagiva; tripdn pagi imposton

trod

Tsyosendn

tonelo (mezuro); tubll bareleto.

trigonometrio.

trikanod

trilon°

lingvo;

tuik troa; tuikdn'' troii; tuu-

(A too) tro;

tub

tributum) imposto; trlpobik

(L

tU

kam

(a trigonometry)

(F tricot)

trip

trigan intriganto;

xplyXa) gunardo.

(Gr

oson) korea

(nig

Koreo; Tsyosendnan koreano.

Intrigl.

trigonomet kot

eo; eo-

tsyin (A China) dna lingvo; Tsylnan ino; Tsylndn (Cindn) inio.

(Ltrifolium) trifolio.

trigdn*

tril

treti.

(G Treff) trefo.

trik

ea

(nig Cech) lingvo; Tsyegan Tsyegdn eio; Tsyegdn-Slovakdn

tributobim genea-

slovakio.

triful

trig

truffe) trufo.

(F

triiit (Ftruite) truto.

tupo; tridem tuparo;

(tlid) (G Treppe)

triddm pedalo; triddn trif

trupo trupe; trupdn"

troupe) trupo;

(F

tsyeg

tribo;

tamburo; truman tambur-

trupii.

logio.

trid

drum)

(A

trumdn** tambuh.

isto;

triif

treton tratumi.

pluo.

tribus)

(L

trum

traknivelpasejo;

trajne.

tret

triblit

(de robo); treloil** trenii.

trajno, vagonaro; trenobiliet

(a train)

troubadour) trubaduro.

(F

trUf (GTrumpf) atUtO

cente;

centfoje;

troiv frakaso; troivon frakasi; troivUldn

igi;

pisti.

trog

(Sv trog)

pigreco; trdgik pigra; trogon**

tun

esti pigra.

trok trub

turn-

centum)

pre/y/rso

;

tourner) tornado;

(F

nav

(A trunk) kofro.

(L

hekto-, cent-.

tunon

tornisto; tu-

tornista tekniko; tunot tornao;

tundn

torni. (G Triibe)

trubdn"

malklareco; trublk malklara;

esti malklara.

tup

(L

00

perturbo, eno; tupan enena; tupon eni, perturb!.

turbare)

anto; tupik


tupit

tur

proksimume

(Ftoupie) turbo.

tub

Tumen) gimnastiko; turon gimnasti-

(G

kanto; turav gimnastiko; turik gimnasti-

tlifoid

(A typhoid) tifoido.

tUrb (F tourbe) torfo. turban (F turban) turbano.

tul

turd

tUmolOQ

turn

(r

TypKMeHMciaH) Turkmenio.

(A turn) vico;

turtur

(L

turtur)

(A

tooth)

tUV

tUmor

(Ftumeur) tumoro.

tlin

tin)

dento; tutadol

en

ebla;

tUv malkovro;

f i/Von malkovri; /efi/V

tU

(?) je,

en (tempe,

pri

ferladisto;

limtempo de.

la

Turkio; Turkon, Tiirkdnan

(t Turk)

tut

kuratoreco; tutan kuratoro; tu-

(L tutor)

tdb zorgato;

tilted disciplino;

tut Ik kura-

tora; tut on esti kuratoro por.

tlium tliul

(Fthym) timiano. tulo.

(F tulle)

tliV 13= tuv.

netuvovik netrov-

tvalet

tUvan malkovristo;

tvil

malkovro.

(F toilette)

(F tuile)

tyirp

momento); tUi

preciza

necesejo.

kahelo.

(G zirpen)

irpo; tyirpon" irpi.

Memortabulo trovianta en Konstanco (Germanic), Scliottenstralle 37 ÂŤ En tiu

dome la

tunik

turko.

orfo;

eltrovi;

ferlado; tunel

tUnot ferladao.

TUrkdn

vindotuko; tuulon vindi.

letuvdn

tumologov

TUnisdn (F lunlsle) Tunizio. tup (Vp tim + -up) periodo, tempopeco; tUpu

dentodoioro;

trouver) trovo;

inventi;

(A

lada;

tuvon trovanto; tuvdb tuvdbdp orfejo; tuved diveno; tuvedot solvo; tuveddn diveni; tuVOt trovao; tUVOn trovi; tuvdp trovloko; datuv invento; datuval, datuvan eltrovinto; datuvot inventao; datuvbn eltrovi, (F

trovito,

ExvixoXoYia) etimo;

kverado; turturon'' kveri;

denteto; tutisanan dentisto. (F tulle)

(Gr

turno lavice.

tutakrem dentopasto; tutdd dentado; tutem dentaro; tutikef dentobroso; tutil tulil

turo.

etimologio.

turturapijun turto.

tut

cr tul.

turn (GTurm)

(Lturda) turdo.

Turkmendn

(tempe).

kuvo; tUbll kuveto.

t tier lid (L uterus) utero.

turdn" gimnastikumi.

ka;

(A tub)

lois de

la

jaro

1

889 is

sia

16an de Agusto 1912

Monsinjoro Johann Martin Schleyer, eltrovinto de Volapuko Âť (fotis

J.C.Caraco)

101

morto


!

u U dudekdua

litero

de

la

volapuka aifabeto;

prononco: fuj.

Ud

U U-

(F

ou) au

U

(pri elekto);

...

U,

ud

...

ud

U.

...

sufikso:

monatnomo.

-Ul

sufikso:

statano.

-Um US

prefikso:

-inta);

-Ul

perfekta

aktiva

futuro

(estos

duagrada estonteco.

-U finao (malofte uzata): predikativo. -UdnS sufikso: insularo. -Ug sufikso: konformeco, rezulto;

supereca komparativo.

sufikso:

usao de

tie;

(?)

usio

!

Ut pronomo:

tiu de...,

ut

...

kel

tiu... kiu;

utan

(homo) kiu...; UtOS tio kio (aoj); UtOSi

tiu

kelos tion

-ugik

usik tiea; USio tien;

tie;

tien

kio; uto...

ko

tie,

kie; hiut tiu

(maskule); jiut tiu (femine).

re-

zulta.

U U

dudektria

litero

de

prononco:

fyj,

kiel

turka U,

Ud

ii,

li-

(F

la

ou)

prefikso:

franca u,

a

(pri

la

la

volapuka aifabeto;

la

germana-hungara-

skandinava y.

-Ul

perfekta dependa futuro

aktiva

Uf

sufikso: kardinala sufikso:

(A

if)

tiukaze;

en

muzika la

iifli

(-ido),

Un punkto.

kazo se, okaze se; Ufo do,

102

\o

pli

malgranda

(-et);

bestido

-jo, -njo.

muzika komponao.

(A G in) je,

-Un -Up

okaze de.

sufikso: -igi.

sufikso:

Una

intervalo.

muzika signo.

sufikso: -\go, igado.

sufikso:

-Um

finao: prepozicio.

-Ud -Ud

sufikso:

-Ukom -Ukon

Identeco).

(estos -inta).

-U

-Uf

tiel

en (tempe,

pri

longe ke; Unii en

nepreciza momento); la

daro

sufikso:

supereca superlative.

sufikso:

tempo.

de.


V V

dudekkvara

de

litero

la

volapuka alfabeto;

prononco: fvj.

VO

U

(?)

Vadl

Vab

va U... U.

va...

(subj.);

(Lavellana) avelarbo;

vadlonot

vobam

timento;

vabaveg

veturado;

aCito-

vabastiran autostiranto; vabel ar-

vojo;

vabon**

faristo;

luvab aro; vaib

vaibdn

veturi;

stirado;

vabop vaiban

remizo; stiristo;

stiri.

Vaef

(G Waffel)

Vaen

(lavena) aveno;

vaf lo.

ilaro; (L

vafon

armi;

vaenabUl avena kao.

sdvafon

malarmi.

esti

malple-

na; vagiikdn malplenigi.

(F

vacances) ferio, libertempo;

VOke-

ndn** libertempi.

val

io; valom tuteco; valasovaldd eneraligo; valdddn enevolemik enerala, universala; vole-

(A all) tuto,

mo

enerale; volik du; volikos do; VO-

lim universaleco; volod tuto; voldp iu ejo;

(G

valsi.

valuta) valuto.

Wal) baleno.

warm) varmo;

vomomul

Termidoro;

vomik varma; vomikdn'' varmii; vomot varmo, temperaturo; vomukion varmigilo; vomiikdn lik

varmigi; vomiil varmeto;

vomii-

varmeta.

Vampir (g Vamplr) vampiro, van (L vanus) vaneco; vonik Vanel Vanul

Vap

(L

gasa;

vana; voniko

voldpoo de de; voldpio den; voldpo

(h vanilla) vanilo.

vanneau) vanelo.

(F

vopid sublimao; vopik

vapor) gaso;

vopikon*' vaporii,

gaso;

esti

(f

vopUkdn

varlete)

gasii;

vopdnÂŽ

vaporigi, gasigi.

kabareto; VOrietolld kan-

zono.

Vart

(G

vat

Warze) veruko; vortik veruka. (L

vas) vazo.

(L oasis)

oazo.

VOtOVOtOV hidrologio; votovdr akvoglaso; voted hidrato; voto surakve; votdf akveco; VOtdfik akveca; votdn akvi, irigacii; Sivoton Amforo (konstelacio); tUVOt, tUVOtom inundo; letuvotom diluvo; tuvotdn inundi. (A water)

gok

tik ia; raligi;

(G

vasod VaSOV

13= vab.

Vaken

(it

Variet

vacuum) malpleneco; VOgik malplena;

vagikdn" malplenii; vagdn*'

vaib

Valut Valiit

volton"

valso;

vane; vonot vanao, bagatelo.

vaet (Vp vat) suko; voetofik suka. vaf (G Waffe) armilo; vofam armado; vafamaged arsenalo; vafdb armito; vafdd ekzercio; vafddon" ekzerci; vafem arm-

VOg

(G Waltzer)

vam

avelo.

Wagen) veturilo; vabodilad kompar-

(G

Valt

akvo; VOtofol akvofalo;

galinolo;

VOtom

irigado;

Vatikdn Vatlcano) Vatikano. Vaul (onomatopeo) bojado; vouldn° (it

ie; levol kosmo, universo; levolov kos-

bojl.

mologio.

Vaxen (L vaccinium) mirtelo. Vdd (A whey) selakto. Vdk (G Wachs) vakso; vdkomogot

Valen (g Valenz) valento. valor (F valeur) valorpapero. Valrod (g Walross) rosmaro.

tuŠ vdkik vaksa; ;

1

vdkdn

vaksi.

vaksa sta-


Vdl

Wahl) elekto;

(G

vdlon

valan elektanto; vdltib

vel

vdled apartigo; valot elektao;

elektito;

davdl vodono;

elekti;

davdldn

lid

inventaire)

(F

inventaro;

vdntdron

lum

vapor)

(L

parfumo; vdpik parfuma; vd-

Vdr

verre) glaso;

(F

vdret plenglaso; levdr

pokalo.

vdrb

(L

vel-

verbum)

verbo;

vdrbatim verba

konsidero (mensa); vdtdlon konsideri (men-

vdtik pesa; vdtovik pesebia;

Vem

vdtdn

pesi;

Sivdtom

vualo;

(G

veolon

vuali;

sdvealdn

Venud

gon*

veturi;

vegasnel limako; vegl-

preterveturi;

vego

vevegii veture tra; beivegdn deveg deiro; geveg returnsurvoje;

vojo; leveg efvojo; luveg vojeto;

move-

seveg eliro; zeveg meza vojo; zUveg irkavojo; veig transporto; veigon gdn°

usteco; verdt ik usta; verdtlikdn

duveig

ko-

verik absoluta; verim absolutismo;

rekti;

vero isfunde, treege; luveratlk probabla, verajna; neverdtik malusta.

Vesep

(L

Veset

vespa) vespo. waste)

(A

vesetikdn°

Vesid

(F

VeStig

(F

atrofio;

vesetlk

veziko.

vestibule) halo;

vestlbUI vestiblo.

investigation) esploro;

ploranto;

atrofiita;

atrofiii.

(L vesica)

VeStib

vestlgdn

vestigan es-

esplori.

west) okcldento; vesudao el okcivesUddn okcidenta lando; vesUdik okcidenta; vesUdio okcidenten; vesudo

vesiid

foriri;

transporti;

vero,

vereco; verat Ik vera; verat o vere; verdt

;

vegil leno;

aven-

Venus) Venuso.

(L

Veot (G Watte) krepo. Ver (vel) (l Veritas) absoiuteco; verat

Vedel (foludel) (a Wednesday) merkredo. Vef (A wave) ondo; vefon° ondi. veg (G Weg) vojo; vegam veturado; vegamataib tabelo de la trajnhoroj; vegamaekiri;

vene-

tavenenamedin kontraveneno.

vedon' ii, farii; daved estio, ekesto; davedon° estii; davedukdn estigi; mived degenerado; mivedon° degeneri sevedon konscii.

korf

tre, ege;

nio; venendfik venena; venendn veneni;

werden) io;

tarif trajnotarifo;

much) granda kvanto;

vemo

tura.

vebado; vebon" vebi.

schweben)

(G

(A very

VeneSOldn (H Venezuela) Venezuelo. Ventur (f aventure) aventuro; venturik

senvuaiigi.

Veb Ved

kimro.

Ven (G wenn) kiam (subjunkclo). venen (l venenum) veneno; venenom

Pesilo (kons-

Ve (G Weg) lalonge de. vead (L vagina) Ingo, ujo. (F voile)

veleno.

vemlk ega, levem ego, treego; levemlk grandega; tuvemik giganta.

vdtdm

telacio).

veal

(F velin)

trea;

Vdrul (Fverrou) riglilo; vdrulon rigli. Vdt (A weight) peso; vdtam pesado; vdtdl

pesilo;

septeto.

Velsdn (A Wales) Kimrio; Velsdnon VelUV (F velours) veluro.

tempo.

se);

sepoblo; velon sepovelUd septo; velUf sepa tono; ve-

(A seven) prefikso: hepta-.

Velin

pdn° vaporii.

sepobligo; velat

sepfoje; velot

bligi;

inventari.

Vdp

velom

sepa; velldo sepe; velik sepobia; vel-

na

vodoni.

Vdntor

seven) Sep;

(A

sepo; veldeg sepdek; veldil sepono; ve-

(g

dento;

transit©; niiveigon im-

okcidente; veslidu okcidente de. porti.

veig

vet

(3= veg.

(A weight)

pezo; vetdd pezao; vetik pe-

za; vetot pezo;

vein

(F

Veit

(G weit)

veine) vejno.

tdn°

vasteco; veltik vasta; veitot

vasteco; velton**

veter

esti vasta.

(l veterinus)

rinaro.

104

vetotdn"

md

pezi je;

ve-

pezi.

bruto; veterisonan vete-


Veiit

(A weight)

graveco; veutik grava; veu-

Vilag

Vi!

vae)

(L

ve

viom lamentado; vian

al;

mentulo; vidn" demii levi

vi-

ho ve

!

lamenti

vekrii,

Vidl

violon)

vidlon

a;

md

est!

(G vielfarbig)

vin vidlk

lara

je;

md lara je; vidukdn larigi.

vinkelo;

vinam

vinalgre) vinagro;

(f

vinigeddn

wie) kiel

(G

viod

(F viol)

viol

(L viola) violo;

vietukdn

blankigi.

kukacafdd premmarmito; plirapidii;

viniged marinado;

(rilativo).

vie-

blankii; vie-

vinegdn

marini.

ViO-

(G wie) prefikso: kiel-.

vioddn

lezo, lezado;

lezi.

violdt violkoloro; viold-

tik violkolora.

rapideco; vifagoldn'' kuri; vifa-

vifikumdn°

vinakov

Wink) kapslgno, mansigno;

(g

Vinig

ViO

tikam blankio; vietikdn"

vif)

mlvim

gesti, mansigni, okulsigni.

vienomul Ventozo;

olo; vietafit plateso; vietik blanka;

(F

kaprica;

veno; vinditdn eke veni

(L vindicta)

blanko; vietobon blanka faze-

tiikarn blankigo;

est!

kontrau.

sin

vineg

bunteco; viellk bunta.

tavien kontraa vento.

vlf

kaprica;

vimdn'

vinum) vino;

(L

Vindit

vieniid kardlnala punkto; luvien trablovo;

(A white)

vimik

kaprico;

vinfaro; vinel vinfaristo; vinik vina.

lar-

vienik venta; vienil zefiro; viendn" venti;

vlet

kaprice;

vimam

humoro;

kaprlco,

vimdd

malbona humoro.

vento;

vent)

malvolvi.

whim)

(A

vimo

vidian violonisto;

violono;

ovoblankao.

envolvao; vilupdn envolvi;

viluppo)

kapriceco;

ludi violone.

(F

(It

vim

vidot lareco; vidotik

Vien

Vilup

viadukto.

Vlburn (L viburnum) vibumo. Vld (A wide) largo; videt latitudo; vidotdn°

vilao; vilogocif vilaestro;

(Vp yietik + velok)

sdvilupdn

(a viaduct)

(F

Vilok

!

Viaduk

Viel

la-

pri;

vice-) prefikso: vie-.

(F

(F village)

vilagan vilaano.

tikan altrangulo.

vifik

rapida;

Vior

Vip

vifo rapide; vifd!

ne-

rapidu!; vifdf rapideco; vifdn° rapidi;

(F ivoire)

eburo; Viorojoldn Eburbordo.

(A wish) deziro;

pdn

vipabldlr optativo; vi-

deziri.

Vipdr

(Fvipere) vlpuro, vipero.

vir

virer) kirlakvo;

vif malrapideco; nevifik malrapida.

Vig

week) semajno;

(A

(F

virotep ciklono; virdd

vigafin semajnfino; kirlio; virik turnia; virdn" turnii, kirlii;

vigik semajna; vigo semajne; alvigik iuviriikdn

alvigo

semajna;

iusemajne;

Qvigo

Vireb

semajne; dvigo pasintsemajne.

Vikar

(ivicarlus) vikarieco;

Vlkod

(L victoria)

vikoddn

vikaran

vikario.

Virg

(G Wlrbel)

Virgo)

(L

virgik

venko; vlkodan venkanto;

vertebro.

vlrgon

virgeco; Jivirgal

virga;

Sankta

virgul(in)o;

Virgulino;

jivirgan virgulino; Sijivirgan Virgo

nevikod

venki; levikod triumfo;

kirli.

i-

(i<ons-

teiacio).

malvenko, defeto.

Vlkont

Virud

(Fvicomte) vicgrafo.

vis

Vlktim (Lvictlma) viktimo. viktual (F victuailles) provianto. Vil

(A will) voio; viltid arbitro;

tra;

vildi

intenca,

Vildfik

voio;

vola;

vildlik

vilo

bonvola;

vole;

vildfo

(A virus) vlruso.

vidalvido;

vis)

(F

fronta; visil fronte

vised vilddik arbi-

energia;

vildf

vilik

bonvolo;

volonte;

(A

wise)

viso

fronte;

visoik

al.

sagaceco; vlseddlik

inteli-

genta; vlsedik sagaca.

vision Visip

(L visio) vizio.

(A whisper) flustro;

visipon"

flustri.

vildn*

visir (Ar^j

ivazTr)

veziro; levislr efveziro.

voli.

Vilad

visit (F villa)

(A visit) vizito;

visitablk vizitinda; vl-

vilao.

sitan vizitanto; visltdn

05

viziti.


Viskid

kdddn

(A whisky) viskio.

Viskod

(L

viscosus) viskozeco;

(L

viscum) visko.

viskodik

ViSUl Vit

(Levitare) evito;

vitamin vit id

viton

(a vitamin)

vito;

(L vitis)

eviti.

vitamlno.

vltldabdl vinbero; vlti-

dagad vinberardeno; vltidaklop vltldamul

rikolto;

alvoki;

sUvokon

elvo-

volddan Terano; voled biologia regno; vollk monda; ruvol pramondo; Revidavolapuk Reviziita Volapuko (de Jong'a); Rlgavolapuk Originala Volapuko (Schieyer'a).

mustelo.

(G Wiesel)

luvokon

krii;

telvokat diftongo.

vol (A world) mondo; volakrig mondmilito; Volapuk Volapuko; voidd mondo, surtero;

koza.

Viskum

ki;

vis-,

Vendemiero;

vinber-

VOlf

(Levoluere) evoluo;

VOlkon

VOlfon"

evolui.

volkonav

volcan) vulkano;

(F

vulka-

vitldanologio.

vaet vinbersuko.

VOlut

vitriol

vitUr

volutbn° to

(L

vitro;

Viud

revolution) ribelo;

(F

vitUron

VOm

glazuri.

hiviudan

vidvii;

vidvo;

viudan

vidvino.

weave) teksado; vivan teksisto; vi-

vere; voik vera; voiko verdire;

vomit VOr (L

(F

vomir)

voie

(F

voadikon''

VOb

work)

(A

voban

likado;

d'eau)

liki;

voadon''

laboro;

voadlk

lika;

VOd

kanti;

tan

laboristo;

ouate) vato;

vodom

vatado;

vodon

kan

vokdddn

vokkrii;

vokdt alvoki;

ekkrii,

vokod kunvoko; vokdn

voki;

vokado; levok alvoko; luvokdd

devok krio;

vic-

luvo1

votikna

VO!

VOd

voto

aliii;

emo; votbn*

eluzi.

esti

alifoje; alie;

alia;

votiko votbf

alie;

ani-

votukam ano;

ani.

vere! (A word)

vodobuk vortaro; vbvbded esprimo; vbdem

vorto;

dastok

leksiko;

teksto;

vbdlk lavorta; vbdiko lavorte;

luvbd topvorto.

VOg

(L vox) voo; vbgomusig voa muziko; vbgdd tono; vbgik voa; vbgod balota voo; vbgodan vodonanto; vbgodbn*' pro vodoni por; vbgodbp vodonejo; vbgbn"

aCidigi sin;

vokado; VOkot vokalo; VOkdd

umlato; voked alvoko; vokeddn

vokkrio;

vorilkbn

votaklotbn maskovesti; vovotaseimo aliloke; votastidbn votik alia; votlkam aliio; votl-

aliulo;

votlikbn

(F vogue) lamodeco; vogdd modo; VOgddan modisto; vogddik moda; vogik moda, furora; vog6n° furori.

vocare)

esti eluzita;

aliulo;

votikbn*

VOg

(L

vo-

vorot brokantao; vorotbn bro-

vorbn°

reformi;

vati.

VOk

banalo;

disfali;

transformi;

vobadel labortago;

efektivigi;

(F

vordd teda

vorddikbn''

forlasita;

VOt (H otro) alieco; votaflanu aliflanke de; votafomam transformo; votafombn

liki.

vobdd efektivigo; vobavobed efekto; vobedik efektiva; vobedbn efektivigi; vobidllk diligenta; voblk labora; VObod laboro, tasko; vobdn° labori; vobdp iaborioko; vobiikan mastro; vobUkdb dungito; vobukdn laborigi; vobiip laborhoroj; bevob prilaboro; bevobon prilabori; bUvob prepara laboro; nenvob senlaboro; nenvoban senlaborulo; nenvobik senlabora. dbn

VO-

vomdf

vomado; vomltbn vomi.

vorare) eluziteco;

vorddik

VO-U?

U vere ? VOOd

virinaro;

vomlil fralino; luvom virinao, tlvomul adoleskantino.

rik eluzita; (?)

vomef

agiti.

virineco;

ji-

vaparat akardo; vivQspul naveto; vivot teksao; vivon teksi; vivop teksejo.

VO

virino;

femina; vomll virineto;

virina,

fivirino;

(A

ribelulo;

kontra; volutukon

ribeli

woman)

(A

mik

vidveco; viudon vidv(in)o;

vidvus)

(L

vitUragldt fenestro-

vitrum) vitro;

viudik6n°

ViV

voluton

(Lvitriolum) vitrlolo.

baivbgbn°

bai,

ko konsenti

pri;

jibalidvbg soprano.

vol

(A wall)

muro

(interna), vando;

vblaglok

murhorloo.

VOlad

06

(L valor)

valoro; vbladik valora;

vb-


ladon

VOidd

von

valori;

(It

voladu

(A once)

je la valoro de.

VUltUr

VUm

monsistemo.

valuta)

pratempo; vonagrikdnapUkik

vdnao jam de longe; vdnaolovdnapukav filologio; vonddavogddik elmodiinta, vonddik olima;

old-greka;

velk

vono,

antikva;

vonddo olim, anta longe; vdnot epoko; vonotav arkeologio.

VUn

(A wheat)

VUr VUt

antikva

(G

(G

Wunde) vundo;

aborto;

(?)

vuron

vutdn"

vundado; VU-

vunon

vundi.

abort!.

vutan

Wut) furiozo;

(G

furiozulo;

vuitameil

tritiko;

tritika

fa-

bevU

VUd Wucher) uzuro;

VUkan

uzuristo;

VU-

Wurzel)

vulil radiketo;

radiko;

vulon"

(F

don

(fizike);

vuik

intera;

inviter)

invito;

womb)

Vydtnamdn

(nig

enkondukanto de Volapuko en Francion Tombejo Montparnasse)

107

invitanto;

sino.

viet Nam)

Tomba tono de Auguste KERCKHOFFS,

(fotis J.C.Caraco)

vudon

levud alvoko.

havi radikojn.

(Parizo,

VUO

interalie;

inter (figure).

inviti;

VlilTI (A

VUlikdn*" enradikil;

vutik

furiozi.

between) inter

(A

VUnam

dume, intertempe; vU votik(an)s

kik uzura; vukdn'' uzuri.

VUl

vumoddmik vermbo-

vundito; vunik vunda;

furioza;

VU

runo.

VUk

(G

ndb

VU!(?)huj!

VUit

Wurm) vermo;

rita.

tradicia;

vdnddot antikvao; vonik

(G

(Lvultur) vulturo.

Vjetnamo.

VU-


K X

dudekkvina

litero

de

la

supreniri,

volapuka alfabeto;

Xab Xaf

(Laxis) akso; (A fax)

Xam

fakso;

nanto;

faksilo;

xafon

non

faksi.

xamUl

meni;

xamUlon

parola ekzameno;

Xil

(F

plialtigi, pligrandigi.

ascendere) supreniro,

levianta, supreniranta;

tupetara

exilis)

xildn

ekzilo; ekziii;

xildb

ekzilito;

xiled ek-

xildp ekzilejo; xilUp

ekzil-

daCiro.

eczema) ekzemo.

xdnbmatrid

(L

ziio;

xdin 3= xan. (L

supreniri;

xaman ekzame- Xenonin (a xenon) ksenono. xamdb ekzamenato; xamon ekza- Xifiad (Lxiphias) spadfio, ksifio.

ekzameni parole.

Xdn

bexdnbn

examen) ekzameno;

(L

Xdon

levii;

deveni de; x'din plialtigo, pligrandigo; xai-

xabik aksa.

xafom

bami,

nexdndn*' de malsupreniri de; sexdndn* de

prononco: [ks] (kelkaj prononcas [gz]).

bamado;

xdnom

xtinik

Xiom (Gr a^Ctojia) aksiomo. XUd (F oxyde) oksidado; xiiddn*'

oksidi; sdxud redukto; sdxUddn" reduktii; sdxUdukon redukti.

tupetaro;

rungo;

xdndn'

MENEFE BAL, PUKI BAL ÂŤAI homaro unu, lingvon unuÂť

(moderna formo de

la

Volapuka devizo)

108


r y

dudeksesa prononco:

litero

de

volapuka alfabeto;

la

yeg

ya (L jam) jam. yad (A yard) korto; foyad antakorto. yaded (f jade) jado. Yafedn (mj Java) avo, Javo. yag (g Jagd) aso; yogadog ashundo; yagadom askabano; yagan

asisto;

yakt (Nd yacht) jato. yal (F halle) verando; yarn

yamulon°

(A year) jaro;

duonjaro;

yelik

yelod jarkolekto; yeldn**

yelo

festi

naskitagon; alyelik iujara; alyelo

jare;

ayelo i-jare;

dyelo

pasintjare;

oyelo venontjare.

poefago.

Idd flavmalsano, iktero; Yelovamel Flava Maro; yelovik flava; yelovdn"

luyal koridoro.

yamon

yelafol-

jarlibro;

yelalaf

jara;

iujare;

yagav

yelobuk

kvaronjaro;

dil

yelok (A yolk) ovoflavao. yelov (yelib) (a yeiiow) flaveco, yelovama-

jammer) lamento, vekrio;

(G

rinda, mizera;

gazetartikolo;

tivo.

yel

asarto; yagon asi.

yOQUar (p jaguar) jaguaro. yok (A yak) gjako, gruntbovo,

yegdd temo; yeyegod objekta akuza-

objectum) objekto;

(l

ged

fjj.

vekrii;

yamik

plo-

yamiil enuo;

Yemtin (Aro^. yamin) Jemeno. yen u R yen) eno, jeno. YeSUS (L Jesus) Jesuo; Yesus

esti flava.

KristUS Jesuo

enui.

Kristo.

yan

janua) pordo;

(l

nanokdm

yonon

pordisto;

ya-

jiyanan pordis-

pordofrapilo;

yid

w-'T'-' yidis)

(nig

vo; yidik tino;

yil (g Japan)

yasmen

ydl

Japanio;

Yapdnan

japano;

lingvo.

(Aro*^.yasmTn) Jasmeno.

cedado; ylUd cedado; yiliddn''

-yim

sufikso: milionono.

yion

(A

niikdn

0 jako, bluzo.

Prerialo;

pepi.

ytilpon*

ydn (G Gam) fadeno. ye (G jedoch) tamen. yeb (L herba) herbo, herbria;

ion)

yod

yionikom

jonizado; yio-

(Hb bvt-jV"] yisra'e]) Israelo.

jodo; yodot jodato; yodid yodidazud jodida acido; yodin jodo (eiemento); yodlnovap jodo (gaso); yodofum

jelpi.

(A

iodine)

jodido;

jodoformo.

greso, gazono; yebagik yebaldn herbejo; yebamul yebdn stepo; yebiddn^ yebifo-

ddn* patii; yeblk herba.

jono;

Jonizi.

Yisraeldn

pepado; ydlon"

(A yelp) jelpado;

yildn cedi; ylldp flankenirejo; leyil

flankeniro.

scojattolo) sciuro.

(A yelp)

ydlp

(A yield)

cedi;

yapdnapuk japana

ydk

jida ling-

(balut) (Uanuarius) Januaro.

Yapdn

(It

yldopUk

leyan pordego.

yanul

yat

jideco;

jida.

yof

(G

yofidl

Jauchzen)

amuzo; yofam amuzado;

amuziemo; yofik amuza; yof on

amuzi.

yog 109

(Sk '^tnyoga)

jogo;

yogan

jogano.


yOQUrt (T yogurt) jogurto. yoin (A joint) artiko. yok (G Joch) jugo; yokom jungilaro;

yokon

(?)

hura!;

yokdd

subjugado;

yoon'

yulul

veti.

(velul)

yum

Jubel)

(G

yobik

yumdddn kunigi; yumed kunteksto; yumedii en kunteksto de; yumod nodo; yumdf kontinueco;

Jordanio.

yumdfik

yog

yub

(G

don*

yobavokdd

yobdn*

Jonglado;

juggle)

(A

ybgon

ojkrio;

yogon

onglisto;

jubileo;

yubid

yubik

jubilea;

jubileo;

yubi-

Judujo;

yun yudan Judo; Yuddn yudim judismo; yuddn

yudik juda;

judigi.

yuf

vt/Vi/mad

judeco;

(G

ekde

fapiik

helpo;

helplingvo;

yufatidan

asistento;

yufavdrb helpverbo; yufidl helpemo; yufiddn peti helpon; yufik helpa;yufo heipe;

yufot helpo; yufd! helpon!; yuf on

YugOSlaVOn

(Sb Jyrocyiaenja)

Jugoslavio.

jura

vUyUmot

junulo;

yunao

ao; yunik juna;yundf

juneco;

junlgi;

yunon

sufikso;

infikso.

yuniip junao.

(L juniperus) junlpero;

yunipobdl

yunul (mdlul) (l Junius) Junio. Yupitdr (L Jupiter) Jupitero. yurin (a urine) urino, piso; yurindn yurindp

aserto;

yuliddb

uriigito;

yurod

juni-

urini,

urinejo, pisejo.

yuliddn

yulik uhnta; yulo jure; yuldn uri;

(nig

euro, evpoo)

ero

(eropa monunito);

yurodozim erocentimo.

Yurop

(Yulop) (A Europa) Eropo; Yuropan eropano; yuropik europa.

yut

uro; yulocodal Juriano; yula-

cddalef urio; yulan urinto; yulid post-

urligi;

apozi-

de.

glandarbo; yuglanandt juglanda nukso.

(L jurare)

Idyumod

helpi;

yug (Ljugum) zigomo; yugabom zigomosto. yuglan (l jugians) juglando; yuglanabim ju-

yul

yumon

perbero.

pisi;

yuf u heipe

juna

yuniikdn

yufan helpanto; yu-

kunligilo;

jung) juneco; la

yunip

(L adjuvare)

aldono;

poyiim sufiksado; poyUmot

najo;

yubdn'' festi

juntado;

afikso;

lUyiim suplemento; lUyiimod determi-

cio;

Jubel)

IdyUm

prefikso;

kunii; yumii

yUm

kun;

foyiim prefiksado; foyiimot

kunligl;

junti,

jubilei;

Jude)

yumdnÂŽ

kunlige

yiimdtdn konekti; yiimot

ongli.

(G

kun,

jubili.

jubileon.

yud

kontlnua;

hurai.

jubilo;

jubilanta;

(L Julius) Julio.

conjunctum) aljo;

(L

asocie

yob

yUlan vetanto;

falsa Juro; yiil veto;

yUldn

subjugi.

yon (F oignon) cepo. Yordandn (a Jordan) yo!

miyul

(G Jute)

yUtOp

(L

Juto.

Utopia) utopio;

3= yul. yiim 3= yum.

ylil

no

yutopik

Utopia.


1

z Z dudeksepa

litero

de

ze-

volapuka alfabeto;

la

prononco: fcj (kelkaj prononcas fdzj).

ZQ

zirka)

(G

irka, proksimume; zaik evenzao proksimume

proksimuma;

tuala,

zeil

ddlik

delikata;

dorloti;

zadik tenera.

ZOn

Zank)

(G

zodid

Zel molkoreco; za-

molio;

uapb)

(R

caro;

zarason

Zem

zedon

zelon

soleni, celebri, festi.

caementum) kalko.

(L

zenakol cindra koloro;

cendre) cindro;

(F

celi.

zenidr cindrujo; zenon suruti cindron.

kverel-

Zenit

kverela;

carido;

ajn!;

kiel

zeladel feritago; zellk

celebrer) ferio;

Zep

(A zenith) zenito.

jizar

aprobo; zepabik akcept-

acceptare)

(L

zepon

ebla;

zar

celo; zeilon

(G Ziei) (F

Zen

nomo; zanddon hproi; zanidl emo; zanidlik kverelema; zonik zdnon° kvereli.

zedo!

ellaso;

solena, festa;

zodidon

ZOnddanem krom-

kverelo;

io.

cedro.

eilasi.

(kvante).

Zadr (L acer) acero. Zad (G zart) tenereco; zaddl

mezo de

Zentrum) prefikso :

(G

Zead (G Zeder) zed (F ceder)

ZesUd

aprobi;

zepu kun aprobo

de.

zesudik nece-

necessite) neceseco;

(F

carino.

zesUdo necese; zeslidon"

sa;

Zddel

(veludel)

(A Saturday)

sabato. Zi

Zdl

celebrate)

(A

festo;

zi jen

...

zdlik festa; zdlizeldn° celebri feston; zdlUl festeto;

ZI-

zdlup festhoroj; lezdl solena

Zdn

Zement) cemento;

(G

zdmon

Zentrum)

(L

civitas)

zifan

zifazildk

urbodistrikto;

Zigan

(f

Zigor

(g

Zdnoda-Merop Cenzdnodatimdd mezepoko;

Mediteraneo;

assez) iom, sufie,

(F

ZigZOQ

Zikod

Zange) tenajlo, prenilo.

ne mal-

Zil

zifatat zifik

civito;

urba;

zifil

tslgane) cigano. Zlgarre)

(f

1

(f

cigaro;

zigarul cigaredo;

zigzag) zigzago.

(L cicada)

cikado.

zele) diligenteco, fervoro; zildi

rado;

(adv.). 1

urbano;

zigariilidr cigaredujo.

zdnoddn mezlando; zdnodo meze; zdnodli meze de; zdnon centrigi.

Ze

deserto;

urbo; zifakonsdial urba kon-

silantaro;

damel

(G

menuo; zizibdn man-

urbeto; fozif antaurbo; lezif efurbo.

nedof senvaloreco; zdneddfik senvalora;

Zdp

(tempe).

biizib

lezib

zdnik centra; zdnod mezo, centro; ZdnoAmeriko;

irka-

antamanao; Idzib efmano; poszib deserto.

igi;

zif

(tempe); zi

onklino.

(L cibus) manao; zibalised bam manigo; zibdd manao;

oficejo;

tra

irkaao

Zib

cementi.

centro; zdnabur centra Zdnabur Volapuka Volapuka Centra Oficejo; zdnahitUkam centra hejtado; zdndd centrigo; zdnddon centralizi; zdned averao, meznombro; zdnedasudm averaa prezo; zdnedo averae; zd(G

zia)

(It

la

jen; ziikon" cirkuli.

...

(L circa) prefikso:

Zian

festo, ceremonio; lezdiik solena.

Zdm

irkae, en

(L circa)

zdlodel festotago;

necesa.

esti

zildlon''

to/ko konkuri;

konku-

zilik

dili-


!

genta, fervora; zilo diligente; zilon° esti diligenta; lezil fervoro.

Zildk Zilid

(G Bezirk) distrikto,

departemento.

(L cylinder) cilindro;

zilidik cilindra.

Zim (F centieme) centono. Zim- (F centieme) prefikso: centilitro;

Zinib

zink

zimmet

(L zingiber)

(G Zink)

centi-;

(nok)

zimliat

ZU

centimetro.

(ele-

Ziob (?) elo; zidbed elemento de ziobedem baterio. zarqan)

ZUd

baterio;

zir-

ZOb (G Zobel) zibeio. ZOdiok (Lzodiacus) zodiako. ZOg (G zbgern) malrapidemo,

zuik aldona, eks-

tio.

ZUgdn** lalongi.

kolero; zunidl koieremo; zunik

zundn°

zuniil kolereto;

koleri;

le-

irka (prep., loke); zuom irkaado, zuomo drkaue; zUamdp irkao;

zii- prefikso:

hezito;

heziti;

zona) zono. (Gr

(L

ziii la

rka-

acidus)

drkau

...n;

irkaao;

zuik drkaua;

ziiot periferio;

(loke).

acido;

zUdik

acida;

zUddf

acideco.

ZOgan

zog prokrasto; zdged plilongigo; zdgan prokrastemulo; zogik prokrastema; zdgov prokrasteblo; zbgbn prokrasti. malrapidema; zogon°

ZOroat

deklaro;

furiozo, kolerego.

(?)

ZUd

malrapidemulo; zogal malrapidemo; zogik

(L

(G Zorn)

zUdd vivmedio; zUo irkae, en zudn irkai.

(G Zither) citro.

zitron (g zitrone) cltrono; zitronep, zitronabim citronarbo.

ZOn

zotom

rondiro;

konio.

Ziter

zonado;

Zunder) tindro.

kolera;

Zii

plie (adv.);

(G Ziehen) laCilongo;

zun

zirkono; zirkonin

krome,

siipo;

ZUO krome, krom

(G

ZUQ ZUn

zio) onklo.

zirkon (Aro^^S

(G zu)

tra;

zdnam

rimeno, zono;

zoni; zoniil vesta zono.

ZOt (G Zettel) kupono, zdtdn dekiari.

zinglbro.

zinko (metaio); zinkifi zinko

(it

!

zonon

mento).

ziom

ZO sensence zog cB=- zog. ZOn (L zona)

ZUklam (l cyclamen) ciklameno. zUl ( ti jiu?) na; ziilam naobligo;

zUlat

nao; zUldeg naudek; zuldil naono; zUUd naua; zUlido nae; zulik naobla; zulna naufoje; ziilot naCioblo;

Zlip

(L

disciaulus)

zUldn naobligi.

adepteco; zUpan disiplo,

adepto; zupdd imitado; zupdddn imitadi;

ZapodoTTpT]?) zoroastrismo.

zUpik imitanta; zupdn adepte

112

sekvi.


A -Q (adjektivo) -ik (vica numeralo) -id. abatO lepadan; -eco lepad; *ejo abakO bakud.

aceti remon; *0 rem,

;

-eblo

lepadanop.

SUb~0 remad;

abdiki sadunon째.

-ado

abelo

adapt!

-aro bienem; ~ujo bienbp; ~bredado bienam; -vakso bienavak.

abiO

bien;

biet;

QbismO

-oligno bietaboad.

matur;

-a

diplomo maturadiplom; -ekzameno

juli-

-eco

julilUvan;

luvaxam.

ablotiVO aboUcii

blaatif.

sakibon, finidon;

abomeno Oboni

nedan;

~0

sakib, finid.

mahi

leboned;

~antO

lebo-

saboneddn.

vurbn.

adopt

~ao

bundanik, tufulik; -^e bundano; ~i

bundandn째;

-O -eco bunda-

zaar.

-ac

lu-.

-O zud; -eco

zudof.

daulan.

-ado

stimodbn;

leplekbn,

i

leplekam;

leplekan; -klinii prostarnbn.

dulterbn째;

-O

duller;

ladetab.

-ulo dulteran.

Advent 0 Lekbm. adverbo ladvarb; -a ladvarbik. adVOkatO lavogan; -eco lavog. aero lut; -a lutik; -uml lutbn. afabla

letetllen.

yunbfan; -antino

adreSO ladet; -I ladetbn; -ito adstrinQO saabik; -O saab.

midin.

ndf.

zUdik;

stunid.

i

-onto

adult

abunda

acida

-0

stunidbn;

guvan.

daoptbn; -o daopt; -ito daoptab; -a parenco daoptan.

nedabinotik.

tatlkalik;

tuful;

zup.

