(pravopisni rjenik) 2! PO"GORICA 1 SA"R#AJ SADRAJ .................................................................................................................................................... 2 RIJE PRIREIVAA ............................................................................................................................... 3 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA ....................................................................................................... 7 I. PISMA .................................................................................................................................................. 8 II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA ........................................................................................... 10 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI ................................................................. 16 IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED ................................................... 23 V. SKRAENIE .................................................................................................................................. 2! VI. PISANJE RIJEI STRANO"A PORIJEKLA ................................................................................ 30 VII. RNO"ORSKA #I$JEKAVIA .................................................................................................... 33 VIII. %ONEMI & & '& ( ...................................................................................................................... 37 I). JEDNAENJE SU"LASNIKA PO *VUNOSTI ........................................................................ 3+ ). JEDNAENJE SU"LASNIKA PO MJESTU TVOR,E ............................................................... -0 )I. "U,LJENJE SU"LASNIKA ........................................................................................................ -1 )II. PRELA*AK L U O ....................................................................................................................... -3 )III. ALTERNAIJE SU"LASNIKA K."./ : .. I K."./ : .*.S ............................................. -6 )IV. NEPOSTOJANO A ................................................................................................................... !1 )V. JOTOVANJE ................................................................................................................................ !3 )VI. REENINI *NAI .................................................................................................................... !6 )VI. PRAVOPISNI *NAI ................................................................................................................ 77 DRU"I DIO: PRAVOPISNI RJENIK .................................................................................................... 86 2 RIJE PRIRE$IVAA Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici odranoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestolani Sajet !a standardi!aciju crno"orsko" je!ika. Sajet su inili #ranko #anjei$ %&redsjednik Sajeta', knjienik i &redsjednik (atice crno"orske, dr )ajka Glu*ica, &rofesor na +ilo!ofskom fakultetu u ,ik*i$u, (ilorad Stojoi$, knjieni kritiar, (irko -oa, knjienik i akademik, (laden .om&ar, knjienik i akademik, )ajko Ceroi$, knjieni kritiar, /edo Vukoi$, knjienik i akademik, 0udija 1odi$, knjienik i akademik, dr (ilenko 2. 3eroi$, &rofesor na +ilo!ofskom fakultetu u ,oom Sadu, dr 0orica )aduloi$, &rofesor na +ilo!ofskom fakultetu u ,ik*i$u, dr 4atjana #eanoi$, docent na +ilo!ofskom fakultetu u ,ik*i$u, dr 5"or .aki$, docent na 5nstitutu !a strane je!ike u 3od"orici i dr 2dnan /ir"i$, saradnik na +ilo!ofskom fakultetu u ,ik*i$u. Sajet je imao !adatak da do &oetka noe *kolske 200867. "odine i!radi &rao&is crno"orsko" je!ika s &rao&isnim rjenikom i "ramatiku crno"orsko" je!ika. )ad Sajeta odijao se tokom cijele 2008. "odine dijelom !8o" i!u!etne o8imnosti, sloenosti i delikatnosti &osla standardi!acije crno"orsko" je!ika, a dijelom !8o" to"a *to su &oetne i ne!natne konce&cijske ra!like me9u lanoima Sajeta oko 8itni: &itanja samoidentifikacije crno"orsko" je!ika u me9uremenu &ostale ne&remostie. 2&eloanja na &ojedine lanoe Sajeta da, !8o" i!u!etno" du:ono" i &olitiko" !naaja us&je*ne i nauno alidne standardi!acije, &okau s&remnost !a traenje kom&romisni: rje*enja kojima 8i rijeme moralo 8iti naj8olji sudija nijesu urodili &lodom. 08o" to"a je ministar &rosjete i nauke Crne Gore odluio da !atrai od Sajeta da dostai finalne er!ije materijala koje su &ri&remili i formira )adnu "ru&u sa !adatkom da &ri&remi finalnu er!iju &rijedlo"a 3rao&isa, Gramatike i )jenika crno"orsko" je!ika, a na osnou materijala koje je dostailo (inistarsto &rosjete i nauke. ; trolanu radnu "ru&u i!a8rani su dr (ilenko 2. 3eroi$ %&redsjednik )adne "ru&e', &rofesor ;nier!iteta u ,oom Sadu, dr <osi& Sili$, &rofesor emeritus Seuili*ta u 0a"re8u, i dr .judmila Vasiljea, redoni &rofesor ;nier!iteta 5ana +ranka u .aou. )adna "ru&a soj !adatak nije s:atila kao i!radu tre$e konce&cije standardi!acije, nasu&rot djema koje su &onudile dije "ru&e unutar Sajeta !a standardi!aciju crno"orsko" je!ika, ali ni kao &rosti kom&romis te dije konce&cije. ;!e*i !a soj radni &redloak konce&t &rao&isa koji je u ime dijela Sajeta &odnio akademik #ranko #anjei$, a iju je radnu er!iju sainio 2dnan /ir"i$, )adna "ru&a "a je mijenjala, do&unjaala ili se restriktino odnosila &rema nekim nje"oim konkretnim rje*enjima na temelju ono"a stanoi*ta o unutra*njoj lo"ici crno"orsko" je!ika koje se moe 8raniti aljanim naunim ar"umentima. )adna "ru&a je slino &ostu&ila i s rjenikom, u!e*i !a radni &redloak er!iju rjenika koji je u ime dijela Sajeta &odnijela &rof. )ajka Glu*ica. )adna "ru&a je !akljuila da konanu er!iju &rao&isa crno"orsko" je!ika s &rao&isnim rjenikom nuno mora &ratiti dodatna &u8likacija. ; toj &u8likaciji )adna "ru&a 8i =&oloila raun> o &rinci&ima standardi!acije kojima se rukoodila u i!radi &rao&isa i rjenika, ali i &onudila konkretne naune ar"umente na osnou koji: se odluila !a od"oaraju$a rje*enja ni!a s&orni: &itanja. 3 ,a&okon, da 8i se slijedila lo"ika standardi!acije je!ika, 8ilo je neo&odno da se &rao&is i!odi i! "ramatike. (e9utim, ur"entnost &otre8e !a standardi!acijom crno"orsko" je!ika nametnula je o8rnutu lo"iku? da se naj&rije i!a9e u janost s &rao&isom i rjenikom, s jasnom sije*$u da se u njima antici&iraju neka 8itna "ramatika rje*enja. 08o" to"a je !akljuak )adne "ru&e da &oslije &u8likoanja &rao&isa i rjenika, a na temelju jane naune ras&rae, tre8a &ristu&iti i!radi "ramatike crno"orsko" je!ika. &rof. dr (ilenko 2. 3eroi$ &rof. dr <osi& Sili$ &rof. dr .judmila Vasiljea - PRE"GOVOR Sticanje drane ne!aisnosti i dono*enje noo"a ;staa kojim se crno"orski je!ik defini*e kao slu8eni je!ik u Crnoj Gori usloili su &otre8u i!rade noo"a &rao&isa crno"orsko"a je!ika kao o8ae!no" na niou drae. @osada*nji &rao&isi koji su 8ili slu8eni u Crnoj Gori nijesu uaaali o&*tecrno"orske je!ike oso8itosti, kao *to i: nije uaaala ni nekada*nja sr&sko:ratska standardnoje!ika norma. -ako se u crno"orskome je!iku mo"u i!dojiti tri sloja? 1. o&*te*tokaski je!iki sloj %koji je !ajedniki 8osanskome, crno"orskom, :ratskome i sr&skom je!iku', 2. o&*tecrno"orski %koine' je!iki sloj %!ajedniki sim crno"orskim "oornim &redstanicima', A. dijalektalne je!ike oso8ine %koje se tiu crno"orski: mjesni: "oora', mi smo kodifikoali se oso8ine saremeno"a crno"orsko"a je!ika koje &ri&adaju &rom i dru"om sloju. 5 u tome je 8itna ra!lika i!me9u oo"a i dosada*nji: !anini: &rao&isa u Crnoj Gori koji su oso8ine i! dru"o"a sloja tretirali kao dijalektalne. 