^-O ledit.

admiralo lamiral; -eco lamir. admoni meibon; -0 meib.

niisugapapur.

abSUrda

acetileno

~eco

adydbn;

adjektO malod. adjektivo ladyek; -a ladyekik. adjutantO layutan, -eco iayut. administri guvbn; -ado guv; -onto

adoltO

abstini je stonon; -0 stbn; *ulo stdniman.

acero

zlipan;

dam.

adori

absorb! nUsugon; ~a popero

bundan,

adept O dapab, adiau adyo; -I

tivomul.

libocodetdn.

abstrakta

IdnedUkdn.

adoleski madbn째; -anto

abrikotO brikod; ~arbo brikodabim. abrupt a stubik; -eco stub, absinfo basant. ObSOluta verik; -eco ver; -ismo verim. absolvi

derem;

Leiivukal.

-am.

admiri

het, -i heton.

lebonedbn;

Oborti

EhintO

la

-ojo remot;

eho

adicii kobonumon, saedbn; ~0 saed, sae-

gufur.

obit Ur lent O

niirem;

reman;

^isto

selid;

flenbfik;

-eco

afekcii fakbn; -O

afero

113

din,

dinad;

flenbf.

fak.

-oj busid,

tedot;

-eco


en la ^oj de

dinof; -isto blisidan;

cef *o

dinu;

ledin.

afQOnO

Lafganistanan;

A^io

Lafganistan.

akiami

nik;

sen~e

AfrikO QQI

flanUkon; flano;

-o flanukam; sen-a sen-eco flan.

fla-

sogbn;

biton°,

akra

agio

kvil;

-ido

kvilul;

-onesto

ago

mal-'eco nejap.

de

la

ajn iu

ne-

-a

xabik.

jotasep.

xiom.

dunaiefom; -eco

-o

pakujbrbn°;

-ema

kurat;

kujbr;

-igi

kura-

kujbrbn;

-isto kujbran; -istino jikujbran.

akuta

tipik.

akuzi kusadbn; -o

kusad; -ado kusadam; -onto kusadan; -ito kusadab.

fijesiped.

lal.

seim; ia ajn seimik;

iam ajn seimup;

ajn seimik;

lu

din; ^-a dinik;

homo

ajn

-ao

akUZativO

kusatif.

akvO

-i

ie

ajn seimo; len ajn seimio; io ajn seimos;

ajO

xab;

akUSi

baldotu.

a! ag! ajlo

-igo

maha

carad, krikul.

aktoro dramatan. aktuala nuik. Okurata kuratik; -eco talik; ~emo kuratai.

aio zumon. aidOSO

japukbn;

-igi

jafed, kodab.

feilavan; -io feilav.

en

baldot;

-i

;

huked.

agronomo

al

-i

kakord;

--a japbn°;

akto suf lnter-0 vUsiif. aktiva dunik, jafedik; *o

agonio deadanakomip. agordo kakord; ~l kakordbn. agro feilalaned; -okulturo feil. agrabla piitik. agraf o

duged;

(muziko)

jap;

japik;

aksiomo

kvilanast.

-eco

japik;

akselo

dasevon; *0 dasev.

agnOSki

rajan,

japUkam; esti

akSO

^-eco ganet.

baiced,

glein,

akrido

agiti voiutukon.

-O

sogij.

baicedbn° kb.

re~l gebn.

agariko gand. OgatO gaat. agent O ganetan;

lelobLil.

dugedbn;

de

--e

akordO

*ano Frikopan; ~a frikopik. dunbn; ~0 dunot; fi~0 midun;

Frikop;

-O

leloblilbn;

akno furunii. akompani

lenkleibazbt.

afranki

kasid.

akiri dagetbn; -o daget.

af ikSO yumot. of ISO

akciZO

vat;

seiman.

vatbn;

-ofalo

vatbf;

kaaziad.

akademio

akcepti

kadam; ^a kadamik; -ano ka-

kazet; -i kazetbn; ~ita kazetik.

dasumbn,

sad;

-umi

grai-

(kun atingo) IU; (sen atingo) al; ad, kol;

-io

blun,

akvafortO

graifot;

-ao

graif;

sufaibn,

getedbn;

akveduktO --o

akvilegio al

kvaaduk.

kviieg.

~l badicedbn.

yum; al-

akceSOra akciO

SUb-io

vato.

fbn.

dasum; *ado geted; *ebla zepabik; mal-

bone

-eco

daiv,

sur-e

daman.

akcentO

vatbfik;

-oglaso vatavar;

sub-igi sadbn°; sub-igo blun, sad; sub-ii -ad, -ed, -et, -od, -ot.

daivbn°, sadbn°;

akaciO

-eca

vatafal;

telidgredatlk.

dilod;

akcidentO akcipitro

-ulo

dilodan.

mijenot.

iiauk.

alo

lu-, len-, kol-.

flanad.

alabastro

alarmo AlaskO

114

laabat.

laram, lenoid; -I larambn. Lalaskan.


o

alado

laud.

kon;

Lalbananan, Jkipetaranan;

en

albano

A-lo

Lal-

mal^a mal~a

banan, Jkipetaran.

albino

~ismo

blionan;

albumO

blion.

lalgebrad; Laljeran;

alemio

lalkim;

-0

~ano

alumeto

ami

Laljeranan.

-io

kan; esti

-o

-ij

voton°; ~foje votikna; -loke

•'j

kail.

amba ambicio

-dononto

-peto lubeg; -^pe-

lelegat;

bofik;

-flanke lalkoholial.

tanto lubegan.

AmerikO

laliad.

pik;

alotropiO

laotrop.

lalpik;

alta

geil;

geilik;

-^-O

bied,

~a

biedal;

-a

biedbn".

masat,

mbdot;

-oro bof;

~ego

lelegatan, nunal.

-flanke bofaflano;

bofaflanli;

-foje

bofikna;

bofikans.

so binosbs.

Merop; ~ano Meropan;

amikO geilot; ^igi geilu-

115

•-a

mero-

flen;

nam; -aro

Sud-~0 Suluda-Merop.

amfibio mafib; -a mafibik. amfitriono daifldan. annforo leflad; Amforo (konstelaao)

Alpoj Lalpabelem.

*eco

mal-i

hetik;

Centra A-o Zanoda-Merop; Nord

Noluda-Merop;

alOZO laot. alpo lalp; alpa alpakO lapak.

maha

dasteif, stimial.

amen jenosod,

laopek.

-o db;

lelbfadikbn"

ambigua telplanovik. ambOSO naklUm. ambrozio brosiam. ambulanCO maladanivabed. amelO maed.

laoad.

alopekuro

-eco

de homoj

lanud.

alOO

al

kum,

blog,

amba

limunan; -^petl lubegbn;

lelbfik;

lembdot; ^igl kumbn; ^-io kumam.

ambasado

almanako kaied. almenau nemu, nemuiko. almozo limun; -donj limunbn;

-ota

amarilido maari.

aliteraciO tonatukam. ^lo

Ibfan;

-^indeco Ibfbf; pro

biedadrined; est!

alineo setem.

kailad;

-onto

en-ii

Ibfu;

trinkao

laligatorbn°.

alkoholo lalkohol; «ismo alkOVO lalkov.

Ibf;

Ibfik, Ibfbkik;

amaSO laligator;

-O

Ibfbn;

amalgamo maalgam. amara biedik; ^eco

votikam; -ulo votan, voti-

votaseimo.

allQatorO

maniotul.

lumat.

en-iinta lelbfadik, hetbn; mal~o het.

votiko, voto, plao;

*e

cen;

aluminiO lalumin. aluno laun.

ol

vot; *es votikana;

^ado

cenik;

aludi maniotulbn;

~isto lalkiman.

-eco

votikos;

lelatar.

alterni cenbn°; ceno; ^eco cenbf.

lalgebradik.

votik, votasotik;

votikon";

alno alOO

Ibvio;

situo Ibv; pli~igi geilukumbn, xai-

altano bakun. altaro latar; ef~0

-indo

algebro

alkalO

geilbn°;

^-a

mal-en

Ibvo;

nbn; pll-^igo xain.

nenlafaban.

alia -O

est!

geilo-tU;

mahe

Ibvik;

^-rangulo veutikan;

geilat;

labun.

alceo rosadalaltead. alciono laseod. aldO brat, lalt; -Isto bratan, laltan. aleo lael. alegorio lalegor; -a lalegorik. aleno loui. alero nufui. alfabeto lafab, -umo lafababuk, sen-ulo

AleriO

-a rango ^-o de

la

-a

*e fleno; -ao fle~eca flenbfik; ^-eco flen-

flenik;

flenef;

Sivatan.


alof, flenbf;

~eco

al

-ii

flenikon°;

maho

flenu;

-ino

neflen;

jiflen;

pro

neflenof.

stiam; ~i stiamon.

anstatau

*eco

slopan, liman;

"QnO

analizi

antau muadik, yofik;

~0

sumik;

~iemo slop;

yofial.

^ii en

slo-

sumod; ~lo sum.

AnomO Lanaman. ananOSO

nanad.

anarkio

naargid;

~ismo naargidim; ^isto

Ontau

naargidan.

angio

ontimono anuso

Unglanan; A~io Linglan; angla

pilafomik. lin-

Langolan.

-a

gulik,

gulbfik;

^eco

hekbn°; lan;

-0

-o

naid;

-llkvoro

*alo nim; unu-Q ba-

naidalikbr.

oki;

vbnot.

;

~I0 menav.

-ao

fagoto;

-e de

lapelbn°;

muy; -ejo nakam.

-eco

lu.

lapel.

kekun; -ito kekunaflamat.

(+ infinrnvo) kluladbn*,

-o pub;

pubbn, dajonbn

mal-i nepubbn.

-igi piibbn;

maifod.

apetito

pbtit;

aplaudi

plodon;

bonan -on -o

pbtitl gudik.

plod,

apllkl gebadbn.

apogl

nanod. 1

-o

pat;

fagotilu.

tbbo.

aperturo

nanlon. i,

Onodo

iam -e antau-

saorit.

apendiCO aperl

-umado

-

stibin.

;

apenau

ankau id, - mi id ob. ankorOU nog; -foje nogna. OnkrO nak; muybn; ~ado nakbp; --umi nakbn°;

bija;

;

vbnadot; -eco vbn;

-a epoko

patbf -igo valed;

apelacii

silanal.

hek.

lanik;

buiko

ol pasa;

apart amen to ibdatead. aparteni al ledutbn" lu, dutbn°

baicedik.

anjono

blio,

kui.

aoristO

gulbf;

-igi gulbn.

angviso rovat. angelo sllanan; cef-o

anizo

plas.

-e

ne -

pas;

QparatO parat. Oporta patik; -e

glanik.

gul;

-ajo

-a

buik;

antropologo menavan

anglo

lalik,

ne -

-uloj blians;

pil;

OnimO

-o

Onteno lanten. OntlkvO vbnik; -ao

naemun.

-forma

plaad

bii-.

fesui.

anheli

ke

...n foi;

(tempe) bu;

bliato;

angilO

AngolO angulo

Ooke) fo;

cio buo; - longe enu; - ol

anaso dbk. Onatomio naatom; -a naatomik. OnCOVO najov. Andoro Landoran; ~ano Landoranan. anekdoto konotui.

anemono

-

higan.

*ado

fbfo;

dilet

~ao

vlr-0

plao;

foik, fbfik; -e de fbfli; -en fbfio, su; -en! fbfib!, maj!; -a flanko fbfaflan; -a sitUO fbf; -enigi fbfukbn; -iri befobn; esti -e fobn°, fbfbn°; de -e fbfao; mal- po; mal- ...n poi; mal-a poik, pbdik; mal-e pbdo; mal-en pbdio; mol-en! pbdib!; mal-i pobn°; mal-a situo pbd; mal-e de pbdii; de mal-e pbdao; esti mal-e pbdbn°; antau- fo-.

-o

(membro, loanto) -an.

diletbn;

OnolOQa

-e

pla;

plaadot; -igi plaadbn; -

lelof ; *i lelbfon.

muad, yof; *ado yofam;

pbn;

gan; -ino jigan; -bleki snato-

rbn°; -^bleko snator;

amuletO cimat, maulat. Omuzi muadbn, yofbn; -a

(gazeta)

nennemik.

anser(m)0

amonio lamonium. amoniako lamonlak.

ano

notedbn; -O nunam, notad,

noted; --ado nunad; -^anto nunan.

Ononimo

amnestio

amoro

OnonCI

mal-eco

16

stUtbn;

-O

stut,

stut;

-e ce

stutli;


~ii

e stuton

len; -ilo

tro-o

stutom; --punkto

ApokalipSO Paokalup. apopleksio paoplag. apOStolO paostolan; *eco paostol. apOStrofO hukir, moadamal. apoteko potek; -IstO pbtekan.

-o

apreci, aprezi

apreturo

digidon;

-O

aritmetiko arja

apud

digid.

zep, lobul;

maho

arkiVO

kun

dodam;

armi

arbo

-a

-o

Orogi

stit.

arbaleStO rabalet. arbitra viladik; -o vilad. -0

rabitan.

glut, fakadal; -igi

glUtbn; -igo glut; ek-i plsifbn;

ek-odo

pulsif.

ardeo harod. ardezo siet. areo feled.

oo filot;

OrQOnO largonin. argument blbfadbn; -ado I

-O

-i fatuitbn°;

-osentemo

ratar;

artiklO

-eco

-isto

fatijit.

lekanan;

-a

OrtikolO

kafed. limik;

-eco

ratlkul; -i ratikulbn°.

artilerio

ratld;

artioko

tijod.

-ano

ratidan.

gig.

lasbed.

surbn;

-0

sur; -isto suran.

cam.

aserti lesagbn; -0

117

-a

limam.

(gramatika) lartig; (gazeta) lartUg.

artkulaciO

kon-

gut.

ratarik.

tedet.

asembleo blbfad;

Larmeniyan;

rog.

ratikul, yoin;

asekuri

taim.

militallk;

-efarita mekavik; -farado mekav; -fajr-

aSO had. asbestO

Largantan.

A-io

arsenolo vafamaged. arsenikO larsenin. OrtO lekan; -ao lekanot;

artrito

aresti fanabUkbn.

argilo

rogon;

ortiko -anto

-ema

larmeniyanik.

artifikO duned,

rabit; -i rabitbn;

milltlk;

arogonta fatUitik; arorutO romd.

bimik;

glutik; -i giutbn°;

-a

Larmeniyanan;

armena

arterio

ArQCntinO

-ilo vaf; -ilaro

milital.

armeno

rufot.

arda

-odo vafam;

millt;

-emo

-aro fot; -arigi fotbn; -arigo fotam; -areto fotil, fotl; -eto bimil; -UStO bimul; -okuUuro bimibrid, fotibrid; -oria bimagik; pra-aro

arbitraciO

lariy.

noludapovik.

vafon;

armeo

raanld. stitbn;

bim;

-eco

vafem; -ito vafab; mal-i savafbn.

ien, nai. ;

arani

lariyan;

-ejo ragivbp; -Isto ragivan.

raglv;

arktika

dodik.

arO konlet -aro (da aoj) -em; (da uloj) -ef. aro lar; cent 1-0 zimlar; hekt-0 tumlar. arobo Larabanan; A~io Laraban. arabesko larabot. arakO raak. Orokido raagid; -oleo raagidaleul.

Oraneo

-o

larlyanik;

arkitektO bumavan; -uro bumav.

zepon, loblon;

la,

cadik.

kaikuiav.

arkO bob; -O boblk; -OO bobad. arkeo rak. arkeologo vbnotavan; -io vbnotav. arkipelogo raglpelag.

prat; -i pratbn.

-0 de zepu; mahi dodbn;

mal-a

riad.

aristokratO nouban; -a

prilul.

Oprobi

(metalo) largent, (elemento) largen-tin;

largentik; -i largentbn.

ariO

apozicio layumod. apr(in)0 saglied.

Aprilo

dod.

arentO

stutapUn.

lesag, setad.


asf alto

*0

sfai.

-O

OSIQni

lasigon;

AsiriO

Lasuriyan.

asistentO

aukciO

yufatidan.

OSporQQO aspekti

(komerca)

kun

ko;

kompenat;

AUStriO

sparag.

-o

auto

OStmO

steiui.

astro

pianetui.

astrolOQO ataki

~onautO

ateismo

autonoma

lastrolog.

-^-io

autoro

stelavan; ~io stelav.

~0

tatakon;

at end

aVO

stebedon;

speton,

spet;

~ejo

stebedalecem.

-on

at est! temunbn; -0

bibf,

atinQI rivbn, reafbn; ~ebla rivovik.

temunod; ~ado

AtlantlkO

(maparo)

kaedem;

atletO

latletan;

~ismo

atmosfero

atributo atrof io

atUtO

aU

rivii;

pra-O fata-

fmt, buad.

lavarik; ""eco lavar; -«ulo lavaran.

vaalanbt; ^-arbo vaal.

aveno vaen; ••a kao vaenabijl. aventuro ventur; -a ventijrik. aver ago zaned; *e zanedo; "-0 avert nunedbn; i

latlet.

prezo

--O

nuned.

aviadO avida labiallk; -eco labial. azaleo lazai. azeno cuk; -eco cukbf; jicuk;

vesetikbn°; *ita vesetik.

-ido cukul; -ino

-bleki skriybn°; -bleko skriy; vir-0

hicuk. truf.

lilbn,

infinitivo)

-igi sin vbgbn°;

audaca

Azerbajano

ud; (identeco) u, ud. (+

za-

flitam; -ilo flitbm.

-scienco taumav.

-ii

lepals;

nedasuam.

lutem.

veset;

avara

(sateno) satin.

laod.

(elekto) u,

audi

al

korialanisul kibpik.

atomo taum;

~ino lemot; ge-oj

patrina ~o motafat.

avelo

de temunu.

Latlantean; Atlantido Latlantan.

atlaSO

atolo

--o

^-o riv, reaf;

SUb *0

pra-ino dalemot; patro ~o

avantao

klat6n°.

temun; ~anto temunan; lau

-uloj cifodans;

fiukup.

lefat;

fat;

prudon°; -^o klipal; ~u!

kUpaiik;

itreig.

lautan.

dalefat;

prtido!; frapi la

-eco

de namatu.

godinoam; *istO godinoan.

autuno

atenta

-oseo

motoravab.

itreigik;

out or it at O namat;

tatak.

ateliero vobop. i

Lbsteranan.

itjafidik.

automobilo

sinafan.

lastrologan;

astronomo

~ano

-StirantO vabastiran,

automata

laamat.

stelad;

Lbsteran;

tood;

autenta legik, -eco leg. autobUSO nibud. autodidakto oktidab. autoktono itianan.

giflil.

kref.

asteroido

-ano

Laustralan;

(§tato)

toodaleveg; -vojo vabaveg.

gifulon; -^O

asterisko

Stralop,

Stralopan.

logot, luloged.

astakO

leselbp.

dalilbn.

AUStraliO

yumli.

logoton°; -i kiel logodbn° as;

QSperQI

-ejo

lesel;

aUSkulti

Qskalono jaiot. OSOCiO leklub, flenafed, -ii kun kosadbn°

kun, mapijd; -ulo kiinan.

auguro blimal, fomal. AugUStO gustul.

lasig, sitat.

lielbn*;

-senso

-ado

lilam;

Azio

Siyop;

azilo

lilamasien.

kUnik, mapUdik; ~i kunbn°; riskbn;

1

azoto

18

Lasarbacan.

oziono Siyopan; ozio

lasilbp, jelbp; nitrin.

-eco

lasil.

siyopik.


B bobili luspikbn; '•ado

Babilonio

luspik;

~emo

banbp;

spikotal.

Babuionan; babilona lingvo ba-

-cambro banacem;

banlip.

bulon.

babuso bacilO

banbn°;

^-il

~kuvo banatub; -loko banatop; -tempo

banono benen. bando lusog.

siuf.

bazil.

bagatelo

bandao fiabui.

vanot.

bahtO bagt. bojonetO bayonat.

banderole bandeml. bonditO banditan, ravan; -eco

bajtojbiat.

banO banyun; -IstO banyunan.

bakbp; -isto bakan; ~fiO bakafit; -forno

banko bank; -bileto bankedo lefided.

bakafurnod.

bankroti

baki bakon; ~ado

bakterio

balO balai

bak;

-ao

bakot; ~ejo

-ado

kled;

~ii

-onomo

kledon°,

balastO milodot. balbOO balboat.

dam,

~ado

baldou suno, suniko; ~a ^-a momento sunad.

-eco

sun;

barbo

-a

baniikbn;

~0

bar;

-ao

kiudbn;

kiud.

balib;

-iro

barbaran;

-ismo

jelfan,

barbiO

barbut.

barelo

tub;

borio

~ado banam; -ejo 1

-eto

tubii.

barin.

barikadO bankad. baritono titenor. barkO botll, nafil. 19

-a

barbarim.

baro nag.

VOO vbgod.

ban;

irka-i

barak.

borbaro

balzamo bain. balzamino balsamln. bambu(S)0 bambud. boni

-ado damam;

stbb;

balibijeifan;

-ulo

baiiban.

baleno vaiut; -oleo bibb. baletO baolet; ~istO baoletan. balkono bakun. balono balun. balteO bandelar. glbpulbn°;

barako

stbbbn;

-ilo

borakti mufedbn°; -ado mufed.

Balearoj Baleamans.

baloti

-i

stbb;

irka-ilo

stbt.

sunik;

bluned; -isto blunedan;

blunedanem; ~opatr(in)o spbnan;

boro dambn;

stbtbn, spikulbn;

bankrut.

~ofil(in)o spbnab.

pendulbn°; -ilo kledbm, pendulom.

balbuti

-0

bankrut(ik)bn°;

bopti blunedbn; -0

svipon; -llo svip.

kledUkon;

bankazbt; -iero bankal.

bontO snal. bantUO Bantun.

bakter; ~ologio bakterav.

baol.

balanci

bandit.

barbarik;

-eco

bar-


barometro baromet. barono baonan; ~eco bartO

belorUSO Belomsanan; B-io mal-0

balen.

bendo

bOSO basov. bOSenO basin. basko tipui.

benkO

lingvo basutov.

Bajklran.

vojon

re~o

fug; tra-i al

bataliono batay. bateriO (kanona) kanem;

baumi bavi

(elektra)

ziobedem.

batit.

-tuko

beat a

beatbn°;

-a

-ido

nimal;

-aro nimem; -eco -obredado nimibrid.

nimik;

nimlil;

betO betad. betono betun. betulo biad; -arbaro biadafot. bezonl nedon*, neodon; -0 ned, Bib;

-a

neod.

-isto biban.

bibik;

bibliografan;

-io

bibliograf;

bibliologio bukav.

blbllotekO bukem. blciklo

bleno

saikul; -i saikuibn;

dalabot;

-hava

-isto saikulan.

benolabik;

-eco

beat;

-Ii

blero

bir;

-domo

tata -o

biribbtadbp; -fori birbn;

-farado biram; -farejo

birbp;

-faristo

birel. cilil,

putUI.

biftekO

bubakbtotil.

bilanCO

bilen.

bet.

~0

pidon;

pid;

-inde pidabiko; -inde!

bedueno

-eta

ganik.

bilardO

liedb!

biliarom;

bildo magod; -a blletO

plitulik;

mal-0

-ega esti

magifik;

-ego ma-

bela jbnon°; mal-a

nejbn.

literatav.

Belganan;

billet,

-ludo

biliar;

-ludanto

B-io Belgan; belga

bel-

bind! tanadon;

binoklo

magik.

tavakad.

pigbn.

jon;

beletristikO

belgo

pidabik;

Beduin.

jbnik;

nejbnik;

-inda

biliaran.

begonio begun. beko honed; -piki gif ;

berilin.

nim;

basil.

beatik; -i

bedauri

bela

bestO

barbar.

bargamot.

domen.

beatik6n°.

bebo bedo

bergamotO

blbllografo

bavet.

BavariO Bayan. baZO stab; (kemia) bad; ~e de stabu. bazaltO basoln. bazaro basar, maket; -placo maketapiad. baziliO

benzino bansin; benzolo bansol. bero bai. berbero Barbaran; berbera lingvo

BlbliO

xanon°; -«ado xan.

salifbn°;

bengala lingvo ban-

Bangaliyan;

bam.

beriliO

kulbn.

bat all komip6n°; -^0 komip; -onto komipan; ~ego lekomip; -emo komipial; -kampo komipbp.

batistO

benefid; -ulo benefidan; esti -ulo

gaiiy.

flapbn; re-i fligbn; la

tan.

Bengalo

baskul.

;

si

maleditbn;

deatik.

benefidbn°.

bastono staf -ego kiob. BasutO Basutovan; basuta bati

mal-a

maledit, deat;

benefiCO

baskulO tovian; ~pontO bOStO nijal. bast or do bastar.

Baskiro

Belorusan.

beni benedon; -O bened; mahi

baon.

-ao

tanad; -isto tanadan.

skop, faglologom.

blologo biologan; -io biolog. blrdo bod; -a bbdik; -aro bbdem; -okapti bbdbn; -onesto bbdanast; -plumo plum. bIretO

Blrmo 20

biret.

Birman;

-ano

Birmanan.


biskotO

nono

biskut.

biskvitO

biskit.

bismutO

bismutin.

bizarO

bisarik;

bizono bisun. blonka vietik;

~e! bisarb!; ~eco

bombono

bisar.

bona ^lo

vietik6n°;

vietikam;

blaZO

-ii

-o

-a

bulad.

blinda

blasfam.

blokadi

blokon;

-ado

blonda

blonik;

-eco

-volu

umo;

blok.

en-i

lebladbn°;

-O

nubladbn°;

-eco bibv; -eta -ii blbvikbn°.

blad;

bibvilik;

ren.

-isto

botel;

-veturi

botbn°;

-veturado botam; -veturanto botan.

bobelo

bui.

bobeno

spUl; -i ginon;

bohemo

gin.

Bomanan; B-io Bbman.

boji vauibn°; -ado

bojaro

-ado

mi,

boyar.

kun,

bojkoti boykotbn; -o boykot. -igi

ovo

-istO

-ilo gim;

joibn";

-a bubik; -ao bubamit; -ido -idao bubulamit; -idino kunlii; -ino

jibub;

kastrita kukik;

badik;

badiko;

bub;

bublil;

kukbn; -igo kuk; -igajo kukot; -ita

-e

gudik-

bordelo lupanar. borSO lebbb. BosnlO Bosnian. botO but; -isto butel; -OStipo fomod. botaniko planav; -istO planavan. botelO flad; -eto fladil; -pleno fladet.

bOVO

vaul.

boli kukbn°; -ado kuk; -ant a

-e

boro borin; borakso borad. bordO jol; al-ejo jolambp; al-ii al-io jolam; mar-a regiono Jolan.

I-.

bot;

pli

giman.

-igi

yak.

igi

gudikiJn; plej

menodbn; pli-igo

borl gimbn; -ado gimam;

bibvik;

vilbf;

mal-o bad, badikos; mal-igi badiikon; mal-ii badikbn°; esti mal-a badbn°; mal-volo badivil.

tra-o

luvien.

bibvukbn;

plud,

saunukbn;

-a gudikum;

pli-igi gudiJkumbn,

mal-e

(vento)

bladam;

-farta

igi

menod; pli-ii gudikumbn°; mal-a

~ulo blonan;

blon;

-volo

vilbfik;

begb;

-farta saunikbn°; plej -a

-"Ulino jiblonan.

bOQCO boatO

-vola

pILidbn;

gudikuno; pli

bladbn,

-humoro

nokbmb!; -venigi benokbmaglidbn; -voli

bleinik;

bibg.

blOVi ~ado

-forte

-kora gudalik; -odoro beno-veno benokbm; -venon! be-

smelik;

skot.

-eco blein; -igi bleiniikon; -Ulo bleinan; -ii bleinikbn°; esti -0 bleinbn°; -kapta ludo bleinanipled.

bloko

gu-dbn°;

benik, saunik;

beno, sauno; -farti benbn, saunbn; -farto

benovim;

blazono

bo-

-O

gudal, gudbf; -Igl gudukbn;

ben, saun; -gusta benosmekik; blatad.

bluZO

gudiko; -e! gudb!;

-e gudo,

-faro benod; -farta

blasfambn° do;

blatO

blua

gudik;

gudikbn°; -ulo gudalan; esti

*a

fozeolo vietabon.

blosfemi

daifet.

gud; -eco

••O Viet; ~igi vietukbn; -^igo

^ii

vietukam;

mortar.

bombaStO pleidUlaspikot. bombikSO bombUg.

motbn; vir-0

bOVlsteO

-bleki

iuybn;

-bleko

-o hobub; naski -idon tor, hibub;

vir-ido

luy;

bubuli-

toriii.

bovid.

kUkanbg.

BoliviO

bolsevismo bolUSO bol.

bombo

bOVlO bov. braceletO bradalin. bradlpo bradip. brakO brad, (cirkela)

Bolivan. boljev; -iko, -isto boljevan.

bourn.

bombardi

-pleno bradet;

boumon; -ado boumam; -ka1

21

tig;

-fotelo bradastui;

antau-o

fbfabrad;

ir-


ka~i bradon. brano bran.

brusto bibt. brutO veter; -aro

branO tuig;

bubo hilupul; -ao bubalO bobub. bubono bubun.

brando branko

gein. ciei.

brasikO *0

dis~ii tuigon.

^rapo

brasld;

Brusela

lafabrasid;

bUi

sprotianabrasid.

bredi

Brasilan;

bridon;

~ano

-ado

hisma

Brasiianan.

-ejo bridop; -isto

brid;

frenom; -i frenon;

Bretono

-ado

bbtad, bbtadbp, bbtadatab. bbfan.

-a Ungvo

buetO

bucat.

buko snab; -i snabbn. bukedO flored. bukSO boub.

brlgad.

brikO bakaston.

bulO

brili glimon°, litastralon°, niddn°;

briliantO britO

-etado

nid;

Britanan;

brita lingvo

B~io

giimik,

genid.

Britan;

kelt-

brokonti

-a

voroton;

-ao

brodot.

neflifedik;

-ao

vo-

vorotem.

bromo

toradoeg.

bronko bron; -ito bronaflamat. bronZO bronsot; -a bronsbtik. brOSO kef; -i kefdn; -IstO kefan;

Bulgaran;

-a

supui.

bulkO bodedUI. bulteno bulten. bumar.

bunt a vielik; -eco buretO burat. -faristo

B-io

Bulgaranan;

lingvo bulgaranapuk.

bumerango

bromin; -Ido bromid.

plut.

beb.

buljono brod;

-eto

glbp;

bulbO

buldogo bulgaro

brit.

brodi brodon; -ado rot,

re-0

glim;

-a

nidain.

Britan,

budhisto budan.

bufod.

buf OnO

Bretanan; -io Bretan;

-o

buf O

"Buddha"; budhismo bud; bud-

budik;

bufedo

brido mutom.

nidik;

put.

fren.

bretanapk.

brigade

dbl.

-eto

pugbn; -ado pug; -ejo pugbp; -isto

budo buig. Budho el

bridan.

bremSO

lunulan;

pugan.

brova brafik, kuradik; -e! brab! bravuro bravur; montri -on bravuron°. BrOZilO

-io

jep;

viel,

kblag.

buro sifadan; -eco sifad. burono sprotian; -i sprotbn;

-ado

sprot;

kefel.

brOUrO brOVO brui

pamod.

bukUI,

logabob.

noiddn°;

-a

noidik;

-0

noid; -eti noi-

dilon.

bruU

filon;

-o

filed;

-ado

filam;

-egi

lbn°; -igi filijkon;

-igeblo

filovik;

bUO mud;

Brumero bruna

-igo fefiiukam; -igebla filov;

-vundo

filavun;

kon°; esti

-a

-eco braun; -ii

bbrid;

brauni-

-tuko

butero butikO

fogamui.

braunik;

-a mudik; -ego

lefi-

sub-i smolon°.

filiddn;

sprbt.

BurkinafOSO Burklnafasan. burleska bbfik. bUStO blbtamagod. mudil;

ek-igi

-igo

-igi sprbtbn;

bbr;

lemud, cav; -eto

evala en-ao

bbrik;

-igi

fran.

bbrbn; -faro

bbraskal.

selidbp.

knopbn.

122

-a

-skatolo

butono

braunon°.

sarvat;

gnob, knop; -i knopbn; mal-i sa-


c CarO

zar;

Cedi

yilbn, yilicibn°;

~ido zarason; ~ino

*0

givid;

CerVO stag; ~ldo staglil. cetera retik; -e reto; -0

jizar.

*odo

givid, yil,

yilid.

ci

ol;

cia

olik,

olo;

cia

proprao

cedro zead. cejano biovat.

Ciano

CejlonO

Salean.

cidonio

Cekumo

kekun.

CelO

*e al

diseinbn;

lau-o

zeibn.

CiQOnO CiQOrO

CeleriO

salar.

liar;

diseinabik.

turn;

-a

kvit;

*arbo

kvitep.

tumid;

tumido;

*0 tumat;

zigan. zigar;

-ujo

Cigno

salulbd.

cement O zam; -i zambn. CendO dolarazim, flonazim. cent

ciumi keolbn.

Cifero numat.

celebri

ad, diseinij; *ilo logdm;

CeluloidO

olikos;

kUan; ~ido kuanid.

CidrO podamust.

disein; *i zeilon,

zeil,

ret.

cio olikan; ciaflanke

Ola; la

zikad.

Cikatro

skar.

ciklameno

-obligo tumam; -ono tumdil, zim; -foje

Ciklono

viratep.

Ciklopo

kuklop.

tumna; pro-0 dbtum; cent I- -zim,

zim-.

*igo zanad; -a hejtado zanahitiikam; *a

-edujo zigarU-

Iblet.

*obla tumik; ^oblo tumot; -obligi tumbn;

CentaurO kantor. CentOVO pesodazim. CentezimO liradazim. centime franazim, pesetazim, yurodazim. centre zan, zanod; -a zanik; -igi zanbn;

zigarlil;

svan.

Cikado CiklO

-edo

zigariar.

zUkiam.

cikonio

stork.

CikoriO

cikor.

CilindrO

zilid;

-a

zilidik.

Cimo pLinet. Cimbalo sambal. Cinamo kirfat.

oficejo zanabUr; -alizi zanadbn.

CenZUri

sansurbn;

*0

CindrO sansur. kbl;

CepO yon. CerbO brein. CerefoliO

CertO

kiJnidik;

CipreSO CirO

lezai.

iesi!;

~lgi lesibn;

-a fumbn°; ne-a

-e

*eco

*a koloro

-ismo

kunid.

kuprad.

jukavak.

CirkO

fumlk; *-e fumiko; -e! flimb!;

fum; -ege! esti

Cinika

cerefol.

ceremonio

zen; ^ujo zeniar;

suruti -on zenbn.

sirkud.

Cirkelo

slrkbm.

pri fumli;

nefiimik;

ne-eco

Cirklo

sirk, sirkui;

cirkonstanco

nefUm. 1

23

-oforma

dinad.

sirkafomik.

zena-


Cirkuli

Citrono

sirkuldn", ziikon°.

CirkulerO

Civila

sirkUkapenad.

Citro

-ado

zitronep, zitrona-bim.

sifad;

Civilizi kulivukbn; -acio

cub.

citi saiton;

-arbo

-eco

sait;

~ao

CivitO

saitot.

-anigi

ziter.

COlO

4\ i

,

J

zifatat; sifbn.

puid.

Hotel ^ Restaurant

fiVolapyk

Panelo de

la

Hotelo VOLAPUK,

straton Martin Schleyer,

en Konstanco (Germanio) (fotis

~a milito

sifana-

krig.

Cirkumcidi saprepudon; -O saprepudam. cisterno

zitron;

sifadik;

J.C.Caraco)

124

-ano

kuliv;

sifan;

-ita

kulivik.

~aneco

sif;


c CadO

eo

Tjadan.

CQQrGili favikon, liedkbn, skanon; skan;

lied,

COletO

CamO

*a

favik,

demu; -e al

liedbn'

skanik;

*ii

^

favbn',

Tsyegan;

CekO

-umi

cak;

Celo

faviJ.

eio

Tsyegan; -a

cakbn'.

zibb.

siiil,

cemizo jit; sub-o nijit. CenO jan; -i janbn; -ero

lanadadom.

cam.

cambelano kurasoi. CQmbrO cem; ^eto cemil,

CeriZO

CerkO

lucem.

*arbo

cel;

limad.

celabim, ceiep.

sark; en-igi sarkbn.

COmpanO jampanavin. CompanjO Jampan.

Cerpi kupbn; ^kulero kupbm;

campinjono jaben. CanO gunafbglil.

Cesi

antai capo

nosikbn°.

ValO -ido

mUtogeton.

dafredUkol;

-0

kein,

keinot,

niy;

*ejo jevodbp;

jevodo;

jevod;

jevodijj;

-bleko

CapelO hat; -eto hatil; -faristo hatel. capitro kapit. car iba, bi. CarO luvab; -umo bruat; -faristo vabel. keinik,

el-i nenamii-

kbn.

kaput, luhat.

Carma

lingvo

tsyeg; efioslovakio Tsyegan-Slovakan.

fav,

-ino

^bleki niybn°;

jijevod;

-kastano

skaul;

labor-o

kur-0 rbnajevod; vir^O

dajevod;

plau-

hijevod;

kostrita -o hojevod.

Cia

^OSpeCQ bm-

valasotik;

valil,

alik,

al,

sotik.

Cio val, ioscia

la

valikos;

iopova

Namai;

la

iam

pU

valbpio;

de

Noial.

Ibfid.

Cial

carniro

fieged.

Carpenti

sekii

Ciam

kapenon; *ado kapen; -isto kaai

kod

Cie jarpid.

laidio.

albpo, valbpo;

ien

aik;

albpio,

cie albpao, valbpao.

Casi yagbn;

yag;

^ao

jib;

*istO yagan; -arto yagav;

-kabano yagadom;

dog;

valik.

iama

por ciam

plu;

penan.

CarpiO

kod

sekij

alik,

aina, valikna;

ai,

-ajaro jibem;

-hundo yagarostita

-ao

Ciel

in

CielO

mod

alik.

(fizika)

sil;

(religia)

slil;

-arko reinabob; -skrapilo

-a

silik,

sulik;

silikratabumot.

jibed.

CieS

CasiO

jasid.

casta

puedik;

Ce dij, la, len, CefO cif; -a lecif;

-urbo

CifonO

-eco pued. lo,

alana, valana, valikana. flab, rag.

CifrO

jiJf;

iliO

Cilan;

*i jiJfbn;

-ado

jufam; --isto

jiJfan.

pb.

cifik;

cifazif.

-e

iedino;

-estro

cifal,

impanZO Cino

25

iliano

Cilanan.

simiat.

Tsyinan; ^-io Tsyinan;

*a lingvo

tsyin.


iom

ejo

levalikos.

irkO *a

irpi

U

(loke) zij, (almove) zii;

zijik;

zijam;

*e

^ao

zi,

zlio,

zliamo;

zuamop; en la

valikan;

(tempe) za, ziibn;

-^ado

irkaao

iufoje

iuj

(pronomo)

alikna,

homo

valikna;

alan,

valan,

valans, valikans.

izi

cidbn,

kbdbn; -ado kbd, kbdav;

kbdot; -ilo

zi.

cid, nusleifbn;

okoladO jokolad; iu

alna,

iu

alo;

tljij

tyirpon°; "-0 tyirp.

(adjektivo) alk, valik;

valop;

iuokaze

ipa nejerik; -eco nejer.

al;

U

CU

(rekta

...

126

u

demando)

va... va.

-ao

-isto kbdan.

~lsto jokoladel.

-li;

(nerekta

demando) va;

U


D dOO lanadadom.

deci-

daktilo

decidi bUadbn, lonadbn; -0 buad, lonad, slud; -emo fumal; -igi sliidbn; -il sludbn°; lau -0 de buadu.

daliO

-arbo daetep, daetabim.

daet;

daliad.

damoj

daim; ^ludi daimbn°; ^-ludo daima-

^peco

pled;

damQi

daim.

dam; ~e ol damli.

damon;

danci

dananik;

danki

jelod, taed, takomip.

danofik;

-emo

dat; tlip;

dateno dativo

daubo dauro

hodiaua -o

dulbn°,

-i

laidbn°;

-ado

-a

dulik,

dadul; -igl fbvbn;

laidulbn°.

(agento) fa; (posedo, origino) de; (tempo) sis;

nomo) di; dojo deikam; do de post kiam sisa; deposta de tiam siso; de- de-.

(genitive de propra

sisik;

debetO debitO

sis;

debet; debitoro debetan. tedad.

plutbn°,

pluto, sbto;

Decembro

pbtbn°;

-O

dut;

-onto

dUnot;

degid;

-e degido; -O degat;

-a dutik, Ibnedik; -e -eco gidbf, pbtbf.

dekatan;

1

mb; -a

deklivo

-eco

rlibik;

-i riJbi-

dekat.

deklambn; -ado deklam.

lesagbn, zbtbn; deklinbn;

kliv;

-a

-0

-o zbtam. deklin.

klivik.

dekoraciO dekorat; -isto dekoratan. dekstra detik; -O det; -e deto; -e de detu; -en detio; -en! detib!; mal-a nedetik; mal-0 nedet; mal-e nedeto; mal-e de nedetij; mal-en nedetio; mal-en! nedetib! delfeno deifm. delikata zadalik; -ao daifot; -eco molad; mal-a grobik; mal-eco grob.

deliri

deiirbn°;

deltO

daltad.

demondi

dekui.

neben,

kbn°.

deklinacii

-igo fbv, fbvot; plu-l

post

dekadenCO

deklari

laido;

diur,

degna; -duo degtelat; deka- deg-; - unu

deklami

stef.

*e

-a

deg;

dekano

notet.

dul;

-O

degbal.

datii;

adat.

datif.

laidik;

neniflat, saniflat.

diurbn°;

-obligo degam; -ono degdil, dim; -foje

-odo

dandf; esti

-umante de

datbn;

-i

misekim.

-obia degik; -oblo degot; -obligi degbn;

riskadik.

-a danadon°; dank' al danadu; mal-ema nendanik; sen-eco nedan. -llmo

-o

dinotan.

dek -a

riskad;

-ema

jelodbn;

deori

danon; -0 dan; -on! danb!;

danam;

deci

defend!

deflaciO

D^io Danan;

Dan.

-isto danudan.

dG

dediet.

danudon; ^0 danud; -ejo daniidbp;

danero

datO

dedici dedietbn; -O

defetO nevikod; -ismo def icito def.

damaskO damat. damne! pasto dano Dananan; *a pra-dano

dim-.

27

-0

delir.

sakbn; -i pri seividbn;

-a

sakik;


!

~0

~anto sakan; -aro

sak;

sakalised; pri~i

di(in)0 god; -O

demisii sadunon°,

demokratO

demono

necalik6n°;

tut,

-ado

sadun.

-Igl godbn;

--0

tuit;

(figura)

ziiak.

~o

sekidon° de;

sekid;

sen~eco

depijtbn;

*ado

dialektO

despot O

daspotan;

dialit.

teispikot.

diometro

dasinot;

diamoin,

(natura)

dia-

(facetita)

diamet.

diantO diant. dioreo diar; -i diarbn°. dldoktikO tidav. dIetO diat. difekti damUkbn; -O

dbf;

-a

dbfik;

-ao

damot; -ita dadik; -eco dad; grava -o daspotik;

^-a

ledbf

-ismo

;

sen-a

diferenci

daspot.

destini jonidUkon; -0

fat;

onta-o

sen-eco

natik;

dist;

difik; -i difbn°;

buo-

nat.

-O dif, dist, naedot; -a -e de distu; -igi distidbn.

dif in! mledetbn; -o miedet; ne-a nefumik.

jonid.

detalo detui; maho grosul; mal-a komerco grosulabusid. deter mini fUmeton; -ado fumet; -ao luyumod.

detrui

difteriO

infinitive)

blig,

mut,

-igl

bligon,

-0

distuk;

muton*,

(moraia) sot;

-ado

ludam.

(morale) sbton°;

-Iga

bligik,

mlit,

devodik;

-eco devod; -ulo devo-

dasart, natadop. si)

vlpon, (por

aliaj)

deslrbn;

-O

bigikbn°; est!

-a

dikt! dikbn;

-ado

diktatoro

diktoran;

ro (por

-a aparato

digna dlnltlk; -eco dlnlt. dika blgik; -eco big, bigot;

dan.

dezerto

dicet;

di-

cetam.

-ii

devid.

devotO

difud.

daig.

digest! dicetbn; -o

damut; ne-lgoteco nemut.

devizo

telton, telvokat.

difUZi difudbn°; -0

-0

mlitik;

muton, damlitdn; -igo

diftend.

diftongo digo

distukon;

(+

deziri

diak.

main.

~jsto dasinan; -arto dasinav. lazib, poszib.

diafrag.

dlaleg.

diOmOntO

panij.

defomam.

derviSO darvid. des piuo. desoponti saspetUkon. desegni dasinon; ^-O dasin; -ao desert O

diad.

diafragmo

deput; -ito depLitan.

*ao

derivi defomon°;

devi

diademo

dialogo

depad.

deponi panon; -ejo pakbp; je ~0 de deputi

amo

Dio Godalbf; Filo

!

dialiZO

livat.

depeso

amo de

diagonalo diagun. diakono dlakan; -eco

*pasto tutakrem.

depend! de

godalik;

jigod; -servi kultbn;

tuitik;

-aro tutem; -eto tutil; ~isto -^broso tutikef; ~doloro tutadol;

departemento

-ino

diabetO dlabet; -Ulo diabetan. diablO diab; -a diabik; -e! diabb!

mansid.

(figura)

Dio God; -0

-eca

godbf;

godal,

de Dio Godason; granda Dio! legodb!; je Dio Godb

mal~a man-

densit;

bisii.

(maskia) higod;

al Dio Godilbf;

tutad;

tutisanan;

-eco

godik;

mllanan.

mal~eco

dentO

-O

demokratan; ~eco demokrat,

demonstri jonuion. densa densitik; -eco sidik;

-e de

vip, desir;

besakbn.

dik;

-ao -a

dbm.

dikot.

diktorik;

diktatu-

-e

-eco

diktor.

diligenta voblalik, esti -a zilbn°.

128

-igi biglikbn;

bigbn°; -fingro

zlllk;

zilo;

zil;


!

dilui dilutukbn; -O

dilut;

dilUVO

diluv.

letuvatam,

dimanco

-ita

ratam.

dilutik.

diverse

mUedam; *ado per

diplomo

Hto

diplom; ~i diplombn;

diplo-

diplomotO -io

dipan;

~aro

diri sagon; -O sag; --ao sagod; antau^i

dogano posto

bUosagbn; kontraU'^i taspikbn; kontrau~0 tabf; tau la

dlrekcio

~o de

dlrektoro

al,

lliodu;

luodbn°.

al; -^igi

disparik;

-eco

-ii

dispar; -igl teiibn; ^-igo

ditbn°;

-io

dokum.

molik;

diskonti

rur.

diskotbn;

-0

disponi dagebbn,

dlsputi

domeno

diskot.

doni

mesulbn°; ~0 bliad, da-

feitbn°;

-0

disput,

dlstanCO

fagot; je

distill steilbn; -O stealbn°;

-io

~0 de

doled.

giv,

givot;

domo de dom.

la

-a

spal;

spalik.

(vesto)

givot,

-onto

dumin.

giviil;

-ado

giv,

givan; al-i lalikbn,

al-a

lliukbn;

al-0

al-ao

laijkot; dis-i sea-givbn; el-i

lagiv, laod,

layiim;

zuik;

dabu-

pubbn; el-0 dabukot, pub; el-ado

steil;

puban; for-l segivbn; for-0 segiv;

fagotU.

sikbn;

-ejo steilbp; -ii

sin-emo

gegiv;

-0

sik, sikot;

-ii

mem-

el-O okdablikot, okpub; re-i gegivbn; re-0

steal,

distingi distUkbn,

doni

(flgursence)

divod;

trans-0

gevbn;

-ado

degiv.

gev;

-anto

gevan.

distbn°.

distinkta

donaCO

distik.

disipbn;

^iema

disipik;

-Iemo

dor lot

dormi

disip.

distrlktO

diveni

-0

domlnov;

-0

nasko-0

hag;

-eml

dolik;

dabuk; el-ejo dabukbp; el-isto dabukan,

planed.

distri

-ajo

kbn,

felt,

(ludo)

givbn;

givul;

gebidbn°.

disputbn°,

Ibfid,

domik; -e domo; -en do-

^-a

spalbn;

~a

dolbn;

-i

-emado

dom;

domaj

sirkotil.

geb, mesul; ^ebla gebidik; -ebleco gebid;

-O

-eco

svid;

-^o

-aco ludom; en

mio;

-eto

dlskuti bespikbn; pri~i dakonsalbn.

esti je

dol;

hagbn°;

domo

diskud, tonadasirkot;

lejon.

dolaro dolar. doICO svidik, doloro

discipio zupan.

disko

dokan; -eco dok; -ii dokikbn°.

dokumento

tut.

dlsenterio

tolbn.

svidbf.

sea-.

discipllno

~im-

toladabur;

duk.

doktoro

dispar.

disartan.

klub

!

-pagi

-ulo

disart;

leset.

doktrino

dilekan; -i dilekbn.

lukik.

dit, teil;

dis-

dokO -i lUodukbn; --e ol

-0

-a Oficejo

tolad;

tol;

dogmo

tiel diri asvo.

diiek.

dIrektO lUod; en la ~o de

disa

se

sagli;

matiteil; -I matiteilbn.

disartbn°;

do kiu, ga, ufo; do dogo doeg.

dipanef; -la dipik;

dip, dipav.

dlrko

divid.

diVOrCO dizerti

mab.

~a0 med; ~antO

-ato muedabanum; -ite

mli.

diviziO

bljopan.

*0

dilodbn;

dilbn,

dilam;

miiedian;

dilan,

dunast.

diOCeZO

distbf.

dividi per mUedbn dub,

sudei.

dinomitO dinamit. dinoro dinar. dinastio

-eco

dlstbflk;

zilak.

raton,

tuvedbn;

^-O

tuved;

-ado

129

i

leglvot, ditib; -i legivbn, ditibbn.

zadidbn. sllpbn;

-o

slip;

-ant a

slipik;

slipalecem;

-ema

slipbfik;

-eto

slipul;

-igi slipukbn;

slipil,

-ejo

-eti slipulbn°;

-ocam-


bro slipacem; -otempo slipikbn°;

mal~i

sen~o

gal;

sen~e

spin;

-a

dor no

en^-ii

slipatim;

galon°;

mal-'a

galik;

galo.

spinik;

-arbusto

spinabi-

nan.

dromedoro

drog; -ejo drogbp; -isto drogan.

droni

noybn°;

mijl.

drOQI baegbn; *ado

baeg;

^-maino

druidO

dmid.

dU

-a

bae-

gian.

dramo

dUOlo

lastrag.

dubi

-ono

cepan;

^moino

cep; ~ilo cepbm; ^-isto

dril,

kut;

dratbn,

-a

teldil,

laf;

-ope

-ado

telat;

bbtid;

-obia

-ona lafik; -one -dek teldeg;

telo;

laf Lid;

dotik;

-eco dotab;

mbgabidir. diikik;

dlikan;

-ato dukat; -Ino

jiduk;

cef-o daleduk; grand-o

leduk.

dum

dravid.

duno drat,

teim;

~ebla teimovik.

-ado

-0 dot; -a

-a

duk;

-lando

kutik.

teimbn;

ludrinbn;

dukO

cepacin.

dratO drat. dravido Dravidan; -a Ungvo drelikO

-0

-obligi telbn; -obligo

dotal.

dubitatiVO

kiof.

~ado

telido;

telnum.

dotbn°;

-emo

matav.

drinki

noy; -igi nbybn; -Igo

-a tono teilif; -foje telna; -tono dU- tel-; dUOn- (parenceco) lu-.

dramat; -a dramatik; '^aturgio dra-

cepbn;

-e

telot;

-onlgi lafbn;

lafo;

dragmad.

drakunkolO

telid;

-oblo

telam;

drakmo

dresi

tel;

telik;

drOQOnO dragun. drakO drak.

drOi

-ado

nby.

dorSO bak. dotO gamagivot.

drapo

dromedar.

drOQO

-onto

ludri-

(prep.)

du,

dunQI dunukbn,

dura dUSO

130

(subj.)

du;

dume

vijo.

hui.

hiirbn;

mal-i

dufik.

dujet; sin dusi dujetbn°.

sadLinlikon.


-e

guptanik.

-0, -iko.

ebeno

*ao

kamik, plenofik;

kamalan; *eco

egleflno jai.

kam, plenof; ~igi kamukdn, plendfukdn; *a

egoismo

okial;

lando

efio leog;

-i leogbn.

-eblO

plenofalan.

-ovik;

mbgik;

-eblo -ov; ebla

(verajna)

bo;

(verajne)

eble

boik;

ba;

(eventuale)

mogon°; ^eco

mog;

^-O

(eventuala) baik,

ebono

baad;

ebrio

brietik;

-Ii

esti

-a

baadik.

^eco

briet;

-ulo

brietikbn°;

*igi

brietlikbn;

*a

esti

brietan;

ek

-bp; ejo plad.

al! Iub!;ekdede,

eklno

*a mogon°; lau-e mdgo; ne-a nemogik; ne^O nembg. mogod;

mdg,

-ejo

brietbn°.

-isto okialan.

sis.

reinad melik.

eklpl blimbn; -O

blim.

eklezlo

reledanef, komot;

eklipSO

grahan.

ekologo

E-a Stato

Glugan.

kbologan; -io kbolog.

ekonomo

konbman; -iko konbmav; ^ikisto

konbmavan.

eburo vior; E'-bordo Viorajolan. -eCO -at, -al, -bf -eca -bfik.

ekrano

jonet.

;

ec

ec ne

igo;

edelvejSO

edemo eduki

ec se

igo no;

-eks ifi,

igo

dbem.

eksklUZlva ^0

dugal.

mat; ^ino jimatan;

*ia

festo mated;

matedatav; esti

mis^io

matik;

-(in)o

-ia

matbn°;

mimat; nov^O higam;

vobedik;

-e

jenbfo;

dido,

*igi

-a

ege

go,

leigik;

-i

skilalik;

-eco

leig;

eksplodi

eglptO

faki-

ekstOZO

vemo; ega vemik; ego

pibdu;

le-

leigbn°;

*e al

ieigu;

-eco

neleigik.

LagUptanan; E-io Laguptan;

-a

la-

ekstra

*0

splod.

tufmtidbn.

numat.

dajonad.

staat;

plbdU;

-en

-a

staatik.

-a

pibdik;

pibdio;

de -e

-e -a situo

pibdao.

zuik.

ekstrema Ekvadoro

131

iespat.

sperimant.

splodbn°;

ekspOZiciO

plbdbn°;

mal-a

-e de

krigagolad.

eksperimento

ekster

skilal.

-0

lespatbn°;

ekspedlclo

vem.

egala

fakipik; -i fakipbn;

eksponento

vobadbn, vobedbn; *igo vobad. skilbn°;

ekskursi

ekspluati

vobed.

efektiva

le-;

*io

pu.

nov^-Cin)© gam; nov^ino jigam.

-eg

stiged;

fakam; -iteco fa-kad.

vojao

ef Iki

buatik.

nobagnaf.

edz(in)0 matan; *0 himatan; ^eblo matov; -igi matukbn; -ii kun matikbn° ko; ^-io

efektO

eksa

;

ekscitl fakadukbn, stigedbn; *0

dugalbn;

ge^a

lax-

if.

lemuik;

-e

lemu.

Lekvadoran.

pibdo;

-e de -e

pibd; esti


!

ekvatoro

kveator;

ekvilibro

leigavet.

-a

ekvivalenta leigik; -eco ekzakta veratik.

ekzameni

en en

kveatorik.

eno

ekzemo kasem, xaan. ekzemplo sam; -e samo,

boyad.

as sam;

~e de

samu.

ekzerci

samad, samed.

vafadon°;

-O

-o xil, -dauro xilup.

ekzili

xilon;

xilab;

bligad; xiled;

-io vafad.

-ejo

xilbp;

~0

ne

dabin;

~i nonbn°;

ne~o

nedabin.

elasta

lastinik;

elefantO

'^eco

elegant a

lastin.

nalitik;

-eco

dekof,

-ao

valot;

-onto

val;

valan; *ito valab.

elektro lektin; -a lektinik; -izi lektinidon; -ono leaktron; -oniko leaktronav. elipSO

lisip;

-iaiik;

*i

namail;

emblemo

-a

ran;

klien;

emi

klie-

namailik.

ledesir;

~e

mahi

gibto;

bbnbn;

mahillo bbnan.

~ulo

peilapan.

-a metropolo

bijopik;

laod.

timad.

epoletO peolat. epopeo, eposo

peop.

timed. pblbn°;

erCO mun; *a cad, super;

eriko

-o

pbl;

*a

pblik;

ermeno fakikbn°; ~ita

-ita fakbn°.

ermitO erpi

1

32

-orica

-e

pblo; ~eti

mlinerik.

reinad. reusip.

harmin.

harmit; -^ejo harmitbp.

keitbn; -ilo keit.

erupcio

mulslon.

mlinik;

brUyar; -ejo briiyaralan.

erinOCO

erizipelo

dromed.

emulsio

me.

pbkbn°; ^Ipova pblovik.

konduti ~ule cadbn°.

emUO

bbn;

-a

erari

benodistijkbn oki; --ulo cadan, supe-

fakik; esti

gibt,

bijop;

erao

(ludkartoj) kiur.

emiro lemiran; -^eco lemir. emOCiO fak; -i fakukbn; -ii

pri jafadbn"

nalit.

peilap;

epokO

embrio brUom. emerito baldapansionab. eminenta cadik, sUperik; -eco ^ii

-ii

yamul; ~igi naiitbn; ~lga

--0

episkopo epiteto

emo

-isto

bijopbp; cef-'O lebijop.

nbn°.

emajlo

lanal;

epilepsio

moadbn. -iai;

febad;

feb,

enzimo nazUm. epidemio peidelm.

lisipik.

-emo

-O

febbn;

-Ulo gibtan; esti -O glbtbn°;

binet, (kemla) lomin.

elizio moad;

-ema

~igo

mal~o ~0

nepreciza

feban.

enui yamlbn°;

klotugik;

(pri

enigmo rat; -a ratbfik; -eco ratbf. entomologo nasakavan; -io nasakav.

klotug.

elementO

momento) tu;

Lin.

envii mibbnbn; *0

dekofik,

elekti valon;

preciza

yen.

entUZiasmO

leefad.

ini.

encefalo brein; *ito breinaflamat. enciklopediO sikloped; -a siklopedik. endiviO nadiv. enerQIO namet; ~a namik. engraulo najov.

dabinik;

se, de; (materio) binli; el- se-.

ninikbn°

-ib

entrepreni

ekzisti dabinbn°, komadon°; ~anta

el

-ito

-ii en

...n ini;

momento) pb,

-^o

xamlil.

ekzekuti codetadeidon; ~istO

ekzemplero

en

-en -io; -en en (tempe) (pri

!

paole xamlilon; parola

*i

(loke) (pri nepreciza punkto) in; (pri preciza punk-

to) tb;

leigat.

xambn; ~0 xam; ~antO xaman;

^ato xamab;

(figursence) bn.

rup, rupad; -i rupbn°.


.

escepti

-a

plaon;

-ao

plaam;

-0 plaam; -ado

plaik;

de

plaot;

esenCO binal, sasant; *a sasantik. eskadro skaad; -ono skvadron. eskopi skeapon; ~ado

eskimo eskulo

estono estro

skeap.

spelon;

*e

spel;

maWl

-e de

spelo;

maho

dasper6n°;

Sperant;

-a

sperantan;

^istoro

sperantanef;

-Isto

sperantik;

-ofono

sperantapukan; -lingva sperantaplikik;

-et

*a

etendi -ado

-onto

-VOao

vestig,

-emo

vestigan;

sukal;

binbn;

davedbn°;

-0

bin;

-io

-ii

davedukon;

^-igi

^inteco

daved;

paset;

-onto fliturik; -onte fovo; -onteco futur; ^ontece future; *ulo dabinan, dabinad; ne nonbn°; ce^-i

kombn

(bosi);

kombn°;

e^ado

e^l (ion) e~anto

kom;

beko-

ce^anta komik; ce-ante komo; ce-e de komu; ek*o daved; for-i man;

fabinbn°,

mobn°,

nekomon°; for^O fabin,

moam, nekom; for^anta nekomik; for-e de nekomu; kun-^i kobbn°.

estetiko jonav; -a jbnavik. estiel

tenad;

-ii

tenon°, staanikon°;

etero (kemlo) ieter; (filozofio) teer. eterno laidupik; *e laidiipo; *eco

etimo

laidup.

Latiopanan; E-io Latiopan.

etnologO netavan; etOSO sogal. eukaristio

*io netav.

koarist.

eunukO homen. euro yurod; ~Ocentimo yurodazim. EuropO Yurop; *ano Yuropan; ~a yuropik. evangeliO pulai;

gospul;

-a

event O jen, jenot. event UQIq baik, zaik; -e ba; -eco mogad. evidenta klUlabik; -e klUlabiko; -eco klul; -ii

estimi stUmon; -inda

stlim; digik;

*ado

mol~i

dig;

-ata

nestumbn;

gospulik; -isto gos-

-fakulo gospulan.

klUladbn*.

as.

stumik;

-io

tumolog; -ologio tUmologav.

etiopo

ded.

esti

spit.

tenUkon, staanukon; -o staanlikam;

letav.

notodon; ~0 notod, notodot, vo-

esprimi

poan.

ten; ^-ita tenik.

beletavbn;

vestigon,

beletav;

-uL

-il,

etalono etanolo

lingvo Sperantapuk.

esplori

*ado

cif ef

etaO tead.

dasper;

mal^igi dasperlikon.

Esperanto

dilekbn, guverbn;

-I cifon,

~aro

;

estuaro seflum. esafodO skafod.

skaulep, skaulabim; ^frukto skaul.

spelu;

kvanikbn".

Lestiyanan; E~io Lestiyan.

cif;

cif acal

Leskioman.

esperi

mal-'O nestiim.

estingi kvanon; -O kvan; -ii

pla, plaamli.

eviti vitbn; -0

eVOlui

volfbn°;

ezokO

paik.

133

vit.

~0

voif.


F f

abO

faici fodbn; -ado fodam; -ilo fod; -ileto

bon.

fobelo mar; ~a marofik; ~lando maralan;

fodil, fodlil;

faldi

*llbro marabuk.

fablO

fabrik, fabrikop; -i fabrikon;

fabrikam;

faCO

-ao

-onto

fabrikot;

~ado

-a

*etado

maha

fikulik;

fasil;

maheco

-igi

mal-a

-nomo -eto

fad, fadad, yan;

-fosko

fadil;

tuful.

fajli

-ado

rapon;

rapat;

fajro

fil,

filet;

-ejo

F~lando

Filan;

-signalo

-a

filbp;

~lstO

rap;

f akO

*ero

farul;

-a

demU; -ado

fantumik.

-0 dun, dunot; -ado

-ii

nov;

spag;

kol; -i kolon;

farlseo

rayun; -ulo rayunan.

vedon°;

mekan;

-isto

fidunbn, fimekbn; far, fare

-stango

de

-istO kbian.

farisetan.

farm; -isto farman;

-odomo

dom.

farmacio

~e jenofo.

fal;

-ego

stur;

-igi

falbn;

stiJr;

de-i defalon°; de-0 defal;

dafalon°,

dasturbn°, seafaibn; dis-i

voradikbn"; dis-0 dafal;

re-0

potekamav; -isto pbtekan.

farniento

kaiot.

eho

sefal;

en-ujo

gefal.

fartingo

fasko 1

keif.

farti saunastadbn.

faruno f asadO

34

fin-i

fa.

;

fal,

plei-

magalik.

-a

dunbn, mekbn;

farmo

fali falon°; -O

trap;

fantum;

xaf ~i xafbn; ~ilo xafom.

fakturo

dis-i

magal;

fantomo

farbO

f OktO jenbfot;

-Igo

smeit; -ejo

mek, lemek; -ebla dunovik; -ebleco du-

f akiro fakir.

fakSO

famlilan;

magalod.

fantazio

feinon°.

lefilahuk.

dilad, jafud,

pri pleidulbn°

fantasmo

-^ilo

^-eco fein; esti

-ano

fandi smelton; -o smet; -ado gifop, smeitbp; -ii smetbn°.

fari

feinik;

famlilik;

dul.

rapan.

fajna

-a

famlilanem.

fanfaroni

feif.

-ao

-a fambn°;

f anf aro fafar.

fogo bueg; ^oligno buegaboad. fagopiro bokit. fagotO basun; -^isto basunan. fajenCO basin; *a basinik. fajfi feifon;

fron.

-igi famukbn;

repLit;

famikon°; -ulo faman; est!

fanfillio famul;

fikulbn°.

fadeno

-eto

fi-a lufamlk; fi-0 lufam; mis-0 mireput.

fasilukbn;

esti

fikul;

-0 fam,

famik;

-il -eco

plifam;

dobbn°.

fama

glein. fasilik;

-ado

falsi dobukon; -a dobik; -eco dobal; esti

fabrikan.

plen; ^-eto fasat; -eti gleinbn;

foci la

plif;

f aIkO falok.

fab; -i fab6n°; -isto faban.

fabriko

-isto fodan.

-O

plifon;

farzid.

mell, lemell.

fasad.

tuf ;

-a

tufik; -igi tufbn.

farma-


fasti cunon°; ~0 cun;

fOSismO f

QUkO

faszid;

~a

lemud, cav,

favoro

-tempo

ferio vaken,

cuniip.

glitur.

proon, fodon, gdndn; ^-o

gonik;

fbdan, gbnan, proan;

mal~ita

~atO gbnab, lofab; ~anto gdnal; agi

kol,

-e

probn°;

maho

nebenad, negbn; mal-'e

fOZeolO

zalizelbn°;

-ejo f asanbp.

;

festeni

bon.

-a

fey;

-ino

feyik;

~a lando

jifey;

feya-

-a

fif;

Februaro

-eto

-i fifbn°;

fifik;

trau-a kuracilo f eCO

-a

zai;

fifil;

kon-

feto

-O

tato

~0

federalismo fedim. jiedb!;

~0

jied;

flukbfik;

labik;

dik;

esti

mal-0

feltO ful;-a

slitbn;

fenestro

-eco

lab;

labbn°;

lukaf.

labo;

~ego daben,

mol-a

nelabik,

figo

lie-

fig;

fiQUrO

nelab.

-eco

pleldlk;

-arbo figur;

-eco

-e

konfid;

fied,

mikonfid.

pleld; esti

figurik;

-a

pleidbn°.

-i

magbn; -ado

fiki bekoitbn.

-ado lonam; en-io

flksl lonbn;

steg; esti

en-ita stegbn°. file son; -(in)0

-ado

slit;

-ao

-ineto

fllandro

fiamen.

filmo

maged, pubod; -a magedik.

-lado

tun;

ferin;

-a

-lada

-seo

takadastul.

film;

-isto bioskopan.

filologio vbnapUkav.

tunik;

fllOZOfO

filosopan; -io filosop.

flltri sulbn;

bug; -vojo trenaveg, ferodarutaveg.

llidaut;

filig.

ferik;

tunot; -ladisto tunel; -skatolo

boid, dak;

-ino daut;

lutofad.

Filipinoj Rlipuans.

(elemento)

sonii;

dautil;

fanul.

fer,

-eto

cil;

bo-0 luson; bo-ino duon-(in)o lucil; duon-o luson.

slitod.

fenkolO

ferdeko

fiedo;

mag, magul.

fijlik.

ferot;

-e

figep, figabim.

-a

filiko

-ladao

matirajan.

fied;

mal-eco

nediedik;

fbnig.

(metalo)

-O

konfidik;

fiedik,

mal-a

fenat.

fenomeno

-ismo

al fiedu.

flukof; -igl fekunbn;

-e

feud;

f ibro frain, faib.

fiera -O -a

fenikoptero

-ao

as.

feudik;

fenikso

fero

lezal.

misek; -fiaski misekbn°.

fidela

-eco

femolo jinim. femino vomik. femuro kuid. fendi

fiaskO

jie-

~igo fekun.

lelab;

-a

fidi fiedbn, lekonfidbn;

-odo

jiedot.

;

fekunda

-ano -Ita fedbn°; -a

fedik; -i fedukbn;

fedikbn°; est!

fedatat;

feki jiedbn; fek!

felica

feudot;

fi!fi!;-eco

fed;

dam ~a0

zaiul;

feudim; -isto feudan.

febui.

-ii

-eto

daif.

fianc(in)0 matirajanan; -eco

fedan;

fern,

fbt.

feudO

tafifmedin.

lef.

federacio

maifikbn°;

maifbn°.

zaiik, zelik;

solena -0

daifbn°;

fetori je lusmelbn°

lan.

febro

mal~ita

-horoj zaiup; -otago zaiadel; celebri -on

f

feo

mahii

maifukam;

maifik; esti

festi zelbn; -0

al negbnu.

aZO stadot. f QZanO f asan

zeladel.

ferment O farmant; -i fembn°; -ado fervora zillk; -o zil, lezil.

fbdu, gonli; alta

al

mahado

~ado gonam; -onto

benad, gon, gonod;

-tago

zel;

fermi farmUkbn; -o farm; -ita farmik, pefarmlikbl; esti -a farmbn°; en~itao ninot; mal-i maifukbn, safarmukbn; mal-0 maif;

-Isto faszidan.

faszidik;

-ado

sulam; -ilo sul; -istO su-

lan.

fini finukbn; -o

135

fin,

finid, finod;

-a

finik;

-e


a

~a0

fino; ^-e! fino!;

-ita

finikon";

esti

e

finonCO fingro

-o

la

~alo finum; --ii

finot;

-iteco

finik;

sen-e

fin6n°;

~e de

finof;

finu;

-bedo

doataiin;

meza finno

mediut;

^-o

maigranda ~o montra ~o nadag. F-lando

Suomiyan;

FlorealO

riklil;

flOSO

Suomiyan;

fim; -igi fimukon; esti

flugl

en la -o de

fiam; -estro fiaman;

-a tegolo

fait;

-a trabo

faitatein;

(konstelacio) SifitS.

-a

f izikO fusijd;

fiziologo

-isto fusudan.

Stan;

f lako

fiv.

filid;

flandro

flit;

-e

skila-

-ilo flitam; -ilpiano

flitaf;

fiambn°;

~i

ek-igilo

flamukbn;

*igi

flutO

f lanko flan;

*io

-masino

flitbm;

folio

-a lingvo

-a

de

i-^e

flari smeiibn; f lati flatbn;

-e

fianik;

flano;

votaflanu;

atflano;

--0 smeil;

-ado

-e de

ieyil;

mia^e

~senso

yelovik;

fianij,

^enlrejo

antaua obafianao.

bled;

~a

funbn;

-into

yelov;

F-a

fonet, tonav;

yelo-

fon;

-ano

flin;

-ao

~0

-a

foned;

fonetik, tonik.

-oplumo

fulukapen;

-a moik; -igi -e de moamli; for mobn°; -esto moam; -iri

mo; for!

fb!

-igo

mob!;

modun;

moikbn.

jikalan.

fieg;

mensa -ebleco

neglb-

movik. ble-

fori

neblegovik.

-0

flinod,

rufon.

-esti, esti

Maro

smitbn; -0 smit; -ejo smitbp; -istO

smitan.

nagedbn; *ado naged.

flirti Ibfadbn;

-ado

forgesi gibmbn; -O gibm; ne-ebla

flegl kalbn; *istino

ne^ebla

flin;

smeiiasien.

^malsano

yelovbn°;

-0

flinan.

fund.

pra-0

Yelovamel.

f leksl flegbn;

-aro bledem; -umi en padbn°;

blogo.

fonetiko

fontO

i—

atna;

rob.

fondUSO

for

~eco

esti

visip.

sigayeb.

moiikbn;

vamalad;

ban;

-isto flutan; ludi -on flutbn".

-isto flatan.

flat;

mal-0

stonamart.

lau-e

stid;

deikam; ^-eniro

fludlip;

banup.

fokO fuk; -Ulo fokUSO fouk.

fondi

ali-e

fbfaflan;

flut;

filidbm.

Flananan; F~io Flanan;

-tempo

flud;

flustrl visipbn°; -o

f lanelO lained.

f llki

-ado

mal-tempo

fojno

flananapuk.

gal;

skiladik;

fojO naed; -foje -na; ci— e atnaik; unu-e balna.

stanon°.

--I

flam;

ek-jgo

flaVQ

-a

flud.

forro maket.

fusiologan; ^-io fusiolog.

flago

yiibp;

-anto

flot;

f lUOrO fluorin.

foino

fusiidik;

f jordO fyord.

nai;

aho

flitbn°;

fluso

~aro fitem; -etc fitil; -isto fitifa^hoko fitahuk; *kapti paskarbn; nan; ^kaptado paskar; ^kaptisto paskaran;

flamo

florakronul;

floragik.

-ado

flotbn°;

gbbapianod; -besto

fit;

FiO

florabrasid;

-krono

for-i moflitbn°.

faitabem.

fiso

flo-

beflorbn;

floramul.

floted; -i

diko;

fiamu.

firstO

-brasiko

floragnob;

flu! flumbn°; -o flum;

~eco

floridbn,

flotan.

fimbn°.

firmao

-umi

florabet;

-ado

florbn°;

-i

florik;

floril;

-kultivisto floribridan; -rica

lingvo suomiy. fimik;

-a

-burono

*klaki snipon; clik~0 dom;

-ringo

flor;

ram; -eto

finenbn; *istO finenan.

finen;

snip;

*a

floro

nenfino.

doat; -ingo doatahat; -artiko nok;

-klako

firma

f lokO flog.

forko

Ibfad.

fok;

tabl-o 1

36

-eto

lefok.

fokil;

dis-i fokbn;

granda


;

formo

^alao de fo-mu; ef-0 mis-ajo mifom; pra-o rufom; re-'i

ulo niban.

fom; *i fombn; *ado fomam;

fomed; -ita fomik; en lefom;

trans^O

votastidbn;

cein,

votaf omam

leigafom;

gra-

med, namot; ~ulo naman; mal-a

maheco

mal~igi fibukbn;

fib;

maha

fiban;

stato

fibot;

-eco

na-

fortuno

lecUtbn;

mal~a

fraulo

seliban;

fraZO

fortif.

stor;

lecut.

-a

-eco

selibik;

fOSiliO

-ino

selib;

freneza

fosfin.

-a

-ulo foginan;

foginanik;

-vorto

-eco

lienetik;

-ii

lieneti-

lienet;

kbn°; -ulo lienetan; -ulejo lienetanbp; esti

fbsilik.

-a

lienetbn°.

f reskO freskod.

grafan.

fresa

stutbmastul.

fotogrofi

-ilo kopiedacin.

frlda

fiodik;

f rago frag,

Frlmero

frako

fringo

gunil.

frakCISi iepedbn, troivbn; -O frakat, trovbn°;

frakciO

-io

troiv;

trov.

fibdacin, gladaramar.

frodamul.

frin.

kanairUI.

fripono

japan;

-a

-aro

japik;

frlti loetbn; -ita

ovo

loetanbg;

lelivamasonan;

-eco

leliva-

frlvola

lacerik;

-eco

-pato

loe-

lacer.

friz! fridlkbn, krugijjukbn;

mason.

heran; -ita

frambod. Fransanan; F-io Fransan;

-a Ungvo

-ado

nib;

-ajo nibot;

-ado

frid;

-isto

esti -ita fridbn°.

-istO fromadel.

front;

-a

visoik;

-e

flod;

-a

fiodik;

-i

viso;

fronte al

visLi.

-em-

frost 0 1

fridik;

fromao fromad; front O

fransanaplik.

nibbn;

-eco

tamapaal.

ramo frem.

frombo

lusog;

jap.

frad.

framOSOnO

-ujo

fringelO

frak.

rakseno

neflifedik;

frezi fretbn; -ado fred; -ilo fretbm.

frajO nbgem. gun; -eto

mal-a

flif;

staud.

kliet,

fotokopiedbn;

fotokopied;

-eco

flifik;

re-igi klietbn; re-igi sin staudbn°; re-igo

fotografbn; -io fotograf.

fotokopio

franco

fogin;

bastaravbd, foginavbd.

stbr; tra~i jlipbn.

fbsil;

-eco

foginik;

-lando foginan; -landa

foti fotografbn; -QjO fotografot; -isto foto-

frandi

-O

fegat.

fremda

sep, sbp; ~ejo sebbp; en~i stbrbn;

fOSforO

f

blodal;

fraseod, set.

fregato

benofat.

-sercado

f

-emo

gembn.

fibik;

fraudi

fOSi jupbn, sebbn, storbn; -ado seb,

-ii

svistal;

vomlil, ladul.

fortreso

fotelo

nokam;

-a -ii kun svistbn; -ino sbr, jigem; -ina sbrik; bo-0 bo-ino lUsbr; duon-0 lugem, lUblod; lublod; duon-ino lusbr; ge-a gemik; ge-oj blodef; ge-aro gemef, svistef; ge-ii kun

fibbn°.

-ao

flapad,

higem; -(in)0 gem, svist;

blod,

blodik;

mahulo

esti

-a lingvo

Frankanan; F-io Frankan;

frapi flapbn; -O flap; -ado brue -ii nokbn°.

fratO

format O fomat; duonfolia ~o fliod. formiko furmid; ^-ejo furmidanast. formulo fomul; -aro fomet. forno furnod. fort a namik; *e namo; ~0 nam; -eco

fran.

frankanapuk.

trons^i votafomon; trons~ii cenbn ad;

unu-a balfomik; unu-eco matika -o fomir.

franko franko

37

flodbn°;

-eco


~igo

florof; *igi flodbn;

froti robon;

frua

*e

gblik;

mugbdo; nesuno;

vorto stabavbd; F-o de Esperanto Stababumad SperantapLika.

flod.

--O rob.

*a

-0

goliko;

*i Iat6n°;

latik;

~matehe mal-e lato, lat; pli ~a

funebro

-arbo

funkcio

gol;

frue buikumo;

pli

fungo

fluk; -j flukbn°;

flukabim;

-odona

Fruktidoro

frunto ftiZO

fui

-ujo

flukbfik;

flukiar;

-okerno

put.

funtO

fiukamui.

fugbn°;

-0

ftisidan.

fug;

sut;

-ant a

de

fugik; for-i

furoro

-a

f sutik.

-tondro misto-

futO smok;

smokbn",

smbkbn;

-ado

stabul;

~e de

fundomentO

kuin;

sekat; -i jafidbn°.

po-e

pauno.

-O

vut, lezun; -j vutbn°;

-ulo

stablilu;

is~e

-O

flat,

-ao

pbk.

futaglbpad;

-pilko futaglbp; -te-

reno futaglbpadalaned.

vero.

futuro

futuratim.

SCte

^eftfptttdpc. G

t

II

W

U

ttm»>crfttlfj)ra^c

ht

ganjfn

T

f

oUf

far

(SfbiUfte

(£ri)f.

humanoiiuijuiimi

Son

Solans partin §4ttntt.

3ii

vogik; -i vogbn°.

pied.

stababumad; -a stabik; -a

rintr

-a

furun.

flatbn°;

futbalo

smbk; -anto smbkan; -ejo smbkacem.

fundo

vog;

fusi lumekbn;

mul.

fumo

vutik;

UrunkO

furzi

-i leklarbn°;

leklar;

jafid,

-ocento

vutan.

mofugbn° de.

fulgO

dunod,

cal,

paun;

furiOZa

-ulo

fulmo

funig.

f UrO furat.

fiom.

ftisid;

lugbn°,

f unelo fud.

latikum.

fruktO

lUg, lUgod; -a lugik; ~i -a parolodo funaspikad.

belugbn;

Xoimnifnon

bn ^ofbu^^anblung son 1

8 8

'^afftv.

0.

La « Unua Libro » de Volapuko, aperinta en

138

1

880


Gabono QQCiO

matbn.

Gabunan.

garnizono gamisun. gaSO gasln, vap; -a

gadut.

gaela lingvo gaei, gaellingvano gagato cat. gaja lefredik; -igo lefred.

gaeian.

-ji

vapikbn°; esti

gastO

vapukbn;

-igl

vapbn°.

lotan; ~i lotbn°; -igi lotidbn;

lotidial;

gajlO

vapik;

-o

-Io

lot;

-logo

-igemo

loted.

gail.

gajni gaenon; -0 gaenod; ^ado gaen; mal~i fepledbn; re-i gegaenon.

goki

snatordn°.

galo

bii;

galOO

galqksio

daifan.

~a vesto

gavlal; -i gavjalbn°.

galadaklotem.

gazelO

galaxid.

gasal.

gazeto

gased,

-aro gasedem, -artikolo delagased; loko -0

lutago -0

yeged;

topagased.

gazono

yeb.

Gallleyan.

gelateno jeletin; -a

galinolo

vatagok.

gallo, gaulo Caliyanan; G~io

golopo tbn°;

gastronomo gaVOtO gavod. gaZO gaod.

bilavesid.

galantO galant; -eco leplut. galanterio dekad. golero galar; *ano galaran. Galileo

gasterot.

gavialo

-veziko

galad;

gaSterOSteO

(kuro)

galot,

-OO

gal.

Galiyan.

(danco) galof;

~i galo-

danci -on galof bn°.

genciano gantlan. genealogio tributabim. generi

gambo

gallk;

gemo noboln.

fatbn;

-ado fatam, -onto

fatan; -ilo

log.

genam; de-i mivedbn°; de-ado mived.

GambiO Gambiyan. GonOO Ganayan. gango fiiun.

generacio menad, gonldot. generalO generan; -eco gener; cef-O neral.

ganto

giuf.

garao

genio

garad; -Isto garadan.

gorantii garanon; -0

garbo jif; gordi

-ejo

-emo

garan; -ulo garanan.

galedbn;

galal;

galedan; sin~o prlid; sin-a

gorgori garni

gargulbn;

-0

gal,

galad,

-isto galan, galadan,

-ado

prlidik.

gargul.

bllmbn; -ajo ramat, flksi

-aon

ra-

-a

letalenik;

-ulo

letalenan.

genlst.

genitive

jifop.

galadbn°,

galed;

letalen;

genistO

genitif.

genro gen. genUO kien; -ii dokienbn". geodezio geodetav. geografO taledavan; -io taledav. geologo talavan; -io talav.

139

ge-


960metrO

geometan;

geomet;

*io

--ia

geometik.

QGroniO gemm.

germano

Deutan; -ismo

Deutanan; G-io

giido

-a

gian;

*ano

gild;

gnosid.

gnUO

gimnastiko

gianik, tuvemik.

*a

turav;

-ismo

gnosidim.

lebug; -eto bug; -ludo golf; -lud-

-ria

golfan;

bugik;

G-a Fluo

Gulf,

gondolo gondol. gongo goun. goniometro goniomet.

gildan.

tur,

gnosidan;

gnuv.

anto

jast.

bilietabur, bilietbp, gijat.

giQOntO

gnOZO

golfO *0

jaston°, vinegon;

QlCetO

gluet.

gnOStikO

deutanim.

QGSti

gluteo

turik;

-onto

turan; ^-umi turon°.

gorO gug,

slug.

gorilO goml.

gimnozio gUmnad; *ano gumnadan. ginekologo gUnologan; --io gunolog.

goto Gotan; -a gotik; -a lingvo got. gracio kelnot; -a benadik, keinik.

gingivo

gradO

gipSO

gmgif.

gup; -i gupon.

girlondo giSO

gifbn;

-odo

gif;

gjako

gitar;

graf itO

-isto gitaran.

grojno

yak.

glaciO

glad;

gladad;

-a

-UO

gladik;

gladajuk;

-ao

gladet; -ejo

Glacia

Maro

Gla-

groki

-ino

jigraf;

-ii

sidbn°.