3raksa je &oka!ala da je u Crnoj Gori, i &ored nametnuti: ati&ini: o8lika kao o8ae!ni: u slu8enoj komunikaciji, ortoe&ija i&ak &o8ijedila orto"rafiju. Samim tim, si &reijeli o8lici, kao *to su recimo &rodukti t!. jekasko"a jotoanja, noom crno"orskom normom kodifikoani su kao o8ae!ni. Crno"orski "oori s&adaju me9u do8ro i!uene "oore u slaistikome sijetu, a to je i!u!etno aan olak*aaju$i faktor !a kodifikaciju na*i: markantni: je!iki: o8iljeja. 4i "oori &oeli su se &rouaati jo* od &oloine B5B ijeka i nji:oo i!uaanje nastaljeno je do na*i: dana. 3rouaaoci crno"orski: "oora &u8likoali su u sojim mono"rafijama i studijama o8ilje je!iko"a materijala, koje je, i!me9u ostalo"a, &osluilo i kao osno u i!radi oo"a &rao&isa. -ako je crno"orski je!ik naddijalektalno" ti&a, &rilikom nje"oe kodifikacije lako je 8ilo i!r*iti selekciju dijalektalni: i normatini: o8lika. Crno"orski knjieni je!ik tradicionalno se ra!ijao na narodnim osnoama i kao taka dose"ao r:unce u &isanoj rijei e$ na &oetku B5B ijeka. O s&ontanome uo9enju narodno"a je!ika u knjienost rjeito "oori i !ala"anje !a narodni je!ik 5ana 2ntuna ,enadi$a 1CD8. "odine. -ako se u saremenoj normatiistici smatra da "oorni u!us tre8a da 8ude jedan od osnoni: modela u je!ikoj standardi!aciji, "lana naela &ostaljena u &riruniku Pii kao to zbori %C@,-, 3od"orica, 177A' Vojislaa ,ikei$a? 1. Pii kao to zbori, a itaj kako je napisanoE, 2. Dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnostiE i A. Tue pii kao svojeE smatrali smo u &ot&unosti alidnim i iskoristili smo i: kao &ola!i*nu osnou !a oaj &rao&is. 4a naela erifikoana su i od u"ledni: lin"istiki: imena na me9unarodnome naunom sku&u orma i ko!i"ikacija crnogorskoga jezika %5nstitut !a crno"orski je!ik i je!ikoslolje, Cetinje, 200F'. Pravopis crnogorskoga jezika uaio je dosada*nju crno"orsku &rao&isnu tradiciju i usojio samo najnunije inoacije kako se ne 8i nai*lo na ot&or od strane nje"oi: korisnika. Sojim rje*enjima on se ukla&a u crno"orsku &isanu tradiciju, ali isto tako uaaa i saremeno stanje kao i one o8like koji su &rodukt je!iko"a ra!oja %8ilo da je rije o s&ontanome je!ikom ra!oju 8ilo o &lanskome &reusmjeraanju ra!ojno"a toka crno"orsko" je!ika'. 4ako9e, se je!ike oso8ine koje su &reijele du"o nametanu tu9u standardnoje!iku normu i, kao take, i dalje ostale markantan dio saremeno"a crno"orsko" je!ika o9e su o8u:a$ene kao standardne. 3rilikom i!rade oo"a &rao&isa drali smo se rje*enja i! Pravopisa srpsko#rvatskog knjievnog jezika %(SG(1, ,oi Sad G 0a"re8, 17D0', kako 8ismo olak*ali nje"ou u&otre8u korisnicima koji su se &osljednji: &edesetak "odina &ridraali to"a &rao&isa kao slu8eno". Sto"a u odnosu na &rao&is o kome je rije u oome nije &romijenjeno ni*ta *to se nije moralo mijenjati. Osim to"a u!eli smo u o8!ir i naj8olja rje*enja i! Pravopisa bosanskoga jezika Sena:ida 1aliloi$a %3re&orod, Sarajeo, 177D', Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislaa 3. ,ikei$a %Crno"orski 3H, centar, Cetinje, 177C', Pravopisa #rvatskoga jezika .ade #adurine, 5ana (arkoi$a i -re*imira (i$anoi$a %(atica :ratska, 0a"re8, 200C' i Pravopisa srpskoga jezika ). Simi$a, ! I. Stanoji$a, #. Ostoji$a, #. Jori$a i (. -oaei$a %;nireks, ,ik*i$ G #eo"rad, 177A', naroito u dijelu koji se tie o&*te %*tokaske' norme, dok smo rje*enja !a &ose8nu crno"orsku standardnoje!iku normu uskla9iali s na*om &rao&isnom tradicijom, ali i sa saremenim u!usom. 5ako &reelika fleksi8ilnost u &rao&isima moe 8iti ne&oeljna, jer nerijetko odi &rao&isnoj anar:iji, sada*nje dru*tene okolnosti u Crnoj Gori nametnule su &otre8u normiranja i!jesno"a 8roja du8letni: i alternatini: o8lika koji kao taki !aista funkcioni*u u saremenoj crno"orskoj &isanoj i "oornoj &raksi. -ad su u &itanju taki normatini o8lici koji du8letno funkcioni*u u saremenom je!iku, tre8a &rimat daati onima *to su auto:toni i koji &redstaljaju na*e &re&o!natljio je!iko o8iljeje ne 8i li se kao taki !adrali. (e9utim, mo"u$nost u&otre8e i jedni: i dru"i: o8lika kao normatini: stori$e usloe da se s&ontanim je!ikim ra!ojem do dono*enja naredno"a &rao&isa uidi koji $e od ti: du8leta nastaiti da funkcioni*u, a koji $e &ri&asti istoriji crno"orsko"a je!ika. Oaj &rao&is !asnoan je na sljede$im pravopisnim naelima? 1. (odel !a crno"orsku standardnoje!iku normu je !ajedniki, o&*ti %koine' je!iki sloj koji &ri&ada sim auto:tonim crno"orskim "ra9anima. 2. Oim &rao&isom $e se u Crnoj Gori &o*toati &railo? Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano$ %O tome $e se naelu "ooriti kada 8ude tre8alo o&isati ortoe&iju crn"orosko" standardno" je!ika. ; to se ukljuuje i taka F.' A. 5jekaica je normatina, u skladu s crno"orskom tradicijom i saremenom u&otre8om. -. O&*tecrno"orski fonemi , , % i &, nastali jekaskim jotoanjem, dio su crno"orske standardnoje!ike norme. Glasoi % i & ima$e soje "rafeme %u a!8uci i a8ecedi'. !. -odifikoa$e se standardni crno"orski etoroakcenatski sistem sa duinama. 4i $e se &ro8lemi rije*iti u o&isu ortoe&ije standardno" crno"orsko" je!ika. 6. Pravopisom crnogorskoga jezika ne$e se s&rooditi je!ika ar:ai!acija niti $e se njime normirati lokali!mi, dijalekti!mi i &roincijali!mi, koji su i!an o&*te saremene u&otre8e u Crnoj Gori. 7. ; semu ostalome, osim ako drukije ne nalae saremena crno"orska je!ika &raksa, ne$e se odstu&ati od Pravopisa srpsko#rvatskoga knjievnoga jezika %(SG(1K 17D0', koji je do sada 8io u u&otre8i u Crnoj Gori. 8. ; &rimjerima ti&a bi'a, 'era i slino %u skladu s takom C u 3rao&isnim &railima, odjeljak 3isma' ' je leksike &rirode. 0ato se stalja u &o&is samostalni: "lasoa %fonema' crno"orsko"a fonolo*ko" sistema. +. -ada je rije o odnosu fonema i "rafema, tre8a ra!likoati foneme , , ( i ) i "rafeme !, , lj i nj u latinici. Sada*nja &rao&isna neujednaenost u Crnoj Gori sama &o se8i dooljno je jasan &oka!atelj neo&:odnosti dono*enja noo"a &rao&isa. 0ajedniku &rao&isnu normu u okiru t!. sr&sko:ratsko"a je!ika naj&rije su na&u*tili 1rati, !atim Sr8i i na&osljetku #o*njaci. ,a*a namjera nije uo9enje 8ilo kaki: 8es&otre8ni: radikalni: &romjena. 4rudili smo se da &rao&isna &raila 8udu kratka, &reci!na i jasna, a &odro8nija o8ja*njenja data su samo u sluajeima koji se 8itnije ra!likuju od dosada*nji: &rao&isni: rje*enja. 4ako9e, smatrali smo nemo"u$im &oratak nekim starijim &eriodima je!iko"a ra!oja, &a smo se sto"a 8a!irali samo na oso8inama i! saremeno"a crno"orsko"a je!ika i &otrudili se da !a nji: utrdimo *to je mo"u$e 8olja &rao&isna rje*enja. -oliko su ona !aista do8ra, &oka!a$e nji:oa u&otre8a. 6 PRVI "IO% PRAVOPISNA PRAVI&A 7 I. PISMA 1. ; saremenoj u&otre8i u Crnoj Gori rano&rana su da &isma? latinica i $irilica. 2. 5 latinica i $irilica su slona &isma. Sastoje se od A2 sloa %"rafema'. ; $irilici je dosljedno s&roedeno naelo da saki fonem ima &ose8an "rafem !a o8iljeaanje. 3rema tome, $irilica se sastoji od A2 mono"rafa %jednosloa'. .atinica ima 27 mono"rafa %jednosloa' i A di"rafa %dosloa'. @i"rafi su? d, lj i nj. A. Sloa standardne crno"orske a8ecede %latinice' i a!8uke %$irilice', &ore9ana ustaljenim ni!om, i!"ledaju oako? &A'INICA ()*)+),- 1. 2. A. 4. F. D. C. 8. 7. 10. 11. 12. 1A. 14. 1F. 1D. 2 a # 8 C c / J $ @ d @ d L 9 H e + f G " 1 : 5 i < j - k . l 1C. 18. 17. 20. 21. 22. 2A. 24. 2F. 2D. 2C. 28. 27. A0. A1. A2. .j lj ( m , n ,j nj O o 3 & ) r S s M * N O 4 t ; u V 0 ! I P Q 1. 2. A. 4. F. D. C. 8. 7. 10. 11. 12. 1A. 14. 1F. 1D. R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c b d cd e f g h i j k l m n o p 1C. 18. 17. 20. 21. 22. 2A. 24. 2F. 2D. 2C. 28. 27. A0. A1. A2. q r s t u v w x y z { | J $ } ~