-ado

gratbn°, kraxbn°;

gram;

deci-0

grat, krax.

dimgram;

kilo-o

milgram; mili-0 mimgram.

gladi smufUkon;

gladiolO

^-ilo

gramotiko

smufukamafer.

do

gladlol.

glono kvar. glando glan. glotQ

higraf;

vigraf, vikont.

grafit.

gran;

gromo

dean.

glaSO

grad;

cirkia)

-O vem; lau-e gredo;

graf(in)0 graf; -o -lando grafan; vic-o

^Isto gifan.

lef.

gitaro

alt a

esti -It a gredbn°.

festun.

gifod;

gisto

mafad, (termometra,

gred,

-ado gredam;

plen~o

var;

varet.

smufik, molik;

flikbn; --igo

mal^a

*eco smuf;

*igi smu-

smufukam; esti ~a smufbn°;

grobbfik,

raodik;

maheco

glicerino glicirizo

gretot; -ega levemik; -igi gre-ii gretikbn°; esti -a gretbn°; -majstro cifal; pli-igi xainbn; pli-igo xain; Granda Britio Greta-Brltan; mal-a smalik;

greted,

raod;

tlikbn;

*i vitlirbn.

mal-o

gliserin. likvir;

-ao

mo-

gramineo gramen. gromofono gramafon, tonodisumodbm. grano gran. granatO granat. grondo gretik; -o gret; -e greto; -eco

mol-igi raodukbn.

glaVO giav. glazuro glatad;

gramat; -a gramatik; -a

bidir.

smal;

mal-ao

smalot;

nembdukbn; esti

smalukbn,

mal-igi

mal-a sma-

likvirod. lbn°.

-ado slif; -bobeno spLil.

gliti slifbn°; slifad;

gloro

glUO

glor; --a glorik;

glud,

kleibik;

kleb;

-fali slifadbn°; -falo

kleibot;

-ado

mem-a

kleib;

glorukbn.

-a al-io

gronltO

gludbn, kleibbn;

-ii

klebbn°;

-eco gratl

itklebik.

granoln.

grapolO balem. graSO pin, pinad; -a

1

40

-ao

;

kratbn;

-0

krat;

gratuli benovlpbn.

gluti slugbn.

pinadik;

pinbf -igi pinbn.

-ajo kratod.

pinad;


a

graVQ

veUtik; ^-eco velit; plej

ne~a laboro

calul;

mal~a

-a

pulik;

lonadik;

mahao

pul.

grud.

grumbli muron;

grundo

grOVeda

-eco grod; -igi grodukbn; -ii godikbn°; esti ^0 grodon°; -^a grodik;

virino jjigrodan.

graVUri

gavon;

gav;

^ado gavam; *a0

gavot; ^arto gavav; ^-isto gavan.

grefti

grifon;

-ado

grikanapuk;

~ado

mur.

giun.

-O

grunon";

i

grupo grup; "l grUZO gron. gUOnO guan. gubernio

gudro Grikan;

-0

lingvo

old~a vbnagrikanapukik.

grun;

-bovo

yak.

grupbn.

guver; -estro guveran.

tar.

gulaSO gulad. guldeno fion.

gumo

greno gren. grenado grenad. greSO

grunt

^-a murik;

grif.

grego jep; -a jepik. greko Grikanan; G-io

grio

grUO

gum.

gunardO

triglad.

gusto smek; *l je smekbn° as; -umi gutbn, smeikbn; -umo gut, smeik; -^osenco smei-

yeb.

grot.

bon~i benosmekbn°.

kasien;

grifelo grilO

gllv; -i glivon.

tof;

-adi tofbn°; -ado tofam, -ant

krik.

tofik; -igi tbfbn;

grimpi gramon;

gripo

guto

^-ado gram,

guver ni

grip.

griza gedik; -O ged; -bruna bajunik.

-igo

tbf;

po-e

tofo.

prezapbn; -isto prezapan; -ist-

eco prezap. estI

-a gedon°;

Gronlando Gronean; -ano Groneanan. grOSO stigaribedabal. grOSO jilidazim, jlotidazim. grotO lekev. groteska grotatik; -0 grotat

gvardio gvati

gard;

-ano

gardan.

galadbn°; -ejo galadbp.

GvatemalO

Gvateman.

gvidi dugbn, geidbn; -a dugik; -ado -onto dugan; -isto geidan.

GvineO

141

Gineyan.

geid;


etO jetet.

angolo congui. ardeno gad; ^isto gadan;

aVO,

emi

JaVO

gadon°;

gadom;

^llo

gadil;

-^-eto

^uml

*umo

ibo

Yafean.

~a

emeioj

teladan;

(konstelacio)

Si-

enerola

^anto

tob, tup;

mal-a

valemik;

piutik;

~e valemo;

-eco

"-igi

piut; esti

carm6n°;

ia

'•0

goba-

girbn; ^-O gir; --ado giram;

^anto

giran.

giraf.

valadon;

~a

(subjunkcio) jis; (prepozicio) is precize jLi; is proksimume Jui; is inkluzive Juesa; is nun junu; is plue nunog. ojj fredbn°; *0 fred; fredik; fredo;

~igi feedijkbn;

piuton°;

vokad;

ui

-ado carmam.

UStO

juit;

stedik, veratik;

*e nun anu;

dobik, neveratik;

142

fredikbn°; ~krio ybba-

juitik;

^ego

lejuit;

lejuitik.

verat;

carmamul.

-ii

maho gium.

juitbn;

-ega

Germanan; -io German; -a ger-

manik.

GerminolO

gobad; ~ulo gobadan; esti

lrafO

neplutik.

ermo carm; ermono

onikan;

ono.

iS

tupan.

lanadapoldan.

*lgo valad.

entila

ia

la

iaflanke

ino gein; ^fabrikanto geinel. iri

*0

jafUkon me, tbbbn, tupbn; tupik;

ona;

onik,

onikos;

dbn°.

telad.

endormo

ia

on;

proprao

seifon°.

emelO eni

i

gadam.

*e

(tempe) ebo;

--e

tiel leso;

mal~eco

dob.

*eco

mal^-a


H ha!

haveno pof. hazardO fad; -a

ha!

hajkO hajlo

haikud

hoki cbpon; *o hajet;

-etao

cop; *eti copilbn;

irka~i

lecud;

-^ilo

becbpbn;

he!

hebreo

Hebreyan;

hedero

haleluja!

hejmO

*ejo stopbp,

^-a hanik;

sen-eco haram.

horingo

rlin.

hasti

jof

;

sen-ulo

~a

baiton; esti

hap;

brot;

-isto

hati hetbn; -0

havi

-o

spid;

-a

spidik;

-e

spido;

het.

skin.

labbn;

-onto

-eco

klil;

-0

lab;

laban;

~a

-ante

labik; ...n

-ao

helero

klonazim.

hellco

nafaskrub.

helikO

snel.

nedeb; en-^i ninadbn; en~o kipad,

maWl

kun-i

kelabbn;

mal-0

def, nelab; sur^-i lenlabbn.

defbn°,

labem;

heliumo

ninad;

nelabbn;

mal-0

~a

helenismo

heia-

helanaplik.

tovaskrubian.

helin.

nelet.

hemikranio

hemoroido heni

1

tumlar.

help! yufbn; -O yuf, yufot; -a yufik; -e yufo; -e de yufu; -on! yufb!; -onto yuf an; -emo yufial; -lingvo yufapuk; -verbo yufavarb; peti -on yufidbn; mol-i neletbn;

bon-0

labu;

sifam;

-igi klilukbn; esti

Heian;

Helena lingvo

helikoptero

harpun.

-u! spidb!.

haUtO

klilik;

nim;

hapbn;

-ludi

-^en lomio;

~io

-rua klilaredik; mol-a dofik; maheco dof; esti mal-a dofbn; mal-rua dofaredik.

baitonbn°.

hapan;

lombfik;

klilbn°;

jofan.

harmon.

buidbn.

filetbn; -ilo fbn.

hela

sen-a

herod;

hapal.

spidbn°;

*a lingvo

lomu; -lingvo lomaplik.

Helaso, Helenio

harmoniumo

horpuno

hanazif.

-arano

herbn;

horemo

^urbo

heo

-e lomo;

heksa- mai-. heksagono mallien. hekto- turn-; hektoro

*aro herem; *ego

herik;

-virtuozo

hebreyik;

per

-eca

lombf;

hejme de hejti

hamstro knset. handbalo namagibpad.

harpO

~a

"-0 lomik;

lorn;

^•eco

-igo

stebbp; *igi stbpbn;

stbp.

harmoniO

fa-

hed.

heo buid; irkai

holti stopbn°, stebbn°; -O stop; *u! stopb!;

jofik;

-OO

hebrey.

haleluyb!

-arani

-e fado;

he!, b!

de~ao cib. holO vestib. haladzo fogui.

hanSO han; haro her;

fadik;

dot,

gral; -i graldn°.

43

hinbn°.

migran.

hemoroid.


!

hepatO foad; ~malsano hepta- vei-. heraldiko

herbo

histeriO

foadamalad.

*a

keb;

kebik,

yebik;

-O

geron;

ger;

-onto geran;

gerot;

histriko

-ado

gerad;

~a0 hm

*igl geridbn; -rajto

sokat; sen~igi sagerukbn.

hereZO haret; -ulo haretan. herniO harnid. herOO heroedan; *a heroedik; -eco heziti zogbn°;

hiOCintO

hiatO

-^-o

heroed.

hUstrid, stigasvin.

ho 0. hobiO Ibfal. hobojo hoboy. hodiou adelo; ekde hodiau cop; -i copbn.

men; -a menik; ~aro menad, menef; -eco menbf; -amaso kobanef, menamodot; -pleneco pbpag; -a specio menabidad; fi-0 lumen, mimen; super~o sus-

markurin.

men.

vatav.

homeopotO homeopatan; -io homeopat. homogena homogenlk; -eco homogen.

hidropSO drop; -a dropik. hieno hUen. hierau adelo; antau~ edelo.

HonduraSO honest a

Neroglif.

Honduran. snatlk;

ritik,

mal-a

snatan;

snat; -ulo

rit,

maheco

nesnat.

hugien.

honoro

hum.

hi no hinud.

stlm; -i stimbn;

stimaban; *io

Lindanan;

Lindean;

hindUO

-eco

nesnatik;

stimik, stimabik;

hindo

adelao.

homo

hidrologio

himno

jenotem; -a jenavik;

hokO huk; -eto hukil. holdo lodaspad.

hUasen.

hidrarQO hidrargin, hidrato vated. hidrogeno hidrin.

higieno

io)

jb

!

hojO

zog.

heat.

hieroglifO

hiisterik.

bujenotemavan; pro-uio bujenoteman.

-ejo

yebalan; -rico yebagik; fi^-O mikeb.

heredi

-a

jenav, (de

-isto jenavan; pra-0 blijenotem; pra-isto

skotav.

yeb,

hUster;

historio

-europa

hindutan;

Lindan;

lindana-yuropik.

-ismo

hindut.

hipertensio

hUpartenod.

hipertrofiO

hupartrof.

hipnotO

*a Oceano

hipogloso

hop!

horO ...

simul;

*ulo simulan.

hipokastano

skaulep, skaulabim.

hipopotamo

hiopot.

hipoteko dapan; -0)0 dapanot, hipotensio hUpotenod. hipoteZO hupotet; -a hupotetik. hirudo bludlsugaf, gib. hirundo svai.

ho! dup, (unuhora daro) hoi;

~0

duon-0

dupii;

hordeo

-0

duplk; je la

dupalaf,

dupateldil;

dupafoldil.

hod.

horiZOntO

horit;

-a

horitatik;

-a sitUO

horitat.

horloo glokel;

giok;

po~o

-isto glokan; -fabrikanto glokil;

braceleta -o

linaglokil.

horOSkopO

horoskop.

hortikulturo

gadav.

hospitalo maladanop.

hisi tovedon.

hostio

hostld;

hispono

hotelO

lotldbp;

Spanyanan; H-io Spanyan.

-inda

-premio stimaprem.

kvaron-o

hoibut.

al stimii;

honti jemikon°; -i pri jembn° demli; -0 jem; -a jemik; -igi jemlikbn; -inda jemodik.

hupnod.

hipokriti simulon;

-e

-indeco stimab; -indulo

144

-montrilo stoensor. -estro

lotidopan.

rieta-


hufo

saf;

-ofero

safafer;

-oferumi

safa-

hundO jidog;

ferbn.

hungaro

huj! vu!

humona

menatik;

~eco menat; ^ismo

mUkik;

-eco mUk, sumat;

~igi

mu-

huno

hura! huriO

yol; -i ybbn°. hurif.

hurli rorbn°; -ado

kukon.

humoro vim; malbona

Macaran; H~io Macaran; -a llngvo

macar.

hu-

menim.

humila

dog; ~a dogik; ~ejo dogop; Hno ~obudo dogabuig; -omosklo hidog.

*o

hUSarO

mivim.

ror.

husar.

Hunan.

ono kaan; -ejo kaanan.

imero

aOSO kaot; -a kaotik. emio kiem; -a kiemik;

RolerO 'isto kieman, kie-

Roro

mavan.

kor;

koran.

145

gimar. koler.

-alo korlim;

^-ejo korbp;

-isto


J fomai, tikov.

-i -on.

Inrilti

io bos; io ajn seimos.

io semik, sem; ia ajn seimik

ImortelO

iol pro kod semik. fbro,

seimna, seimupo;

iam antaue -ido

-Lil;

ideo

nugiv,

idealo

*ado zupad; ^-ao

sijmadot;

zlipa-

^anta

zLpik.

ioi skriybn°.

iam

sumadbn; ~0 sumad; ^adl zpbn,

dbn;

iama

buatik;

buato, vono.

dialik;

*es-

innpeti jutedbn°, mapetbn°, runadbn°; ~0

suemod, tikamagot.

~a

lampbr;

trino jllampbr; ^alismo namadiaiim.

ido nimul, menul.

dial;

gnaf.

imperatiVO budabidlr. imperio lampbran; ^estro

-ismo

ted, mapet, runad;

*a

ju-

mapetik.

dialim; ~isto

Import nijveigbn. Impost O trip; ~opagiva i

diaiiman.

identa

dientifik;

~eco

dientif;

-igi dienti-

fukon.

idiUo idolO

impregni

diul; x-O diulik.

idiotO

diotan;

-a

diotik;

-eco

impreSO

diot.

ie seimo; ie ajn seimo; de ie ajn seimao;

iel semo. ekik.

(kaze)

koedbn*,

(ordone)

buedbn*;

igo

ii vedon°; io ved; -ii itiokolo fitaglud.

-ikbn°;

-Io

Incendlo

Indlgnl ^•igi

iktero yelovamalad.

(maskule)

bovalbn.

-ab.

lindifik;

lindigot;

-eco

-okolora

sidinikbn°;

-0

Lindiyan. lindif.

lindigotakblik.

sidin;

-^anta sidinik;

sidinukbn.

IndlkativO oms;

ill

(femine) ofs;

Hi (netre)

ons; ilia (maskule) omsik, omsa; ilia ne) ofsik, ofsa; ilia (neotre) onsik,

(femi-

llUZiO pbiaced. fomalbn, tikodbn;

~0

tikod;

Indonezio

-povo

dejonii.

fumabidir.

indiVdllO pbsod; -alismo

pbsodim.

Undonesiyan.

Indulgl daialbn°; -ema esti -a daialbn°.

onsa.

ilUStri magodbn; ~ita magodik.

Imogj

lefii.

ndlkl notedbn; -O jon; lau -0

liag.

-ilO -bm. ill

pragen.

Jelasit.

Indioj Lindiyanan; Indiano

indigo

-ikam.

-ado

-sistemo

indlferenta

koed; -igl -likon; -Igo -ukam; igado blied.

ilekSO

pragenon;

IncenSO boval; incestO nicast. -inda -abik; -eco

ien seimio; ien ajn seimio.

igi

pagi ~on

magad.

Imuna Jelik;

lugod.

ies eka,

tripabik;

al tripbn.

daialik;

-emo

dalai;

indUStrO dustod; -Ulo dustodan. InfanO dl, hicil; ~a cilik; -ado cilam; -ao

146


~eco

lucilbf;

^-ao

infanterio

cilbf;

-eca

-vartistino

cilup;

-ano

fantid;

-a

hoi;

ragipelag.

jicil;

insult

fantidan.

infekti nafaton; *0 nafat;

infero

-ino

cilik;

cilajidunan.

inter

nun,

^-o

nunbn;

~i

-a

nun;

-ado nunam; -anto

let ere

nuna-

ingo

trat;

-ii

nuno;

interezo

nlinb-

interjekcio

interna -en

tratbn°.

vead.

-olie

viiik;

-0 demad,

nited, nitedal;

nitedalbn°.

linteiek.

-o -e de

ninik;

ninio;

-e

nin, ninad, nined; ninii;

de -e

nino;

ninao; esti

-a

-ado

natapretbn;

i

natapret;

-Isto natapretan.

interpunkcio

maiuiam, pUnad;

-a signo

malul; -I punbn.

pab.

InterretO BevUresod.

iniciati pnmbn; -ivo primat. nig;

inklina

-ujo

nigiar.

klienik;

-0

klien; -1 klienbn°.

inkrUSti talukbn; -o -a talbn°.

inkubO

-ao

tal;

esti

talot;

insektO

Kvisit;

-aro gbtem,

inspiri lanbn; -ajo

instoli meikbn,

natimik, ninaiik;

-eco

intrigo

trig; -I trigbn°;

-onto

dalogal.

stitbn;

i

meik;

-ado

invent aro

stit.

inversa

stadat; publlkaj -Oj cifods.

natim, ninal. trigan.

nufal.

gliik,

inviti vudbn;

iom

kodedu.

datuv;

-ao

datuvot.

gUflekik;

-0 guam,

gufiek; -igi

gli.

-O vud; -onto vudan.

bos, boso, ze; -ete bosilo; -eto bosil;

lorn klienal.

pianik;

institui stidbn; -cio

nefagbf.

vantar; -i vantarbn.

guukbn, gliflekbn; -e de

gared.

institute

-0

invent datuvbn; -O

nligiv.

~0

nufalbn;

invalido nefagbfan; -eco

instigi stigadbn; -o koded, stigad; -e de

instinktO

got, ninam;

intima

invadi

inspekti dalogbn; -oro

instepo

-I bevlisagbn.

intestO

inundi tuvatbn; -0 tuvatam.

inkvizitoro kvisitan.

nasak.

instance

intervjUO bevUsag;

inuitO Leskioman.

hikub.

Inkvizicio

post

lorn

pianiko;

lompostlomeco

lompostloma

pian.

stid.

iri

al golbn°

lu;

-I (trans.) begolbn;

-o

gol;

stitod.

Iru! gb!; -prenl ramenbn; tidbn;

-o

tid;

-ado tidam; -isto

tidan.

al-0

lugol;

stum; -aro stumem; -alo

strumentif. nisul;

-preno ramen;

antau-i bugolbn°;

zigolbn, zikbmbn°;

instrumentO insulo

-a

vu;

-e

vilik;

fien.

interpret

inici dapbn; *0 dap; -^ado dapam; -Ito da-

instrui

dbiik.

ninbn°.

ingredienco binad. ingeniero kaenai.

inko

-ii

-atiko

mav; -letero nunapened; lau -O de nunu.

infUZi tratukbn; -0

mal-a

(fizike)

nitedik;

-1 nitedbn;

^-e

nlinik;

niinan;

bevu;

(figure)

interesa

flun.

nunbn,

penbn;

visedaiik;

talaktan.

vu votik(an)s.

inf lamo flamat; esti ~a flamatbn°.

inf or mi

-ulo

talaktik;

desinbn;

desino;

nifiat.

-a

talakt;

nof,

lenof.

-O desin; -a kun -o de desinti.

intenci

infinitiVO nenfUmbidir.

-o

lukofbn;

lunofbn,

-onto nof an; -ego

nofik;

inteligenta

hoiik.

influl flunbn;-0

-a

intelektO

des*-! sanafatbn.

inf ikSO vliyUmot.

inflacio

nofbn,

i

lunof;

de-0

irka-l

degol, deveg; ek-l

vegikbn°; el-l segolbn°; el-0 segol, seveg;

el-ejo segolbp; en-l nugolbn°; en-0

-ano

nisulan;

-aro

nisulagrup,

147

nligol;


move-

en-ejo nugolop; for~i mogolbn",

moukon

gon°,

oki;

for^O mogol;

IslandO

post^-i

fovbn°; preter-i beigolbn; re-i gegolbn°; re^-o gegol, geikam; tra^i dugolbn;

-ismo

tra~o

(insulo)

Lisladean;

~ismano, -isto

-im;

-a

lisiad.

-iman.

Yisraelan;

-ano

Yisraela-

nan.

IrakO

Lirakan;

IronO

Liran;

iridO

lirid.

-ano

^ano

IrlandO

(§tato)

Lirakanan.

-isto

Liranan.

-itO

vatbn.

Ureyan,

landgaela lingvo

-iman;

(profesiulo) -an.

hio

Litaliyanan;

Litaliyan;

(insulo)

Lireyean; ir-

iu

lirey.

ek,

bm, sem;

loko seim;

iu

iu

ajn

ajn seimik;

homo

anna, seimna, semikna; iu

gladabel.

ISlomO

Slam;

litaliya-

semik, seimik; iu (pronomo)

(adjektivo) anik,

an,

-a-, e-.

isbergo

-a

nik.

lekof.

-ismo

(doktrinulo)

-ab.

italo

iriQQCiO vatam;

-Is

Usladan,

IsraelO, IzraelO

dugol.

ironio

(§tato)

lingvo lisladeanapuk; pra-Q lingvo

hiek, jiek,

izotopo

slam.

-eco

siol;

ottopin.

Devizo de Volapuko La kvar

literoj

MBPB

de

Verajne, la

la

supera maldekstra kvarono estas

interplektitaj

ankro

la

la

:

Menade

stelo simbolas

esperon kaj (la tri

la

Bal Piiki Bal. la

floro

teologiaj virtoj).

148

kredon,

la

karitaton

ajn

seiman; iufoje

homo

seman.

iZOll siolbn;

-ano slaman;

slamik;

iu

-ilo siolbm.

anan, ek,


-jn

ju...

-j

-s;

jo

fe, ga, ibo, vo.

-is.

pU, des... pli piii... piu. ~0 ybb; -anta ybbik.

jubili ybbbn°;

jadO yaded. jOQUOrO yaguar.

jubileo yub, yubid; -a festi -on yubbn°.

jafitO yakt.

judo

jakO

yudan; ~a yudik; -eco yud; -ismo yudim; J~ujo Yudan.

yak.

jom

jugo

ya.

Jamaiko Camekean; -ano Camekeanan. Januaro yanui. japano Yapanan; J~io Yapan; japana llngjarp

yelo;

yel; -^a yelik;

JugOSlOViO

~centO tumyel;

iu-a

ron~o

alyelik;

yelafoldil;

vupladotayel;

duon~o

yelalaf ;

venont~e

oyelo.

je

a, ad,

md,

Jemeno jen jes

yalp.

JeSUO jida

Yesus;

yidik;

jodO

silk;

-O Kristo Yesus

-eco

(gaso)

jesi sibn; jese sio.

yid;

-a lingvo

junkO

yidapuk.

-ato yodat; -ido yodid; -oformo yodofum; -a acido hidrinayodid, yodidazUd.

jogo yog; -ano yogan. jogurtO yogurt. jOnO yion; ~izi yionukbn; -izado JordaniO Yordanan.

baldik;

mal-eco

mahij

baldikbn°;

baldan.

-ilo

stbm;

-ilaro yokad,

fimad; al-i stbmbn.

yunlp;

-bero

yunipabal.

Jug.

junti ylimbn; -ado

yod, yodinavap, (elemento) yodin;

-ao yuniip; ekde

yunul.

juniperO

Kristus.

lepul;

mal-igi baldukbn;

jungi stbmbn; stbmem; -duo

zi... zi.

JuniO

jesa

yun, yunbf; -igi yunlikbn;

-a ago yunao; mal-a

mal-ulo

yen.

si;

~eco

yunik;

bald;

Yeman.

bliocedbn;

-odo jat.

lujat;

-ulo yunan, manul,

tu, tin.

cbdal;

cbd,

yulul.

juno

eko; jen... jen nu... tan,

jeno

juki jatbn°; -O

la

jelpi yalpdn°; -ado

-isto

-alvoki sitatbn; -kapablo

al~ado gbnad; antau-i antau~o buoced, bijmicbdot.

Julio

jasmeno yasmen. JaVO, GaVO Yafean.

-0 cbd;

sitat;

cbdal;

kvo-

pasint-e ayelo; super~o

Yugosiavan.

cbdbn;

-alvoko

-kolekto yelod, -libro yelabuk; ci-jare ayelo;

-arbo yuglanabim; -a

yuglan;

nukso yuglananbt.

jui

vo yapanapuk.

-igi yudbn;

sub-odo yokam.

yok; SUb~i yokbn;

juglando

yubidbn;

yubik; -i

jupo juLip; SUb-0 JupiterO

Yupltar.

juro

-a

git;

ylim.

niJuLip.

gitik;

-isto gitavan; -oscienco

gitav.

just a yionikam.

esti

gidik;

-eco

-a

gidbn°;

mal-ao

149

negit;

gid, gitad;

-osento

mal-a negidik, mal-eco negid.

gidal;

negitik;


jUtO

jUVelO

yut.

bijut;

-aro

bijutem; -isto bijutel.

J akardo vivaparat. alUZa jaludik;

*eco

JOHQli jalud;

-ulo jaludan; esti

Uri

-a aludon°.

orgono jargon;

adO

-ado jed; -ii jutbn°; ~io -kubo kubad; irka-i zijedbn; el~i cokid.

pri^-i

heston";

jut;

UriO

se-

Urnalo

yul;

-o

-ado yog,

;

-ano -isto

gasedim.

bejedon.

JUS anu; -0

150

yulo; -Into yulik;

yulidbn;

miyul; post -a

yulacbdalef jurnal;

-e

-ligl

yulidab;

dab; folso

dbdel.

jeti jedon;

OkeO

-0

yulbn;

yulan,

jargonon°.

jedon; for~l mojedon;

ybgbn,

hest;

-isto yogan, hestan.

brefabUik.

-Into

-ligito yuli-

aserto

yulid.

yulacbdal.

gasediman;

-istiko


kabo kep. kabano kaben, ludomil. kabareto variet.

kaliko

kablO

kalkuli

kaco

kalko zem.

kalkano hii;^umo

kab.

kaloriO

kaselot.

kadavro fun, lufun; *a kadetO kadet.

funik;

kadmin.

kafo

-ejo kafibotop; -ujo

kaf;

-OO

kalsono

karot.

kafiar;

tvii.

onkau, kaj ankorau, kaj

samtempe

a,

ad; kaj

precize

kav.

kajakO kayak. kajero pam. kajtO

kayman;

*i

kakao

kak.

kaymanbn".

kalsin.

kanalO

bokavab.

kanapo

fel,

feled,

feilalaned;

-omuso

-eco

kalif;

-lando

japan.

kanad. sbf.

kanariO kanair. kancelario lebur. kanceliero leburai.

kaiib.

kalifan;

kameal.

feilanik;

kanojlo kaledik.

kalin.

kalifo

slanan.

-aro lanad

felamug.

kanO rid; -ejo ridem, ridbp. KonoanO Kanaan. kanabo jan; -a janik. Konado Kanadan; -ano Kanadanan.

kaldrono caf. kalendaro kaied; -a

kalibro

^anto

kameno cim; -breto cimamulUr. kamer lingo kameral; -eco kamer. KomerunO Kamemnan.

-ara

kaktO kaktud. kalO klaf.

kaliO

kamelio

kampo

kayut, kaben.

kaleO

slan;

kamforo kamfor. kamiono fledavab. kamomilo kamomil.

kait.

kajutO

kalciO

^0

KamboO Kambocan.

ed; kaj

kojmano

slanon;

kamelo jamod. kameleono kameleon.

efe; kaj tiel plu e rets.

kajo

niblit.

kamaradO flenadan. kambio can; -a kurzo canakursud.

-poto

kaO cek. plie, kaj

grUd, bilaston.

;

Kafar.

e,

kalkul.

kalva jofik; -eco jof *ulo jofikan.

kafaskal.

kaj

htiot.

-0

kalor.

kalumnii

kadmio

kahelo

kalkulbn;

kalkulUSO

bui.

kacalotO

kaf ro

lekbp.

kalifan. 1

51


kancero kanser. kandelO kandel. kandidatO llsltan, steifadan; -ii ton; ^io steifad. kanelo gmf grufon. kangurUO kangur.

kapti

fanbn, (per

-ao al

enfaiujo)

trapbn;

-ado

fan;

fanot; -igt snapbn; -igo snap; -ilo

trap; ~istO fanan; -iteco janal; ek~i glei-

lisi-

ek-0

snapbn;

pbn,

for-0

snap;

gleip,

defan.

;

kanibalo

~ismo

kanlban;

kapUCO kaplitUI; kapuceno kara dlglk, Ibflk. karabeno gunui.

kanib.

kanjono legur. kankro kreb; Kankro (konsteiacio) Sikref. kanono kan; -^ado kanam; ^adi kanbn. kanti

kaniton;

-0

kanit, lid;

-eto

--isto kanitan; lul~i kanituldn

niton

;

re^ao

kapo

karamelo

*e

nefagik;

-I

fa-

maheco

kapitalO

katad;

kapitelo

ka-

kaplten.

-O

-a

klemed;

kaporan; -eco kapor;

-bleko

korno

ef-o

ka-

^ido

maylil;

kapariil;

-ino

vir-0 hikapar; Kapri-

kapreolO kapreol. kapriCO vim, vlmad; ~a esti

Ibful, rbbui.

karler.

kiokem. kariof.

mid;

karnavalO karoo kar.

-^-a

vimik;

karpo

karip.

kar to

kad;

jika-

Sikapar.

^eco vimam;

~0

-a

-eco midbf; -iri

midik;

karnaval.

karoserio karod. karotO dauk.

poral.

kapar;

-a

dasleitbn.

hogok.

kapr(in)0

kardin;

Cunazal, Cunatlm gretik.

kariljono

karno

kapok,

koporolo

-eco

IbfUlbn, rbbUlon;

KaresmO

kapet.

kopltulOCi klemedbn; tamburado Jamad.

kapokO kapono

-ilo kardat.

vienud.

kariofilO

kopitano

kar-

karikaturo mlmagod.

-ismo katadim; -Isto

tadan.

par;

koresi

kariero temul.

glUglil,

karov; -ejo karovbp.

kardO til; -elo tllafrin. kardi nolo kardlnan; punkto

*0 kan;

fagiko;

moha

fag;

lekusen;

nefag.

kopelo

Ouveio) karat, (oro) kirat.

kardi kardatbn;

fagik;

malik.

ban.

*kuseno kapakusen, ^sjgno vineg; ~verto kaped.

^eco

~lza

karbo kolat; '^oovelilo kolatajlip. karbono karbln; saturita hidro-ido

kantonik.

nut;

kopablo

karatO

koravano

~doloro kapadol; -jesi nutbn°;

kap;

gbn°;

beka-

kaolin.

••klino

-izi kaladbn;

karam.

lidiil;

lidil,

pri-^i

donuod.

kantono kanton; -a kanzono varietalid. kanvaSO kanevad. kaolino

;

karafO karaf. karaktero kalad;

kaputlilan.

~e vimo;

kartono

kadii;

karton.

Gruslyanan; K^\o Grusiyan.

karUSelO

karusal.

kaSO

kad; -isto kadan;

en-igo kadad; deori

kasedO, kasetO

kaserolo (boteia) kapsul.

1

-ografio kaedav;

kartvelo

vimbn°.

kaprifoUo kaprlful. kapsiko kapslg. kopSUlO (farmacia) kapsul,

-eto

-ludo kadapled.

52

ef~o

e-e

lekad, pelal;

kadbn°.

kasat, tonatan.

glelpadacafad.


kaskO lehat; kaskedo kaskadO vatafal.

kazao Kasakanan;

luhat.

kazeo kbrd;Hgllo

kazematO

kastanjeto krotom. kastelO kased; ÂŤano kastoro biv.

kazerno kazuaro

kasedan.

ke

kastri negenukon.

kOSi klanedbn; -e

*ado

klano;

sleaf; -^ludo klanedapled;

^observejo

-observo

deluk;

kat(in)0 jikat;

kat,

vir-0

katafalko

katil,

-ido

katui;

-ino

kastrita -O hokat.

kezer.

kadat.

katastrofo katastrof, mifat. katedralo legiug. kategorio kiad kateizi kategon; -0 kateg; kateisma Ubro kategabuk; kateumeno kategab.

katolika

-o

kaUZO

~0

kio!

kio

-ismo

kaverno

kavid;

kev;

-a

kaviaro kaviar. kazo deklinafom,

(rilativo)

;

-a

kia!

kio!

kiijpo?, kitimo?;

kie(n)

kiel?

kiel

~o se

kiplado?,

kitopo?; klen kibp-

de kle? kibpao?

(nlativo) kb.

lio?, lio-?,

kimodo?

kio!

adverbo)

as;

subjunkcio)

kiel (kompara adverbo) as; (kompara

subjunkcio)

(identeca (rilativo)

asa; kiel

53

vio.

ankau

kies? kima? 1

ven.

(Identeca

lif;

ufo.

de kiam? kiupao?

(nlativo) kli.

(subjunkcio)

asa;

la

koda.

(rilativo)

kiel!

kavidan.

en

kiom! kiof! kion! kios!

io?, kipladio?, kitopio?;

kevbfik.

jenet;

kiemod; -isto

kelos.

kibUCO kibud. kie? kibpo?,

-igi kevbn.

-ano

-ao

-a reakcio pubet; ~a

kisik?, kisotik?, liosotik?

kiam kiam

katul.

blot.

-eco kevbf

kavaleriO

kiem;

lib!

kia?

kod; -i kodbn;

kev;

tiu-e

kiemik;

kia I

-ado kodam; -onto kodik; -onto kodan; -eco kodbf; de dub, kodu; ajna *o lukod.

kaVO

kemio

kial? kikodo?

kaUkO gumad; -umi gumon. blotbn°;

-a tempo

botan. kaltik.

kianri?

katulan;

ans;

Kenjo Kenyan, kero kbr; ~a fanto kbraman. kerno ker; ~a kerik. kerubO kerub. kestO bog; *a bogik. kio? kis?; kion? kisi?

(okulmalsano) star,

janadon.

homoj

an, anik; ~aj

scienco kiemav.

katar(ist)0 kezeran; *lsmo

kauri

-ludi skitbn°; -ludo skitapled.

kieman, kiemavan;

Katalonan.

katulik;

skit;

keltOKaltan;-a

katekum.

kateno janad; kat jono kation. katodO katod.

por ke dat; sen ke

kas;

kav.

kelnero

katalitam; -ilo katalit.

katarakto

ke adas,

bmlip; ~foje anikna.

katalogo used. kataluno Katalonanan; K-io kataro katar.

kat astro

keglo keika

skafed.

katakombO katalizo

-eto

hikat;

kasuar.

das; ol

kelO

kasmiro kajmir; K^-O Kajmiran. kastono kastaen; -arbo kastaenep.

kasamat.

kaser.

nendas; tiel ke sodas,

klaned; ~lro

lukbp.

K~io Kasakan. ran.

asi; kiel

kifa? kina?

ajn! zedb!


kies

tav.

kela.

kilo-

^metro

milgram; -litro

milmet.

klingo

bioskop; *ejo bioskopbp.

klinikO

kinino

kimbdo?

kiom da?

tik?;

mid?

liomodoto? liomodo-

lio?

kiraSO

kioma

liombdotik?;

ki-

K~io

-0

virad;

*akvo

-eto

-a ope-

kimik?

klaki noidulbn°; -etilo

kinik?

kifik?

kisik?;

kios;

kiun

~eco

kleil;

~lgo

mal-a

mal~a

trubbn°.

trubik;

klariono

horn.

klarnetO

klarinat;

klaroskuro klaSO klad. klasika

kleiiiko;

~e!

kleilb!;

-Igl kleilukbn, kiullikbn, pianbn;

klulbn°;

est!

*a

maheco

kleilbn",

trub; esti

-isto klarinatan.

klOUno klaunan; klavo klav.

klatad;

-ismo

knid.

^i klaunbn°;

~eco

klaun.

skmbakik.

klimat;

-a

gak, kag;

pulil;

~ino

jipul;

kobaltin.

kobrat. kosinui.

kocero bokan; -I kodO kot; -vorto

bbkbn. kotavbd.

koef iciento koaf. kofro trbk; -eto diviaril.

koin;

mit;

-ino

-oforma skribao koinapenat. -idao goklila-

gok; -ido gokUl; jigok;

vir-o higok.

kokaino kokaln. kokardO kokard. kokcinelO koxinal. kokerikO krav; -i kravbn. koketa leplitlalik. koklUSO partud.

klientO dunetab.

klimatO

knir.

-ado

kla-

kikUf.

klevo

^ado

knidon;

kok(in)0

tadim.

kleo

knirbn°;

knedi

kojno

-eco

-^-o

koheri kohedbn; -o kohed; -a kohedik. koiti koitbn°; -0 koit; -ado koitam; -emo koitial; -emulo koitialan.

kiiiedof.

klatadik;

--eto

knari

kobrO

krot.

plan;

hipul;

pul,

kocenilo

kieiiUkam,

glukbn°, kagbn°;

klut.

koboUo

-e

kleudik.

koakso kok. kobajO kobay.

keli.

klap. kiuiik;

klori-

ge^-oj puis,

pri luspikbn° db.

kleilik,

klUZO

kidil.

(riiativo) kel, hikel, jikel,

klopo klara

-oformo

hidrinaklorid,

^•ado gluk.

kijst.

klaci

(eiemento) klo-

klorid;

klub; -^ano kluban.

knobo

(adjektivo)

-ido

QCido

-a

kleud;

kluki gakbn°,

(pronomo) kim? kif? kin?

kiu

klubo

namabUosag.

kid;

klorat;

-a

tbbid.

klorinavap,

klor,

-ato

klOStrO

Kirgisan.

kbtetavan; -lo kbtetav;

kisi kidbn;

(gaso)

-O

dazud.

raclo kbtet.

kiu?

klorO

klorofum;

-ii virbn°; -io -ovento trom.

kirurgo

kistO

tbbidbn°;

rin;

kirli virukbn;

kiromoncio

klijed.

klopodi

Siprean.

Kirgisanan;

-o

geut, kloak.

korad, harnad.

kirgiZO

klinig.

klOOkO

kifid? kinid? kisid?

Kipro, Cipro

lam.

klisi klijedbn;

putajui.

kinln.

kiom?

bie-

gbn°; --Io bieg.

kindergarteno

vir;

milliat;

Velsanan; K-io Velsan.

kimro kino

-gramo

mil-;

klini blegukbn; ~i sin biegadbn°; --ii

klimatik; '^ologio klima-

154


kokono kokun. kokOSO kokot; -arbo kokSO kolo

komisii komiton,

-iero kedul;

sarvig;

-umo

kolektO

kobofik;

koleoptero

kompanio

zun;

-emo

~eto

kolibro

kobbf.

zunial;

-a

*ego

zunik;

le-

konulan;

-eco

kolunbn;

kolunan;

-a

kbi;

kolOSeO

^ado

kolun;

kbiik; -i, ~igi kbibn;

kbiin;

tri^eto

kolised.

kedbban.

kompliki

komplitiJkbn;

kombi

blided,

le-

primo;

komuna

nlined;

niinbrnaprogramel; -dis-

kobUkbn; ~0 kobet;

-ao

komunik; -eco komun; -ismo ko-

-umo kobad, komot. komunii komuinUkon; -0 komuin; -ii badim;

kobot.

ko-

fredadramat. muinbn°.

primon; ~0 prim;

primik;

koni

nolbn;

primao. dik;

tedbn°;

-isto tedan;

*a

-o

ted,

tedam; -a tedik;

leted.

komet.

komfortO kovenik; -0 koven. komika drolik; -eco drol.

~0

no!, sev,

-ato seva-

sevadUkbn; ek-i seivbn; ek-0 ne-ata nesevadik; re-i memosevbn; re-ii sevadbn; sin-0 oksev. seiv;

koncentri

santretUkon;

koncerni

tefon;

koncertO 55

-ado

-O dem; -a

tefu.

1

sevad;

-at eco sevad; -ato sevadan; -atigi

notukbn,

-a tekniko pogranda -o

spirito tedal;

tedav; -lernejo tedavajul;

kometO

klulikb!;

keto nunbmasirkotil.

~e de primu; de~e

komerci

-eble!

nUnom; -a programo

-a programisto

kbbbn; -ilo kbb; -ilfaristo kbbel.

komedio komenci

klLiliko;

nunomav.

komputoro

komad.

kombini

-eble

komputiko

bud; -onto budan, leblidan.

komatO

-eco

komplitik;

mis-i misuembn; mis~o misuem.

kolum, kblUm, padul.

lebUdbn; *0 blidam,

-a

komplimentO plim; plimon. komplotO plot; -i plotbn°; -ulo plotan. kompotO kompot. kompreni suemon; -0 suem; -ebia klUlik, suemovik;

liunLil.

komandi

-a

komplit.

kulver.

kolumno

komo

kompliCO

-igado

kilkblaviol.

kolporti kolportbn; ~0 kolport, beluted; -ado tedul; -isto kolportan, tedulan.

kolubro

kesenal;

kelied,

preven.

konul.

^isto kolunan.

kbiam; -igilo

-0

komplemento kompien. kompleta lolofik; -Igi Iblbfukbn. komplezo prevenik; -ema prevenik; -emo

pijunibrid.

kbium.

koloro

keliedbn°;

kompensi givon; -0 givul. kompetenta duinafagik.

kolid.

koloniO

kompad.

kompati keliedik.

kolibrit.

kolonelO

komitetanef.

kompain.

kompaSO zunlil.

kolombo pijun; ^obredado Kolombio Kolumban. kolono

-anoro

komit, dunet.

-ano komite-

kompari leigodon ko; -O leigod. komparativo piumafom. kompartimento vabadiiad.

caf.

koleri zunbn°; -O

kolikO

kolet.

sositel.

-eco

-0

soged;

kompan(in)0 kompenan; -eco kompen.

konlet; -i konleton.

kolektiva

dlineton;

komitet,

tan, sogedan;

hip.

kolbaSO sosit; -faristo kolego calasvist.

zun;

komitatO

kokotep.

konsart.

santret. tefik;

-e de


koncilio koncipi

konsii.