A. a. Oom &o&isu sloa %"rafema' dodaje se i sloo %"rafem' b c % u latinici' i S s %u $irilici'. -. Glasoi a, e, i, o, u su samo"lasnici %okali', a si ostali "lasoi su su"lasnici %konsonanti', s tim *to "las r moe 8iti i samo"lasnik i su"lasnik u !aisnosti od &oloaja u rijei. ; funkciji samo"lasnika r se nala!i? 1. u inicijalnom &oloaju neki: rijei is&red su"lasnika, n&r.? ra, rzati, rz, rtK 2. u medijalnom &oloaju u rijei i!me9u su"lasnika, n&r.? prst, krst, smrtan, srp, srpskiK A. is&red okala o koji je nastao od l, n&r.? groce, utro, umro, zatroK 4. i!a samo"lasnika na 8 &oetku dru"o"a dijela sloenice ako i!a nje"a slijedi su"lasnik, n&r.? porvati se, zarzati, zarati$ 5 okalno i konsonantsko r o8iljeaa se istim sloom %"rafemom'. -ao "las se o8iljeaa oako? . !. Su"lasnik & je ueden u crno"orski standard kako se ne 8i naru*io "lasoni sistem crno"orsko"a je!ika, iji je on &re&o!natlji i markantan dio. Sto"a se on mora na$i i u Pravopisu crnogorskoga jezika. O kodifikaciji fonema i "rafema & nije odluila frekentnost nje"oe u&otre8e, e$ injenica da se radi o o&*tem i uo8iajenom %samostalnom' "lasu u crno"orskome je!iku. 5ako je 8roj leksema u kojima se jalja fonem & o"ranien, istraianja su &oka!ala da je areal nje"oo"a &rostiranja i u&otre8e u Crnoj Gori identian s arealom na kojem se jalja su"lasnik %, *to !nai da je o&*te&risutan na cijelome crno"orskom je!ikom terenu. +onem & je rlo est u crno"orskoj to&onomastici, &a je i to jedan od ra!lo"a da se &ri:ati kao dio standarda. 6. Su"lasnik % je, i &ored injenice da je u &osljednji: 1F0 "odina !anina orto"rafska i ortoe&ska norma !a8ranjiala nje"ou u&otre8u, i dalje ostao o&*te&risutno markantno crno"orsko je!iko o8iljeje, &a taka nje"oa u&otre8a o8ae!uje na uo9enje oo"a fonema i "rafema u crno"orski standardni je!ik. 7. 3o*to je su"lasnik ' %afrikata !z' u crno"orskim "oorima tokom BB ijeka alternirao sa z u "otoo sim leksemima u kojima se jaljao, nema ra!lo"a da se ur*taa u standardnu crno"orsku a!8uku i a8ecedu %kao fonem morao 8i alternira!i sa c'. Ve$ina rijei u kojima je oaj "las 8io &risutan, &o&ut? bi'a, bi'in, bron'in, 'in'ula, 'anovijet, 'ipa, ob'ovina, 'era, *oro'an, *ur'an+ovi, i sl., danas ima su"lasnik z$ ,&r.? biza, bizin, bronzin, *urzanovi, -ano, zera i sl. 8. Veliki latiniki dosloi ! %', lj %n' i nj %t' u&otre8ljaaju se na da naina. 2ko je cijela rije u kojoj se neki od oi: dosloa jalja na&isana elikim sloom, onda se i &omenuti dosloi u&otre8ljaaju s elikim o8likom o8a dijela, n&r.? D./0, 12/T3, 2/D45$ ; sim ostalim sluajeima %koji !a:tijeaju u&otre8u eliko"a sloa' samo se &ri dio oi: di"rafa &i*e elikim sloom, n&r.? 1jeto je na pomol6$ Dokazano je !a ti sti#ovi nijesu jegoev6$ Dan ulica je je!na o! rijetki# u Po!gorici kojoj nije promijenjeno ime$ + II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA 7. Velikim &oetnim sloom &i*u se jednolana i i*elana lina imena, &re!imena, nadimci i atri8uti koji su sastani dio imena? 0arko, 7ojislav, *ala, 8te"an, Pavle, 9vo, 0arija, 0ilica, 5leksan!ra, 2ovievi, Petrovi, :usovac, :ustu!i, *rajovi, 0ijukovi, 1eki, Pulevi, 3smanagi, 0a%a, 0ika, -eko, 0e!o, Petar Prvi, 7la!imir Dukljanski, Petar ;etinjski, 4iar! 1avlje 8rce, Plinije 0lai i sl. Napo.ena% Odred8eni djeloi u! strana &re!imena &i*u se elikim &oetnim sloom ukoliko se ime i!ostalja, n&r.? <er!inan! !e 8osir ali De 8osir, 1eonar!o !a 7ini ali Da 7ini, =arl !e >ol ali De >ol. 10. 2ko !ajednike imenice stoje u slu8i lastito"a imena, &i*u se elikim &oetnim sloom? e, 7la!iko, ako boga zna!e? >o!ine @A@B$ :ralj je zbaen s prijestola$ 11. 2ko je lastito ime u funkciji kojom se ne o!naaa ime odre9ene linosti, onda se ono &i*e malim &oetnim sloom? "or! %automo8il' ? <or! %lastito ime'K ren!gen %ure9aj' ? 4entgen %lastito ime'K kulon %jedinica mjere' ? :ulon %lastito ime', arapin %rsta konja' ? 5rapin %etnik' i sl. 12. Velikim &oetnim sloom &i*e se &ra rije u reenici? Poloio sam vozaki ispit? 8lje!ee neelje putujemo u 5meriku$ Doite nam opet$ 13. 5mena 8oanstaa, setaca, mitolo*ki: 8i$a i sl. &i*u se elikim &oetnim sloom, 8ilo kad je rije o monoteistikim 8ilo o &oliteistikim 8oanstima? -evs, 0ars, Perun, 7esna, 5"ro!ita, Pala!a, 2e#ova, 5la#, 9sus, 0u#ame!, 9sus Crist, *u!a, 1uci"er, Du# 8veti, 8veti Petar ;etinjski, 8veta Trojica, >ospa 0arija, *laena 3zana, 0inotaur, Pegaz, Cerkul i sl. 2ko se imenica bog u&otre8ljaa kao !ajednika, &i*e se malim &oetnim sloom. Samim tim, ona se u mnoini uijek &i*e malim &oetnim sloom. ,&r.? 3ni su potovali boga -evsa$ >rki bogovi stanovali su na 3limpu$ 0onoteisti vjeruju u je!noga boga$ 8lavili su boga 8unca$ -ad se imenicom bog uka!uje na jedno"a odre9eno" 8o"a, onda se ona &i*e elikim &oetnim sloom? Crist se ta!a obrati *ogu$ Papa je izaslanik *oga$ D islamskom svijetu nema likovni# pre!stava *oga$ 14. 0ajednike imenice kojima se o!naaa !animanje ili titula &i*u se malim &oetnim sloom, osim u sluaju koji je o&isan u taki 10. ,&r.? kralj ikola, vla!ika Danilo, 3merEpaa 1atas, 0a#mutEpaa *uatlija, ser!ar =krnjo :usovac, pop 0ilo i sl. 10 1F. Velikim &oetnim sloom &i*u se i lastita imena iotinja, "ra9einski: o8jekata i sl. ,&r.? =arac, 2abuilo, 1esi, Deki, Fetalj, -ekna, =arulja, 0rkulja, 8ivonja, *ijelka6 :raljiin most, 7ezirov most, 1atinska uprija, Ca!ijin most, *anja, 1ijepa :ata, 8a#atEkula, ;rkva 8vetoga Gora, Damija 3smanagia i sl. 2ko se &ak tim na!iima moe o!naiti 8ilo koja iotinja ili 8ilo koje !danje, onda oni &restaju 8iti lastita imena, &a se samim tim &i*u malim &oetnim sloom. ,&r.? 3ni su namjeravali !a po!ignu sa#atEkulu, ali i# je rat sprijeio$ 1jepi je arov o! mrkova %kad se misli na 8ilo koju iotinju *arene odnosno mrke 8oje'. 16. 5mena iotinjski: i 8iljni: rsta u crno"orskome je!iku &i*u se malim &oetnim sloom, n&r.? maka, pas, konj, krava, koza, rua, lipa, !ub, cer, jorgovan i sl$ (e9utim, ukoliko se te rste imenuju latinskim na!iima, &ra rije to"a na!ia &i*e se elikim &oetnim sloom. ,&r.? Tilia sp$ %li&a', >alium aparine %&rili&aa', 5bies alba %jela', 5splenium ruta muraria %kamenjaa', Pinus nigra %crni 8or', <elis leo %la', 7icia montenegrina, 7erbascum !urmitoreum, ;entaurea nicolai, 7iola nicolai i sl. 1C. Velikim &oetnim sloom &i*u se i imena? a. naroda i nji:oi: &ri&adnika? ;rnogorac, ;rnogorka, ;rnogorci, 8rbin, 8rpkinja, Crvati, Crvatica, *onjak, *onjaci, jemci, Talijani, 5merikanci, Turci, :inezi, 0aari, 5lbanci, 0ake!onci, 0ake!onka itd. 8. draa, &okrajina, "radoa, sela, !aselaka? ;rna >ora, 4usija, *osna i Cercegovina, 8je!injene 5merike Drave, 8rbija, Crvatska, 2apan, Dalmacija, *oka, 8an!ak, 7ojvo!ina, ;etinje, *ijelo Polje, Po!gorica, :otor, iki, 0e!un, .abljak, *jelice, Donji :ui, 1ijeva 4ijeka, 3rja 1uka, Donje Polje, Po! 3strog, -agara, Henica, -aljut itd. -ao *to se i! &rimjera idi, oa imena &i*u se elikim &oetnim sloom sake rijei i! nji:oo"a na!ia, osim e!nika i &rijedlo"a, koji se &i*u malim &oetnim sloom u sim sluajeima osim kad se na9u na &oeku na!ia. c. stanonika kontinenata, draa, &okrajina, "radoa, sela, ostra? /vropljani, 5ustralijanci, ;rnogorci, 4usi, 2apanci, *okelji, Dalmatinci, ;etinjani, :otorani, Po!goriani, *jelopoljci, :ui, -agarani, ;rmniani i sl. 18. 3risojni &ridjei i!edeni od lastiti: imena &i*u se dojako? 0. ako su i!edeni dodaanjem nastaaka EovIEev i Ein, &i*u se elikim &oetnim sloom? 9vanov, Petrov, *rankov, 1ukin, 7jerin, 7esnin, 0atijin, Peroviev, 4eetarov, ;rnogorev, -a!raninov, 8rbinov, Turinov i sl. 1. ako su i!edeni dodaanjem nastaka Eski, &i*u se malim &oetnim sloom %osim ako nijesu &ra rije u sastau lastito" imena ili imena institucije'? crnogorski, srpski, ameriki, kineski, crmniki, %eniki, cetinjski, vukovski, njegoevski i sl. 17. Velikim &oetnim sloom samo &re rijei u i*elanom na!iu %ukoliko ostale same &o se8i ne !a:tijeaju eliko sloo' &i*u se? 11 a. imena &lanina, 8rda, kanjona, dolina, nacionalni: &arkoa, je!era, mora, rijeka, ostra, *uma? =ar planina, Patrovaka gora, Pivski kanjon, Ger!apska klisura, *iogra!ska gora, :akaricka gora, Heniki !o, Pa%i potok, 7elja Herina, -gra!e Hagovia, 8ka!arsko jezero, 2a!ransko more, 8re!ozemno more, ;rno jezero, :eina jama, Panonska nizija, acionalni park 1oven, 5peninsko poluostrvo, 0oraa, -eta, ;ijevna, Toloka uma, Femovsko polje itd. 8. o&*te&ri:a$ena sim8olina imena !a odre9ene "eo"rafske &ojmoe? *liski istok, Divlji zapa!, 8tari kontinent$ c. imena institucija, dru*taa, sae!a, &olitiki: stranaka, crkaa i jerski: !ajednica, &ose8ni: *kola u nauci i umjetnosti? 0atica crnogorska, 0inistarstvo kulture ;rne >ore, Dniverzitet ;rne >ore, <ilozo"ski "akultet Dniverziteta ;rne >ore, Privre!ni su! u Po!gorici, 3snovni su! u ikiu, 0atica #rvatska, 1iberalni savez ;rne >ore, ;rnogorska pravoslavna crkva, 9slamska zaje!nica, :atolika crkva, 4e! sestara maloga 9susa, 9nstitut za crnogorski jezik i jezikoslovlje 7ojislav P$ ikevi, ;rnogorski P/ centar, Dukljanska aka!emija nauka i umjetnosti, Praki lingvistiki kruok, 5leksan!rijska kola itd. 2ko se umjesto &uno"a na!ia koristi samo jedan nje"o dio, taj se dio &i*e elikim &oetnim sloom, jer !amjenjuje &uni na!i %8e! o8!ira na to *to se on u &unom na!iu &i*e malim &oetnim sloom'? 0oram poi u 5ka!emiju E %kad se !na o kojoj akademiji je rije'. 9 on je lan 9nstituta E %misli se na jedan odre9eni institut' i sl. d. imena ma"istrala, "ranini: &rijela!a, auto&utea? 0agistrala *eogra! J *ar, 2a!ranska magistrala, >ranini prijelaz *oaj, >ranini prijelaz =epan Polje, 5utoput *eogra! J -agreb itd. e. imena "radski: etrti, ulica, 8uleara i ostali: djeloa naseljeni: mjesta? 8tari aero!rom, -abjelo, *lok 79, Preko 0orae, 8tara varo, Drpe 0an!ia, *ulevar kralja ikole, Dlica slobo!e, Cercegovaka ulica, *ulevar 8ave :ovaevia, >ru!ska ma#ala i sl. 5menice ulica, bulevar i sl. kad se na9u na &oetku na!ia uijek se &i*u elikim &oetnim sloom, n&r. Dlica bratstva i je!instva, Dlica moskovska, *ulevar 1enjina$ ; sim ostalim sluajeima &i*u se malim &oetnim sloom. f. na!ii umjetniki: djela, knji"a, ud8enika, noina, aso&isa, filmoa, radioGtelei!ijski: emisija, &jesama, !akona, molitaa, deklaracija, kon"resa, konferencija, s&ora!uma i sl.? *ijeli aneo, >orski vijenac, 1ua mikrokozma, Pobune uma, 1elejska gora, 8tari zavjet, a Drini uprija, Pravopis crnogorskoga jezika, 1ingua 0ontenegrina, 0atica, 5lmana#, :a! jaganjci uti#nu, 5rt magazin, 7ee na kolju, o skuplja vijeka, Deklaracija ;rnogorskog P/ centra o ustavnom poloaju crnogorskoga jezika, 3ena, *erlinski kongres, 7ersajski mir, *eki knjievni !ogovor, Dejtonski sporazum itd. ". imena me9unarodni:, drani: i jerski: &ra!nika? 12 ova go!ina, Praznik ra!a, Prvi maj, Dan nezavisnosti, 0eunaro!ni !an borbe protiv si!e, Dan !ravnosti, Dan 4epublike, *oi, Dskrs, *ajram, :urbanEbajram, 7eliki petak, Trojin!an, 9lin!an, *a!nje vee i sl. 3ridjei i!edeni od oi: na!ia &i*u se uijek malim &oetnim sloom? novogo!inji, boini, prvomajski, uskrnji, bajramski, ilinski, petrov!anski, mi#oljski i sl. :. imena katedri na fakultetima, &ose8ni: odsjeka i nastani: &redmeta? :ate!ra za crnogorski jezik, 3!sjek za #rvatski jezik i knjievnost, 9storija crnogorskoga jezika, 1ikovno vaspitanje, 8ociologija kulture, 8rpska knjievnost, :njievnost prosvjetiteljstva i sl. i. na!ii istorijski: do"a9aja? *itka na ;arevom 1azu, :osovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaki rat, *itka na <un!ini, Drugi balkanski rat, *itka za Pljevlja, 7ue!olska bitka, Prvi srpski ustanak, <rancuska revolucija, 3ktobarska revolucija i sl. 20. ,a!ii knjieni: i umjetniki: &okreta, &erioda u ra!oju knjienosti, ra!do8lja u ra!oju dru*ta &i*u se malim &oetnim sloom? #umanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, mo!erna, re"ormacija, protivre"ormacija, sre!nji vijek, kameno !oba, paleolit, novi vijek, etrnaesti vijek, !va!eseto stoljee i sl. 21. ,a!ii &ri&adnika &ojedini: &raaca, &okreta i uenja uijek se &i*u malim &oetnim sloom 8e! o8!ira na osnou i! koje su i!edeni? vukovci, ilirci, partizani, komunisti, etnici, mla!ogramatiari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd. 22. 3ra rije u u&ranom "ooru %&oslije dotake i naodnika' &i*e se elikim &oetnim sloom? 7la!ika Danilo otpiujeK 3! vla!ike i svije# glavara# 8elimEpai otpoz!rav na pismo$ :a!a vie# viteku nevolju, zabolje me srce, progovori#K =to, pogani, o! lju!i initeL =to junaki lju!e ne smakneteL 2A. 2ko je u&rani "oor &rekinut umetnutom reenicom, &a se !atim nastalja, &ra rije u nastaku &i*e se malim &oetnim sloom %osim ako ona sama &o se8i ne !a:tijea u&otre8u eliko"a sloa'? eemo posustati, rekoe oni, makar svi izginuli !o poslje!njega$ 2a te tvoje i!eje J ljutnu se 5vram J prosto zamiljam kao #arem stari# ena, koje o!avno ne mogu posluiti niemu$ 24. ; &isanoj komunikaciji, i!a nasloa kome se o8ra$a o8ino se stalja !are! ili u!inik. 2ko se &ismo ne nastalja u istom redu, i!a to"a !are!a ili u!inika &ra rije se &i*e elikim &oetnim sloom? Potovani, 3braam 7am se ra!i$$$ Potovani? 13 Primio sam 7ae pismo$$$ 2ko se o8ra$anje nastalja u istom redu, onda se &ra rije i!a !are!a &i*e malim &oetnim sloom? Potovani, obraam 7am se$$$ 2!. 5menice zemlja, mjesec, sunce &i*u se na da naina? a. -ad o!naaaju asionska tijela, &i*u se elikim &oetnim sloom? 3na je uvijek pratila 0jeseeve mijene$ :oliko ima planeta u 8unevom sistemuL Dugo je trebalo !a ovjeanstvo sazna !a se -emlja okree oko sopstvene ose$ 8. ; sim dru"im !naenjima, &i*u se malim &oetnim sloom? Prevarilo i# je !ecembarsko zubato sunce$ :a! smo i# vieli, sunce nas je ogrijalo$ 3n ne gle!a ni sunca ni mjeseca$ ijesmo se gle!ali !va mjeseca$ To je niija zemlja$ 2D. 5mena jerski: &ri&adnika &i*u se malim &oetnim sloom? #rianin, musliman, pravoslavac, katolik, bu!isti, a!ventisti, protestanti, suniti, iiti i sl. 27. ;koliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. o!naaaju na!ii jerski: &ri&adnika, a ne nacionalna ili narodnosna &ri&adnost, one se redono &i*u malim &oetnim sloom. ,&r.? 8to puta# sam gle!a ;rnogorce, gle!a turke, a gle!a latine %Odje se na Crno"orce ne "leda s "ledi*ta na!ia jerski: &ri&adnika' 3tili su na stanak turcima$$$ :osa mla!a na groblje junako, siplje li se bula# ka srpkinja#L Da je bjee srbin ugrabio, ako #oa# glave obrtati$$$ o uteci u :otor latini$$$ Pokolji se na !rum sa turcima, etrnaest po%eci turaka#$$$ ; su&rotnom, ako se oim imenicama iska!uje etnika ili nacionalna &ri&adnost, one se o8ae!no &i*u elikim &oetnim sloom. ,&r.? -na Duana ro!it 8rpka, zna !ojiti 3bilie$$$ 5lM #eroju topolskome, :araoru besmrtnome, sve prepone na put bje#u, k cilju !ospje velikomeK !ie naro!, krsti zemlju, a varvarske lance srui, iz mrtvije# 8rba !ozva, !anu ivot srpskoj !ui$ 1- 28. 5mena strunjaka i! &ojedini: nauni: o8lasti, 8e! o8!ira na to da li na!i u nji:ooj osnoi sadri neko lastito ime, &i*u se malim &oetnim sloom? montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegoolog, ekspirolog, biolog, botaniar, toponomastiar i sl. Napo.ena% ,a!ii &rofesija, !animanja, titula i sl. u&otre8ljaaju se i u mu*kom i u enskom rodu u !aisnosti od to"a da li se odnose na oso8e mu*ko"a ili ensko"a &ola, n&r.? pre!%e!nik J pre!%e!nica, autor J autorkaIautorica6 !oktor J !oktoricaI!oktorka i sl. 2+. 3ri utiome o8ra$anju i o8ra$anju i! &o*toanja jednoj oso8i u&otre8ljaaju se !amjenice vi i va, koje se u tom sluaju uijek &i*u elikim &oetnim sloom? Potovana, Primio sam 7ae pismo$ >ospo!ine ministre, 0olim 7as !a mi o!govorite$$$ 30. ;koliko je rije o slu8enoj komunikaciji s nekom ustanoom ili ako je utio o8ra$anje %o8ra$anje i! &o*toanja' usmjereno &rema e$em 8roju lica, tada se !amjenice vi i va &i*u malim &oetnim sloom? Potovana gospo!o, ast mi je razgovarati s vama$ 31. ; o8ra$anju &ojedincu, kad tako o8ra$anje ne &odra!umijea 8ilo koju rstu distancirano"a odnosa, moe se i! &o*toanja &isati Ti i TvojK Primio sam Tvoje pismo$ Drago mi je to u napokon upoznati Tvoju zemlju$ A2. Velikim &oetnim sloom &i*e se saka rije u titulisanju sjetoni: i du:oni: elikodostojnika? 7ae 7elianstvo, 7aa 8vetosti, jegova /kselencija, 7aa 0ilosti, jegova 8vetost i sl. 1! III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI AA. ; crno"orskom je!iku rijei se &i*u sastaljeno, rastaljeno i &olurastaljeno u !aisnosti od !naenja koje imaju u &ojedinim o8licima, kao i u !aisnosti od akcenta. 