-O

legeton;

kondamni

leget.

konklaVO

konklaf.

konkludi

kludbn;

deimon, kondanon, cbdetbn; *0

*ado kondanam; ~inda

deim, kondan;

konkreta konkuri

kondicionalo stipabidir. kondico stip; ~e stipo; *e de

bisu,

mated,

ifu,

kosed; mis^-o mikondbt.

-ao

dabinot, real,

ziialbn°;

-adi

matedbn°;

koefidbn;

~0 koef;'-preni

noad.

flimod;

konfuzi

(mensa) vatal

-acio fumed,

*0

(mense) ;

-ao

-ado

konsefot; -eblo

lecedbn, lelogbn, dembn,

~0 dem,

vatalbn;

*e de

tikad,

demii.

konsili konsalbn; -0 konsal; ~ado

panid.

-onto caman,

konsalal;

ILiodal;

-antaro camanef,

konflitikbn".

konflit;

*eco

baiadik;

konfuceismo

kiuo.

dulbf.

panidbn, konfiskbn;

baiadbn°

konsienbfik.

-e

kipedon, dakipbn, konsefbn;

tikadbn,

-e

al bai, baiadii, ma;

*a Run

nesev-

baicedbn°, baivbgbn°; *ite! raja-

konsideri cedbn,

konf irmi fUmbn; *0

konforma

-a

kiudod;

kiped, dakip, konsef;

konfidbn.

konf liktO

matedan.

nb!; inter^i rajanbn; inter^-O rajan.

konfat.

konf iski

konsien;

konsekvenco

konservi

kobaian.

mol~o

*ado

zilal.

konsenti

koefbn, lekoefbn;

konfetO konfidi

baiai.

albfik.

konekti yUmatbn. konfesi

-e al

kludo;

kokretik;

konSCienCO bona ~0

kondbtbn°; -0 kondbt;

konfederacio

-e

klud; klu.

konscii sevedbn; -0 seved; sen~a

en~0 nudug; for-0

dedug.

konduti

-O

tio ke

konkurenCO mated; ~ulo konkurSO mated.

stipu.

kondolenCO keliedijonUI. kondoro kondor. dug;

-e de

konkordo

dei-

mabik; -ito deimab, kondanab.

konduki dugon; -o

kludu;

al tio

ke maa;

konsalalef

-e

Ibned;

baiad,

esti

konsisti

inter~l

konSOli trodbn; ~0

bai.

konfutsit;

-ano

konfutsitan.

kofudukbn, canidbn;

kofud;

-a

kun baiodbn°

trod;

laiduliko;

-^eco fumbf,

konsterni -i

kongredbn°;

laidik, laidulik;

-e

konstat.

-Ii

bluvUkbn;

konstipo

bluvikbn°;

-Io

struen; esti -it a struenbn°.

konstrui bumbn, meikbn,

rantapukik.

trodan.

bluv; -Ita bluvik; esti -ita bluvbn".

*ano

~0 kongred spe-

ko.

laid,

konstati konstatbn; *0

kongredan; esperanto

-anto

konSOnontO konsonat. konstonta dulik, fUmbfik,

pemik; --ego pem; esti *ita kofudbn°.

kongesto gastion. KongolO Kongoan. kongreSO kongred;

;

el binadbn me.

stukbn;

-ao

-0 bum,

bumot, stukot;

konifero konUdep.

bumad, meik, stuk;

konjakO konyak. konjugocio konyug; *l konyugbn. konjunkcio konyun. konjunkturo jafat. konkO koan; -besto koanaf.

-iganto bumal; -isto buman; -loko bu-

konkava

konkavik;

konkeri

konkerbn; -0 konker;

mbp; -tono bimoin. konsulo konsulan; -eco

konSUmi

konsumbn;

~0

konsum;

-ado

fegeb; for-i nespalbn.

-eco konkav.

^ado

konsul; ~ejo kon-

sulbp.

kon-

konto kal; por -o de kalij; havi -on ka-lbn°. kontoktO kosam; -igi kosukbn; ek-i kosi-

keram; ~anto konkeran.

156


lingvo tsyosen.

kon.

kontanta kontenta

kadofik;

*a

befeiton;

-O

kontrobando

~ao

nekote-

koridoro korifeo

korko

burlip.

smug; *a smugik;

-j

taad;

*e

*e! gub!; *e ke gua; -ulo

taan; ^-stari tadunbn; -Storo tadun;

kontribui keblunbn;

-oo

kontroli

-O

kontrolbn;

kon-

-0

sbto;

kopeko

lecein;

korodi korodbn;

-io

sta-

konvul.

kopio kopied; *i kopiedbn; *e kopiedo. koro lad, ladal; ~a ladik, ladbfik; -e ladbfo, -eco

ladbf;

-tui dasenbn; -tusa

korial.

korbelo

kopik;

*membro

korupti

-a

en-igi

leval;

an-

kraxbn°;

-logio

-obleko

krax.

levalav.

kosti fradbn; -0 frad; je la -0 de fradu; multe-a jerik; multe~eco jer; esti multe-a jerbn°; malmulte-a nejerik; propra -o itfrad; prapra-e itfrado.

kosmoro koto

kojmarbn°.

kojmar;

slam; ^-a slamik.

kotletO

kovertO

basetil.

ribotul.

gosUp.

kuv; -ejo kuvbp.

kbv; en-igi kbvbn.

kOVri tegbn; -ado

bef.

kuran;

riibukbn; esti -ita rubbn°.

kovi kuvbn; -ado

kordo (matematiko) kord. KoreO Tsyosenan; ^-ano

limed;

foyad.

kotono kotln; -arbo koturno kotur.

dasenalik.

KoranO Kuraan. korbO baset; -eto

-^O korod.

(homa) koap, (generate) kop, kopad;

korpUSO kiubad. korporacio giidat.

kOSmO

^-io lecen.

rubazim.

ladbfiko;

krov.

korVO rab; -obleki kOSinUSO koslnud.

bat, suad; esti^ita suadbn°.

koralO

korniko

tau-o

baiad.

-O

horn;

(muzikilo)

balhon.

korsetO korsat. KorsikO Korslkean. korto yad; -ego kur; -egano

blut.

suadukbn; *a suadiikbl;

konVUlsio

koe-

kopbn.

^eco pbtam.

ceinbn;

^-tirilo

korneo komed.

keblunot.

kalad, kontrol; -isto

konUSO koun; kounik. konvalO mUgat. konveksa konvedik; -eco konved. konveni pbtbn°; -a dutik, pbtik; -e konvencio

hon;

(bestokomo)

unu^ulo

korpO

kontrolan.

konvinki

^Otopilo koegabuon;

koapik,

blutbn;

dugolbp.

koeg; ~a koegik; -okverko koega-

kornO

ta-.

konverti

luyal,

gitiret.

~i tadn, taadon° ko, tabn° ta;

kontUZi

-O spod;

ko;

dugal.

kvarep;

smu-

gbn; *istO smugan.

trau-

spodbn°

*anto spodan.

befeit.

kontrabaSO lebasov, baf; -isto bafan. kontrastO taplad; ~e kun tapladU. kontraU ta, (fronte al) visii; ~a taik, taadik; guo, taado;

korak;

korakot.

korespondi kun

laset.

kontinentO kontinan. kontinUQ yumofik; -eco yumof. kontoro bur; -isto buran; -horoj

danUdavan; -io danudav.

korekti korakbn, veratukbn; *odo

-igi kote-

mal-a

kotenikon°;

mal~igi lasetdn; mal~igo

kontesti

koregrofo

kadofo.

~eco koten;

kotenik;

nukbn; esti nik;

-e

teg;

-ao

teged; -ilo

teged; -ita petegbl; mal-i tuvbn;

Tsyosenanan; *a

157

tuv, letuv;

mal-isto

tiivari.

mal-0


kOZakO Kosak. krabO krab.

kristalO

kraci sputon; ~ado

kritiki krUton; -0 krut;

krititaan.

kradO treil. krajono stib; -e krak!

brekol;

*eto

sput.

krano

kriZO

stibo.

-etl

frakatbn°,

knataron°;

la

jafon, lemekon;

kredi

Jafal,

kroasanapuk.

krokodilO

-ado jaf,

jafik;

-ema

kronikO

kredalik;

kreno

krem; -glaciao

kreditbn,

krUCO

krevi

glofbn°, daglofbn°;

-o

daglof;

-ado

-ao

krak.

krii luvokadon; -egi leroron";

-egado

leror;

ek-l vokadon.

kripo

-ema

krimbfik;

-emo

mitui;

KristO

K-o

krud;

-a materio

krli-

krual;

-ulo

lemik;

-i

mitulon;

-anismo

Kristnask-a

-ano krit;

festo

kritan;

-anaro

Kristnasko Kritidazal,

-eco

krualan.

ibg.

krut;

-ulo

krustaf.

skapik, stlibik;

-eco

skap, stub.

xenonin.

xifiad.

r.

(e rets).

-eco

kubO kub; -a kubik; -metro klibamet. KubO Kubean; -ano Kubeanan. kubutO kubit.

krita-

kudri nagbn; -ado jinagan; -ofadeno

-ulo mitulan; esti -a lemon°. Kristus;

kmalik;

k.t.p. e

krinui.

mitulik,

kmslfid.

ksllograflO boadabuk.

krimof.

krib.

kripla

kruto kslf lO

sib.

kekii.

krinolino

Rua

la

krup.

ksenono

kribri sibon; -ado sibam; -ilo

nef;

kruela

krakbn°;

krim;

-vojo krodamaveg;

damater.

krUStO

kringo

krud.

-umi krodbn; -umo krodam;

krUCO luflad. kruda krlldik; -eco

mis-i miglofon°.

krimo

(monunito) klon.

-isto timavan.

krodagolad;

krUCiflkSO

kren.

kret.

glof;

krom

Krod Redik.

krupo kruro

kretO

-0

-vortenigmo krodavbdarat,

gladUI.

krepo veot. krepusko soaralulit, soarared. kreSO kresed, nasturt. kreski

krod;

-milito

rafor.

krenelo

zuo,

kronig; -isto kronigel.

kronologio timav; krotalO krotasnek.

takogeton; ~e kalo, tako; -oro kreditan.

kremo

kron; -i kronbn;

krOZi krudbn°; -ado

nedeb, tak;

kredit,

krome zuo; krom tio krom se bisa, plasif.

pia,

plas;

krono

lekred; ne-^ebla nekredovik.

kreditO

krom

;

-inda kredabik; religia *o

kredal;

krokod; -i krokodbn°.

krok.

jafad;

jafotem; -^anto jafan

kred;

-ilo hukul;

krokUSO ke

Lemekal; -ito-jafab.

*0

kredon;

-emo

*a

-aaro

jafot;

K~lnto

kmsalid.

Kroasanan; K-io Kroasan; -a lingvo

krOCi hukbn, huklilbn; -0 huk; al-ii glepbn°; al-io glep.

kran.

-ao

krizalidO

klam; interna vUklamik.

kranko tuiakurb. kratago krateg. kravatO kravat, sarvigastofad. krei

-ado krUtam; -onto

krisid.

kroatO

ronat.

kraniO

-vitro kristadaglat.

codan.

frakat, knatar.

krampo

kristad;

gacin.

Kritid;

anti-isto 1

kufO

58

bonat.

nag, -ilo nad, -istino

nagafad;

-omaino

na-


kuglO kuiri

-igi

kvisinon;

krugikbn°.

-ado

-ejo kvisinbp;

kvisin;

-ejestro kvisinopacif; -IstO kvisinan; -istlno

-ita

jikvisinan;

ef-isto

cafad;

-poto

pekvisinbl;

plen-ita kootik;

kvisinal;

plen-iteco koot.

kukO

kukuk.

kukumo

-eto

kijg;

kukurbO

kuriero

kurSO

nunan.

kursivo -oz^; -a

kugil.

kUi

pepun.

kutlmo

-igo

spun;

kuliSO

kulit.

kbsbmbn° ad;

kulmO

stag,

mikbn°;

-ego

-eto

lespun;

spunil.

fik,

somiton°.

kUVO dob,

dbbot;

nensin;

-ado

feilam; -isto feilan.

komen.

kvalitO

kun

-a

-e kobo; -eco, -esto

kobik;

yumadbn;

-igo

-ii

kobod;

yumbn°; -e kun kobu; ciuj -e kobio.

kuniklO

krollg;

kupono

kupun, zbt.

kuri

kuprin;

-ido

-ino

kroiigiJI;

rbnbn°, vifagolbn°;

-0

folik;

-dek

run;

-ilo medin,

sanamed; -istO sanan.

kuraa

kuradik, brafik;

kuradb!; esti

-a

-Igi

-0

kurad, braf; -e!

-ulo

folot;

-obligi folbn;

-to

foldeg;

brafbn°;

mal-0

dredbf; sen-igi

kuratoro -0 por

kurbo

tutan;

tUtik;

-eco

-eco

-a

blegik,

bobik,

-eto

flegik,

asa, asif, asva, ka

turturbn°;

-emo

kverkO

kvarep.

kvleta

stilik,

taked; -igi stilbn°,

bleg, glob, krug;

kvln

krugiJI;

159

lul;

lulik;

-foje

folna.

kvat.

zanialik;

tut; esti

foliif;

harat.

-ado

kverell zanbn°; -o

tutbn.

krugalien;

globik;

-a

-a tono

-obligo

-teto folum;

folLid;

kuad.

kvaZQU

kuradan;

sakuradUkbn.

do, toa.

foldil;

kvarCO

kverl

kuradlikbn;

kvek.

-ono

kvastO

lekal, san;

-ismo

-oblo

for-i morbnbn°; post-i pbjutbn.

-ado

jikbst;

kvanto mbdot; granda -o lembd. kvar fol; -a folid; -e folido; -O folat; -obla

jikrolig.

-ego

kvekan;

kvartalO

sanbn;

-ino

hikbst;

lukbst.

kaliet.

kvankam

kuprinagavot. rbn;

-0

kbst;

kvakero

folam;

-a gravurao

Kovatan.

-egi runbn°; ek-i derbnbn°; ek-0 derbn;

kurOCi

ekster-e

nekbsbmik;

kvagbn°; -0 kvag.

kumino

kupro

kbsbmot; -a gebb-

kvad; -a kvadik; -e kvado; -metro kvadamet; -a radiko kvadaradig.

kvaki

-igl

seatik;

kvadratO

kultUri (mense) kulivbn, (agre) feilidbn; -O kuliv; -a kulivik; -a homo kulivan.

kob;

-anta

tub.

bo-(in)o

-ejo kultbp.

kult; -i kultbn;

ko;

ekster-a

kUZ(ln)0

sen-igi sakusadon; sen-igo sakusad.

feilidbn;

seat;

-e kbsbmo, kbsbmiko; -i -igi kbsbmukbn; -ii kbsb-

kbsbmik;

KUVajtO

dobon°;

-i

sen-a nedobik; sen-eco nedob,

kultivi

-O

selt.

nekbsbmiko.

kulotO sleafablit. kulpa dbbik; -0

kultO

kursudalised.

gebbf, kbsbm,

kulero

kulmini

^^oto^»^^.

seatbn°, topbn°;

-igi seitbn;

muskitil.

blegikbn°,

tidodem.

kurteno kbrten. kurzo kursud; -tabelo kuseno kusen.

kek.

kukolO

kulo

blegUkbn; -igo fleg; -ii

glob.

if.

turtur.

zan;

-a

zanik;

-ema

zanial.

takedik; stilUkbn,

-e

stilo;

-eco

takedlikbn;

esti

stil,

-a

takedbn°.

-a

-oblo

lulid;

-e

lulot;

lulido;

-obligi

-0

lulat;

lulbn;

-obia

-obligo


lulam;

*dek

kvita

-ono luldeg;

klirik;

luldil;

-lo

-a tono

lullid;

luluf;

-igi kliron; -igo

-lelo lulum;

-foje

lulna.

Tombo de Johann la

kiton

;

-o

kVOCientO mUedot. kvOtO dilot.

klir.

en

kvitanci

Martin SCHLEYER

tombejo de Konstanco (Germanic) (fotis Martin

160

Ebner)

kit.


la

el, hiel, jiel.

lobori vobdn°; ~0 vob, vobod; --a vobik; -ego (pormastra) frun; -igi vobiikdn; -isto

lardo

pined.

lara

vidik;

vidot;

nenvobik; sen~ulo nenvoban.

laringo

fenikbn°;

lacertO

lavat.

lago

lak;

laQUnO

fen;

-igi

fenukdn;

-ii

fenbn°.

lasar.

laf O

lako

~eco esti -a

larVO

larvat, (senkmra) meit.

lasi (+

infinitivo)

-eto

en -ado

lulak.

-ejo

-bastono

lameno lament!

latO -I

boatbn";

boatikbn°;

-ulo

boatan;

latino

pri

vibn°

demU; -0 yam; -ado

lUv;

lainik;

-ano

-eco -e

latiko;

folatik;

lat;

-e

plej

folatiko.

-a

kvar-0

latinik;

foliien.

-e

-ida

latino;

-havo

lainagik.

lanan;

ter-0 foginan; en-o

laten.

lango llneg; -oklako klik. lanterno lantar. lanugo daun. lapono Lapan; L-io Lapan.

bai.

laubO

priel.

laudi

lobbn;

-egi

loban; lobabik;

-limo mied; eks

nilan.

videt.

Latviyanan; L-io Latviyan.

lau ma,

sped; -i spedbn; -isto spedan. Ian;

latin;

latuno latVO

lampad.

-a

-e

antau-a

(de angulo) tig;

latitudO

lano

landO

for-o

romenik; -ideco romen; -isto latinan.

lam.

lampUr.

lanCO

liivbn;

laed.

latere

stlitod.

lampiro lain;

lead, let;

beiad.

latik;

-igi

-eco boat;

viam; -ulo vian.

lampo

-odo

laser.

latiklino;

miligbp.

-ii

boatlikbn;

lasero last a

latiig.

boatik;

for-i

nulet;

preter-o

purg; -igi purgbn; -igo purg; -igilo

milig;

lama

leadbn*, letbn;

for-ita voradik; preter-i beiadbn, seletbn;

lagun.

laktukO

larin.

dren.

ol-ito letab; el-i zedbn; el-o moad, zed;

purgamedin.

lakto

larig.

larmo

laig; -i laigbn.

lakSO

-eco

vid;

je vidotbn°

;

larikO

fenik;

-a

mb;

blivob; pri-i bevo-

bbn; pri-0 bevob; sen-0 nenvob; sen-a

lac a

mb; -O

vidotik

vidukbn; esti

mal-a nabik, rovik; mal-o rov; mal-eco nab, nabbf mal-ii nabukbn.

voban; -horoj voblip; -loko vobdp; ~tago vobadel; prepara

-a je

-igi

lauro

-O

lob;

lelobbn;

-indeco

lor;

-anta -ego

lobik;

lelob;

-onto -inda

lobab.

-eato loredab; -bero

lorabal;

-folio lorabled; kroni per -oj loredbn.

laUSO

minimilem.

lauta

laodik;

-e

laodiko;

lavi lavbn; -ado

61

lav;

-eco

laod.

-ejo lavbp; -butiko


lavastitod;

lavangO lazuro

~mamo lavacin,

leugo lioi. leutenanto

lavian.

mfastur.

-^tono

lasurablovik;

laslirablbv;

ledo leg

I

*io *a kliirik; *ao kuirod. *0 reid; ~ao reided; -onto

kuir;

levo

rei-

legio

leZO

konad.

li

om;

libelO

libelul.

lego

libera

llblk;

lau~a lejO

lau-e

lonik;

est!

lav.

leki lakon;

lekantO

-ado

lak.

bailed gretik;

~etO

lektoro

lemuro

laktoran;

^-a

-eco

LibiO

Leono

(konstelacio)

Sileon.

leprad;

liftO

Jul,

larnbp;

-e

skilukon; esti

-ejano

julan;

-emo

~eco

skil;

-igi

-isto

liftan.

leklub;

-ado tanam; -e kun kun-e kun yumii;

boadik;

-ZOdo

boadikbd;

boadajuk.

Lifitenstejno Ugtanstan.

Uki voadbn°, voadikbn°; -a

voadik;

-ado

voad.

likeno likVO

llgen.

flumot.

likvidi

likitbn;

likvoro

-ado

likit.

likbr.

penedll; -portisto pe-

liliO

leucisko

lift;

skllon°.

lauk.

letero pened; -eto

lukionan.

splen.

-UO

--anto larnan, tidab;

skllo, skiliko;

-a

-ano

dai.

ligno boad; -a

larn;

-otempo tidup; mem~ado okstud; normala -ejo tidanajul; vizitadi -ejon julbn°.

nediblinan;

bu-

-ovendisto

kun-i yiimbn; kun-ilo viiyumad.

-olibro tidabuk; -otasko bligad;

sklllk;

bukiselidbp;

bu-

tanamij; Inter-o janam;

*ulo lepradan.

lerni larnon; *ado

lesivO

lukion;

Ugi tanbn; -o

leptO dragmadazim.

lerta

-ovendejo

licenco lieno

larnlal;

-aro bukem; -eto -otenado

bukaramar;

bukiselan.

leon; *-idO leonul;

~ejo

bukik;

-oranko

liceo

leontodO tarak. leopordo leopar. leporo liev; *ido lievui; *ino jiliev. lepro

mal-ejo

LLiban.

kad;

lentul.

vaken;

liviip,

fanabbi;

~igl libii;

laktor.

vegil.

lantiy.

de

LiberiO Uberlyan.

iimur.

lento

(spirita) lival;

libikbn°;

-tempo

libbn°;

libro buk; -a

lenSO

lellv,

llb,

-il

balled.

kil;

leOnO

-eco

liviikbn;

-tempi vakenbn°; mal-a fanabbp; mal-ulo fanab.

leksikO vodastok.

leno

Llbanan.

llbukbn,

lono:

lie

Han.

legomo harbat; ^ordeno harbatagad. legumeno ligum; ~aco ligumaplan. lonidisin;

blutbn, viodbn.

omikos; liaflanke omo.

Libano

-aro lonem; ~projekto

tovian;

oma; la Ua omokan;

lia omik,

liano

gidik.

Ion;

tovbm;

matiol.

blut, viod;

proprao

legion; -^ano legionan.

legit ima

-ilo

-moino

xanik;

tovbmatlg;

(bulgara monunito) lev.

levkojO

legat.

legendo

iiot.

mal-l donukbn.

dan; ^-eble reidovik; tra-i dureiddn.

legaciO

-ianta

Ibad;

-ilbrako

tidadlip.

reidon;

~eco

levi tovon; *ado tov; *ii lbadbn°, xanbn°;

lasUr.

lecionO lamod,

iiotan;

lei;

-floro

lelaflor.

-skatolo penedabog.

limo lozit.

162

mied; -Igi miedukbn; -Igo miedukam;


~lando miedalan; en

la

^tempo de

loiO

tUpu,

unli.

lojala

limako snel, vegasnel. limando sgar. llmfO

linQVO

lokO

plad, top;

cef^o

linumaleul;

*a

~oleumo -isto

pukik;

^oinstruisto

piikav;

piikavan;

pukitidan;

-a

kedet;

(itala

liro

(muzikilo)

panbn;

-ado

say; -ulo sayan.

bedastofed,

longltudO

literaturo

lordO

llterat;

-isto nteratavan.

lltin.

litiad.

litograf iO stonabUk.

-a lingvo

Loran;

loterio

loter;

centl-o

deci~o

-a

-prene

dimliat;

mili~o mimliat.

milliat; lltur;

zimliat;

lubriki

est!

liv;

-a -0

-Iganto

loato;

~a0

blijnot;

-Isto

lukO

logi baton; ahi lubatbn; al-0

bat.

lukti ludbn°;

logant.

luli kladbn;

lumi

tikavik.

logi lbdbn°; -0 Ibdik;

-onto

loatan;

-donado

lod; -anto Ibdan, belbdan; -antaro pbpam; -atigi pb-

litil;

Ibdbp, topat; en~i belbdbn;

en-lgo

litbn°;

-a

far;

1

63

-emo

kayot.

luxubdik.

-ado

lud;

-isto ludan.

-ado klad; -ilo kladbm. -0 lit; -a litik; -ado litam; -eto

litem;

duon-0

dagik; est

Ibdad.

-mono

Luxamburgan.

-Igi litukbn;

-ilaro

pbn; -ebleco ibdov; -Igi Ibdukbn; -loko

bail;

stagacaf.

luxlibd;

LuksemburgO

lamad.

-a

loat;

bailan;

keut.

lukso

tikav;

livbn°.

leulon, plnbn.

lukano

livred.

logaritmo

loterazbt.

-prezo loatamon.

pledial; -llo pledadin;

blUnan; -loko blUnbp.

-anta

Loranan.

ludi pledbn; -O pled; -onto pledan;

liturlk.

liveri blUnon; ~ado blun;

logikO

-e

-Igl bailbn;

lut.

IjamO

livik;

-ano

-a bileto

lui baiiidbn°, loatbn;

lietuv.

liveo

lunet.

lord.

Loreno loza

Lietuvanan; L-io Lietuvan;

liturgiO

-eco

lunafomik;

pli-igo zbged.

litero tonat; -uml tonaton.

liuto

-forma -a tempo

lunukbn;

-igi

brefod;

ntaen.

kllo-o

je lunotik mb; -0 lun;

-a

lunik;

brefik; mal-e brefo; mal-ao mal-eco bref; mal-igl brefUkbn; mal-igo brefukam; mal-a tempo bref lip;

stofadem;

en^-igl bedbn.

liat;

panot;

mal-a

-tuko

bed;

litro

-ao

pan;

lunlipo; lunlip; -e antau ol leblia; antau -e vbno, vbnado; jam de -e vbnao; kun -eco de lunotU; lau-o zug; lau-l zugbn°; lau-e de ve;

listelO muiur.

litOVO

-ado

-atempe

lijr.

lised; -Igi lisedon.

litiazo

fea-

carad.

lunot;

monunlto) lirad.

lispi sayon;

litio

loko? kibp?; trans~i

trans~ado feapladam.

lombardi longo

lip.

liro

litanio

-a

la loko

-ejo panbp; -isto panan.

lipo

litO

~l pladbn;

lokomobilo muf. lokomotiVO lemUf.

lunk.

listO

-on! pladbi;

klu

topli;

lokuStO

lienik.

rit, ritof.

-e topo; -ado pladam; en

pladbn;

linul.

pra-'O rupuk.

leplik;

lien,

de

limonad.

puk;

-istiko

linko

lotat.

topik;

lino linum; -oleo

-eco

ritik;

lojtO

lumf.

limonado

linio

lojad.

I

-Igo litukam; -ii

-projekcio proyek; lulit;

mal-a

mal-0 dagbn°.

dag;

litikbn°;

-turo

mal-a


:

lumbO

!

: :! !

lupeo

loin.

lumbrikO

!

munik; «eklipso munagrahan!

lutro

-ado

stani blodala

Firme tenantaj

baladala,

Volaplike kosyubobs.

Kis also

Kis also

As pUk Klu «

»

I

kanos kobloddn menis

bal,

omsa stadis?

Menade

in

Kio

bal pLiki bal

!

»

tiel

tiu

eltrovinto

la

homaro unu

iliajn

sonoru en

« Por unu

la

La eltrovinto de

Vivu ties varbantoj

Volaplik aiflolombd,

La

«Oibinombd su

Menade

Kaj «

tal

bale puk bal

I

»

iam

I

»

estu sur

lingvo por

?

statojn ?

la

lingvon

lingvo vivu

la

monda lingvo dam ia elekta devizo

Unu

»

universo

homaro unu

Lifomsbd pakels ota

oma

!

plibonigi,

Datuvel pLika lifombd

E valapliked

lingvon

mondo

tuta

la

povas

unu lingvo,

Kiel

irmon de la unuiemo, monda lingvo.

la

povas kunfratigi

tiel

Kio

Do

val

la

por

La homojn de

?

kanos menodbn,

tonodosbz

« Por unu

fratemo

la

malamas.

ni

proklamu kun

Ni

bal puki bal

Lblika vola

disputon

Ni kunjubilas

Vokobsoz ko datuval

de

Vi prenu la standardon

Tonols

Menade

lutar, lutarim.

Volapuka himno

iun

«

-ismo

jilup.

Dikodi valik hetobs. juli

sold.

lutaran;

lutar.

Volapukahum Sumolsbd

!

humul.

luti soldbn;

luterano

lunCO koled; -i koledbn°. lundO mudel. lupo iup; -ido lupUl; -ino

!

:

luskop.

lupolO

tallavum.

luno mun; -a

:

:

floru,

tero

unu homaro » !

(trad. J.C.Caraco)

(teksto de Franz Zorell,

muziko de J.M.Schleyer)

164


mai

cuvbn, maskdn; -O cuv;

^ado mask;

^gumo maskagumod. mOQClZenO magad; en~igi magadbn.

mOQIO

*a

magiv;

mOQistrotO

mOQnetO

magivik; ^isto magivan.

magitan, cifod;

*eco

magit.

magnet; -a magnetik; ~ito ma-

-fono tonodatanbm, tonodiregis-

gnetoin;

tarbm; *-skopo magodisumodbm.

magnezio

mOQra ^ii

magnesin.

magik; ^eco mag; ^igl

magukbn;

magikbn°.

mahQQOnO maizo

malvo

mahunablm; '^Ugno mahun.

--eco

gravik;

Moto

Mayed

mayed,

momuto mamut. mono nam; -eto e-mane

Orik.

majoro mayor, major it at 0 pluamanum.

makleri

makrocefalo

maksimumo

taad;

-a

malagaso

mani fidot,

-e de

-Igl

(tato),

mangano.

*e!

-e ke

giib!;

*0

fidedbn°;

Malagasio

Madagaskarean

(in-

fidad;

-ado fid; -ao -ego lufid;

fur,

-ujo bbv;

zibam;

fidalecem; -osalono fidasalun;

fidup;

fin-i

maten-o

glia.

fid,

-Igo

zibbn;

lezib; glio;

-O

zibad; -egi lufidbn;

zib,

-otempo

gli;

mandaran.

fldbn;

-oambro

Madagaskaranan;

Madagaskaran sulo).

mangano

brok; -isto brokan.

kaseiot.

taadik;

manad.

mandolino mandolin. mandrilo mandril.

macor.

maxum; ~e muikos.

makulo sten; *i stenbn. makzelo maxui. mal- ne-; -a gijik;

namil; -linio namagrufet;

blumo; en ~o de namu; -sako

mandareno

Makedonan.

-ado

virina -o dbg.

plen~o namet.

manao

makron.

brbkbn°;

tat;

saked; -signo vineg; -sign! vinegbn; -tuko taul;

majstro mastan. majUSklO mayud. major a macorik; -a modo

makarono

-besto sUgaf; -nutri sUgbn;

tet;

-nutrado sug; -pinto

Via Majesta

Makedonio

maluv.

mamo

mait.

MGO mayul. mOStO mayedik, grav;

malario malar. MalaviO Malavan. maleolo futayoin. Malezio Malayan; malaja lingvo malay. malgrau to; -e too; - ke toa. MaliO Maliyan. malica badbfik; -0 badbf, hetad, mikaf; -ao ludun. maltO malt. MaltO (tato) Maltan, (insuio) Maltean.

anta-ao

fifidbn;

janed;

tag-0

ne-inta fided;

bzib;

maten-l

jbenik;

Lasta

M-0

saludik.

manio manid; -ulo manidan. maniero mod; je la -o de modu.

165

ef-o

janedbn;

tag-l

Saned


maniko siiv. manipuU tolaton; manki

defon°;

defu;

-hava

~e

masao maset; ~0

masivO

tolat.

defo;

~0

def, nelab;

-e de

manksa lingvo

ran;

man, -lingvano manan,

Manks-lnsulo Manean.

manovri

manbvon°; -0 manov.

monsordo

mOStO

melapof;

^kolo

melarovop;

maSO

-vojao

mosino

lovemelik.

marCO

matCO

masapen.

mardo tudei. morini

morko

~i

(monunito)

morkiZO

mat;

matemat; -a matematik.

malekbn°;

*0

maleklim;

-mani

-mano janed. -alismo

materialo

stbfim;

ne-eco

mabik;

mater.

matrad.

motriCO matrid. motrikulo matrik;

mak.

-i matrikbn.

mGtrOSO matrod. matura madik; -eco

-ado mab.

mad; esti -a madbn°;

ne-a nemadik; ne-eco nemad.

mouro

MarokO Marokan; -ano Marokanan. marokeno maroken. MarSO Mard; -ano Mardan. malek;

ahi

^-u!

goladbn°;

-a

Mor;

MauritoniO

maj!;

al-o

morik.

Morltan.

mOUZOleO temasepUI. maZUrkO masur. meblo mbb; -I mbbbn;

-aro mbbem; -0-

faristo mbbel.

golad.

morsolo maredal; ~eco mared. MartO mazul. mortelo fog; -i fogon; -frapo fogaflap.

mecenatO

mortir(in)0 martUran; -eco

medicino

mOSO

-aro cinem; -kons-

cinik;

matbn°; -i kun matadbn ko;

-i

stbf;

motraCO

marketan; ^-eco market,

'^muziko

masturbat.

lanbf.

makon, maledon; *ado ma-

mormoro maboin; ^0 mormotO marmot, morno marn.

marsi

-ado

cinel.

materio

kam, maled; *ita makik.

morkO

-a

cin;

janedbn°;

marionat.

mak;

bemastbn;

nfiOteno gbd; -a gbdik; -e gbdo; margarin.

vinigedon; ^-ado viniged.

morionetO

masturbatbn;

motematiko

hagon.

morgorino

-i

-ano matan.

marad.

marcandi

voblikan;

mail.

truisto

morcipono

mastan,

mOSturbi

*leono leonatoar; ^molsano melamalad;

apud-e melo; trans-a

mastig.

-aro mastanef; -eco mast; -umi konbmbn°; -umado konbm; esti *0 mastbn°; roli -e kontrau mastukbn oki db.

-a melik; -isto melan; ^-armeo -bordo melajol; -fundo lestab;

melatav;

mason; *isto ma-

maat.

mastikO mOStrO

mel;

^haveno

hinim.

sonan.

kaed; ^-aro kaedem.

maren;

maskarbn; -ulo maska-

markar;

-ovesti votaklotbn.

mosklo himen; -a besto maskula manik. mOSOni masbnbn; --ado

masad.

mantelo maned. manufakturo namad. manUSkriptO namapenad.

mapo moro

masko

defik.

masetbn.

masif.

meCO

medalo

martur.

dinan.

masat. 1

66

mazenan; -eco mazen.

sumbud, macad. kbn.

sanav;

-a

sanavik;

-isto

me-


medikamento

sanamed.

mediti

*ado

mediton;

Mediteraneo

merkato maket. merkredo vedei. MerkurO MarkUr. merlo meml.

medit.

zanodamei.

medolo pif. meduzo kuai. mejlo lioi. mekaniko

meSO

mufav; -isto mufavan.

mekanismo Meksiko

cinad.

Maxikan.

melo daf. melankoUo glumal, melaSO melat. meleagro dindun. meiki

meti glumUI.

melodio melod; ~a melolontO lontad.

mi

it;

membro lim, membrano

melodik.

meteoro

si

mem

liman, slopan;

^-i

limbn°.

ob

it;

ito.

mem;

memon; -a memik;

metio -igi

nimikonlet.

manioton;

mendi bonedon; menlontO niantet.

menSO

tikal;

-a

maniot.

nodan; lugik;

~0

lug;

mezuri

-nombro

-o

zaned;

-mezo

mafbn; -o maf, mafad; -ado mafam;

-isto mafan;

mi

-itao mafot; -e de

bai.

ob;

ogs.

-arbo

mi QUI mlelO svidacelep.

mafadli;

mia obik, oba; la mia obikan; mia proprao obikos; miaflanke obo; mi au ci og; mia au cia ogik; mi/ni kaj ci/vi

zibalised.

merit.

ze-.

Mesopotan.

-ebla mafovik; -eblo mafov; -ilo mafbm;

-isto menje-

mantaplan.

svidacel, mdrit;

-ologio

metropoel.

MeZOpotamiO

mansadbn°.

biunon.

meriton;

calo; -istO febodan.

-a zanodik; -e zanodo; -e de -epoko zanodatimad; -lando za-

lau-e de

merizo

-e

kilo-0 milmet; mili-0 mimmet.

zanodli;

mentO mant; -planto mentono cun.

merit!

febod;

meVO mev. mezo zanod;

boned.

menjev; -iko,

meteoroin;

metbfav; centi-0 zimmet; deci-0 dimmet;

van.

mergi

ninii-

steig;

-oido metaloid;

metodo metod; -a metodik. metodismo metud; -isto metudan. metro met; -a sistemo metbf;

tlkalik.

menUO fidadakad, merdo jiedot.

en-ado

-tono

meteor;

metropolo

mensogi lugon, belugon; -a -emo lugal; -ulo lugan. menstrUO mansad; havi -on

mensevlsmo

vijpladon;

-ologio stomav.

deco mebab; -^kapablo memal; en-igi memidbn; lau~e memo.

mencii

steigon,

-urgio metalav.

mebon; -igao meb; -inda mebabik; *in-

menoerio

de-i

seit;

leniikon.

fiid.

mcmori

seid,

kdn,

metaf iziko metafud. metaforo metafor. metalo metal; -a metalik;

per

mem

-ado

ndgon; antau-i fopladbn; en-i

tatan.

melono melun. melonQenO berjen.

mem

pladbn, seitdn;

(ovojn)

kun-i kobopladbn; sub-i sumatukbn; sur-i

-ado tatam; ~istO

taton;

masad; -libro masadabuk.

MesiO Masiat. Mesidoro klopamul. mespilo maspil. mestizo mestid.

mieno 167

miovbn°;

-ado

miov.

miel; -l(Uko mielakek.

logodajast.


migdolo miQri

mligdal;

^arbo mugdalep.

-ado

tevon; -adi tevdn; el~i

tevan;

miri

tev;

el-^ado

setevon°;

miksi migbn;

setev*;

-jndao

brul,

migad, migot; ^eblo migov;

mi-

mil

-a

mil;

-ono mim,

milam;

milda

sofik,

miliono

mildil;

sofalik;

mal~a

sofdn°;

milat;

^obla

-eco

sof,

sofal; esti

nesofik.

-ono

balion;

mili- mim-.

balyim;

^-ulo

'^pazo krigistdp; ~servo dunanef.

volakrig; krigav;

mimOZO

krig;

krigafanab;

'^koptito

militan;

-o

krigdn° ta;

mosad.

mein; ^laboristo meinan; ^-lernejo meinajul;

minaci

mineralo stoinav;

minioturo

vogadik;

ministro

minik;

-^ogio

vogadik;

-aleco vbnada-

vog.

minav,

-a

erca -o

mijdik;

kofik;

~0

kof;

pri-anto

koful.

"Q mudo, mlidiko; ^eco mlid; -a mijdbn°; mal-a dfik;

-io zadid; maheco

esti

molanaso

dayar;

mal-a

est!

dijf;

-koreco

dufbn°;

pidai, zadal.

molO

(kemio) mbi;

molekulo

mblekul.

nemuikos.

ministeran;

minister;

*ejo

-aro

molest ministeranef;

ministerop;

miniumo minium, minora minorik; *a modo

ef^o

minus na. minUSklO minud. minutO minut. miopik;

-eco

miosot.

i

bbladbn;

momentO timil, mono mon; kbnad; ^eroj

*0

bbiad.

timul, pljjtimil.

monik;

monem;

-e mono; -ero -sako bob;

^ujo,

-fori frapbn; -^faro frap; -^farejo frapbp; minor,

-kolekto

minoritoto nepluamanum.

miOZOtO

kofbn;

kofan;

minavat.

ministeral.

miopa

la~eco

glifik,

ehiinta

vogik,

-isto vogadan;

miserik,

giifbn°.

miniatUr.

minimume -eco

~a

min;

~akvo

~a

modera tamik; est! ~a tambn°. moderno nuladik; -0 nulad. modlo plast. mohojro mohar.

molo

tado.

miteodik; ^ologio miteo-

vogad;

tefod;

tadon; -o tad; -onta tadik; ~anto

tadan;

^-ismo msterav.

pbfadik, yamik; est!

moki

^oscienco meinav.

pbkik.

lesedab.

mitro bijopahat. mitulo mijui, koananim. mizero miser, glif, pbfad; -a

-milito

mein; ^-ao mlin, stoin; '^ekspluato

-onario

dav.

-isto

^oscienco

msa

miso pbk;

lesed;

modo

kontra

vaxen.

mi-;

mistero muster. mistika mijsterik; mitO miteod;

balio-

nan.

militi

mino

mirt.

-oblo milot; -obligi milbn; -obligo

milik;

~a

-O

milido;

milid;

milagik.

mirtO

~ao misiO

•*ilo

-a

mir; ^-arbo mirabim.

mis-

gbm; *ita pemigdl; en^ii nudrandn°.

milag;

mirho

mirtelo ~ado mig;

-inda stunidabik;

stunidot.

miroklO

funigav.

migik;

stun; -Igj stunijkbn; -jgo

stunijkam; -jga stunik;

for^-ado motev; tra^ado dutev.

mikolOQO funigavan; -io mikrofono mikrofon. mikrokoko kok. mikroskopo daiuskop.

stunbn°;

^anto

kaded;

-ani

canbn;

canbp;

^anisto

^puno

-ano

monopbnod;

can;

--anejo

monicanan.

monao (hi)kleudan; ^ino jikleudan. miop.

MonakO Monakan. monarko monakan; *io monak. monato mul; ^-a mulik; i~e amulo; iu~e 168


pasint-e amulo; venont-e omulo.

almulo;

mondo

vol, volad, taled;

-civitono

lesogad;

-a

volik;

kosmopolan;

taneco kosmopol; ^milito

movi

~umo pra^o

Mongolanan; M-^io Mongolan.

mono- bai-. monOQromO monolitO

monogram.

mueli

grainbn, mUlbn;

monopolo monopul. monstro most; *a mostofik.

mui

monto

mulo mulud. mulatO mulat.