4ako se "oori o? rastaljenom &isanju !ase8ni: rijei %koje su odojene ra!macima, odnosno 8jelinama'K sastaljenom &isanju kad nastaju sloenice koje u"lanom imaju !ajedniki akcenat i &olurastaljenom &isanju &olusloenica %s crticom'. Sloenicom se smatraju dije ili i*e me9uso8no &oe!ani: rijei koje naje*$e imaju i !ajedniki akcenat i jedinsteno !naenje %ra!liito od ono"a *to "a imaju kao &ose8ne rijei'. ,&r.? nizbr!o, meutim, o!oka, uoi, *orov!o, Po!maine i sl. I/ENICE A4. 5menice sastaljene od da i i*e djeloa koje o!naaaju naseljena mjesta &i*u se na tri naina? a. 2ko su ti djeloi u &ot&unosti srasli i!mijeni*i soja !ase8na !naenja i &ose8ne akcente u noo !ajedniko !naenje i jedinsteni akcenat, &i*u se sastaljeno. ,&r.? Danilovgra!, Titogra!, ;arigra!, 1enjingra!, Petrogra!, *eogra!, *orov!o, :rivoije, Pacpolje, 8okobanja, 8utomore i sl. 8. 2ko nji:oi sastani djeloi imaju noo !ajedniko !naenje, ali su ouali &ose8an akcenat, 8e! o8!ira na to da li se mijenjaju si djeloi, onda se take imenice uijek &i*u rastaljeno. ,&r.? *ijelo Polje, 4u!o Polje, :osovi 1ug, 3rja 1uka, ovi 8a!, Donja *rela, 2una 5merika6 Cerceg ovi %Cerceg ovoga, Cerceg ovome', 9vani >ra! %9vani >ra!a, 9vani >ra!u', Can Pijesak %Can Pijeska, Can Pijesku', Cong :ong, 5!is 5beba, 8an 0arino, 1os 5neles i sl. AF. 5mena stanonika mjesta iji se na!ii &i*u rastaljeno &i*u se uijek sastaljeno. ,&r.? *jelopoljac, *jelopoljci, ovosaani, ovosaanka, 3rjoluani, 2unoamerikanci, Cercegnovljanin, Cercegnovljanka i sl. AD. 5 !ajednike imenice sastaljene od i*e djeloa koji su stekli noi !ajedniki akcenat i noo !naenje, &osta*i tako sloenicama, &i*u se uijek sastaljeno. ,&r.? jugozapa!, %everoistok, kuepazitelj, lovouvar, polukrug, polubrat, velepro!aja, !erikoa, konjokra!ica, "otoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl. AC. 2ko djeloi !ajedniki: imenica ine saki !a se8e &ose8nu akcenatsku cjelinu, &ri emu se u &romjeni mijenja samo &osljednji dio, take imenice se &i*u s crticom i!me9u sastani: djeloa? kremenEkamen, rakErana, 4#E"aktor, ra!ioEstanica, alajEbarjak, ra!ioEamater, autoEcesta, ulEnevjesta, "otoE reporter i sl. 38. 3refiksi i rijeca ne uijek se &i*u sastaljeno s imenicama? nesoj, neovjek, nelju!i, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nera!, bez!unik, beskunik, pre!straa, suvlasnik, pobratim, kontrare"ormacija i sl. 3+. 3rijedlo!i po, prije i poslije u! imenicu po!ne &i*u se na da naina? 16 0. -ad se eli o!naiti u cjelosti rijeme &rije ili &oslije 12 sati, tada se oi &rijedlo!i &i*u !ajedno s imenicom po!ne? popo!ne, prijepo!ne, poslijepo!ne$ ,&r.? ;ijelo poslijepo!ne proveo je u krevetu$ Nekao sam 7as cijelo prijepo!ne$ Dvijek su zaje!no popo!ne$ 1. 2ko se misli na 8ilo koji &eriod &rije odnosno &oslije 12 sati, tada se &rijedlo!i o kojima je rije &i*u odojeno od imenice po!neK 7ieemo se poslije po!ne$ Planirao sam !a !oem prije po!ne$ -0. 5!me9u imena6&re!imena i nadimaka nikad se ne stalja crtica? 2osip *roz Tito, 8vetozar 7ukmanovi Tempo, 2ovan 2ovanovi -maj, 8avi 0arkovi =te!imlija i sl. 41. @ostruka &re!imena &i*u se s crticom i!me9u nji:, n&r.? 9vana *rliE0aurani, 0ilena *ooviEPetrovi i sl. -2. 2ko titula i !anje dola!e i!a lino"a imena, &ri emu se u deklinaciji mijenja samo titula !anje, ali ne i ime, onda se i!me9u nji: &i*e crtica. ,&r.? 0iliEbarjaktar, CuseinEbeg, *eirEbeg, 8mailEaga, 3merEpaa, :ostreE#arambaa, >avranEkapetan i sl. 2ko se te titule u&otre8ljaaju samo i! &o*toanja, kad ne o!naaaju starno titulisanje, tada se mo"u &isati sastaljeno s imenom u! koje stoje 8e! crtice i!me9u nji:. 4ako osloljaanje 8ilo je rlo frekentno u minulim remenima, n&r.? 9vanbeg, *eiraga, 3smanaga, <azlibeg i sl. -3. ,a!ii jerski: &ra!nika sastaljeni od imena seca, tj. &risojno"a &ridjea i!edeno"a i! to"a imena, i imenice !an &i*u se sastaljeno, osim kad i &ri i dru"i dio to"a na!ia ima !ase8ne nastake u &romjeni? ikolj!an, 5ranelov!an, Trojin!an, 0itrov!an, Petkov!an, Petrov!an, 9lin!an, 8pasov!an i sl. 2 u &romjeni? ikolj!anaIikolja !ne, 9lin!anaI9lina !ne, Gurev!anaIGureva !ne, 0itrov!anaI0itrova !ne itd. ZA/JENICE 44. 0amjenike sloenice, nastale me9uso8nim srastanjem !amjenica ili srastanjem !amjenica i &rilo"a, &ri emu su sastani djeloi i!"u8ili nekada*nja &ose8na !naenja i akcenat i stekli noo !ajedniko !naenje i !ajedniki akcenat uijek se &i*u sastaljeno.,&r.? tota, kojeta, kojeko, kojekakav, kojeiji, kojekoliki, kojekoji, ekoji, svakakvi i sl. 4aki ostaju i u &romjeni? kojeega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl. -!. 0amjenice se &i*u !ajedno i s &rijedlo!ima onda kad u! taj &rijedlo" "u8e !amjeniko !naenje, a sloenica do8ija noo &rilo*ko !naenje. ,&r.? stoga, zato, potom, pritom, uto$ 17 2li ako nije do*lo do &omjeranja !naenja, e$ !amjenice uaju soje !naenje, tada i: tre8a &isati odojeno od &rijedlo"a u! koji stoje. 4re8a, dakle, &raiti ra!liku me9u sljede$im &rimjerima? *ilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao !oi$ J 8kini pauinu s toga zi!a$ 9mali su konje, pa i# zato nije mogao stii$ J 2a ne marim za to to oni priaju$ -6. 0amjenice s rijecom go! %go' ra!liito se u&otre8ljaaju u !aisnosti od !naenja koje u! naedenu rijecu do8ijaju? 0. 2ko u! rijecu go! %go' do8ijaju !naenje neodre9eni: !amjenica, te !amjenice se tada &i*u sastaljeno s rijecom go! %go'? kogo!Ikogo %neko', togo!Itogo %ne*to'$ ,&r.? eka kogo !oe !a mu ruku !a$ Coemo li togo! priati ili !a se razilazimoL 1. 2ko u! naedenu rijecu !amjenice do8iju !naenje o&*ti: !amjenica, onda se one &i*u odojeno od te rijece? ko go!Iko go, to go!Ito go, iji go!Iiji go i sl. ,&r.? :o go! im !oe, oni ga lijepo !oekaju$ =to go im ree, oni e te posluati$ -7. O&*te i odrine !amjenice niko, nita, niiji, nikakav, iko, ita, ikakav, iiji, ikolik i sl. &i*u se sastaljeno u sim sluajeima osim u &romjeni u &rijedlonim konstrukcijama, n&r.? ni o! koga, ni sa kim, ni o! ega, ni o kome, i o! ega, ni o emu, ni na iji, i o kome, ni na to, ni za koga i sl. PRI"JEVI 48. 3ridjei sastaljeni od da dijela, 8e! o8!ira na to kojoj rsti rijei ti djeloi &ri&adali, &i*u se sastaljeno ako taka sloenica ima !ajedniko %jedinsteno' !naenje. ,a nji:oo sastaljeno &isanje ne utie okolnost jesu li nastali &rostim srastanjem sastani: djeloa ili &omo$u infiksa. ,&r.? plavobijeli, %everozapa!ni, jugoistoni, bezuman, pre!obar, antiratni, samonikli, maloumni, !obro!uan, pseu!onauni, plavook, naunoistraivaki, trospratni, estolani, svijetlouti, tamnocrveni, poluprazan, !anononi, pre!njonepani, knjievnoistorijski i sl. 47. 3ridjei i!edeni od i*elani: to&onima, ija se imena &i*u rastaljeno ili s crticom, &i*u se uijek sastaljeno. ,&r.? bjelopoljski, orjoluki, !onjokrajski, #ercegnovski, novosa!ski, junoa"riki, gornjo%eniki, bokokotorski, ljekopoljski, malocucki i sl. F0. -od &ridjea sloeni: od i*ecifreni: 8rojea &ridje se s&aja samo sa &osljednjim 8rojem? !va!eset petogo!inji, etr!eset !vo!nevni i sl. !1. 3ridjei sloeni s rijecom ne uijek se &i*u sastaljeno s njom? nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevi!ljiv, ne!orastao, neslavan i sl. F2. 3risojni &ridjei i!edeni i! dostruki: &re!imena uijek se &i*u s crticom me9u tim &re!imenima. ,&r.? :ara!iE*eliev, :ara!iEDaniiev, *rozE9vekoviev, 5niE8iliev, *ojlE0ariotov i sl. 18 FA. @olani &ridjei u koji: je saki lan !adrao soje !naenje u okiru !ajedniko"a !naenja koje imaju u odre9enoj kontekstualnoj u&otre8i &i*u se s crticom i!me9u ti: djeloa. ,&r.? crnogorskoE#rvatski %odnosi', engleskoEruski %rjenik', grkoEturska %koalicija', crnogorskoEturski %rat' i sl. 0ROJEVI !-. #rojei 11G17, 20, A0, 40, F0, D0, C0, 80, 70, 200, A00, 400, F00, D00, C00, 800, 700 &i*u se sastaljeno? je!anaest, !vanaest, se!amnaest, !va!eset, etr!eset, ez!eset, !eve!eset, !vjesta, petsto, eststo, !evetsto itd. 2li? !vije stotine, tri stotine, !evet stotina itd. FF. @ru"i i*elani 8rojei &i*u se rastaljeno? tri!eset est, osam!eset je!an, tri!eset !rugi, !va!eset osmii, pet #ilja!a !vjesta !va!eset !va, trista !va!eset peti i sl. G&AGO&I FD. Gla"oli sloeni s &refiksima &i*u se uijek sastaljeno s njima, n&r.? po!ii, proetati, uskoiti, pre!vo!iti, proitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl. !7. )ijeca ne &i*e se odojeno od "la"ola? ne bi#, ne traim, ne znam, ne vi!im, ne viesmo, ne biste, ne znajui i sl. 5!u!etak od to"a &raila ine samo sljede$i o8lici? neu J nee E nee I neemo J neete E nee6 nemoj I nemojmo, nemojte6 nemam J nema E nema I nemamo J nemate J nemaju6 ne!ostajali J ne!ostaje$ !8. (noinski o8lici "la"ola biti u aoristu uijek se &i*u sastaljeno? bismo J biste E bie$ F7. ; sloenim "la"olskim o8licima "lani i &omo$ni "la"ol &i*u se odojeno jedan od dru"o"a? 0. 3erfekat? itao sam, vi!io sam, uo je, vieli ste, znali su itd. 1. 3luskam&erfekat? bija#u vieliIsu bili vieli, bio sam stigaoIbija# stigao, bijasmo uliIsmo bili uli itd. 2. +utur 5? u vieti, e znati, u itati, moi u, !oi u, rei emo itd. (e9utim, u futuru "la"ola na Jti, u sluajeima kad se is&red nji: ne koristi su8jekat, jalja se dojaka u&otre8a? 3. ,aje*$e se tada &omo$ni i "lani "la"ol i!"oaraju kao jedna rije, &a se tako i &i*u? itau, znau, govoriemo, trae, plakaete itd. ; tim sluajeima futur je &rosti "la"olski o8lik. 1+ 33. 5ako je taka u&otre8a u Crnoj Gori rlo rijetka, u naedenom sluaju de*aa se da se "lani "la"ol %u infinitiu' u&otre8ljaa 8e! krajnje"a Ji i da se kao taka &i*e odojeno od &omo$no"a "la"ola? itat u, znat emo, govorit ete, plakat ete, smijat e se i sl. 4aka u&otre8a karakteristina je u #oki -otorskoj, &a je sto"a ne tre8a iskljuiti i! standardnoje!ike norme. (e9utim, u jednom tekstu se ne mo"u nai!mjenino u&otre8ljaati i jedni i dru"i o8lici futura. 4. +utur 55? bu!em vi!io, bu!em !oao, bu!ete stigli, bu!u %eli, bu!e mogao, bu!e po%ekao i sl. 5. 3otencijal? bi# mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd. 60. 5!ra!i ti&a? #tioEne #tio, reklaEkazala, mogaoEne mogao, periE!eri, #oeEnee, i!i miE!oi mi i sl. uijek se &i*u &olusastaljeno, s crticom i!me9u sastani: djeloa. PRI&OZI 61. Velik 8roj &rilo"a nastao je srastanjem &ose8ni: rijei u jednu rije, *to je &odra!umijealo i &romjenu &ose8ni: !naenja sastani: djeloa. 4aki su recimo? nizbr!o, zare!om, akobog!a, naizgle! i sl. D2. 3rilo!i se &i*u sastaljeno u sluajeima kad su o8a nje"oa sastana dijela %8e! o8!ira na to kojoj rsti rijei ti sastani djeloi &ri&adali' u &ot&unosti srasla u jednu rije i &o&rimila noo !ajedniko !naenje i !ajedniki akcenat. ,&r.? ika!, ikako, ikoliko, ie, svu, svuku!+a,, katka!, eka!, poneka!, ku!ikamo, tavie, ionako, nie, nee, nika!, nikoliko, nizato, ne!ovoljno, nelijepo, poneka!, poesto, poveliko, suvie, nipoto, !ov!e, !on!e, !otle, otku!, !onekle, o!nekle, o!avno, o!ne!avno, o!skoro, o!neku!, o!je!anput, o!ozgo, na!aleko, naopako, na!ugo, nairoko, napamet, bestraga, prek+o,%utra, prekjue, onoma!ne, onomlani, preklani, %utra!an, smjesta, uglas, naglas, izre!a, o!re!a, !ovee, spolja, nizbr!o, akobog!a, ujesen, naveliko, napreac i sl. DA. 2ko je neki od sastani: djeloa sauao soje &ose8no !naenje, tada se ti djeloi &i*u rastaljeno. ,&r.? i ka! bu!u za#tijevali, nee im se !ati$ D koliko sati ete stiiL e pa!a mi na pamet$ estao je bez traga$ 9 otac mu je bio trgovac na veliko$ Pao mu je kamen na ruku$ 3!govarao je s mjesta$ D4. 4ako se i si &rilo*ki i!ra!i iji sastani djeloi nijesu srasli &i*u rastaljeno? preko !ana, preko noi, na proljee, na primjer, za inat, s lea, bez sumnje, o! jue, o! lani, !o jue, !o %utra, o! zimus, ma ka!, na koliko, ma e, bilo ka!, bilo e, e bilo, kako bilo, na leo, na crno, na bijelo, u potpunosti, u cjelosti, u re!u, za stalno i sl. 6!. 3rilo!i ti&a o! ta!a &i*u se rastaljeno, a &rilo!i ti&a ota! sastaljeno? 0. rastaljeno? za sa!a, o! sa!a, o! ta!a, !o ka!a, !o ta!a itd. 1. sastaljeno? zasa!, otka!, !oka!, !osa!, !ota! i sl. 20 DD. 3rilo*ki i!ra!i sastaljeni od da !naenjski su&rotna &rilo"a koji uaju soje &ose8ne akcente &i*u se s crticom. ,&r.? breEbolje, goreE!olje, je!nomE!vaput, ka!Eta!, kakoEtako, !anasE%utra, kolikoEtoliko, potoEpoto, tamoEovamo, plusEminus, lijevoE!esno i sl. PRIJE"&OZI DC. 3rijedlo!i nastali &ot&unim srastanjem sastani: djeloa &i*u se sastaljeno. ,&r.? navr#, !ovr#, ispo!, izna!, povie, izmeu, izvan, na!omak, nakraj, sa!no, po!no, povr#, uprkos, uoi, potkraj, posre!, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, pora!+i,, zara!+i,, uoi i sl 68. 2ko imeniki dio ti: &rijedlo"a !adri soju imeniku funkciju, onda se on &i*e odojeno od &rijedlo"a is&red nje"a. ,&r.? Popeo se na vr# br!a$ Pogle!aj me u oi$ D ime koga vi govoriteL Pogle!ajte u vr# ovoga koplja$ 6+. 2ko da &rijedlo"a stoje jedan u! dru"i, ali saki ua soje !naenje, &i*u se odojeno? !o pre!, !o potkraj, !o ispo!, !o nakraj, !o izna! i sl. ,&r.? Pjevali smo !o pre! zoru$ 8tigli smo !o pre! kuu, ali !alje nijesmo mogli ii$ .ivjela je !o potkraj zime$ 1ZVICI C0. ; !aisnosti od to"a kako se i!"oaraju i *to se njima eli &redstaiti, u!ici se &i*u na da naina? sastaljeno ili &omo$u crtice. a. 2ko se u!ici i!"oaraju due remena ili oteu 8e! &rekida, tada se &i*u sastaljeno. ,&r.? oooj, eeej, joooj, #eeej i sl. 8. ;!ici koji se udajaju ili u!asto&no &onaljaju &i*u se s crticom me9u sastanim djeloima. ,&r.? macEmac, avEav, #aE#aE#a, mljacEmljac, kuEku, kukuEkuku, leEle, #eE#eE#e i sl. RIJECE I VEZNICI 71. Ve!nici i rijece sastaljeni od i*e djeloa, koji su u i!"ooru &ot&uno srasli, &i*u se sastaljeno. ,&r.? kamoli, negoli, iako, !oli, nekmoli, otka!, otkako, otku!a, prem!a, stoga, !akako, prem!a itd. 72. Sloeni do&usni e!nik iako uijek se &i*e sastaljeno !a ra!liku od "ru&e i ako u &o"od8enom !naenju. ,&r.? Doi emo iako se nijesmo najavili$ E Primiemo vas i ako se ne bu!ete najavili$ ije nimalo za#la!ilo iako je palo !osta kie$ E 9 ako bu!e kie, ito se vie ne moe oporaviti$ 73. )ijeca li &i*e se na da naina? a. u! ne&romjenljie rijei is&red se8e stara sloenicu, &a se, samim tim, &i*e sastaljeno s njima? kamoli, nekmoli, negoli i sl. 21 8. u&itna rijeca li uijek se &i*e odojeno od rijei koja joj &ret:odi? !a li, e li, jesu li, #oete li, moe li, nije li i sl. 22 IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED C4. ;koliko se neka rije ne moe is&isati6otkucati u jednom redu, onda se jedan nje!in dio &renosi u sljede$i red, a na kraju &ro"a dijela rijei, u! nje"a, stalja se crtica %G'. CF. Su"lasnici ili su"lasniki sku&oi %8e! samo"lasnika u! nji:' nikad se ne &renose u naredni red. ,ije, dakle, do!oljeno &reno*enje i rastaljanje rijei ti&a? bolesEt, boleEst, gle!aE#, topoEt, ra!oEst, ra!osEt, asEt, aEst, blaEn, blanE, #eEn!, #enE! i sl. CD. -ao ni su"lasnik, tako se ni jedan samo"lasnik ne &renosi u sljede$i red, &a je &rao&isno nedo&ustio &reno*enje ti&a? gle!aEo, posaEo, enEa, stEo, boljEe, tratEi, itanjEe i sl. CC. <ednoslone rijei, ukoliko ne mo"u 8iti is&isane u jednome redu, ne &renose se rastaljene u naredni red, e$ se &renosi cijela rije. ,ije do!oljeno &reno*enje ti&a? saEt, !aEn, toEp, tiEp, eEp, jaE!, jeE!, kEos, nEos, rEog i sl. 78. .atiniki di"rafi %dosloi' lj, nj i ! ne rastaljaju se jer &redstaljaju o!naku !a jedan "las. ,ije, dakle, do&u*teno rastaljanje i &reno*enje rijei na sljede$i nain? rastinEje, polEje, #o!Ea, sanEjati, pi!Eama, mu!Ea#e!in, #an!Ear, imanEje, bolEje, volEjeti i sl. ;koliko latiniko nj i ! nijesu u funkciji di"rafa, e$ &redstaljaju da &ose8na sloa u kontaktu, &reno*enje je do!oljeno. ,&r.? inEjekcija, konEjugacija, konEjunktiv, konEjuracija, na!Eivjeti, na!Enjevati i sl. C7. )ije se ne moe &renositi u sljede$i red tako da u "ornjem redu is&red crtice ostane samo jedan "rafem. 4ako se ne &renose strukture ti&a oEtac, eElemenat, aEvan, oEvan i sl. 80. #ilo kaka ni! cifara %8ilo da je rije o i*ecifrenim 8rojeima, kodoima, lo!inkama, datumima, *kolskim "odinama i sl.' ne tre8a rastaljati na kraju reda, e$ u noi red &renijeti ni! u cjelosti. 