-Oeno

belem; -eto lubel; terne belaloveveg.

montri jon;

-ii

belaked;

in-

muldl

Montenegran.

jonon;

-ado

grain;

-ejo mul;

luybn°, rorbn°.

mukO

monta; -ano belan; ^-aro

Montenegro

mufik;

-isto miilan.

balston.

bel;

-ia

muf;

mozaiko mosaig. MozambikO Mosambikan. mucida dufik; -eco duf.

ruvol.

mongolo

-io

ek-0 snap; ne-eblajo fimod; sen-o nemuf; sen-eco tak; esti sen-a takbn°.

-clvi-

volakrig;

-ado muf; -ebleco

mlifon, mufukon;

mufov; -ii mufbn°;

jonul;

*a

multa -ado

jonik;

dajondn oki;

kluladdn*,

da-

-ado

gifon;

^-ilo jo-

gif,

degif; -ilo fomot.

mbdik; -e mbdo; -eco mod; plej

-a tumbdik;

muik; tro

aferoj

el~0 dajonad.

nian; el-l dajonaddn;

slim,

-aj

mbdikos;

-a

-e mu; -aj homoj mbdikans; plej

mal-a nembdik; mal-e nembdo; mal-eco nembd. -foje mbdikna;

nnonunnento mebamai.

mopedo motorasaikul. moro Slid; lau~a sUdik.

nriUltipUkl naedon; -O naedam, naedamot;

morolO sudav; -eco MorOVio Moravan.

munriio mum.

morbilo misui. mordi beiton ~0 ;

morgau

sudof.

mumpSO

beit;

*etO

beitil.

deadon°;

-0

deadik;

deidbn; -igo deid;

deadan;

esti

deadbfik; -igi

-into edeadbl; -into

-into

edeadbn°;

oksasen.

mortero

mbn,

(interna) vol;

-horloo

vblaglok;

-O mbnik, -papero tapot.

-premi

mem-igo

murmuri

murbn°, murbn;

muso mug; -eto mUSkO musk.

-ado

mugil; kapti

miJr.

-on mugbn°.

mUSkatO muskad. mUSkolO muskul. musolin.

mUStordO mutar. mUStelO mart, visul. murbabim.

muskit.

must.

motacilO kledagobil. motiVO motiv.

motoro

regul; -isto regilan.

(ekstera)

muslino mort.

morUO gadut. morUSO murb; -orbo mOSkO mbskbd. moskeo masdd. mOStO

-ado

murO

nnurdl sasenon; -o sasen; -isto sasenan.

-0 dead, dea-

-ema

deipedon; -otuko deadanaklbf;

mOSkitO

regulbn;

vblik;

mormonan; -ismo mormon.

dam; -anto deaddlan;

mom.

munti

odelo; post- udelo.

mormono morti

-onto naedian; -ato naedabanum.

nrillSO musak.

muta -a

muatik;

-eco

miJat;

-ulo mliatan; est!

mliatbn".

mUZO musof. muzeo mused. muzlko

musig; -i musigbn°; -ilo musigbm;

-isto musigan; -ludi playbn; -ludado play;

-noto

motor, mufukian.

169

noat.


-fl (akuzativo)

naciO

-obia

-i.

-a netik; ~eco netat; -ismo ~a lingvo netapuk; inter-'a bevuIntemacia Amikaro de Volapuko

net;

netal; netik;

Flenef Bevunetik Volapuka

(I.A.V.)

Sennocieca

Asocio

Leklub Nennetik Alvolik

nodlO

noi

Tutmonda (LNA).

-onto

fav;

(S.A.T.)

novo

fiotan,

fainastral;

sviman; -ilo

vosta -ilo

-ado

fain;

-ilradio

nul;

ne

nan;

-kataro

nea

no;

negOCO

negr(in)0

neo

nif ;

nek

-eca

-a

klorido

neado noam;

leno;

ne! nb!; tute

fogik; -i fogbn°.

-e zesudo; -eco zesLid; tvalet; esti -a zesu-

prifet,

zlilid;

nekal.

nifik; -i nifbn°;

natrinaklorid;

nek

-O

zulat;

-ado

ni ... ni.

bii

nelunup.

-a

nonik, nonasotik;

nosukbn;

-igita nosadik;

nos;

nikna;

-scienco natav. ziilido;

nifos;

-eco non; -Ii nosi-

-farado nosdun, keif; -afoje noesti -o nosbn°; tute -a lenonik; tute -o lenos.

-e nato; -eco natad, -e

-as

naktar.

enu,

-igi

...

kbn°;

natik;

natofik;

naua

nobn;

nagar.

-a

nek

ni;

nelge

natrono natrono.

;

snbfbn°.

nifam.

nenio

zul;

lu-

tedod; -isto tedan.

yelon°.

natof

-a

zesUdik;

nektaro

nau

-aligo

-umo

-purigo snbt; -tukumi

nei

neglekti nekalbn; -o

narval.

-a

nudil;

NederlandO Nedan; -ano Nedanan. neg^tivo noik, negatik; -eco negat.

narkot; -ik narkota.

nat;

-on

noik;

fog;

tago motedadel; re-ii dbnupennotbn°; unue-ito baiid-motab; festi -itagon

noturo

-eto

dbn°.

nanik.

natrin;

vivaspul.

nudik;

snbf;

-ejo jiedbp,

noski moton; -ado motam; -antino motan; -ii pamoton°; -io moted; -itaga festo motedazal; -iinta pemotol; -ilando motedalan; -iloko motedop; -i-

natrio

-a

nud;

nCesa

narzid.

narkotO narvalO

-eto

;

ne! lenb!

ni-

navat.

narciSO

naudbn; -0 gag, naud, tu-

neanto noan; tute ne

reitak.

-a

zlilbn;

ziildeg;

navayov.

snbtbn; havi

stiragob.

kluf; -i klufon.

-dek

-ulo gagan; esti -a gagbn°.

gagik;

gluganaf

nebulo

najtingalo

zuldil;

nudad; -ala vokalo nudavokat;

flot;

lad.

nono nopo

-a

nozo svimdn; *0 svim;

-obligi

zulot;

zlilna.

navafio

noiVQ balugalik; ~eco baiugal. nojodo nayad. najbaro niladan; -a niladik, nilik; -eco najlO

-foje

nOUZi gagukbn,

(F.B.V.);

nad.

flotbn°,

-oblo

zulik;

-Obligo zulam; -ono

neniol

170

sekij

kod nonik.


neniam

neniegam

neforo;

nonikna,

neai,

leneforo.

nenie

mod

in

nenies

neka, nekik.

neniom neniu

nodo

top nonik; nenie ajn neseimo.

in

neniel

homo

en nuna -o

nepO posson; ^ino posdaut; Nepalo Nipalan. nepro fUmik; ~e fUmo. NeptunO Naptun.

nek, nonikan.

ge-oj

neuralgio

mahe

nait;

nomad;

-ebla

neudli-

-(in)0 nef; -ino

Maro

Nigra

Niero

-a

-igi

blagon°;

normo

Blagamel.

la

Nikaraguvan.

-a lando noludan; -e de -o noiudao; Nord-Ameriko

el

Norda Maro

Noludamel.

poan;

-ao

nomot;

-eco

nomli.

noet, penet; -i penetbn; -eto penetil;

-libreto penetabukil. nikotin.

notorio

novo

notaran;

nulik;

-O

-a

nui;

notarik;

-ao

-eco

nulod;

notar.

-eco

nulad;

nilun, naiion.

-ulo nulan; esti -a nulbn°; Novjaro Nula-

nimfo nelif. nimfeo nUmfead. nivelo

niv, nivod;

NivOZO

yel;

-ado

nivad; -ilo nivbm.

novelo

nifamul.

nobelo

nobik;

baldik;

re-igi nuluibn; re-igo

koned.

Novembro

novui.

nu! benb!

nouban; -a noubik; -aro noubanef;

-eco noub;

mal-a

nuiul.

pear.

nobla

nom,

normo de

notO

nak; -ino jinak.

nilono

-ori-

normala nomik; esti -a nombn°. norvego Norganan; N-io Morgan.

nikelin.

nikotino

-en

nolijdo;

nomad; lau-e nomo; lau-igi poanbn; lau

Nigeriyan.

NikoragvO

nikso

blagilik;

la

norena lingvonorg.

Niceriyan.

Nigerio nikelO

-eta

blag;

blagan; esti

lau

nolijdalofud;

noludu;

Nolijda-Merop;

-o

numik;

-okcidento noiudaveslid;

nolijdio;

jinef,

nik.

blagik;

lau-a

numij.

nominativo nominatif. nordo nolUd; -a noliJdik; -e ento

blagukbn; -ulo

nomadbn°.

-i

numovik;

nombro de

ni obs; nia obsik, obsa.

niZO

aneit.

num; -a numik; -i numbn, numa-ado numad, numam; -onto numan;

dbn;

blodadaut.

nigra

neita-

aneito;

lau-e nemo; krom-O nainem, zanadanem.

kon.

niCO

-vazo

i— e

neitiJ;

noktud.

nomado nombro

nevadoi.

hinef, blodacil;

neito; -I neitbn°;

zeneit;

nem; -a nemik; -e efe; -i nembn; -ado nemam; -ii panembn°; -umi calbn; -umo calod; -umado cal; -umanto calan; -umebleco calov; -umito calab; je la -o de nemu; antau-O fonem, pbsodanem;

bruto.

neutra neudik; *0 neud, nengen. neutrolo neudik; *eco neud; -igl

neVO

-o de

la

-e

nomo

nervo nev; -astenio nevafib. nerVOZa narvodik; -eco narvod. nestO nast; fori -on nastbn°. netO nait; -0 naitik; -e naito; -eco brut, riget;

noktUO

poscils.

neitik;

-mezo

neitikbn°;

skal;

neniu

-a

nelt;

-ii

lenos.

bap, bapal, lukal.

snob, yumod; -i snobbn.

noktO

nonik.

nonik, nek;

mal-o

mal-a bapik; mal-eco nocio suemod.

-igi noubbn.

-eco nob; -animeco

nobai;

nuanco difui. nubO lefog. nuda nudik; -eco

171

nud; -igi niidlikbn; esti


:

-a

nudbn°;

-a modelo nudadan; ~pozi

numido numidat. numismatikO kbnadav. nun nu, nunc nuik; -tempo

nudadbn°.

nuf aro

nufar.

nukO nUk. nukso not. nul

ser;

*a

nosik; -^eco

nosam; *lgo

nur

finad,

-tempo

te; (tempe) pas;

nura

teik;

nur ke

bisa;

nur kiam pasa, ne nur... sed ankau noe

sadun.

numero

presen;

nun ke, nun kiam nli; de nun denu; is nun jlinu; uste nun anu.

presenik;

nUm;

-i

nUmon; *ado nlimam; -adi

...

numerolo

abi.

nutri nuludbn; -0

numadbn.

numavbd.

nullid;

Kunveno de

tri

-ao

fur;

nuludot.

volapukistoj

Ralph Midgley, Brian Bishop, Jean-Claude Caraco (fotis J. C. Caraco)

172

-a

nuludik;

-ado


0 OOZO

ofte

loasid, vasov.

-a suvik; ~eco mal-eco seled.

suvo;

*0 lobed; ^ema lobedik; -emo lobedial; mal~i nelobedbn; maho

OjstrO

strbin.

nelobed.

ok

oka

Obei

seledik;

lobedbn;

ObeliskO

ObjektO

boelik.

-a

-oblo

-na;

oble

-ot;

OblatO blat. Oblikva slobik; ~eco

ObSCenO

Okazi

na.

jenbn°;

-0

pbt;

jen,

-OjO jenad, jenot; -onto

-e se

ufli;

slob.

-eco

socenik;

OkcidentO

socen.

Observi kUpedon; ~ado

kiiped;

*ao

jblat;

~obla

-ono jbldil; -to jblud; -teto jblum; -dek jbldeg; -a tono jbliJf; -fojejblna.

yegod.

-Oble

*0

jblido;

-obligi jblbn; -obligo

jblot;

jblam;

-a akuzativo

dinik;

-e

jblid;

-oblo

jblik;

yeg;

din,

jbl;

mal~a

suv;

Uf;

-e

jeno, pbto;

-e de

jenik;

pbtu,

doni -on kodedbn.

vesUd;

-a

vesUdik;

-e vesudo;

-en vesudio; -a lando vesudan; -e de vesUdu; el -O vesudao.

kiipe-

dot; -atorio kupedop.

Obskura

~antismo

boskurik;

OksidO

loxid;

-a

loxidik;

-i xudbn°;

-ado

boskUr; xUn.

•^antisto boskliran.

ObstaklO

ObstetrikO

Obstina

obtuza

kujorav.

flimadik;

-emo

flimad.

dumik; son-eco dum.

OCeanO sean; OCimO basil. Odori

oksigeno loxin. OktaVO (muziko) jbllid. OktO- jbl-. Oktobro tobui. okulo log; -isto logisanan; -frapa

neletian.

seanik;

0~io Seanuans.

-frapeco lunat;

je smelbn" as;

~0 smel; bon~i beno-

smelbn°.

Oero

nofUlbn;

sakrifbn;

Oferti

lofbn;

OfiCO

cal;

*0

of iciro

*0

-O

-a

bUr;

cef-isto

of iciala

koultik;

jafikbn°

-a

noful;

nofulik;

-moko

lukof.

-ejo

unu-ulo

sakrif;

-ao

lof, lofot;

calik; -i calbn°;

~estro

buracif;

calal.

caibfik.

fizir;

sub~0

lofan.

-eco

koult;

-ismo

Ol

jaf,

nlisum;

jafik, jafadik;

-ii

pri

-iteco jafad;

calan;

(dua elemento de komparativo) ka; ol indikativo) lelil;

Olim

vbno, vbnado;

173

-i leiilbn;

learafluk;

OmorO

ke

(post

adas; (post komparativo) kas.

OleO

OlivO donafizir.

me; -ita

koultim.

esti -ita pri jafbn° me.

-ado calam; ~isto

lun,

ballogan.

okupacio koup. OkzalO loxal.

sakrifot.

-onto

klatik;

-signi vinegbn; -vitroj

Okupi nusumbn; -o

klonazim.

Ofendi Oferi

okulta

klat;

humar.

-ado -a

-arbo

leiilam.

vbnadik. lear;

-oleo

learalelil.


Ombro jad;

*a jadik;

jadbn;

or don

*ado jadam.

bUdon; -O bud, blidam;

i

-e de

bd;

ombrelo jeiom. OmletO moelat. omnibuso nibud. OndO vef vef6n°.

orelo OrfO tuvab; -ejo

Oni oy; onia

Orgonismo

dik;

trau-o

-ema

bu-

kontra-i tabudon; kon-

tablid.

III.

tuvabbp.

;

OnikSO

*diro sagad.

oyik, oya;

Orgonizi noganUkbn,

noig.

Onkl(in)0

ter;

~0 ziom,

hiter;

-Ino

zian,

OrgenO

opero

dabinav.

~domo

lop; -ejo,

lopop; ~eto

lopiil;

gel;

-Isto gelan; -faristo gelime-

OperaciO (miimsta) OpiO makun.

OrgiO lebbtld. OrgojlO pleidal. orient O

^kantisto lopakanitan.

lofudio; leblt.

-o

Opinii cedon, meugbn°; la -o de cedli.

oportuno

kovenialik;

OpOSUmO

posum.

optative

ced, meug; tau

mal~a

lofUd; -a lofUdik; -e lofudo; -en -a lando lofudan; -e de loflidu; el

loflidao.

OriginO llcin, rigad; de -e OriolO

rig;

Optimismo fredim; -isto frediman. OrO (metalo) gold; (elemento) goldin; -ado goldam; -fio

musiganef.

rojan

;

-kolora

Oratoro or do esti

-arbo

goldik;

goldafit.

rojatep;

-koloro

OSmOZO

rojanik.

Ieodon°;

kun-ego naiad; sen-a sen-ego pern.

pemik; sen-eco brul;

bomik;

OStrO OtitO

toar, meladog.

OrdenO

rodan.

kultasaludUkam.

ordinara

gebofik.

-eto

lilaflamat.

-elo nbgajal. OValO nbgafomik.

-ano

-ejo bombp;

huit.

OtariO

OVO

rod;

norm.

sosmot.

OrdaliO Godacodetam.

Ordino

dekik.

bbdav.

bomil.

splkadan.

en -o

-a

OrtO stedagul; -a normik; -eco ortografio lotograf. OSCedi cavbn°.

OStO bom; -a

leod, (taksonomia) rood; --igi leodukbn;

brulik,

dek;

Ornitologo bbdavan; -io

pitek.

rojat;

-alo

Sim; -i simbn.

or nam dekbn; -o

lunav, litav; -isto lunavan.

orano

-1 rigbn°;

loriot.

Orkestro

vipabidir.

goldon;

rigik;

nekovenialik.

OrlO

orangutano

-a

rigao.

i

OptikO

-ado noga-

kan; -ludi gelbn.

futurik.

OntologlO

leodukbn;

nikam.

jiter.

onto

nogan.

nbg;

OZOnO

174

-blankao

lozon.

vilok;

-flavao

yelok;


paCO

*a

pud;

-emo

pudik;

maho

~e

piido;

^igo pudam;

pudial;

nepud;

re-igi

*on! pudo!;

~ii pudbn°;

rekosilbn;

re^igo

rekosil.

pacienCQ PacifikO pofi

sufadik;

*0

-on! sufadb!

sufad;

~0

jijtbn;

jut;

lan;

-ado

senid.

pomf letO feitapenad. pampelmuso pampeiut. pano bod; -a bodik; -istO

bodel; -bakisto

paf! pu!; -ado jutam;

panoramO

caran;

-bruo

-O pel; -OO pelot; -onto pe-okopablo takov; -tempo peiiip; ne-i

banorem.

pantalono biit. panteono panteon. pantero pantar.

pelbn;

rbtbn°;

ne-ita

rbtik;

gepelbn; re-o gepel;

sen-0

glato;

pOQanO pagodo

ne-lteco

sen-a

re-i

rbt;

glatik;

sen-e

glat.

pagan; -a pagik; -ismo pag.

pant of lO

ramon; -saketo

bagod; cino -O paot.

papitio

poio

paro

skvair. stoi.

pakbn; pakil;

-ado pakam; -isto

pakel;

-portisto pakemipolan; mal-i sapakbn.

Pakistano Pakistan. polo faalik, paeiik; -eco -a

paelikbn°; esti

palaCO ledom. palatO palat. paleontologo

par;

-a

papiruso papurod.

parik;

-eco param; -etO

palia lingvo

pael;

-ii

stafad.

palmo

pam;

parad.

paradi

-o

paradbn°;

paradiZO

paelbn°.

paril;

paradig.

parad;

-a

paradik,

parafino parafin. paraf razo prafad. paragrafo bagaf. ParagvajO Paragvan. paralakSO paralad. paralelo paralel; -a paralelik, paralelepipedO paralelepid.

fbsilavan; -io fbsilav.

paiiv.

Palmo-dimano

parad.

suiik;

-eo

paradit.

lagust.

paliso

parao dlnarazlm, parabolo parab.

paradigmo faal,

paiat.

palinuro

dlid;

pab.

-igi parijkbn.

poko pak, paked; -i -ao pakem; -eto

paletro

pantuf.

papo papal; -a papik; -eco pap. papago psitak. papaVO pop; -eto felapop; -floro popaflor. paper O papUr; -folio blog; -mono papu-

poo pad. pajlo

senidbn°;

logaiip.

bodibakan; -bulo boded.

-orko car; -arkisto mort-i deijlitbn.

tonat;

POQI

palpebro

Pasifean.

-igi jutukbn; -ilo giin; -ilego legiin; -isto jutan;

palpi doatbn,

paralelogramo

Pamasudel. 1

75

paraieiod.

fagotaleigik.


paralizi lemkon,- ~0

poraUtO

past eco

lem.

falajelbm; *isto falajelbman.

parOZitO

parasit; ~i parasiton.

pardon

pardon; *0 pard; -pet ante pido;

i

-on! pido!

parenCO -0 kun

-a

-eco

palik;

porfumo

pasl

-a

vap;

pao

pasao

vapik.

past! parkon;

-ado

park.

porlomento dall; -ano dailan. poroko padan; -ano padanan;

pajad.

-0

jipal;

-a

fatik;

-ino

-ina motik; -ineto

motii;

-ujo

bo-0

liifat; bo-ino lumot; duon-o lufat; duon-ino lumot; ge-oj pals; eklezia -o

ILispi-

kon;

antau-o

fospik,

fonun; pri-i bespi-

patar; -logio patarim;

kon;

tro-ema

prolidik;

tro-emo

motiJI;

-a

dii;

diiik;

-e

-igebia

dila;

dila...

dilo;

-preni en kompenon°

diiov;

partero portio

prolid.

-igebleco

-ano

paletan;

patrolo

sam-ano

ke-

-ado

prulbn°;

paUZl

paudbn°;

-O

paviano

babun.

partituro

noated.

pavimo

pavotem;

pazigraf iO

parven.

pasetbn°.

pasoero tavan.

pasiO

kvatad.

lefak, fakadal.

sufalefom.

Pasko

Pasat;

Lundo

e

pego

Pask-lnsulo

tean.

pOSportO tavadlentifad. pastO pest; -ao pested.

Paska Pasa-

pasigraf

;

pazilalio

(preeja) kustan;

puf

pav;

;

-a

pufik;

lusap.

-eco

-ulo

lanod.

pekll salodbn; -akvo mofbn;

mofan;

176

kust.

pufikan.

peki sinbn°; -0 sinod; -a -ego lesin; -ulo sinan. peli

pasilalid.

pikit.

pejzago Pasko Pasato;

Pasatamudel;

-ado

pavbn;

-i

peCO balat, diled, kbtot. peCO pag; -i pagbn. pedalo tridbm. pedant O lusapan; -eco pedelo pediko

spar.

pasivO

prul.

-ero pavot; -isto pavan.

posi pasetikon°; -into pasetik; -inteco von; -umi goulon°; -umado goul; esti -into

pOSerO

lo-

paf.

partisip.

pasamento

panjo

paud.

participo

porUO parud. porvenUO parvenan; -eco

fatUI;

patriot ismo

mastan, spbn; -i spbnbn.

pauti

paVO

paletan.

paqo

rufat;

patrul.

patrono

ko.

parket.

palet;

patriarko

manal; Patronia Sibraplek.

parte... parte

diiovik;

pal;

loman; bo-(in)0 spbnan; bo-(in)eco spbn;

spik;

spikamamod; -turno fraseod; al-i

parto

yebifodbn°.

i

-estro pa-

-e sago; -ado -kapablo spik; -maniero

spikam, spikot;

-ii

balatbn; -ejo balat;

mot, spikon;

-on

gollil;

stepo.

patO paal. patentO pat; -i patbn. pat no patin. patro fat, hipal; -(in)0

dan.

poroli

-0 step; -etado

stepbn°;

post

vUset, vUklamod; -Igi klamon.

pOrQGtO baged; -i bagedon. parko legad, parkbp; -adi

kle-

-umi padbn°; ef-0

pad, kler;

dalekultan, sakrifal.

rolet; esti

roleton" ko.

pOrenteZO

-eco

ranef;

roletan;

bastet.

pastinakO pastinak. pastoro pastan; -eco past. pastro kultan, kleran; -a padik; -aro

sinik;

-eco

sin;

salod.

-O mof; -ado mof; -onto

dis-i

jedulbn,

spearijkbn;

dis-0


spear; dis-^ita spearik; dis^ii spearikon°;

perdriko

for^i semofbn; for*0 semof; re-i fugon.

perei

pelikano peiek. pelto plad; -mantelo

-iga

penCO

tbbik;

ne-a tbbid,

-igeco

pergomeno

lag;

-umilo

gbn;

al-i

for;

lenlagbn;

pendolo penetri

-o

tikbn°;

koitagbb.

-onto

tik;

prhemo

sLienik;

lepid;

-igo

-ado

pent a-

PentekOStO

Pint;

-faro

bord;

-o

-lernejo

lecen;

kun -0

dalo;

-u!

kun -O

livod.

bakun.

Persanan;

persiko

P-lo Persan;

pbjutbn;

parslg;

-a lingvo

-O

-arbo

pbjut.

parsigep.

pbsod; -a pbsodlk; -aro pbsodef;

-igi pbsodbn;

-nomo

pbsodanem.

suadUkbn, sllidbn; -0 slud; -iteco

perturb! tupbn; -o pan;

Plntamudel.

-ao

panot; -isto

tup.

PerUO Peruvan. perukO herot. pesi vatbn; -0

peon,

per me,

for-o

dalij;

persvadi

panan; -arto panav.

peptono

parkat.

persekuti

-ado

pbnid.

-a lundo

pentri panbn; -ado

yalbn°;

timapenad; en la

suad; esti -ita suadbn°. luiiien.

pepi

-ao

tplj.

perono

lui-.

pentagono

peonio

tratan.

zuot.

tup, period;

perSOnO pbnidbn;

lecein;

-ulo

trat;

pargamen.

persanapuk.

en -o bordbn°; gastigi en

iecenbn°,

-eco nedbf; ne-eco

dbfbn°;

parlat; -i parlatbn°.

per so

-o bordukbn.

penti

de

tikan; el-i da-

sLien.

bordbp;

bordajul; gasti

ne-a

esti

dalb!; -eblo dalov;

pansion; -ulo baldapansionab.

pensiono

-Into pa-

perlamotO nakar. permeabia parmeablk; -eco parmeab. permesi dalbn; -O dal, dal; -a dalik;

el-0 datik; pri~i betikbn; pri~ema

pensio

-0 de

perlo

nudranbn°.

tikbn;

periodo

perkO

pendUI.

penio pounazim. peniko pensit. peniSO koitalimed, pensi

periferio

al-igi

lenlagbn; de-i stipbn; el-igo selag.

nendbfik;

nedbflk,

dbfik;

perfldi tratbn; -0

-ado lag; -ao lagot; -igi la-igao lagot; -umi deila-

lagbn;

Hgo

gbn;

esti

parid;

paridlikbn.

dbfam; ne-ulo dbfan.

steif;

tbb.

panid, fenig.

pendi

-igo

perfekta

pladot.

-O

paridikbn°;

ridbn;

pelVO bov, basin; -eto bov. peni tdbbn, tbbidbn"; *ado -igi tbbbn;

padnt.

vat;

-a

vatik;

-ado vatam;

-ebla vatovik; -ilo vatbm; P-ilo

-ado

yal.

lacio)

papton.

peso

(konste-

Sivatbm.

pesod; -eto peset.

-a medik; -i medbn°; -ado pesimismo badlm; pesimisto badlman. medam; -onto medan; per tio dubo; pere pestO past. de medii; per tio ke meda; sen-a peti begbn; -0 beg; -ant a begik; -onto nemedik; sen-e stedo, stedbfo; sen-a began; -egi lebegbn; -ego lebeg; -skribo stedbfik. begapenad; el-i dabegbn; el-0 dabeg; mi dub;

percept

perceo perdi rik,

i

lelilbn.

-as begb,

rud.

perbn;

petoH -o

per;

-ii

peperbl; -ito perab.

perikbn°; -ita pe-

petrolO

pludol.

-O

badbfil.

petrol.

petromizo

177

if

badbfilbn;

petromit.


petroselo

peZO

petrosel.

vetik, leitik; -I veton°; ~i je vetoton"

me;

^-O vet, vetot;

pfenigo

piono

*a0

fenig,

makazim.

pianod;

--isto

vetad;

-eco

piCO

plastar.

placi firafot.

futU;

tagbn°;

-o

futaklot; best a

-fingro

^boto

tag;

lufut.

pigra

pigmln.

-eco

trogik;

pijamo

piknikO

-0

stegiilbn;

^odo

trbgon°.

(kartluda)

pik;

pig; ~ilo stig.

sarden.

pilgrimo

pilgrim; *l pilgrimbn°;

-onto

pil-

griman; -ejo pilgrimbp.

pilkO

glbp.

pi lot 0 stiradan;

--i

pingveno pinto

stiradbn.

knib.

peanbn.

tipot, sbmit;

est!

sen-^eco

netip.

piOCO

plekti

-a

-eco

tipik;

sen-'Q

-arbo

piratan;

pirolo

purul.

jenid.

-ado

~ao

plaid;

fullk;

-ado

-e

pu.

fuliko;

-eco

-ii

ledunbn, duinbn;

-umo

duin, fbl;

-kreskulo

ful,

fulikbn°; fbl,

-kresko daiilan;

*0

-kreska

fulbn°;

Magodik (F.V.M.); mal-a mal-0 gap; mal-eco vag; mal-igi vagukbn; mal-il vagikbn°; est! mal-a vaFula-Vbdabuk

pirat.

pisti troivulbn; -ujo mortir.

ledun, lemek;

-luno fulamun;

vagik;

*ejo yurinbp.

-igl

fblbn,

-sona nedumik; -sono nedum; esti -a Plena llustrita Vortaro (P.l.v.)

pipbn".

plendi yurin;

Iblbf;

-umi

daiil;

gbn°.

pisi yurinbn;

plaidot;

fibk.

fuiikbn, lafulukbn;

daiilik;

bijnabim, bijnep.

-eco

fibkbn;

plena

netipik;

piramid.

piratO

plaidbn;

-umado

*aro

pipo pip; ^-etp pipat; fuml -on pipro pep; -I pepbn.

piromido

tip; ~igi

copbn°, cbpbn.

pionir, jenidan, kulan;

biin;

fuin.

plej mu; malplej nemu,

tipbn°;

lecop;

pioniro

piro

-ao

-isto plaidan.

pinguen.

tipukbn;

skel.

plantO plan; ~i planbn; -^ido sovad. plastO plast; -eco plastat. piastro maplat. plata platik; -ao platot; -eco plat. platano platan. plateno platin. plateSO vietafit. plebo lupbp; -ono lupbpan. pledi

pinglo pean;

plata -o

sabajol.

fuinbn;

pein.

pinci knibbn; ^0

plit,

neplitik.

planedo planet; -0 sistemo planetasit. plonko glun; -opordo falayan.

pignig.

pilcardo

bovil;

-o

plitulik;

maha

re-'Umi sbmalbn.

-a

trog; esti

piyam.

neitablit,

piki pigbn, stigik;

ploo

plitik,

neplitbn;

piano disin; ~i disinbn; -lingvo disinapuk. plando plant, futaplant; -umo sbmal;

pigmO pUgmen. pigmntO

pisalil.

-0

mahl

pladO bov; -eto plafono nufed. ploki

piak.

-eto

plitbn;

benad;

-bati stapon,

-vesto

pisal;

lejonik.

pfenigo makazim. plaCO plad, piad.

pizad.

tean;

pinO

pistod.

piZO ^faristo

pianodan;

piceo fir; ~a firik; -a arboro piedo fut; -e futo; -e de

pigo

pistol.

pltolO

pitoreska

leit.

pianodel; --ludi pianodbn.

piastro

pistolO

plonbn.

pletO bbtbm.

pleuro

178

pibr;

-ito pibraflamat.


pleronekto plezuro

pU

^ii

mah

-e

juitik;

*e zuo;

pluik;

plu;

pluikam; plu;

pokero

piatet.

blesir, juit;

mal-a

neplu;

las,

*io

*igi pluukbn;

pli-molpU pluune-

pluikdn°;

mal^igo nepluikam;

polo

juito.

mal^igi

nepluik;

nepluukon;

mahigato naedabanum; mal^ii

ploni plori

drenon°;

plu

*0

blun;

~ado

-0 dren; ~a

~ema

povdf.

~ejO poldabr; -estro polda-

pold;

-isto poldan; -istaro poldanef.

drenialik;

daiv.

*ai

drenik;

^-emo

pollQlotO

poluglot,

pollQOnO

mddalien.

mddapukan.

drenialj

PolineziO Mdda-Seanuans.

pOlipO ~e

fovo;

plugi piauddn;

(besto) pulip, (medicino) polip.

!

fdvd

!;

ne...plu no

^ilo plaud;

politeismo mddagod.

plu.

politikO bolit; -a -umi bolitdn°.

^isto plaudan;

pri~i befeildn.

pluki pldkdn; ~0

plumo

pen;

peniar;

polkO

pldk.

-aro plijmem; -eto

^desegnao

penat;

penil; -••UO

-ani

multdn°;

•^sango mult.

plumbO plumpa

namakev.

poloneZO polanUm. polpo loktop.

lunulik;

^eco

poluri smufetdn.

dmik; ^aj

lunul.

homoj dmans; -foje plunaik.

polUSO pov; polvo puf; esti

plunum.

trib.

reindn;

*a

reindfik;

sturareindn; --mantelo reinamaned;

^egl

povik. pufik;

pufdn°;

pneo, pnematiko

niiuibarif ;

po a, md; esti po mddn° podogro glg; -a gigik. podio geiled. poef Ogo yak.

meti -on

poetO poedan; -iko poedav. poezio poed, poedot. pojno riet. pokalo levar, kdp.

trans-i

popik;

-kanto

pdpalid;

pdpedlk; -eco pdped; *igo pd-

pat.

a.

poedot; -verkado poed.

super-i,

-lernejo pdpajul; sen-igi sapdpdn.

populora

hfdn.

podabim, podep.

pondn.

poplO piop. popolo pdp;

reinamul.

"-OSUilo pufisugian;

sen~igo pufad.

ponardo dag; *i dagdn. ponto pon; -eto ponil;

*om-

brelo reinajeldm.

PlUViOZO

-a

-^-a

pomo pod; -arbo pomado pomad.

PlUtonO Pluton. pluVO rein; "l

bolitan;

polkat.

polmo

polui miotukdn; -cio miotkam.

sa.

poemo

-isto

plumb, (elemento) plumbin.

dmna, pluna; -foja dmnaik,

pluralo

bolitik;

(metalo)

pluro dm,

plUO

*eco

ridalozit.

plu;

plus

poliCO cif;

^inda yamik; pri^i bedrendn.

plOtO

povdflk;

polekSO ddm. poleno polen.

polifonio mddavdg.

blunikbn°;

ludrenbn°;

polar Q

lasikon°,

nepluikdn°.

pokar.

Polanan; P-lando, P-io Polan.

por- pro-. por pro, (+ infinitive) poro hogul. porcelano bdsin. porciO dllod, por.

pordo

yan;

-ego

ad;

por ke

dat.

leyan; ^-isto yanan; -is-

tlno jiyanan; "-ofrapilo yananokdm; ^-so-

norilo

179

klokijl.


poreo

preface

porud.

pOrk(in)0 -ido

svin;

svinlil;

-O

-ino

-ajo svinamit;

hisvin;

~obuisto

jisvin;

svini-

prefer

becbpan.

porti

~ado

pol;

blinon,

al^-i

-ebla

polovik; ^isto al-'O

lliblindn;

blin;

for-ado depol;

for*l moblindn, mopolon;

port ret O

post

poteton.

^-i

-a posa; de -

posik; sis;

prei

post-

Ciu... (tempe) aipos;

pos-.

pOStUli (ion de iu) flagon; (kontra) flagedbn; *0 flag, flaged; -ema dentinik; -emo dentin, nedalal.

poso

plekbn;

-0

-ilo

pedbm;

-marmlto

sarvatul; en-^igi pokbn.

par;

-a potik; -ejo potbp; ~karto ~mandato potatret; ~marko

flanukamamak, penedamak; ^-a kosto pota-

mon;

sendo potam; en^igi potbn.

^-a

ad

pOVi

-0

...

naatli; levi al la

...

namadik;

-o naatbn

(+

kanbn*,

inflnltlvo)

namad; ^anta

pOZitivO

kanik;

positik;

pro- ru-. proktiko

dalbn*;

ne~ado

-eco

^0

kan,

-a

plago;

^\

gidik;

*i gidetbn°;

-eco

patik;

-e

-onto

predan.

predikatO predikat. predikatiVO predlkatlf; -a Objekto katod.

-a

bUdUI.

prastigik.

blLim;

pretekstO cedld, kodUI. preter bei; -laso nedun; -pase

naio;

-a

preter-

-igi

blumUkbn;

blumbn°.

bei-.

pasetatim.

preZO suam; -listo suamalised. prezenCO presenatlm.

pato.

pred;

prob.

tio.

prastig;

blUmik;

preterite

prediki predbn; *0

pre-

-io

gidet; -Igj

gidijkbn.

precipa

ti;-e

preskribi bUdulbn; -O

preta

posit.

plagik;

-ado mbk,

presi bukbn; -a bukik; -ado buk; -ao bukot; -arto bukav; -ejo bukbp; -isto blikan; de-0 debiik, deped.

prestio

nekan.

plagbn; ^-ado plag.

praVQ

prepOStO proban; -eco prepOZiciO prapod. prepUCiO prepud.

esti plag;

preparbn;

-ajo mbkot; -anto mbkan.

preskau

naat; la Plejpotenca Valanamadal.

...

pedo; niiped;

PrerialO yebamul.

potO ken, skal; -kovrilo tegot. pOtaSO potad. potenCO (mat.) naat, namad; -a je la

en-0

preni sumbn; -0 sum; -ebleco sumov; -ilo zap; al-i lensumbn; ek-0 detov; for-i mosumbn; kun-i kesumbn; re-o sadun; trans-o desum.

pot;

seped;

vifakukacafad; mort-i deipedbn.

prepori mbkbn,

potakad;

spika-

premio prem; -i prembn. premiere mlnisteral.

--mono poka-

posto

-onto

spikad;

el-0

mon; -tranileto pokaneif; -tuko (poka)-

pok; --libro podabuk;

-ado plekam; -ejo

piek;

-olibro plekabuk.

prelude prelud; -i preludbn". premi pedbn; -O ped; -a pedik; -e

-e poso, tano; - kiam de - kiam sisa; post

post

CiU... (loke) aipo;

buLikam,

dan.

labed.

pos;

prefat.

-eble buikumo; havi -on

bu;

prelegi splkadbn; -o

~antO dalaban;

dalab;

"^O

-eco

*e buo; -O buam,

bubn°.

Portuganan; P-io Portugan.

dalabbn;

i

ek-0

-e al

glug, plekbp;

potrat;

portugalO

prefatan;

buiJkbn;

prefikSO foyUmot; -ado foyUm.

kun*i keblinbn.

posed

i

bulbf;

polon;

polan;

fospik.

prefektO

prezenti predi-

dajonbn, magbn;

-o mag.

prezidi presldbn; -onto presidan; -anteco presid; -ento presidal; vic-anto vi-

180


kemen; "-uma

presidan.

pri do,

mohe

primolo primul. prinCO plin, leson; -a -lando

ledaut;

-a

plinan;

Hno

plinik;

moto

de

lecad.

pro let O fiorup.

prioritatO buam, -a

privileg;

prizono

fanabop.

pro- do-. pro dub,

kodli,

-a

privat; est!

promesi

promon;

pronomo

demu, bi,

lo

pro tlo demu

;

koda.

*e

prdcesio

bit.

-e

cai,

profesoro

rbn°;

prozedbn°.

tidal;

-eco

profetan; *l profetbn;

-eco

~ado

pro-

de gaenatbn° de damli.

mohe

~e dibo; ~e de -a dibbn°; mal-a

dib;

dibot; esti

program. al fo-

du; -igo fbd.

projekcii proyekon.

proksima nilio;

nilik;

-eco

nil;

lonik;

-e

Ibno;

al tlo

ke maa.

-eco

ledut, Ion;

dlit;

al-igi

i

ledutod; benikbn°;

-ao

al

-a si

dalabot.

-o benikam;

maho

••igo fbd;

defad.

prostat; -ito prostataflamat.

protekti

jelon;

-0

protesti protestbn°

protest onto

protokolo provi

-anto

jel;

jelan;

-^eblo zbgov;

-e nilo; -e de -ii al nilikbn°

nilu; lU;

-en -ulo 1

ta;

~0

protastan;

protest,

-ismo

protast.

protok; *i protokbn.

blufbn, steifulbn;

proverbo spiket. provianto viktuai. Providenco Buoiogai. provi nCO provin; ~ano

-0

steiful;

~e

provinan.

prOViZO provid. provizora bUfik; -e bUfo; -eco prOZO prosad; -a prosadik. 81

-ato

sub ~0 de jelu.

^•ado blufam.

progresi progedbn°; -0 proged; -e

prokrasti zogon; ^O zbg; --ema zbgik; ^emulo zbgan.

-e

naiset.

prOStatO

mal'-eco nedib.

prOQramO

proporik; -i propo-

SUb-0

sed;

mal~i defadbn°;

profa-

Jelab;

-o

-a

Ibnanem; al-igo

prosper

frutid; -1 frutidbn; ~i

propor;

al ta, proporij;

proprietO

fet.

dibik;

-^ii

dutbn.

sor.

profunda

-e

propra nomo

caio.

at frutU;

propag;

-onto moban.

propOZiciO

prodbn.

profasoran,

fruto;

fobei.

ponop.

proporcio

prozed, zijgol;

procezo pubod. produktO prod; *l produtO naedot.

proib.

propagbn°.

lofot;

-O

*o de

prom; kun

^-O

propagandi propagldon; ~0 propagid. proponi lofon, mobon; "-O lof, mob; *a0

bo.

procento dotum. prOCeSO codad, gitadasakad.

nedibik;

esti

fb!;

prolet.

mal~i proibbn; mal^-o

promli;

sakad.

bitbn°;

*aro

proletan;

spatbn°;

pri-

privilegbn.

-^-i

luveratik;

problemo

profit O

mal-en!

prononci pronon; -O pron. propagi propagijkbn; ^-ado

pro tio ke

probable

profetO

fagiJkon;

fagao; pll

promontoro

profesio

fagio;

-O spat; -onto spatan; -ejo spatagad; -veturado spatavabam.

vatbn°.

privileQiO

procedi

mal-en

promeni buik.

prismo prismat. pri vat a privatik; -eco

dibli;

mohe

maho fag; mahe de mohij fagikbn°;

fagik;

prinsip.

print empo

de;

fago;

za, zao, tio, tui;

maha

mahlgl

fagli; jiplin,

-ume

zaik;

nilbn°;

mal'^a fagbn°.

principo

atos;

-a

est!

tefu.

buf.

blufo;


prujno

puni pbnbn; ~0

pbn, pbnod; -anto pbnan; -ebia pbnovik; -enda pbnabik; -bato le-

frod; ~i frodon°.

prunO pibm; *arbo plomep, pruntO prlin, loen; -QjO prunon; loenbn;

*dono de^anto

pibmabim. prlinot;

de*o

prlin;

de-i

leonan.

prUSO

Preusanan; P~io Preusan.

prUVi

bibfon;

-O

loen;

pubero

bibf.

publiko

jemai;

-a

-sento

peb;

pumiko bimoin. pumpi pbmbn; -ado

pbm; -ilo pbmbm.

klin;

klinlikbn;

-a mal-eco

*ema

klinbfik;

-igistino

*emo

jiklinikan;

klinbn°;

mal~a

neklinik,

neklin,

miot;

mahigi

miotbn.

purgatoriO

purgator.

purpuro purpur; *a purpurik. purulbn°. PUSO purul; pusi

pog.

joikbn;

~0

joik;

-ii

jokbn°;

-io

jok;

re~i gejoikbn.

pebbn; ~ado pebam,

puinik; *igl puinbn.

-eco

-Igi

kluin; esti

miotik;

pUStulO luegamalad.

pupil.

pupit.

klinik;

-igo

telpun.

plipil.

klinbf;

jemal.

flib.

pulVO pur. pulvoro puin; -a

pup; *etO

pur a

pliberan.

notik;

PUUO puiit. pulmo lueg; ^malSGno pulSO

poun.

pupitro

-eco puber; -ulo

pudro puin. pufO svol; -a svolik; -io svol. pugno pun; «ofrapo punaflap. pulO

pbjin.

pupilO

*e notido; -eco *igo notad; esti ~a notbn°.

publug;

not, notid;

pildoro

pupo

lanav.

pUberik;

punCO pundo

punktO plin; du-0 puntO led.

psalmo psam; ^-ollbro psamabuk. pS6UdonimO magalanem. psikologio

pbn.

--dohi

putO fonad. putino jilupanaran. put or O putor. putri

puridikbn°;

~igi puridukbn.

182

*a

puridik;

-ado

purid;


robi ravon; *a ~istO

tifot;

~ado

ravik;

*ao

rav;

~obestO

ravan;

ravanim;

-obirdo ravabbd; hom~i ravuldn;

rabatO rabat. rabeno rabinan;

^-eco rabin;

rabio

rabiatik;

rabiat;

rado

rabotbn;

i

luib;

radio

hom-o

beravdn; pri~ado berav.

ravul; pri~i

robot

konan.

ravot,

ef~o

-ulo

rabiatan.

^ado rabotam;

-ringo

rif

-rondo

;

radion, stral;

rabinal.

*llo rabot.

falib.

stralbn°;

rampi kripbn°; -ado krip; -ulo kripan. rano frog; -bleki kvagbn°; -bleko kvag. ranunkolO ranunk. ronca ranlk; -eco ran; -il ranikbn". rando slm, siem. rango kedot. rangifero

X~O

raya-

-oaktiveco stralamikodab; -oon-

strals;

Ramadano cunamui.

teno radionalanten; -oaparato radionapa-

-eco

-dissendi sesedon.

rat;

radiOQrafi

radikO

rayon; -io ray.

(matematiko)

-alismo

radigon;

radig;

vul;

(botaniko)

lolim; ^-eto vulil;

kuba -o radig kilik; havi -ojn kvodrata ~o radig teli; ehigi

rigavbd; vulbn°;

vlfo;

vifbf;

vif,

spidial;

mol-eco

mal~a

nevifik;

mal~ema

zogik;

mohemo

roport

raSO

pri

i

bidad;

raspi

-u!

-i vifbn°;

-emo

vifikumbn°;

mal-emulo

^-i

-vorto

ren.

rapo rap, laf. rapida vlflk; -e

vifb!;

pli-ii nevif;

zogal;

zog,

zogan.

nunodbn tef u -0 nunod. ;

bon-a

lemotedik.

rapidbn.

saplanbn; en-^ii vulikbn°.

rodiumo radiUSO

rofano

radin;

radono

rato (matematiko) raid.

raf

;

-eto

kam; -eco

rajo

rafin;

rafiniko;

-ita

-ado

ravi dafredukbn; -0

ravinO

ragud.

rozi

rajdi monitbn°, bemonitbn; ^-ado monit; -onto monitan. gitat,

gidik;

-eco

rakedO

rat.

rafinij-

rafinik.

rayad.

rojto

gitod; *i (+ gitbf ;

-igo

infinitive)

jeifbn;

razio

-ado

jeif;

-ao -ejo

lugur.

jeifbp; -ilo jei-

razlad;

~ulo raziadan.

dbnu-; ree dbnuo; rei gebn.

reala

dalad.

dafredukbl.

gurlk;

fbm; -ilklingo jeifalam.

re-

dalbn*;

-a

gur;

jenbflk;

-O

(monunito) raid;

~eco

jenbf;

-^ismo jenbfim; -lernejo realajuL

rakat.

raketO raket. rakitismo ragit; -ulo rakonti konbn; -o

rak.

raka raudik; -eco raud. rOpO jbnul, (tekniko) tanot.

rafUI.

rafini rafinUkbn; -e

rOQUO

rasti rakbn; -ilo radonin.

rebUSO recenzi

ragitan.

konot;

-ado

rebUd.

kon;

-onto

183

^isto

krutbn;

krlitan.

^-O

krUt;

-^ado

krijtam;


receptO

religio

rezap.

recidiVO

reciproka

reciti resiton;

redakti

rezipiko;

rezipik;

~eco

relav;

rezip.

-ado

redakon;

redakam;

-oro

redakan; redakcio redak.

redukti saxUdukon; ~0

remporo

saxud; *-ii saxli-

don°.

redutO daemed. ref O ref.

ref lekto

jonii.

regi

bemaston;

dul;

-ado

reig;

-istaro

reigab;

-isto

sin~ado

okreig; super-i dareigbn.

al

re(in)0 leson;

nomadik; -e nomi-

nomukon, jbton.

reg;

-ado

komandon;

-i

komanda-

rekrutO

rekrutbn;

-i

-ado

re-

Ibik;

-e stedo; -e! lb!; -eco sted; -a stedbn°.

lbikbn°; est I

rektoro

raktoran;

rektumo relO

ret

i

retro-

-eco

raktor.

raktum.

ferod.

relativa reliefO

tefadik;

reliaf ;

-a

-eco

tefad.

repubiikan.

(esti

bieibbn*,

piu)

biebbn, (+

retbn°,

staudbp.

retin.

spikbfav.

ritor.

ge-;

-e

ge.

reumat.

revi drimaibn; -O

drimal.

revelocio dasevadUkam. revizii revidbn; -o

revid.

reVOlUCiO

-Ulo

levolut;

rezedO resed. rezerVO resarf

reiiafik.

184

stebbn°;

steb; resti fore fablibbn°.

resod; Inter-O Bevuresod.

filat,

no

gididik.

-ano

biibbn;

...i)

reumatismo

krut.

-ii

retO

retortO

blaf, blafod; -i blafon.

rekrutab;

-egi

-o gesag; -e -eco de

nabbfodbnuam.

retoriko

nad.

rekompenCO

lestumik;

kun

gidid;

-a

repUblik;

piu

blib,

resumo sin

-eco

gididbn°;

restoracio

-o komand; -a letero komandape-

bbn°;

-ata

lestum; -Inda stumabik;

gespikbn, gesagbn;

(+ adjekto)

infinitive:

-ido

reklamon; ~0 reklam.

rekomendi

-ego

respubliko resti

rejim.

reklomi

deim.

reput.

gespikli;

responsi

-o hireg; -a regik; -ino jireg; -lando regan.

regimo

pla-

riskodli.

(§tata) reigan, (bioiogia) voted,

-igi

-ado

stiimblo.

respond!

registar; -i registaron.

pladulbn;

pladulan.

dalestimbn;

plen-e

rejimen.

fieno.

raptui.

repudii deimbn; -0

iestumbn;

regolo troglodUt. regulo nom; -a nomik,

rekta

reptilio

respekti

-aro nomem;

kolkbm; -e al kos.

begesagbn.

-i

-onto komulan,

reputacio

topad.

registro

ko;

-ato

reiganef;

regat.

regiono

regno

reigan;

daifidon.

regi'^^'^^O

daem, rampar.

roin.

reprezenti komulbn,

dejok.

Reformat.

regattO

reiikidaramar.

gub; -istO guban.

repliko begesag;

ReformaciO

regali

-oscienco

rentO periodapelot; -umo fien; -ume renversi stUrbn; -ii sturbn°.

geik.

reigon,

-ujo

renkonti kolkbmbn; -o

referi jonon; *e al

-ema

relbf;

relbfbn°;

reled.

remi gubbn°; -ilo remizo vabbp.

reno

ref lekslva

-a kredo relikid;

-eco

relik;

-ema

esti

relikvo

resit.

-a

rel;

relbfik;

rezidif; ~i rezidifbn.

:

levoiutan.

-i resarfbn.


reZIQni klemon;

rezignacio rezino

ron;

riprOCi blambn, (ion al iu) riprodbn eke bosi, zanadbn; -o biam, riprod; -inda biamabik.

klem.

sufod; -i sufod6n°.

~a

risk! riskadikbn; -o

ronik.

reZUlti sekon°; -O sek; -e de seku.

rlsorto

rlbO

rltmo

~ujo

ribedabal;

ribed.

ribeli todon, voluton°; *0 volut; ^-ulo volu-

to

get;

-anto getan; -ates-

-ulo

liegikbn°;

mal-a

lieg;

~a

esti

mal-eco

nov~ulo

^ii

liegukbn;

-igi

liegikan;

pbfik;

pbfan;

liegbn°;

mahulo

pof;

parvenan;

mal-a

esti

pbfon°.

ridi

smilbn°

pri

do;

do; ^eto

smililbn°

bluk,

Rom; -katoliko roman; R-a

Im-

riverenci *eco

liegik;

-o

-eti

smil;

-inda

smilil;

leflumed;

pri

rlzo

-0

biegbn°;

-kampo

risat;

bieg.

risataianed.

rizomo rizom. robo juijp. robot O cinamen. rododendro rododen. rojO

bluk.

smilbfik;

pri~i besmilbn.

rokO

kiif ;

rolO

roul.

-a

klifik.

klip.

Romo

rifUZi refudbn; -0 refud; for-0 deim.

perio Roman,

riQQrdi

al logedbn

lulogon;

lii;

(konsideri)

lecedbn; *-o loged; cirkaU'^i zilogbn; cir-

kau~o rigida

zilogam.

stifik;

rikoni

-eco

stif ;

grinbn°;

esti

-a

stifbn°.

-otempo

al do, demii,

rimod;

kiopiip.

tefu;

lo,

tef;

-a

inter-o

-ii

rim;

rimarkl

rimik;

^i

rimUkbn;

-ado

rimbn°.

-O

kUp,

kiJpet,

noet;

*inda kupadik, kupovik; ^-indeco kupad.

lin;

rlnocero

-fingro

linar;

-a

romatik;

-ismo

ro-

-forma

nenropik;

seninter-e

balo.

ronkl

-a

slrkod;

kibp, sirkbf;

rongi tuetbn°

kUpeton;

rlmedo med, medom, tamed; fi^-o rimeno kUired, zon. rlmeso remit; fori ~on remitbn. ringo

seninter-a

rop;

rondo ^-a

romat;

romp! breikbn; -O breik; -ado breikam; -ao brekod, brekot; -ebia breikovik; -ii brekon°; -io brek; inter-! ropon; inter-o

baiod, kosad.

rlmo

lingvo rumon.

matim.

rilatl demon, dutbn°, tefbn; ~0 al

-e

lekoned.

romGntiko

grin,

rikoltl klopbn; -o kiop;

tefik;

roinano

romancQ

rigli vamlon; -ilo varul.

kibpik,

sirkofik;

-eco

-iro zuam; esti -a klopbn°. len;

snorbn°;

-O

-ado

tuet;

-ulo tuetaf.

snor.

rOSO dav, gbdaluim. rosino rosin.

lumed.

rosmaro vairod. rosmareno rosmaren.

linafomik.

rOSti

filadbn,

rinoserod.

loetam;

rlpo

-ego

-eto

flumed;

flumii.

kitazbt.

rica

rifO

ritmut.

rlvalo matedan.

rlvero

tan.

ricevi geton; *0

risk, riskod.

-a motraco resoramatrad.

resor;

loeton;

-ao

-O

filad,

loet;

-ado

loetot, loetamit.

rib.

rlparl natUkon; -ado natukam; -ejo

rOStrO natu-

kbp.

ripeti donuon; -o dbnuam; -e dbnuamo.

rlpOZl takadbn°; -0 takad. 1

probod.

rotongo roten. rOZO rosad; -kolora rubando tanod. rubekolO redablot. 85

redijlik,

rosadakolik.


rublO

ruli

ruab.

rubriko

'

*li

redikon°;

est

I

~a

brosiko

Redamel; hel-'Q

ruino

fail, failot,

redabrasid;

R-a

rUSO

Maro

rUStO

mil;

i

parid; -igi paridlikon;

-Ii

*ado -ii

-seo

rUZa

failon°, paridikdn°.

kaf ;

Devizo de Volapuko

(malnova formo)

-a

rot;

kafik;

~eco

186

rol;

*a0 rulad; -io rol;

rolbn°;

rblastul.

Ruman.

Rusanan; R-'io Rusan.

rut no

klilaredik.

rulat;

rumo rbm, juegagein. rumono Rumanan; R~io

red6n°;

~hautulo redaskinan; ~a beto redabetad;

-a

(ludo)

-kurteno ml;

rubUSO bramep, blagaribed; ~bero bram. ruga redik; -o red; *eta redilik; -igi rediikon;

gibpbn;

rblbn,

-eto

mbrig.

milik; ~l milbn".

-e

roto.

-O kafod; -e ~ulo kafan.

kafo;

-ao

kafod;


s SabatO sablo

sebunbn.

zadel.

sab;

-a

sabik; en-igi sabdn;

en~io

*ado

sabotbn;

i

glidbn;

SalviO

sabad.

sabot

Saluti

soma

sabot; ~ulo sabotan.

SabrO sab; ~i saboflapon. sacerdoto kuitan. SadukeO sadukan. SOfronO safran. SQQO sagit; al~i sagitbn. SQQOCa sagatik, visedik; ^0

SaO esti

-a

~eco

maho sagat;

-ano

sap; -^-ulo sapan;

-eco

salbf;

SalajrO mesed;

SalatO

*eto

SalikO

sakil;

mahii

ladan;

mahulejo

sant;

salbfik;

*i

salid.

bludbn°;

~ado

-ellaso

blud;

~operdo

saludbn°;

bludiper.

saludot;

salud,

saludukbn;

*-ulo

SanskritO

sanskrlt.

SardelO sordino

*e de jbtii.

salanajov.

salasarden.

SordiniO

krevat.

SOrki

sobabul.

Sardlnean.

jlipbn; *ilo jlipul.

SalivO

salif ; -i salifbn°.

SOrkOSmO

SOlnnO

salm.

SOtO satik; -0 sat; esti -a je satbn° ls-e sato; mal~a faemik; mal~i mbn°; mal-0 faem.

SalonO salun, lecem. salpetro saipet. SOlti

bunbn;

bun;

-ejo

saludan,

Sankta Spirito

SOpO sob; ^a sobik; ^obobelo SaracenO Sarasen.

salig.

SalikokO

ma-

Saludalanal.

esti ~ita meseddn°.

jbton;

-a

esti

-i

blijdbn;

bludasosit;

^-igi

mala-

mohulo

maladanbp.

SankciO sank. Sankta saludlk; -eco saludbp;

mal-i

mahigi

maladikbn°;

~ellasi

~okolbaso

salad.

soldo jot;

-ideano

difik.

malad;

maladil;

SandalO sandal. SandviCO sandvig. SangO blud; ~a bludlk;

sakritan.

^farado

!.

~0 de benu;

je lo

mal-o

maheto

dukbn;

bludam;

SakSO Saxanan; S-lo Saxan. SakSOfonO saxofon. SalO sal; -0 (kemia) salad; salon;

otan;

mal~a

otupo;

maladik;

maladbn°;

~eco

sapdn°.

sakrit;

glidb

!

-igo sanab; -iga sanik; ~igebla sanovik;

SaharO Saharan. SakO sak, sakad; *ego lesak; en^igi sakon; man~o saked. sakramento sakram. SakristiO

~on

-a homo

-tempe

SamariO Samaritan. Sana saunik; -o saun;

(konstelaclo) Sisagitan.

sapik; ^-e sapo;

glid, glidot;

ot, hiot, jiot;

keslopan;

vised.

SOQitariO

-O

salb.

^-anto

bunan;

ehi 1

sarkad.

SOtelitO munad.

87

db; fae-


sateno Satiro

*a

satir;

SatirUSO

Sekvi

satirik.

nesef.

sbkbn,

*a

sbkot, fbv;

satUr.

dub,

SatUrnO Saturn. SaUCO sod; -umi SaurO saur. Savi savdn;

ne-eco sekbn,

sefik;

satin.

sekli,

*ado

fov;

fbvbn;

*0

sbkik, fovik;

-e

kludu;

-e de

-anta

sbkbl,

sek, klu;

ke

tio

fovik;

klu,

sbk,

-e de seka;

-anto sb-

sodon.

lauspure

kan, fovan; ^i

SelO saed; -onto savan;

--o sav;

la

S~antO

selakto

-i

rutbn.

saedbn; ^faristo saedel.

vad.

Sanal.

Selektl sesukbn; -O sesuk.

SCenO suflil; -ejo stad. SCeptrO skaptron.

SemO

-ado sovam; *a0 -tempo sovatim.

sov, Sid; ^i sovbn;

sovot; -isto so van;

SCii sevdn; *a sevik; ~0 sev;

-anta

-onto sevan,

sevol;

~ado nolam;

SemajnO

vig; -a -Otago

nolan; ^-avido vigafin;

nolial;

~igi

nunam,

(oficiaia)

-volema

SCienCO SCiurO

se

if,

igo

-volemo ne^o nesev.

nun,

ciu-a

U

nitim; -voll

nulalik;

blisev, bunol;

-igo

nitimbn;

(oficiaie)

nulal,

alvigo;

-fino avigo;

pasint-e

anta^-o

avigo.

SemidO

semitan;

SemlnGriO

nolav; -isto nolavan.

SemolO

se nur, se almenau

vigo;

i —e

nulalon va;

yat.

ifij;

iu-e

alvigik;

-e

vigik;

nesudel;

bis;

e se

son

-a

seminar;

-ismo

semitik;

-ano

semit.

seminaran.

grud.

nen; (subjunkcio) nes; Sen

(prepoziclo)

ke

ifi,

nendas;

de

iun

-igi

sadlitbn

eke

bosi,

if.

neiabiikon eke bosi.

SebO lepin. sed ab; sed ankau abi. sedimento sadot, sadot.

SenatO senat; -ano senatan. senco siam; en la senco de send! sedbn; -o

Segi saovbn; *ado saovam; -ilo saov.

SeO stui, jad; -eto Seka

-eco sig, sag; «^igi sagUkon; *ii sigikon°; esti ~a

sigUkbn,

moho

sagbn°;

sigon°,

luimik,

mahii

luim;

iusedbn;

al-i

sagik;

sigik,

mal-0 mal^a

dan; -ito sedab, stulil.

luimbfik;

esti

luimikbn°;

el- into

-ao

sed;

nunal;

al-0

desedan;

siamli.

sedot; -into se-

-kosto potafrad; el-0

iiJsed;

mosedbn;

for-i

desed; re-i

gesedbn.

SenegolO Senegalan. senso sien; -i sienbn; -ado

sienam; -ebia

luimbn°. sienovik.

SekalO

sagul.

SekciO

dilad.

SekreciO

SekretO

SenSUOlO

-a

Sekretari(in)0

SekSO riit;

gen;

-a

^ardi

sam^emulo -ardo

klanik;

*e

sekretan;

genik; rutbn°;

skretot.

klano.

*eco

-umi

sentence spiked. Sep vel; -a velid; -e

sekret.

koitbn°;

~ardo

sam~ano otgenan; tempo de la

sefik;

velam;

-dek

SepiO

sekun.

sefo;

pinglo sefanad; esti

~eco sef, sag; -eca *a sefbn°; ne*a ne1

Serbo

-to

veldil;

-a tono

-0

velat;

-obia

velijd;

-teto velum;

veluf ; -foje velna.

setui.

seraf.

Sarbanan; -io Sarbar.

sercl sukbn; -ado

88

velido;

sepiad.

SerafO -e

-ono

veldeg;

Septembro

seg.

Sekura

sansUel.

-oblo veiot; -obligi velbn; -obligo

velik;

otgenialan;

rutlip.

SekundO SektO

~ao

skret; -i skretbn;

klan;

-eco

sansUelik;

sent! senbn; -a senik; -O sen; -eca senovik; -eblo senov; -emo senai, senbf, ladal.

suk;

-enda

sukik; tra-i


!

dasukbn; tro~ado dasuk.

SerenodO

SerentO serio

si lent

serenat.

SilogismO -e

fefik;

-eco

fefo;

-a

fef; esti

SiluetO

fefbn°.

Silvio

serpent O

-umi

snek;

SerpilO

felatUum.

SerurO

lok;

snekogolbn°.

-isto lokan,

^emo

SeS

lokel.

-aro

dun, bbt;

malido;

-^e

-^o

malat;

(refleksive,

proprao

sidi

du personoj) ok;

Sio

(refleksive,

(singulare) oklk,

SinUSO

pri

oka;

okikos; slaflanke oko.

seadik;

-ado seadam; oki;

-Io

sead.

SIQelO

snil; -I snilbn;

SIQnO

mal, mak; -i malbn;

kemla -o malet;

SikomorO SilabO

SiringO

-ilo snilbm.

antau-O bumal,

malat.

-ado malam; -isto malan. -0 sinif, siam.

siambn;

SkabiO

lad,

jisibr;

la

suntag.

slnud.

suren. sirup. sit;

-a

sltik.

-a

silabik;

skab; -ulo skaban.

skafaldo skaf. Skalo gredaked. Skalpo skalp. SkandalO skan; -1 skanbn. skarabo caf. skar latino skariat. SkarolO skarol. SkatolO bok; -eto bokul;

sUkomor.

silab;

-ino

Nla-Sinjorino Leiad.

Situi topbn°.

-a

seadbl; -ejo seadbp; -Igi seidbn,

sinifbn,

hlslbr;

Slbr, Sbl;

SitelO bbket.

sijid.

seadukbn; -igo seid; ~ii seidbn

SiQnifi

stedal.

sunod.

SistemO -ado

Slkllean.

Signalo

-eco

stedalo;

SiriO Suriyan.

SiropO

Slblran.

fomal;

-e

balnum.

sbl,

sintakso

ods.

sijidbn", feifbn;

~anta

slinagog.

stedallk;

pri

oksik, oksa; la sia okikan; sia

seadbn°;

balug.

SinteZO koboad.

personoj) oks;

Sicilio

sumbn°, surne-

-i

Sinki sadbn°; -O sad; for-l mosadbn.

du personoj) od; SI (reciproke,

pri

(piuraie)

SiberiO

sadinajbnul.

sisfer.

SinodO

pluraj personoj)

sibli

sincere

Sinjoro

iela -o

pri

-eco

balugik;

SinjorO

sfin.

SI (reciproke,

sia

-raupo

vLim.

SinOQOQO

sasun.

sfer;

pluraj

sadinik;

bibfed.

Singulti hokbn°;-0 hok.

sevarik; ^-eco sevar.

SesiO seadod.

SI

seilb

sumbol; -1 sumbolbn.

SingularO

-foje malna.

Sf inkSO

!

dbn; -eco slim.

SinO

^teto malum; -dek maldeg; ~a tono ma-

Sfero

-U

silhuat.

Simpla

malid;

^•obUgo malam; *ono maldik; *tO mallid;

SeZOnO

seilik;

SinripotiO sUmpat, balsenal; -a slimpatik.

"-obla malik; *oblo malot; ^obligi malbn;

lUf ;

-a

Simio lep; -a leplk. Simila sumlk; -e sLimo;

dunbf; -isto dunan; -istino

dutet, frun.

mal;

severa

sell;

silvid.

Simbolo

jidunan.

SerVUtO

-o

siliko silikatastabot.

Simetrio gemagbf; -ao gemag.

Servi dUnon, bbton; ~ado dunanef;

silikin;

SilkO sadin; -a

sarjan.

sokod.

SeriOZa

seilbn°;

i

SiliciO

-malfermilo

unu-a

balsilabik.

SkeletO bomem.

189

-farlsto bugel;

bljgimaifijkbm.


skemo

skemat; ~0 skematik.

Skeptika

Skermi

-ismo

dotimik;

fegbn°;

-ado

feg;

SOCialO

-anto fegan; -ejo

Skio

sleton°; ~ilo sket.

skiybm; *i skiybn°;

skiy,

skisto

SOCietO

-ado

SOifi

skiyam.

slet.

-eco

slafan;

skolastiko

slaf;

esti

-o

-onto

soliad.

-a

leblam.

solo

soalbn°. (kemio) sal.

SOldatO -aro

-aro

soldat;

fronta

soldatef;

frontanef.

skorbut.

SOleO

SkoriO

soafik;

balik, soalik, teik; -eco soal, soalbf; -kan-to balUm; -eca loko soalbf bp; esti

makrol.

SkorbutO

-a

soaf;

sola

slafbn°.

snep.

SkombrO

-O

soafbn°;

SOjlO

skoi.

Skoldi leblambn; -O

skolopo

sogapled.

soafan.

Skizi skaton; -o skat.

SklaVO

-a tudo

sog;

SOdO sodad. SOf O sbf.

fegdp; -isto fegan.

Sketl

-ismo sogadim; -isma

sogadik;

sogadimik; -istO sogadiman.

dotim.

solead.

slak.

SkorpiO

Skorpio

skorpion;

SOlena (konstelado)

lezallk, zelik; -i zelbn;

-a festo

le-

Sizal.

skorpion.

SkorZOnerO blagaraf. skotO Skotanan; S-lando Skrapi

SOlidO solid;

Skotan.

kraton; -vundi junbn;

SOlidora

-vundo

SOlvi

skribi penbn; -a penad;

-ado penam; -ao

penik;

penbm, penamastbm;

-ilo

penan; -arto penav;

-ocambro penama-

cem; -maniero penat;

-maino

penama-

-atablo penamatab; fin-i

cin;

post-ao popenad;

-isto

dispenbn; sub-0 dispenad; trans-l penuIbn;

trans-0

SkrotO Skulpti

-ado

skulturbn;

Skvamo jub,

tegUI.

Slavo

-a

Slipo

skultur; -isto skul-

skulturav,

-ebleco

tonbn°;

pot;

-o tonod; -intenso tonodalb-

-obtuzeco dum; -scienco tonodav.

SOni

drimbn;

SOnorO

-o

tonad;

magav.

SOrtO

fat, fatot;

sortlmento

SOVaa

slavik;

kobat.

drim.

tonodbn°; -igi toenbn;

-i

klok; -ilturo klokatum.

soprano Jlbalidvbg. SOrpO sorb; -ujo sorbabim.

joko.

magan; -arto

natid,

-O tuvedot; -ado soul; -ebla soulov; -ii soulbn°;

soiilbn;

-igo toen; -ilo

skrot.

slavan;

son!

penul.

Skui lemufukbn; -e

turan,

-eco

-io soul. somero hitup.

fipenbn;

pri-i bepenbn; sub-i

-eco

kobatlk;

soulovik;

solidik;

solidkbn°.

jun,

junad; for-i radbn; for-0 rad.

-a

solidod;

-ii

-a Ungvo

-besto

slav.

-a

fatik.

sotastok.

natadik,

sovadik;

sovadanim;

-eco

mal-a

sovad; teamik;

mal-eco team.

kadil, zbt.

SOVetO

SlOVakO Slovakanan; S-io Slovakan. SlOVenO Slovenanan; S-io Slovenan. SmirQO smif -i smifogleinbn.

sovyat; S-io Sovyatan; U.S.S.R. Ba-

latam Sovyatarepublikas Sogadimik

SpOCO

(B.S.S.).

spad; -a spadik; -eto spadik; fori

;

Snufi bruvbn", snlifon; -o -otabako snlifatabak.

SObrO

tamik;

-eco

socio sogad; -a

snuf;

tarn; esti

sogik;

-ado

-a tambn°.

-a klaso

-on por spadbn°

bruv;

sogat.

pro; inter-o vlispad.

spado den; -fio xifiad. SpanO span. sparko spag; -i spagbn°;

190

-ilo bujid.


SpQSmO SpeCO

spam.

bid, sot; *igi

soton; *igo sotam.

spec io la patik; -e patiko; *eco spec if patdn; *a sotik.

Spegulo

re-0

re-io

lok6n°;

spekti

~a

bluf;

lok;

StalO

re~i flakdn; re~li

-anto

lulogan;

luloganef.

spektaklo

""isto jovan;

jov;

montri

""On

jovdn°.

SpektrO

spak

spaktrum

(fantomo),

(fiziko);

spekuldn°;

-ado

ma todalik;

plak,

tidod;

SpikO

spig.

pitdn.

pitik;

StelO

steleo lukik;

lukdn,

SpiritO

-a

statit, statitav;

-aro

stel;

statitik.

skrubad.

lanal; -ismo spirut; -isto -kadukeco cilet; -mollareco -ualismo lanim; Sankta S-0 Salu-

yeban.

SterO

ster;

St ilo

-o stenografan;

stenografon;

StepO

Sterko

lanan,

stelem.

stai.

-io stenograf

-eto haug. spiral,

stadu.

Idgad.

Stenografi

luk, spion.

Spiri natemdn°; -ado natem; -eti haugdn;

Spirolo

-0 de

la

StatUO magot. Statute statud.

SpinaCO spinat. SpionO lukan, spionan; -a *ado

en

Stat.

Statistiko

SpinO bakabom.

spiondn;

stan;

stad; -i staddn°;

statiko

StatiVO

-a

pit;

-ado

stapeddn;

-i

-ado loam; ek-i kontrau-ekontrau-emo todai.

Stari standn°; -o

StatO

-i plakdn.

SpicO

stap.

stapedot;

Stano stanin; -i stanindn. standardo lestan. StangO bemUl, stafLil.

spekul.

plako;

plakugik;

-ado

stapdn;

ldaddn°; kontrau-i tapladdn;

Spermo sparmat. SpermacetO sparmaset. SpertO

stadion.

staped; -ilo stapeddm.

^oskopo spaktrumdm.

SpekuU

stajon.

lecek.

Stamfi

-antaro

-domo

rdnanunan.

StampO

lokam.

lulogdn;

stajon;

StofetO

samik.

flak;

stad.

StaciO

StadionO

patad.

i

SpecimenO

StablO

-e

-ao

;

stenografot.

stero.

don; -i ddndn.

stul.

spirutan; nabal;

Stiri kibdn,

dalanal.

spiti toddn; -o tod; -e de to; -e de tio ke toa.

SplitO

-llo

spongo sport 0 Sprita

-e

jebo.

spog. spot; -ulo spotan; spiritalik,

cogeddn°; -eco

Spuro

-umo

cogedik;

spotdn°.

-0 coged;

-rajtlgllo

stok;

-ocambro

stir,

-isto stirana-

stokacem.

Stomako

stomag; -malpleno jden.

StOtinkO

levazim.

Strabi -i

kib,

stirdm;

dokUm.

StokO Jeb;

-ado

vaibdn;

stirdn,

-onto stiran; vaiban; -benko bdk; vaib;

strabdn°.

Stranga

bisarik;

-e

bisard;

-eco

bisar.

spirit.

Strangoli

peldon;

-ado

peid.

retod.

Sputi spukdn; -ado

StratO

-a

sUtik;

-eto

steifdn°;

-ado

steif.

slit;

slitil,

lusut.

spuk.

Strebi

SpUtnikO sputnig. Sri-LankaO Srilankan. Stabo staf.

Streci

tenidlikon,

tenidik.

1

91

(horioon)

ginaddn;

-ita


StrekO StriO

liun,

strigo

SUgesti tikodUkon; -O

taned; sub-i dislienukon.

strip; --a stripik;

SUkO

strii.

straik.

SUkerO

StrobilO konud.

StrofO

StrutO

SUlfurO

strut.

studan; -fino

~emo studial; -onto mem~ado oktid.

stud;

juliluv;

pavot; *isto

SUlkO fron, gruf; *a -a fronbn°.

sumo

fop,

-ii

stup;

-ulo fopan, stupan; stupikon°; esti

SUnO

disio;

subita

SUbjektO

~e

...n disi; disli;

SUbO suben

subyet.

sulud; -^a suludik;

~e

el

-a -0

suludao;

said;

-e

sijgab.

de Sud-Ameriko -e

saido, saidiko; -i

SUfoki

teifbn;

-O

teif;

-ado -ii

en

-a

Ibpik;

-en

slirfat;

-e

Ibpio,

Ibpo;

sli;

-e

-eniri

teafbn°;

xan;

Ibpao;

...n sui.

surad. sudik;

-eco

-ema SUSpiri

92

sud; esti

-O

sUpadbn;

-ulo

-a

sudikan;

sudbn°.

benosijpot,

supad;

badinikud,

minilud;

sijpot.

SUSpekti

1

-eniro

lbpikbn°;

de -e

-amuta sudamuatik; surface plen, surfat. SUrogatO plaadot.

~io

teaf.

sur

su, len;

SUrO

-ao fibr.

xanik;

lando donan; esti mal-a donbn°.

SUr

poylim.

fibran; ~l fibrbn;

-a

esti

nilud.

bexanbn,

SUrprizi

sufikso poylimot; ~ado

Ibpan;

-a londo Ibpan; -a situo Ibp; mal-e dono; de mal-e donao; mal-a donik; mal-e de donli; mal-en donio; mal-eniri de nexanbn de; al la mal-0 de donili; mal-a

sur da

*0

-o

sbmit;

-ao

-eniranta

saidbn°.

SUflorO

Ibpij;

xanbn°,

Sudan.

saidik;

*umi solbn; -levio

sublim.

suferi sufon.

SUfiCQ

Ibpot,

de

Suluda-Merop.

Sudano

solbf;

solasiriat;

luyum.

SUprO

suiijdo; --en su-

lando suludan;

-ulo

pluam;

niludbn;

'«okcidento suldavesud; -oriento

suludu;

-frapo

la.

SUpOZi

-0 naedam;

sakalukbn;

SUCi sugon°; *ad sug; •-infano

suidalofud;

suambn;

~i

superlative muamafom; absoluta/relativa -0 muamafom verik/tefik.

naedian.

lUdio;

-eco

solik;

solam;

suplemento

don.

sLipo; "-eco sup.

SUbtrohi naedon,

SUdO

-a

sol;

plubn°

SUblima sublimik; ^ao vapid; -eco substantive subsat, nemir. ~ato

esti

sultan.

super,

sube diso; de sube sube de disu; -a situo supik;

sepil;

SUpO sup; -ujo supiar. super sus, love, Ibpij; -ado muam; -eco

tifalon°.

StupO teup; -uml teupon. SturgO stbrjon. SturnO sturnod. sub dis; (figura senco) on; SUb disik;

-eto

sUlbpikam sola; -^ombrelo solajelbm.

fopdn°, stup6n°.

Stumbli

fonik;

suamli.

-umo

-a

sulfatazud.

suam, saedot, kobonum;

-e de

pavan. fopik, stupadik;

-a acido

sulfin;

SUUanO

StudentO studan. StukO gupad; *i pavon; ~ao StUltO -eco

^aejo

juegot;

SUkubO Jikub.

blnod.

Studi studon; *o

pibp, benosek;

-ao

juegbn;

jueg;

-O

ad;

dufalbn°.

nibotbp; ^-ujo juegiar; -fabriko juegifabrik.

lianem, strof.

StrukturO

tikodlikam.

vaetbfik.

SUkcesi en plbpbn° mal-0 dufal; mal-i

lui.

Striki straikon°; -O

~a

vaet;

miniludbn;

-o

miniludik.

seifbn°;

-0

seif.


SUVerenO reigatan; *eco reigat. SVOrmi gruldn°, kumbn°; ^-O grul,

kum;

SVelta

slenik;

SVeni

Iesuidik6n°;

^•ado kumam.

SVedO

Svedanan;

*eco

luned, slen.

-0

lesuid;

lesuidbn°.

S^io

Svedan;

old-a

SVingi

lingvo sved.

SViSO

fanUlon.

Jveizanan; S-io Jveizan.

Horoskopo de Johann Martin SCHLEYER, naskiinta

la 1

8an de

Julio

1

831

,

je la

7a matene,

en Oberlauda (norda Badeno, Germanio).

efaj

trajtoj:

Suno (0) ligita kun Merkuro (§) en Kankro (€9). Ascendo (AS) kun Marso (cf) kaj Saturno (tj) en Leono Luno

Q)

precize

e

la

Fundo de

193

1'

ielo (F).

(SI).

esti

-into


s abatO Jabat.

afO

^-O

jip;

-eto

mit;

-as! (konsteiacio)

jipil;

*ido

Sihijip;

jipul;

*ino

mayon°; -bleko may; vir*o

-o

^OO

jijip;

hijip;

jipa-

-bleki

jag.

Sajni

(+

infinitive)

jlnon*;

jin;

~a

gik;

jinik;

simul; *igi cedidon.

SalupO

sanco

si

jalum,

"«0 kurb; -ilo

kurbidbm.

muful;

ceinbn, votukbn; -^o cein, al cenbn° ad;

-iemo

^ii mu-

iri

tbkan;

Sirmi

sarko Sati

lodot,

^anto

maho

lodbn,

fled;

lodan;

-barko

belodbn,

digik;

~ao

-ve-

sleatbn°;

-Io

sleat;

dis-l

sleit.

jel;

*ejo

jelbp; -ilo jelbm.

slam; ••a slamik.

farm; -Ilo

kik;

en-l nU-

-O

lefad;

-ego

stin;

provlzi per -oj

stinbn.

Ibfil,

neplidbn;

leuledbn; -«0 nlirbb;

smiv.

snurojain,

delod.

plidbn;

mal-i

*0

jelbn;

nafbn°;

boidbn.

Smiri smlvbn, nurbbbn,

bbrtanaf;

jak.

Ibfllbn,

matrod; -aro nafem;

farmlikbn.

-barktrafiko bbrt; -loko lodbp; mal-i safledbn;

dis~0

SlOSi farmukbn;

aradO jarad. lod,

-ii

sleitbn;

Slimo

syankar.

~0 moasir;

moasirik;

~pereo naf ad; -veturi

sleitbn;

tbk;

canid,

inter^anto

tbkot;

inter^ebleco canov; inter-e de tbku.

fledbn;

ia

ofikan;

ofo.

jilid.

turado nafam; en-igi

votukam;

votbf; inter-i

inter~o

tbkbn;

inter-ao

arO

lingo

stak;

SOnkrO

iaflanke

-estro kapten; -isto nafan; -konstruejo

fulbn°.

canidbn,

ia

la

of a;

ofik,

ofikos;

SindO joad. SinkO ham. sipo naf, nafbm; -ano

syaman; ~lsmo syam.

Sanceli lemufUkon; ^io

-ii

co-

InSUloj Jatlanuans.

Simi moasirbn°; ~a -eco duf.

flutul.

fad.

ani

-a

bbf, cog;

ildO Jeiad.

Jalup.

SamanO

bebUI, jugalal.

-^ado bbf am; -isto cogan.

proprao

(muzil<ilo)

SOlti kurbon;

~krusto krust; sen-igi

bbfbn°, cogbn°;

etlandaj si of; ia

danto cbgan.

SakalO Jakal. sakto sop.

skbmbn°. jalik;

blitipolian.

SenoprOZO

cog; -ludi cbgbn°; -ludo cog; -lu-

almO

-a

sajalbn.

Serci

~eco

jiniko;

SakO

jal;

elkO

stamul.

SahO

selo

kastrita

hojip.

SaftO

plidb!.

OmO skbm;

dig, plid;

maho

neplid;

^Inda se

vi 1

SOforO jofbr; -i jofbrbn°. SOSeO lesut. SOVi sleifbn; -ado sleif; -Il

94

sleafbn°.


OVeli

jupbn;

~ado

StOfO

kup; -ilo jup.

OVinismO suslomanal. pari spalon; ~ado spal; -ao

spalot;

-onto spalan; -emo spaliai; -kaso bank; mal-i nespalon.

spala-

skutikon"; -Igi skuton; -igilo skut;

el-i fonbn°.

rankO

rabO mahi

!

ramar. skrub; -i skrubbn; -ilo skrubbm;

stalik;

-dura

tatik;

-eco

tacif;

-renverso

tatoj

Tats-Pebalbl.

~0

tifbn;

-a

sub~o

furot; sub~i

stonik; ~igi stonbn;

-hova

stonagik.

buonbn;

-ado buon;

-ilo

buonbm;

luvbd.

tormO tep; -a tepik; -i tepbn°. trumpO stog; ~etO lustog. tUpO trid; -aro tridem; -etaro

tif;

UO

juk; -i jukbn;

xanbm;

~aro jukem; -isto

-lao jukatanodil. Uldi debbn, kodadbn,

seskrubbn.

talO stal; -a tatO tat; ~a

flab;

-etara rungo xanbmatrid.

sb!

teli

ston;

~vorto

spulbn; "•ado spul.

prUCi

tOnO tOpi

pato jup. pini

*peco

stof;

furbn.

staladufik.

tatat;

tataludun;

-isto

deb, kodad;

-estro

ta-

Unuiintaj

tifan; -iri sleafbn°;

(monon) debetbn;

~anto deban.

ultro jot. Uti stirbn; -O str. Vebi vebbn°; -ado veb. Veli sveibn°; -eco svel; svelikbn°;

-iro sleaf prl~i betifbn.

jukel;

-tubero

bblik;

-igi svelukbn;

-tubero

-ii

bbl.