81. -onsonantske "ru&e st, t, kad nijesu na "ranici da morfema ne tre8a rastaljati, e$ cijelu "ru&u &renijeti u naredni red? poEsti, koEsti, plaEsta, moEti, plaEta, kuEpaEliEte, !a!iEti, zaE!iti i sl. 82. ; naredni red &renosi se onaj dio rijei koji moe initi slo"%oe'. ,&r.? proEricati, iEitavati, mlatiEti, mlaE!ost, boErac, pjeEva, praEvopis i sl. 8A. ;koliko se u rijei koja se &renosi nala!e samo"lasniki sku&oi, oni se mo"u &renijeti? a. tako da jedan od samo"lasnika ostane u "ornjem redu, a dru"i se &renosi u naredni red, n&r.? nosiEoci, mjaEukati, uiEonica, je!anaEest, skakaEonica, baEuk, !iEoba, zaEobii, /tiEopija i sl. 8. tako da o8a samo"lasnika ostanu u "ornjem redu, n&r.? nosioEci, mjauEkati, zaoEbii, /tioEpija, zaoEbilaziti, zaoEva, uioEnica i sl. 8-. Su"lasnik koji se nala!i i!me9u da samo"lasnika u rijei &renosi se u naredni red. ,&r.? 23 govoEriti, naElaziti, o!goEvarati, preElaziti, proEnalaza i sl. 8!. Su"lasnike "ru&e do!oljeno je &renositi na i*e naina? a. ;koliko je rije o su"lasnikim "ru&ama na "ranici i!me9u &refiksa i osnone rijei u sloenicama, mo"u$e i: je ra!dojiti tako da jedan konsonant ostane u "ornjem, a dru"i se &renosi u naredni red. ,&r.? na!Eivjeti, raE!ilitati, razEviti, o!Egovoriti, pre!Evieti, razErije!iti, o!Evui, uzEviknuti, o!Egovoriti i sl. 8. Su"lasnike "ru&e do!oljeno je &renijeti u naredni red tako da se dio rijei koji se ne &renosi !ar*aa samo"lasnikom. ,&r.? sluEba, !ruEba, zeEmlja, kleEtva, pjeEsma, vaEz!an, groEe i sl. (e9utim, ako dio rijei koji se &renosi &oinje su"lasnikom "ru&om te*kom !a i!"oor, tako &reno*enje nije do!oljeno. ; tom sluaju se su"lasnika "ru&a ra!8ija &reno*enjem samo jedno"a su"lasnika. @akle, &reno*enje ti&a braEtski, graE!ski, boErba nije do!oljeno. ;mjesto nje"a is&rano je? borEba, sunEce, bratEski, korotEni, gra!Eski, lju!Eski, karElovaki, vojEska, carEstvo, palEma, alEba i sl. 86. )ijei sa okalnim r mo"u se &renositi tako da u naredni red ide dio i!a to"a okalno" r. ,&r.? krEvavi, krEstiti, prEvijenac, #rEvatski, !rEveni, vrEnjaci, grEliti, #rEliti, mrEviti, vrElina, vrEnjaki i sl. 8C. )ijei strano"a &orijekla u crno"orskom je!iku rastaljaju se na isti nain kao i doma$e %u skladu s &rednjim &railima'. 88. 3olusloenice se rastaljaju kao i se dru"e rijei. 2li ako &olusloenicu tre8a rastaiti i &renijeti u dru"i red na mjestu 9e se nje!ini sastani djeloi s&ajaju crticom, onda se jedna crtica &i*e na kraju "ornje"a reda, a dru"a &renosi i u naredni red. ,&r.? *eirE rakE goreE 9vanE Eaga Erana E!olje Ebeg 2- V. SKRAENICE 87. Skra$enica je na!i !a saku &ri i!"ooru ili &isanju skra$enu rije ili skra$eni sku& rijei. )ijei i sku&oi rijei skra$uju se u skladu s odre9enim &railima, osim u rijetkim i!u!ecima kad su ta &raila naru*ena drukijom tradicionalnom u&otre8om. 70. )ijei, sku&oi rijei i i*elani na!ii skra$uju se na i*e naina. 3i*u se s takom na kraju ili 8e! nje, sastaljeno ili rastaljeno, elikim ili malim sloima, a se to u skladu s &railima koja se odnose na &ojedinane kate"orije. 71. Skra$enice se itaju na da naina. a. 2ko je rije o skra$enim &oetnim djeloima rijei ili sku&oa rijei, te ako se skra$enicom o8u:ata &oetni i !ar*ni dio rijei, tada se itaju kao da je na&isan &uni na!i. ,&r.? pro". %ita se? pro"esor', go!$ %ita se? go!ina', $ r$ %ita se? enski ro!', it!. %ita se? i tako !alje', !r %ita se? !oktor', mr %ita se? magistar' i sl. 8. 2ko su &ak skra$enicama o!naena &oetna sloa ili &oetni slo"oi i*elani: na!ia, one se itaju na da naina? i. ;koliko skra$enica sadri u se8i samo"lasnik, ona se ita onako kako se i &i*e. ,&r.? ;5D, 25T, 25-D, 0DP, 095, 9 i sl. Oo &railo ne o8u:ata skra$enice s na"omilanim su"lasnikim "ru&ama te*kim !a i!"oor, n&r. DDP, DC;4 i sl. 4ake skra$enice itaju se &rema na!iima sloa od koji: su sastaljene %kao i one i! naredne stake, koje se sastoje samo od su"lasnika ili samo od samo"lasnika', ali se ne mo"u mije*ati na!ii sloa i! ra!liiti: je!ika. ,&r.? @V@ se ita ili !iEviE!i ili !eEveE!e, ;,@3 se ita ili uEenE!eEpe ili juEenE!iEpi i sl. ; deklinaciji oi: skra$enica nastaak se od nji: odaja crticom 8e! 8jelina. ii. ;koliko se skra$enice sastoje samo od konsonanata ili samo od okala, one se itaju &rema na!iima sloa od koji: su sastaljene. ,&r.? ;> %ceG"e', /D %eGu', D5/ %uGaGe', ;D: %ceGdeGenGka', D: %deGenGka', 4: %erGenGka', 8DP;> %esGdeG&eGceG"e' i sl. Oa &raila imaju soje i!u!etke u onim sluajeima koje je ustalila du"a u&otre8na tradicija. 4ako se n&r. *iC ita kao [8eGiG:a], 85D kao [esGaGde]. SKRA2IVANJE S 'AKO/ 72. Skra$enice nastale u!imanjem samo &ro"a konsonanta i! rijei koja se skra$uje uijek se &i*u s takom na kraju %osim &rimjera o&isani: u taki 100'. ,&r.? $ E itaj g$ E "odina l$ E lice t$ E taka r$ E ra!red v$ E ijek v$ E i9eti m$ E mjesto 2! 7A. Skra$enice nastale u!imanjem &oetno"a konsonantsko" sku&a u rijei &i*u se s takom na kraju. ,&r.? br$ G 8roj sv$ E seska str$ E strana l$ E lan mn$ G mnoina mj$ E mjesto k$ G *kolski "r$ G francuski gr$ G "rki st$ G stolje$e 74. 2ko su skra$enice nastale u!imanjem &ro"a slo"a ili u!imanjem &ro"a slo"a i &oetno"a konsonanta ili konsonantsko" sku&a i! dru"o"a slo"a rijei koja se skra$uje, i!a nji: se tako9e &i*e taka. ,&r.? ul$ G ulica umj$ G umjesto go!$ E "odina ar$ G ara&ski ar#$ E ar:itekta ar#$ G ar:aino u$ G uenik up$ G u&orediti je!$ G jednina pro"$ E &rofesor ak$ E akaski tok$ E *tokaski kajk$ E kajkaski tur$ G turski lat$ G latinski gimn$ E "imna!ija komp$ G kom&arati !em$ G deminuti gen$ E "eniti alb. G al8anski 7F. Skra$enice nastale u!imanjem &ra da slo"a i su"lasnika do okala i! tre$e"a slo"a &i*u se s takom na kraju? augm$ E au"mentati #ipok$ G :i&okoristik superl$ E su&erlati upor$ E u&orediti imper"$ G im&erfekat aka!$ E akademik 7D. Skra$enice !a sku&oe rijei koje su nastale u!imanjem samo &ro"a sloa ili &oetno"a su"lasniko" sku&a i! ti: rijei &i*u se s takom &oslije sake skra$ene rijei i ra!makom %8jelinom' i!me9u skra$eni: djeloa. ,&r.? m$ r$ G mu*ki rod $ r$ E enski rod sr$ r$ G srednji rod n$ !$ G naedeno djelo p$ n$ e$ G &rije noe ere o$ m$ G oo"a mjeseca o$ g$ G oe "odine v$ !$ G r*ilac dunosti s$ r$ G sojom rukom i sl$ G i slino i !r$ G i dru"o k$ g$ G *kolska "odina n$ r$ G na ruke 26 Od naedeno"a &raila odstu&a nekoliko skra$enica koje se o8iljeaaju na tradicionalan nain u&rkos reenim &rao&isnim &railima? tj$ E to jest it!$ E i tako dalje npr$ G na &rimjer
7C. ,eke i*eslone rijei skra$uju se tako *to se u!me &oetni konsonant ili slo" i da ili i*e konsonanata i! sredine rijei. ,&r.? stsl$ E starosloenski rkt$ G rimokatoliki imp"$ E im&erfekt%ini' stcsl$ G starocrkenosloenski rkp$ E ruko&isni s#$ E sr&sko:ratski tzv$ G tako!ani p"$ E &erfekt%ini' SKRA2IVANJE 0EZ 'AKE 78. Skra$enice koje nastaju kontrakcijom &i*u se 8e! take na kraju, 8e! o8!ira na to da li se njome o8u:ata samo &oetno i !ar*no sloo ili &oetno sloo i nekoliko sloa s kraja rijei. ,&r.? g!in E "os&odin ga E "os&o9a rn E raun !r E doktor mr E ma"istar 5!me9u sastani: djeloa ti: skra$enica ne &i*e se crtica. 77. 5!a skra$enica koje se !ar*aaju na samo"lasnik nikad se ne &i*e taka, osim ako je u &itanju skra$enica !a lino ime koje &oinje samo"lasnikom. 100. Skra$enice koje o!naaaju mjerne jedinice me9unarodno su &ri:a$ene i &i*u se 8e! take na kraju? mm E milimetar cm E centimetar !m E decimetar m E metar km E kilometar mg E mili"ram g E "ram !g E deci"ram kg E kilo"ram !kg E deka"ram t E tona ml E mililitar !cl E decilitar l E litar !kl E dekalitar kl E kilolitar #l E :ektolitar s E sekund # E sat %as' ! E dan 27 a E ar #a E :ektar 5 E am&er Cz E :erc 2 E dul 7 E olt O E at ; E ste&en Cel!ijusa 101. Skra$enice kojima se o!naaaju strane sijeta &i*u se elikim sloima 8e! take na kraju? 2 E ju" - E !a&ad 9 E istok H E Oeer 102. Skra$enice !a i*elane na!ie &i*u se elikim sloima 8e! o8!ira na to da li se ti na!ii u &unom o8liku &i*u elikim ili malim &oetnim sloima. 