;

tipo

vltO

boadablbg.

suetod; -i suetbn°;

suetaban.

volapuka himno

volapOkahUm

195

-ado

suet;

-bano


T tabakO tabak, ~ujo tabano strbin.

tobelo taib; ~o de trajnhoroj tabernaklo tabar. tablo

tamburo trum; *i trumbn°; -^isto tomen ye, too. tamulO Tamilan; ~a lingvo tamil.

tabakiar.

tani taenbn; -ilo taen; tanino

-tuko tabasto-

tab; -Otapiso tegad;

fed; sur^igi bbtbn;

vegamataib.

sur^igo bbt.

tafet.

tOQO

del;

buzedel;

ciu-e

en

la

alde-lo;

~mezo

zedel;

-nokto

~o delbn°; antau-mezo -o de delli; ciu-a aldelik;

esti

post^mezo

toiko

tagad.

tangant.

tanko bland, blandavab, tank. TanzaniO Tansanan; -^ono Tansananan. tapetO tapod; -i tapbn; -ado tap;

delo; -^io delaprim, gbdalulit;

delabuk;

deleneit;

tanin.

~istO

tapan.

*e

-libro

~ado

tagadbn°;

tangent 0

tabulo boed; nigra ~o julaboed. tabureto lustui. taelo tael. taftO

tonQI

truman.

dum-a

delik;

dum-e

delo;

poszedel.

Tacikanan; T~io Tacikan;

-a Mngvo

tapiserio

tapiO tarO

taped.

tapad.

tarad;

sen~a

naitik;

kun-e sen~e

tarantelO

tarantel.

tarantulO

tarantul.

tarifO

kun*0 brut; sen~eco nait.

bruto; naito;

tarif.

tacik.

tajdO taid. Tojlando Tallanan; -ano tojloro skradan; tajpl klavbn; -isto

taSO bovul; SUb^O disbovedil. tasko bligad, vobod. Tailananan.

skradbn°;

*ado

tatui tatuvbn; -O tatuv; -ado

taUQO

legudik,

jiklavan.

lbnedbn°;

TajvanO

Talvean.

taksi lecedbn, taxetbn; ~ado

taksio

kvarpulsa -o misur

talaro

Ibnedik,

*eco

pbtik,

pbtbfik;

legud.

tauismo taotet; tauisto taotetan. tauro tor, hibub; Tauro (konsteiacio)

taxet.

taxid, loatatood.

takSUSO taxud. taktO mlsur, tbd; -a

tatuvot.

skrad.

Sitor.

taVOlo jijd; -a jlidik. t .e. sevabo.

tbdik;

-opiene tbdo;

folfoldilik.

teo

tied;

-poto

tiedaskal;

*skatolo

teamo

kvip.

teatro

teat; -ejo teatbp;

tiediar.

talar.

talent O

talen;

-a

-a aktoro

dra-

talenik.

matan.

talismano talpo

talp;

cimat.

tedi pri jafUkbn me; ^a banalo vorad.

-ejo talpakum.

tamarindo

tegi jaladbn, madbn; *0

tamarin.

*ao 1

96

kbvad, mad.

jalad;

-ado

jaladam;


tegmentO

nufon; "-ado nufam; *lstO

nuf;

tGQOlO tein; -ejo teko map. tekniko kaen;

teindp; ~farl teinbn°.

^IstO

kaenik;

cinadan,

viv;

tensiO

~ejo

vivot;

yumed; en kun~o de

yumedli. telefonbn; -llo telefo-

telegrafbm;

teorio

terO ~a

telegrafbn;

--io

-0

televid;

-ilo tele-

-a

timik;

en

tiip;

la

gustO'^e

-mezurilo timima-

-o de

timu, unu;

letim;

ci-*e

timo;

inter-e

verbo)

(de

attimo;

temperamento temperaturo

natal,

teruro

testamentO

kip;

^ilo

gleipad;

kipadbn, nlikipbn;

stut; tonik;

tenojlo dbn°;

nbro~ado -O

tbn;

de~i

de

^umejo

diatek; -i tas-

(blblla)

Novo T-0

Diatek

nulik.

tastig.

tortug.

foi-.

rilativo)

a

ut, hiut, jiut; tio...kio utos; tio

tia

somik,

tio-eco

soik;

tiamaniere somo; tia

ao som;

tia

som;

homo

soman. tlal demli atos,

-eco tbned.

-aro tanadem; ~umi

-ao

et, etos; tio, tiU (determinate de genitive

atos;

niikip; re-^i daki-

sekli

kod

at; tial

ke dub

atos das, koda.

zap, filazap.

tanad;

dredabik, jeik;

tetrat.

tetra-

kalad.

tastum,

Diatek baldik;

testikO

gekipbn; re-o gekip; sub-l stutbn;

tenaca

tendO

en^ado

-a -ado

lejek;

jeikbn;

-onto tastuman; MolnovQ T-o

tumbn°;

tiO «^ado

*i

lesinik;

snid.

jek,

jeikot.

stbpadbn; de^ado negiv; eWi sufbn; en~i

pbn,

-ejo tarmitbp.

-odo

dredab,

jeikik,

tetro

tern.

sub-0

pbtet;

vamamul.

tarmit;

snidbn°;

testudO

vamot.

tennpiO tamep; temporalo tamepabom.

kipbn;

terni

viio,

Inter -0 vutim; nun^a nutimik; nun-e nutimo; nun-o nutim, atim; pra~o rutim, vbn; sam~e leiglipo; sam~ulo timakompenan; till e ettimo.

teni

Tormidoro

atimo,

vutimo;

templo

talalbdan;

-porno

termometro tarmomet.

-^peco

cef^O

-loanto

geodet;

tala-

feilam;

laned.

termitO

temo yegad. tempo tim;

-gtobo

-kulturado

feilbn°;

feiian;

^etao

voladan;

talik.

tereno

daleskop.

televidbn;

teorik.

ekster~ano talaplbdalbdan; sur-o volad;

^meblo bova-

vidbm.

fian;

-kulturi

sur~a

teleskopo

-a

~ano

talik;

tailik,

-kuUuristo

ramar.

televidi

godavan; ~io godav.

teor, teorod;

-mezurado

bovedil;

batod,

"-O

(materio) tail; (mondo) taled; (planedo) tal;

glbp;

telegrafot.

telero boved; *eto

tenor.

donatead; *enfali dofalbn°;

telegraf.

telegromo

-eco

blufod, lukad, midug; -^-isto blufodan.

nbm; pos^ilo pokatelefonbm.

telGQrafO

tenoran; tenld.

teologo

telefon;

zad.

tenti batbn, blufodbn, midugbn;

~ao

vivbp; -isto vivan. kuri'^o

-eco

tanit.

tnoro

-ado

teksto vbdem;

zadik;

kastod.

teniSO

kaenan; teknologio kaenav.

teksi vivon;

telefono

tenera tenio

nufitegan.

tiam tana-

tanadbp.

tan, tano; tiam...

tiam

kiam

Tibet 0 Tibatan; -a lingvo

tendeno tanden. tenebro dag.

tie us; tiea tie ci 1

97

tano...

kij;

de

siso.

is;

tibat.

usik; tien usio,

tien ci

isio;

mo; tien!

usib!;

tien ci! isib!; tie...


kie uto... kbjtien... kie usao; ci-tiea

tiel

(tiamaniere)

isik;

de

SO,

somo;

ke meda,

tiel...

is

tonge...

USte das,

so...

tie

tiel

leso;

sodas;

tiel

same

ieigo;

tiel... kiel noe... abgiia.

tiel (unua elemento en egaleca komparativo) so.

tifoldO

WgO

tolO

*0

*ado

jatlil;

jat, jatul.

*e de

plaf Li

-e ke

;

ek-0

dub;

maho

bold.

jekal;

plaf a;

ek-i pro

mal-a

sepLilbn.

tuum.

kbtulbn;

kbtul.

tOnelO

(mezuro) tubet.

tonikO

balud.

toporO cud. toroko bibtabomem. torCO flamot. tordbn°.

-ao

tun;

tunot; -isto

zud.

tornistro bakasakad. tien.

tortO

tintur. klokil.

travaru; tra- du-.

pated.

trobo bem; -aro bemem.

-ado

-ilo tiret;

al-i

toed.

torturo datom; -i datombn; -ado datomam; -isto boyad. tOStO tost. tra da, vegli, travaru; trao travar; trae de

somodik.

tiri tirdn;

*egi letiron; -ego

tir;

-kesto

tiraddn,

letir;

layet; -longigi tiriddn;

aho

lutirbn;

trodicio vbnaoloveikod; -a

traduki

setiradon,

setraton;

trakbn;

kun-0

kun-io

trak.

tirono titolO

tlrenan;

for-o

detir;

kun-ii

tirenik;

-eco

-ao

tradu-

el-i

tirad;

trak;

vbnaoloveik.

tradutbn; -o tradut;

tot; -isto tradutan;

-ita petradutbl.

kun-i

trakon°;

trafi drefbn; -o dref; -e-mal-e benofatio.

traflkO dakosad.

~a

tiad; -i tiaddn;

sub

la

trogedio

tiren.

-0 de

tiadu.

t raj

no

lugadramat.

tren;

-biieto

trenabiliet;

-tarifo

vegamatarif. titar.

et, hiet, jiet; tiu

kiu

pri-i

tonar; -I tonarbn°.

torni tunbn; -ado

delg.

tinuso, tinnotonen.

tiU

-isto

-ilo jim;

jimel;

torentO belaflumed. torfO turb.

tinti klokon°; -ilo

tltro

balLif.

-ado jimam;

tordi sepedbn, tbrdbn; -ii

tlmpun.

tinkturo

tipo

deadanbp; -igi

unua tono

boldik;

tinkOtinkat.

tiom

-emulo

tunan; -ista tekniko tunav.

tindro tineo

-emo

plafik;

dredukdn; -igita dredik; -igo

jekon"

timono

sufal;

tonsilo slugamugdal.

~igi

timbGlO tlmiono

-emo

suf;

sufot.

-faristo

pri-ado

timi dredon°; -O dred; -ema jeik;

jimbn;

tondro

tikit; -i tikiton°.

stofadem.

ton, vbgad;

jiman;

tiliad.

plaf;

-itao

tondi

tigrid.

tiki! jatulon;

tiliO

-ao

;

tomato tomat. tombo seplil; -ejo

tufoid.

tiktakO

kibf

sufal;

stag.

tigro

Togovan.

toleri sufalbn; -O

tono

ties atana, etana,atosa, etosa.

i homo atan.

kios; tiu ci at, hiat, jiat; tiu

TOQOlO

soviio... jus, tiel... kiel soas,

soasa, tiel longe ke una, tiel

ne

de

utio... ko;

tie ci isao.

ut,

hiut,

homo...kiu

jiut;

de tiu

ut, hiut, jiut; tiu...

homo

etan;

tiu

utan... kel, utos... kel, utos...

trako rut; -nivelpasejo trakeo trakead. traktl

kun

98

traitbn;

-O

trait;

trenavegambp.

inter-0

tivbn tefu; pri-0 dunid.

tiv;

inter-i


traktatO

balad.

trilO

traktoro

traktor.

Trinitato

tramo

trinki

tram.

-a kotik; -ado kbt; -ao kotat; -onto kotan; ~ilo neif; ~ego -rando koted; -surfaco kbtod;

tranci leneif;

de-0

dekbt;

el-^i

sekotbn; el-^ojo sekbt;

tra~i dukbtbn.

tranceo

-igi drienbn;

tritiko

tro

mal~o dredal, kud; mal-eco muif; mahigi

trogo

trombono

trans

--mara lovemelik;

loveli;

~porto

veig;

-e de

loveo;

loveik;

-^-a

-porti veigbn;

trans loveikbn°,

~iri

love-

golbn° love; trans- love-.

loveadlk;

transmutacii

transversa tratO

ne-a

-a dlrekto

travarik;

travar;

tretbn.

trUO vero; -^ego

-ado drem, dremet. (de robo) trel;

div;

-a

-a

-ii

tre-

kilid;

-oblo

-e

kilot;

-ono kilna;

potenco

-ego

kilido;

lediv.

-0

-obligi

-ope

kildil;

kilo;

kildeg;

-angulo

klibbn; tri-

-obla

-to

kiliid;

trifolio

levi je la

-a

-ema

esti

dranadbn°; al-0

trompet; -istO trompetan.

trupo;

-ji

trupbn".

kliin;

-i

klunbn;

-ejo

klunacem;

taul.

rud.

tuber O

laf;-a

lafik.

tuberkulozo ftisid. tUCO nig tsyinanik.

kil-.

tUfO

tuf.

tuj onu, sunado; tuj! sunadb!; -a sunadik;

triful.

trigonometrio trikanad;

-tuko

tubO

cbdbp.

triki trikbn;

ho-

kiluf;

tribut.

tribunalo

-ado hogad; -eto

truit.

tualeto

-obligo

-a tono

kiliien;

-onto

truf.

trumpetO

trUtO

kilat;

kilbn;

tuvot;

trubadur.

trunko stam. trupo trup; -e

tridbn. divik;

-ao

stadbn°; -ito tuvab;

ne-ebla netuvovik.

hog; -i hogbn;

trufO

-ao

-teto kilum; -dek

tribO

vUtropik.

dranad.

sbip.

treti besepedbn,

-foje

cu-

gui.

trudi mUtbn;

ibn°.

kilam;

-ado

-loko tuvbp; el-i datuvbn, letuvbn; el-into

trubaduro

treni tranbn;

kilik;

cut;

parunaveg.

datuval, datuval;

*a vemik; -ege

go;

drembn°;

kil;

-0

cutid; -istO cutan.

trot,

trOVi tuvbn; -0 tuv; tuvan; -ii komadbn°,

dacein.

trif.

tremolo

tri

cutik;

-io

trono tron; -i tronbn°. troplko trop; -a tropik; inter-a trotuaro

levem.

trezoro

-a

cijtan;

neloveadik.

daceinbn;

-umi

tret;

tremi

tam; -onto

travarbn.

tre vemo,

trefo

tuikbn°.

duveig.

transit iVQ

iri ^-e

vuitameil.

posun; -isto posunan.

ciJtbn;

trot! trotbn°; -ado

transitO

slurf;

drinamon.

bbv.

trompl

love;

-eto

-mono

-igi tuukbn; -igo tuukam;

tuik;

-iga plumafik; -ii

mal-i

muifukbn.

drined, drinovik;

levikod.

dredalik, kudik, muifik;

kudbn°;

-ebla

slljrfbn;

drien;

-a faruno

vuit;

-a

tu;

-igo

-ao

drin;

drinan;

-ebleco drinov; -eti

maha

takedik, -igi takedukbn;

-ado

-onto

triumfO

lusbp.

trankvila

Kiiat.

drinbn;

drinod;

koton;

kotad,

-i trilbn".

tril;

trigonomet,

-ado

trik;

alkohola -o

tuj kiilienav.

-ajo

trikot;

-ilo

spitin. 1

kiam

sosus.

tuko stofed; antau-o tukano tukan.

99

jeled.


tulO

turko

tuul.

tulipo

turkmeno

tulip,

tumor 0

tunelO turo

Turkmenanan; T^io Turkmenan.

turmenti tomon,

tumor,

torn; ^lsto

tunc toun. tundro muskan. TuniziO

Turkan, Turkanan; T*io Tlirkan.

turni

tijlbn,

flekbn;

-0

fiek;

-ado

tul;

-io

tul;

-ia

virik;

sin -i al

de-i

deflekbn;

tulon, virbn°;

tbnul.

Tunisan.

*a tomik; *o

letodon;

toman,

flekbn

oki

el-ao

kodijl;

lu,

lliikbn"

re-e

ge;

lu;

-ii

re-vojo geveg.

turn.

turtO

turbo tupit. turbano turban.

turbotO tbrbut. turdO turd turismo tor; turisto

turturapijun.

tUSi kbgbn°; -0 kbg. tUSi kontagbn; -o kontag.

tUta

Iblik;

-ao

Ibl;

-0

Ibl,

Iblot, val,

valod;

*eco valam; en-e

toran.

Tri francaj volapukistoj

en

la

:

J.C.Caraco, Ph.Combot kaj A.Cherpillod

Esperantista Kulturdomo Grezijono (fotis

M.C.Body)

200

Iblo.

-e

Ibliko;


-U

UrO mbub.

-od.

UQQndO -UjO UjO

uragano letep. UranO Luran; uranio

Lugandayan.

(skatolo) -iar; (lando) -an.

urbo

gef, ken, skal, vead.

UkroinO Lukrayanan; U~io -Ulo -ikan, -an. ulcero

luuk.

luag.

Uri UrinO

kluv.

UniversitatO

nugvetbn.

ber;

-eco

-odomo

lezif.

-a

dranik,

dran.

-ejo yurinbp.

-US U.E.A.

-a

-e

balid;

•«'io

balidnaedo;

-a

nlverlk;

-ano

balido;

-o

balat;

balbn; -igo balam;

balatam;

-foja

balatik,

Sismalaber.

Luruguyan.

-bv.

USOnO UterO

Lamerikan;

*ano

Lamerikanan.

tuerUd.

frutik; -e fruto; -0 frut; -i jonidbn°; -eco frut; -igi frutbn; maha damik; mal-i dambn°; mal-o damab; mal-eco damam; ne-a nefrutik.

ni-

-afoje

balnaik;

balik,

soelik;

unua fojo

-eco -Ii

balidna,

-foje

-nuro

Utoplo

-a

yutop;

UVerturO

UZi gebbn, fegebbn; *0 geb; -e gebo; *ado

soel;

geb, gebad, fegeb; -anto geban, gebblan;

-ebla

balidnaed;

gebovik;

-ebleco

gebov;

el~i

vorijkbn; el-'ita vorik; el^-iteco vor; esti

ehita

vorbn°;

Unuiintaj Nacioj Nets-Pebalol; Unuiintaj tatoj de Nord-Ameriko

UZbekO UZinO

fabrikbp.

Tats-Pebalbl Nolida-Meropa.

UZUrO

vuk;

soeldn°;

yutopik.

prlmum.

balna;

unua homo balidan; unu la alia od; unu de alia sea; unu persono balan; esti -nura soelik;

jiber;

Sigreta-

Utila

nlver;

balat; *igi

-ino

rutid.

UrugvajO valim,

*-ido beriJI;

Granda Usino

beriyag;

Malgranda Ursino

UrtikO

veran.

-nura -obla

cef-O

dranbn°;

sin dran;

yurln; *i yurinbn°;

-oaso

de Volapuko Kongred

Kongreso

balatdn°;

-a ordeno

konsi-lantaro

lurduv.

-i

-ado

fozif;

UrogalO fotatetrat. UrSO ber; -a berik;

Valemik Volaplika.

bal;

zifan;

-a

numbnl.

Speranta-Leklub Valemik (S.LV.); Univer-

balal,

dranbn;

dranbfik;

unika baiik. universe levai. Universala valemik; -eco

UnU

antau-O

urdua lingvo

UmlautO vokat. UnQO nuel; *ego kral, UnQVentO nugvet; UniformO leiged.

sala

sifal;

zifakonsalal; -odistrikto zifazilak;

lum.

UlnO loun. UmbilikO

-ano

zifik;

-estro

konsalbp;

UlekSO

UlmO

-a

zif;

skvar;

Lukrayan.

luranin.

201

mis-0 migeb.

Lusbekanan; U-lo Lusbekan.

-a

vukik; *i vukbn°; *ist0 vukan.


V vaO galad;

^•ego

galadon°.

Vaf lO vaef. vagi glibbn°; -anta

(emocie) glib6n°.

VOlorO

*eco

*a

valbr;

*a

sen~a

varo

Ve

liliflap;

-ho-

stembn; --bano stema"-ipo stemanaf.

~magazeno

caniselidbp.

varfo

melakav, spatajetet.

harbatimik;

ievi!

-ano

harbatiman;

vein.

gaiijkbn;

-ii

galikbn°;

~io

galikam;

galukian. sailanaf;

-veturi

Velki

-o

-ado

fainikbn°;

fainkbn; -inta

sivbn; -igo siv; cenik;

*ega

^eco

agvokadbn°, yambn;

fain;

sailbn°.

fainikam; -igi

fainik; esti --Inta fainbn°.

VelurO veluv. Veni kbmbn; -O kbm; -anto kbman;

Varii cenbn; -O cen, sotl; -a ceno; ^eco cenbf. vamik; *o vam, vamot;

lard;

fenatil, nufafenat.

velO sail; ^ipo veleno velin.

-^vendejo

canastok;

siopukon.

"0

veitbn°; dis^igi

harbatim.

-horloo

stem; -igi vapukbn; *ii va-

can; -^deponejo canbp;

varma

-ismo

Veki

varbi

~a

Baskan;

"-ado vodam.

ag; *krii vibn°,

vi,

VejnO

-^stoko

*a

-krio agvokad, yam; ho ve!

vanel.

canamagad;

koldat.

kalab; -isto

pakbn; dis^igo pak.

VOZistaSO van.

cug; -Ofrapo cUgiflap,

^evalo jevodanam;

-ato

ardik, staanik;

VOtO vod; vodbn; Vatikano Vatikan. vazo vasod, gef.

roj cijgabalib.

ban;

veitik,

veit, veitot, staan; esti

Vegetara

pikbn°, vapbn°; -izi

mahumo

kal;

V~a Londo

Baskanan;

VQStO

*0

valtbn^

fogijl,

-ado

kalan.

vanui.

vaporo

koldatikbn";

kaladbn;

VaskO

digbn°; je la

VGmpirO vampir. VOnO vanik; -ao vanot; *eco vando vbi.

VanilO

mal-a (temperature) koldik, mal-0 kold; mahi kol-

lingvo bask.

de vblad; -papero labot, zanedbfik; sen-eco zanedbf.

VangO

llitbn°;

koldalik;

mahumi Varti

vblad, dig; ~i vbladbn, digadbn;

vanelo

vamlii; -igl

mal-eta koldulik; mal-eto koldul; mohigi koldlikbn; mahii koldikbn";

lonbf.

vbladik, digadik; estl

ValSO valt; -i ValutO valut.

^eta vamUlik; -eto

dbn°;

vakcino mup; mupbn; ~ado mupam. vakon. vakSO vak; vakik; ValO falid; -fundo lestab. VOlentO valen. lonofik;

~a

esti glibik.

vagabondo gliban; glibik; VQQOnO trenavab; -aro tren.

valida

hit;

vamUkbn; -igilo vamukian; *ii vamjkbn°;

*e

hitik;

202

-onta okbmbl; aW\

-igi lijkb-

al--o ILikbm; anta-i fogolbn anta-into fogolan; de-i de sexanbn° de de~o licin; ehi suikbn°; en-i nukbmbn

mbn°;


vukbmbn; in-

medon°, vugoldn,

inter^i

ter-0

kun^o

kobokbmbn;

selbn;

sel;

soarikbn°;

kobikam,

kobukam;

ned;

selov; -isto selan;

~ebla

antau-O

^eblo

selovik;

blirem.

Vendemiero vitidamui. vendredo fridei, Sankta Vendredo ~a

venen;

-io venenam; kontra-o VeneZUelO Venesolan.

Veni

hetadbn;

VentO

vien;

vent ill

fanbn;

-eco

VestO

*i

^umi

vienbn°;

kontraa -o

verat; -dire voiko;

tavien.

Veturl

vb!,

jenbfb!;

-ajna

luveratik;

u -e?

fe;

Vl

vo-li?

lautbn;

-odo

VerniSO glod; -i glodbn. verso lian; -umi poedbn;

vertebro

vertio

kilev;

en-i

-eco

orik, orsik, ora, orsa;

proprao

Via

orikos;

laut;

-a

-ejo

mltik;

miticbpbp;

nnitan, miticbpan.

braribn°;

vie-

olsik, olsa.

-ado

vi-;

-igi

-vokado (+

bran.

kedbn;

lau-e turno;

devok.

infinitive)

loegbn*;

-ado iogam;

-ebla logadik; -ebleco logad; -ii palo-

-bendo magodatanii; -inda

logbfik;

-indajo logbfot; -indeco logbf; -organo

lianbn;

Iogam; -punkto leced, bijologbn; ek-i kupbn;

nligifbn;

dbnulogbn;

is

tikadbp;

antau-i

lau-e logamo; re-i

re-o! dbnulogb!; tra-ebla

dulogamo-vik; -al-0

penditlk;

bulil.

viaduk.

mit;

ViburnO viburn. ViCO ked, turn;

vireb.

Veruko vart; -a VeSpO vesep.

-igi

levisir.

via

vio

(plurala) ols;

Vibrl

-ikio setul.

spil;

vis.

Vidv(in)0 vludan; -0 hiviudan; -eco -ii viudikbn°; -ino jiviudan.

suid.

vert kola i

Vi

gbn°;

-fori

cef-O

orikan;

Vidi logbn;

tri-O

-ado vegam;

Viaflanke oro; -umi keorbn.

vum; -borito vumodamik.

lian;

Via

-isto esti

-eto

bul, vesid;

Viando

-isto lautan.

-linio

nimisanan, veterisanan.

visir;

viaduktO

cbdet, cbdot, cbdispiked, daced.

lebuk, lautot; -i

vers! spilbn; -ado en-ado nugif.

kayot.

malbona -o

kiar;

vabbn°, vegbn°;

(entila) or, ors;

la

vo,

verda, verdi grunbn°.

VermO

veterinoro

VezIkO veziro

verando yai. verba varb; -a tempo varbatim. Verda grUnik; -O grun; -ii grunikbn°; verdiktO

-helo

stom;

-kuri

ylilan;

-mono

vaibbn; -ilo vab; preter-i beivegbn.

-e!

verato;

-sajne bo; estas ~e

VerkO

vetero

-Ho fanbm.

jenbfo,

-onto

yul;

mistom.

vienik;

fan;

-O

yiiibn;

matarbnbn; -kuro matarbn;

--anto vikodan;

vikod;

vestibul. relikid.

jilat.

vet! vindit.

VentOZO vienamul. ventre balid; -odoloro balidadol. VenUSO Venud. verat; vera veratik, voik, jenbfik; dido,

VestigO

perad.

"-a

-umilo

fanbn;

tavenenamedin.

sin vinditbn;

-^i

Venki vikodbn; mal-o nevikod,

venenbn;

venenbfik;

mal-i

klotel;

saklotbn.

VeStiblO

Veneno

-ado klotam;

klotbn;

-ofaristo

sa-

-e asoaro;

hierau

asoaro;

kiotem;

-mango

sanedbn;

morgau -e osoaro. vesper to flitamug. VestO klot, kloted; -i

Luga-

-e soaro; -ii

soarik;

-mani

i —e

-aro

fridel.

-a

soar;

kobikbn°,

post-^into latan; re-i geikbn°, gekbmbn.

Vendi

vesper O

kun^i

vukbm;

vligol,

viud;

pendit.

Vlgla

skilik;

-e

skiliko;

-eco

lilbf.

vartik.

Vikorlo

Viktlmo

203

kapulan, vikaran; viktim.

-eco

kapul, vikar.


Vilao

VjetnamO Vyatnaman.

vilad

Vilao vilag; ~ano VimenO flokasalig. vino

-faro vinam; -faristo

sek~bero

vinakav;

-a

nifUp;

VOO

veg,

VOOi

tuul.

-isto vialan; ludi

vial;

Violonelo Vipo

-koloro

violat;

-ego

bat;

-on

vialon.

Viro man,

-eto manil;

^inao

^-ina

vomof -ineto ;

Virga

*inaro

virgik;

^ineco

vomef;

-eco

Virgo

VirtO

tugai;

virUSO Viskio

virud.

viskid.

Viskoza vitO

ko

viskum.

viskodik;

-eco

~tuko

kluinbn;

vitro

viskod.

kiuinasarvatijl.

Vivi

giatik;

-ofar-

vitriol.

lifbn°;

dabenb!, lifayel;

-O

-a

lif;

lifb!;

lifik;

^doro

-medio

-anto

lifan;

lifatim, lifUp;

zuad; re-igi

-u!

-jaro

dbnulifukbn;

tra-i lifadbn.

Vizao Vizio Viziti

logod.

vision.

visitbn;

*0

visit;

viial;

vilik;

Volapuko

ReviziitG Volapu-

-0

bobotik.

lecek.

VOlitivO

budabidir.

VOlonta

vilbfik;

VOlUptO

ejo glatbp.

Vitriolo

vil,

Origjna

Volapuk;

bobot;

VOlierO

^odi suvavisitbn;

-«anto visitan; *ejo spikotamacem; ~inda

VOmi

lasiv;

~e

-0

plutbn;

en-^ao

-a

~0

(de Jong'a) Revidavolapuk.

VOlbO

vitamin. glatot, vitir;

vlibn*;

infinitive)

(+

vilo.

VOlvi

giat,

mo-

vilbfo.

VOlumO toum. VOlumenO spadanlnad.

vitid.

vitamino

zijtav;

vok; -krlj vokadbn; -krio

(Schleyer'a) Rigavolapuk;

(konstelacio) Sijivirgan.

-a tugbfik; -emo tugal; -modelo estl -a tugofbn°; mal~0 dbfad.

rkau-O

luvokbn, vokedbn; al*o levok,

al^-i

Volapiiko

Jivirgal;

tug;

Visko

VOli

~e

-ul(in)o virgan;

virg;

-ado tavam;

-agentejo tava-

VOkalO vokat; -kvanto duled. VOktO begalad; -i begaladbn.

vomil; fi~ino luvom.

-ulino jivirgan; Sankta Virgulino

tav;

voked; el~i sijvokbn; kun-o vokod.

levijd,

-eco manbf; vomik; -ino vom, jimen;

luvom;

leveg;

ek-0 detav; for-l for*o motav; tro-o dutav.

vokad;

manik;

himen;

ef-0

zeveg; sur-e

detavbn°;

VOki vokbn; -ado

lebat; -i baton.

*0

ILi;

-^eto tavul;

trajne trenbn°;

~i

tavbn°;

vipuro, viperovipar.

vii

ol tavbn°

violatik.

-isto colan.

col;

;

meza -o

zuveg;

-onto tavan; ek-i

Violono

-eto luveg

kul;

vego.

nifupik.

-koloro

viol;

-donejo vbgodbp; -a muziko

irka-0

bijr;

violo

vbgik; -doni davalbn, glbpij-

vbgamusik; boloto -o vbgod.

rosin.

Vinogro vinig. Vindo tuLil; -i tulilbn; -otuko Vintro

-kelo

vinel;

-0

vbg;

vbgodbn° pro; --dono daval; -donanto

vbgodan;

-bero vitidabal; -bersuko vitida-

'^berrikolto vitidaklop; vaet;

VOO

vilagacif.

lbn°,

vinik;

vin;

-estro

vilagan;

viiup;

vomitbn;

lasivik;

-ao mal-i

-odo

-amo

plut;

lasivial.

en-^i

vilupbn;

savilupbn.

vomit.

VOrtO vbd; -aro vbdabuk; la-a vbdik; la-e vbdiko. VOStO gbb. VrokO nafadot. VUalO veal; ~i vealbn; sen-igi savealbn. VUlkanO volkan; -ologio volkanav. VUlpO renar; *ino jirenar. VUlturO

VUndO nam;

visitabik.

204

vultur.

vun; -i vunbn; -^ito

vunab.

*a

vunik;

-ado

vu-


Z ZambiO

Samblyan.

ZebrO sabrad. ZebUO sebud. Zef iro

zenlt.

zibelo

zob.

ZIQOmO

zingibro

zonon;

*ado zbnam;

nimavan; ^io

nimav; *ia

parko

nimalegad.

ZOrgi

jafon°;

--opiena

-O

galed,

kalof;

-oto tutab;

kaldfik; pri~i bejafbn, kalbn;

pri~ado

kalal;

prho

kaled.

zigzag.

ZimbobvO ZinkO

ZOOI090

yug; ^OStO yugabom.

ZIQZQQO

*l

vesta ~o zbnuL

vieml.

ZenitO

ZOdiakO zodlak. ZOnO zon, zdn;

Simbabveyan.

zoroastrismo

zoroat.

ZUaVO

suaf.

ZUlUO

Sulud;

ZUmi

brum6n°; *ado brum; -egi drumon";

zinib.

Z-lando

Suludan.

(metalo) zink, (elemento) zinkin.

ZirkonO zirkon; ZlotO Jlotid.

^lo zirkonin. ^•ego drum.

205


VOLAPUKAJ PREFIKSOJ VERAJ PREFIKSOJ

-

FOYUMOTS VOLAPUKIK

FOYUMOTS VERATIK

-

a-

nuntempeco

ho-

kastrita masklo

ni-

pli

a-

preterite

i-

perfekta preterite

nu-

en- (verbo)

interna

a-

1

i-

3a-grada pasinteco

transitivigo

ji-

femalo

o0-

futuro

bebebua-

kategoriano

jo-

kastrita femalo

0-

preterita futuro

modela ago

l<e-

kunesto

supera ago dispecigo

ki-

rekta

Pplo-

pasivo

da-

kio-

kiel

ru-

pra-

da-

a-grada pasinteco

demando (el<kria)

!

1

a-grada estonteco

ekstera

pli

dei-

ismorte

la-

senigo

deci-

lai-

suprenmovo daro, plueco

sa-

dimdodo-

sea-

dis-

malalten, malsupren

lax-

eks-

si-

io

pro-

le-

pll

so-

lamodela ago

du-

tramovo

lio-

kiel ? (demanda)

su-

e-

perfekta prezenco

lo-

rekte

u-

suprenperfekta futuro

bona/granda

e-

2a-grada pasinteco

lu-

malpli

fa-

foresto

lu-

bona/granda

iela

u-

2a-grada estonteco

u-

perf. pret. futuro

vi-

Vic-

fai-

fermado

lu-

duon- (parenceco) bo- (parenceco)

fe-

tuta l<onsumo

mai-

malfermado

vio-

kie! (riiativa)

fea-

lol<ano

mi-

mis-

ze-

-mezo

fi-

isfine

zi-

irka-

retro-

mimmo-

mili-

ge-

for-

zim-

centi-

hi-

masl<lo

ne-

mal-

(tempe)

ALIAJ VORTOJ PREFIKSE UZATAJ

VODS VOTIK PAGEBOL FOYUMOTO it-

mem

ot-

sama

jol-

okto-

nfialantau- (loke)

unu-

kil-

tri-

preter-

kol-

al-

popospro-

la-

apud-

se-

el-

len-

al-,

su-

sur-

love-

trans-

sus-

super-

lul-

penta-

ta-

kontra-

lu-

al- (verbo)

tel-

du-, di-

nrial-

heksa-

tum-

hekto-, cent-

donu- re-

mil-

kilo-

vel-

hepta-

et-

tiu

nen-

sen-

vti-

inter- (flzlke)

fo-

anta-

nos-

neni-

zu-

irka-

fol-

kvar-, tetra-

nu-

nun-

gu-

kontra-

ok-

sin-

at-

i-tiu

bai-

konforme

bal-

bei-

al

bevu- inter- (figure) prefere al bubu-

anta-

de-

dedekasub-

degdis-

(tempe)

(loke)

e-,

sur-

206

post- (tempe)

por-

(loke)


VOLAPUKAJ SUFIKSOJ

POYUMOTS VOLAPUKIK -a

genltivo

-erik

enhavanta

-ab

-indeco

-et

partikulara

-abik

-Inda

-i

akuzativo

-af

-ian -lal

-ain

-besto -abundo -hava, -ria Stono (phlaborita)

-ian

provinco

-on

infinltivo

-al

-ulo

-iar

-ujo

-op

-ejo

-am -am

-ado

-id

reversa ago

-OS

optative

-oblige (numeralo)

-id

provizo per

-ov

kondicionalo

-an

-ulo (ordinara)

-id

-a (vica numeralo)

-s

pluralo

-an

-isto (profesiulo)

-lel

farmaino

-uans insuiaro

-ag -agik

(plej alta)

-lallk

-od

volitivo

-of -ofik

-eco -eca

masino, aganto

-ol

participo

-emo -ema

-olan

-(n)to

-om

-ilo

konkretao

-an

-ano (membro)

-ik

adjektivo

-ug

rezulto

-an

-ano (loanto)

-ik

-obia (numeralo)

-ugik

rezulta

-ao

-ikam

-io

-ul

statano

-ikon

-ii

-ul

monatnomo

-at

venante de venante de! -unuo (numeralo)

-il

-et,

-av

-scienco

-im

-iman

-isto,

-ao!

-um

komparativo

-ismo

-u

prepozicio

-ud

-j, -nj

-a

subjunkcio

-in

-ismano kemia elemento

-ud

-ab

-ito

-io

-en (adverbe)

-uf

muzika intervalo kardinaia punkto muzika signo

-ad

universala konkretao

-ion

miliono

-ukam

-igo, -igado

-al

spirlta

eco

-io!

-en! (interjekcle)

-tikon -igi

-am

organo

-ir

gramatikao

-ul

-ido

-an

lando

-foje

-ul

-at

-na -0

adverbo

-um

malgranda muzikajo superlative periodo milionono

-avan -scienclsto

pli

-e

-eco dativo

-od

enerala konkretao

-tin

-ean

oceano

-oin

tono

-up

-ean

insulo

-op

kontinento

-ed

-ajo

-OS

netro

-ef

-aro (da

-ot

konkreta mezuro

-el

-faristo

-ot

-oblo (numeralo)

-em

-aro (da aoj)

-ov

-eblo

-la

dubitativo

-ep

planto

-ebia

-li

demando

-er

enhavo da

-ovik -0

uloj)

(natura)

interjekcio

207

-yim

Senakcentaj partikuloj Vodils nenkazetik


de

Lingvaj verkoj

Pri la

sama atoro

la

Esperanta lingvo.

Konciza Etimologia Vortaro de Esperanto, La Aglutinaj Lingvoj kaj Esperanto,

1

eld.

UEA, 2002, 520 paoj.

988, 24 paoj.

Ekzotaj Vortoj, 1992, 122 paoj.

Mil

NepLvaj Vortoj, 1988, 182 paoj. Po,

la

diabia vorto, 1996,

20 paoj.

La Tradukarto kaj ties problemoj, 2003,

1

26 paoj.

La Vortfarado en dek lecionoj, 2003, 24 paoj. Vortkonsisto, vortfarado, vortanalizo, vortordo,

La Zamenhofa Radikfarado,

Esperanto ou Babel, faut

1

1

996, 56 paoj.

990, 32 paoj.

1995, 28 pages.

choisir,

Les Langues agglutinantes et I'esperanto,

1

989, 24 pages.

Mots rares et faux amis, 1992, 52 pages.

Voyage au Pri la

fil

des mots, 1995, 156 pages.

franca lingvo.

noms geographiques, ed. Masson, 1986-1990, 544 pages. noms d'hommes et de dieux, ed. Masson, 1988, 512 pages.

Dictionnaire Etymologique des Dictionnaire Etymologique des Difficultes et subtilites

de

la

langue

f rangaise,

2002,

1

74 pages.

Eloge de I'orthographe, 2000, 74 pages.

Orthographie frangaise, 1999, 60 pages. Les Racines scientifiques du frangais, 1988, 36 pages. Pri aliaj lingvoj.

Akada Leksikono, 1989, 88 paoj. La Galla Lingvo, 1998, 108 paoj. La Langue gauloise, 1998, 114 pages.

Konciza Gramatiko de Volapuko, 1995, 48 paoj.

Vortaro Volapuk-Esperanto Volapuko, nia dua lingvo, La Misteroj de

ina

la

2003, 208 paoj.

kaj Esperanto-Volaplik,

lernollbro

skribo

-

de Volapuko en 10

lecionoj,

2003.

Les Mysteres de I'ecriture chinoise, 2003, 80 paoj.

d-ro Zamenhof kaj CWaringhien. LL.Zamenhof datoj, faktoj, lokoj, 1997, 32 paoj. Zamenhof kaj judismo, 1 997, 62 paoj. Zamenhof et le judaisme, 997, 68 pages.

Pri

:

1

G.Waringhien, heroldo de

la

internacia lingvo (dulingva), 2000,

80 paoj.

Literaturaj tradukoj.

La Mortinta Reino, de Henri de Montheriant, 1986, 132 paoj.

Jana d'Arko

e

la

tiparo

-

Jeanne d'Arc au Bucher

(dulingva),

de Paul Claudel, 1986, 140

paoj.

Mateo Falkono - Mateo Falcone 2003, 28 paoj. Historic

(dulingva),

de farmobiena servistino

-

de Prosper Merimee, en kunlaboro kun

Histoire d'une

fille

de ferme

(dulingva),

Th.Saladin,

de Guy de

Maupassant, 2003, 36 paoj.

Kanto de kantoj

-

Printita kaj

'"i-'Wn T'U'

(dulingva), el la Biblio,

brourita de

atoro-eldonisto

la

— Of

1988, 138 paoj.

iciala

deklaro

:

4a trimestro 2003



Âť

ÂŤ Mi uzas anka la okazon de nia festo, por revoki en vian memoron la nomon de unu viro, kiu havas grandegan meriton en nia afero. La prelate Johann Martin Schleyer, kies nomon iu el vi konas tre bone, la atoro de Volaplik,

anta nelonge

okdekjaran datrevenon de sia naskio, kaj estus nepardoninde, se ni ne uzus la okazon de nia nuna enerala kunestado, por esprimi al li tiujn sentojn, kiujn ni iuj havas por li. Li estas la vera patro de la tuta intemacilingva movado. Anta li oni ankau revis pri lingvo intemacia, oni provis labori por i; sed tio estis nur teoriaj skizoj, palaj senkorpaj fantomoj en la regiono de revoj. Li estis la unua, kiu diris al si: por lingvo internacia mi volas ne revi, sed labori dum io irkae dormis, li estis la unua, kiu praktike kreis la intemacilingvan movadon. Volaplik ne estis venkita de Esperanto, kiel multaj personoj pensas tute erare i pereis per si mem en tiu tempo, kiam la trankvile kaj senartifike laboranta Esperanto estis ankorau tro malforta, por iun venki i pereis ne pro sia stranga sonado pro aliaj similaj kazoj, ar al io oni povas alkutimii, kaj kio hierau ajnis sovaa, tio morgan aperas kiel io tute natura kaj bela per longa kaj multespeca uzado la plej sovaa idiomo de la plej barbara gento iom post iom farias ria, eleganta kaj oportuna festis la

;

;

a

;

e

;

lingvo. Parolado de d-ro L.L.Zamenhof,

dum

la

sepa Universala Kongreso,

en Antverpeno (20an de Augusto 1911)

ISBN 2-906134-63-5


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.