5!a taki: skra$enica ne &i*e se taka. ,&r.? 0; %(atica crno"orska' 9;22 %5nstitut !a crno"orski je!ik i je!ikoslolje' ;P; %Crno"orska &raoslana crka' ;P %Crno"orsko narodno &o!ori*te' D5D %@ukljanska akademija nauka i umjetnosti' D1D;> %;druenje likoni: umjetnika Crne Gore' ;D: %Crno"orsko dru*to ne!aisni: knjienika' ;5D %Crno"orska akademija nauka i umjetnosti' D %;jedinjene nacije' C5-D %1ratska akademija !nanosti i umjetnosti' 2< %<unosloenski filolo"' 08 %(atica sr&ska' 0C %(atica :ratska' 8:> %Sr&ski knjieni "lasnik' 8:- %Sr&ska knjiena !adru"a' 9 %,edeljne informatine noine' 0DP %(inistarsto unutra*nji: &osloa' 09P %(inistarsto inostrani: &osloa' 09D %(inistarsto inostrani: djela' ;> %Crna Gora' 10A. Skra$enice %sim8oli' !a :emijske elemente &i*u se uijek elikim &oetnim sloom i 8e! take. ,&r.? 5l E aluminijum 8 E sum&or <e E "o9e : E kalijum ;a E kalcijum C E odonik 28 10-. &a3inske skra4eni5e. 0a skra$enice i! latinsko"a je!ika ae ista &raila koja su naedena !a skra$enice i! crno"orsko"a je!ika. ,&r.? m$ E masculinum %mu*ki rod' "$ G femininum %enski rod' n$ G neutrum %srednji rod' s$ v$ E su8 oce %kod rijei' a$ a$ E ad acta %me9u s&ise' l$ c$ E loco citato %na naedenom mjestu' m$ p$ E manu &ro&ria %lastitom rukom' o$ c$ E o&us citatum %naedeno djelo' s$ a$ E sine anno %8e! o!nake !a "odinu' s$ l$ E sine loco %8e! o!nake !a mjesto' !r sc$ E doctor scientiarum %doktor nauka' !r me!$ E doctor medicinae %doktor medicine' 10!. Napo.ene? a. ,eke se skra$enice %mimo naedeni: &raila' tradicionalno &i*u samo elikim sloima, n&r.? 1$ 8$ E locus si"illi %mjesto &eata' 0$ P$ G mjesto &eata $ $ E nomen nescio %ime ne !nam'K u&otre8ljaa se kad je ime i &re!ime ne&o!nato ili se ne eli sao&*titi. $ *$ E nota 8ene %8ilje*ka' P$ 8$ E &ost scri&tum %&oslije na&isano"a' 5$ D$ E anno @omini %ljeta Gos&odnje"aK noe ere' 1. ;koliko se skra$enice &i*u elikim sloima, a jedna od rijei u njoj &oinje nekim od di"rafa %lj, nj, !', onda se taj di"raf &i*e elikim sloima o8a sastana dijela? .<, ,<, @I. 2. ;koliko se skra$enicom o!naaa neki i*elani na!i koji ima u se8i &rijedlo"e ili e!nike, ti e!nici i%li' &rijedlo!i ne ula!e u skra$enicu %osim &o i!u!etku? --- P 0aod !a !a&o*ljaanje, *iC'. ,&r.? 9;22 %5nstitut !a crno"orski je!ik i je!ikoslolje' ;5D %Crno"orska akademija nauka i umjetnosti' 51<< %5nstitut !a :ratski je!ik i je!ikoslolje' 4. Vlastita imena skra$uju se &isanjem take &oslije &ro"a sloa u imenu. )adi &reci!nosti do!oljeno je imena skra$iati &oslije &ro"a slo"a ili &ro"a konsonantsko" sku&a. ,&r.? 5$ 2ovievi, 8$ *rkovi, 7uk 8te"$ :ara!i, 7l$ Popovi i sl. 2+ VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA 10D. Crno"orski je!ik je 8o"at leksikom strano"a &orijekla koja se o9e tokom du"e istorije ustalila u me9uso8nim &roimanjima, uticajima i susretima Crno"oraca s okolnim 8liim i daljim narodima i nji:oim je!icima. 4ako crno"orski je!ik o8iluje romani!mima, turci!mima, "reci!mima, a u noije rijeme se su &risutniji an"lici!mi. 107. ,e tre8a su leksiku strano"a &orijekla koja je u*la u crno"orski je!ik smatrati tuicama. 4aka leksika moe se &odijeliti u dije "ru&e. 3ru "ru&u ine rijei strano"a &orijekla koje su se tokom du"e u&otre8e ustalile u crno"orskome je!iku u toj mjeri da i: "oornici doiljaaju kao doma$u leksiku. ,&r.? koulja, arapa, kralj, car, ura, bazen, a#, !emper, kaput, majstor, papir, komija, boja, !em i sl. 4ake rijei koje su u &ot&unosti &rila"o9ene fonolo*kome i morfolo*kom sistemu crno"orsko"a je!ika na!iaju se pozajmljenice %a ne tuice'. )ijei !a koje je oi"ledno da su strano"a &orijekla i koje naje*$e imaju adekatan doma$i sinonim smatraju se tu9icama. 4ake su n&r.? biznis, imi!, oping, konverzacija, meni, kul, ap!ejt, !aunlou!ovati i sl. ;koliko !a taku leksiku &ostoje adekatne doma$e rijei, &oeljno je umjesto nje koristiti doma$u rije. 4ako se n&r. i!me9u konverzacije i razgovora tre8a sakako o&redijeliti !a razgovorK i!me9u posla i biznisa &rimat tre8a dati poslu i sl. ;koliko &ak tu9ice nemaju adekatan doma$i sinonim, nije i: &otre8no &reoditi i nasilno !amjenjiati doma$om rijeju ili i!ra!omK naroito ne u sluaju kad je taka leksika u &ot&unosti inkor&orirana u crno"orski rjeniki fond i kao taka &o!nata e$ini "oornika. 4ake su n&r. rijei? #amburger, sen!vi, #otE!og, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada &restaju 8iti tuice i &ostaju pozajmljenice$ 108. .eksika strano"a &orijekla, 8ilo da je rije o !ajednikim ili lastitim imenicama ili &ak o kakoj dru"oj rsti rijei, &i*e se u skladu s na*im je!ikim !akonitostima. Se tu9ice u crno"orskome je!iku &odlijeu !akonima fonetske transkri&cije. @akle, &i*u se onako kako se i!"oaraju u skladu s mo"u$nostima koje daje na*a standardna a!8uka i a8eceda. 107. 5ako se rijei strano"a &orijekla u crno"orskome je!iku &i*u onako kako se i!"oaraju, &onekad je &otre8no ista$i i nji:o i!orni o8lik i! je!ika od koje"a &otiu. ; tim sluajeima se i!a o8lika koji je na&isan fonetski G strana rije u i!ornome o8liku stalja u !a"rade. ,&r.? =ekspir %8#akespeare', >ete %>oet#e', 0akijaveli %0ac#iavelli', Pemislav %PrzemQsRav', Don %2o#n', *u!impeta %*u!apest', *e %Oien', 4im %4oma', <jo!or 0i#ajlovi Dostojevski %STUVW XYZ[\]V^Y_ `VabVc^adY\', ovi 0eksiko %ee 0efico', intermeco %intermezzo', =trosmajer %8trossmaQer' i sl. 110. Odred8eni djeloi u! strana imena ostaju ne&romijenjeni. ,&r.? 0. u! &re!imena? 1eonar!o !a 7ini, 1eonar!a !a 7inija, 1eonar!u !a 7iniju6 1u!vig van *etoven, 1u!viga van *etovena, 1u!vigu van *etovenu6 <er!inan! !e 8osir, <er!inan!a !e 8osira, <er!inan!u !e 8osiru itd., 1. u! lastita imena? Don .uan, Don .uana, Don .uanu6 "ra Petar, "ra Petra, "ra Petru6 mister Dek, mister Deka, mister Deku6 1e!i Dajana, 1e!i Dajane i sl., 2. u stranim "eo"rafskim na!iima? 4io !e .aneiro, 4io !e .aneira, 4io !e .aneiru6 8an 0arino, 8an 0arina, 8an 0arinu6 8ao Paolo, 8ao Paola, 8ao Paolu i sl. 111. ,a!ii "radoa, draa, re"ija, kontinenata &i*u se u o8liku u kojem se tradicionalno u&otre8ljaaju u crno"orskome je!iku, 8e! o8!ira na to kako se oni i!orno i!"oaraju ili &i*u. ,&r.? 30 *e, *ukuret, ;arigra!, 1avov, Petrogra!, *u!impeta, :ijev, 4im, 7arava, 5lbanija, 4usija, /ngleska, >rka, =ve!ska, =panija itd. 112. Onomastiku koja &otie sa sr&sko"a %ekasko"' je!iko" &odruja ne tre8a ijekai!oati e$ je &isati u i!ornom o8liku %8e! o8!ira na to da li je rije o antro&onimiji ili to&onimiji'. ,&r.? 8vetlana, 1eposava, 7era, 8enka, -vez!an, -vez!ana, *elka6 *eogra!, *ela Palanka, 1eposavi, *ela ;rkva, 8uva 4eka, *eli Potok, *eanija, *elo Polje itd. 11A. ,a "eo"rafskim kartama, atlasima i ma&ama strani to&onimi se mo"u &isati du8letno? i u i!ornom i i!"oornom o8liku. ,&r.? ee gork %,jujork', Oien %#e', 1os 5ngeles %.os 2n9eles', 4io !e 2aneiro %)io de Ianeiro', PennsQlvania %3ensilanija', Perugia %3eru9a', *ologna %#olonja' i sl. 114. Strane to&onime i antro&onime u &o*tanskome sao8ra$aju tre8a &isati u i!ornome o8liku. 11F. -ur!iom tre8a o8iljeaati i saku stranu rije koja je i! ma ko" ra!lo"a na&isana i!orno u tekstu &isanom na crno"orskome je!iku. PRO/JENA S'RANI6 I/ENA /17KA I/ENA 116. (u*ka strana imena koja se !ar*aaju na su"lasnik mijenjaju se kao i crno"orske imenice &re rste, tj. kao i crno"orska imena na su"lasnik %ti&a ena!, 9van, >oran'. ,&r.? =ekspir J =ekspira J =ekspiru J =ekspira6 *ergman J *ergmana J *ergmanu6 9sak J 9saka J 9saku6 Camlet J Camleta J Camletu i sl. 117. (u*ka strana imena s nena"la*enim finalnim okalom Ea mijenjaju se &o &romjeni imenica tre$e rste, kao i crno"orska mu*ka imena na Ea. ,&r.? 7ojtila J 7ojtile J 7ojtili J 7ojtilu J 7ojtila6 8pinoza J 8pinoze J 8pinozi J 8pinozu6 Dobrica J Dobrice J Dobrici J Dobricu i sl. 118. Strana mu*ka imena s nena"la*enim okalom Jo na kraju mijenjaju se kao i crno"orska mu*ka imena ti&a 7la!o, PeroK dakle, &rema &romjeni imenica &re rste. ,&r.? Pikaso J Pikasa J Pikasu E Pikasa6 Patroklo J Patrokla J Patroklu6 Gakomo J Gakoma J Gakomu J Gakoma6 Pablo J Pabla J Pablu J Pabla i sl. 11+. Strana mu*ka imena s na"la*enim i nena"la*enim Ji u finalnom &oloaju mijenjaju se kao i imenice &re rste s tim *to se i!me9u osnono"a o8lika i &adeni: nastaaka dodaje e&entetsko j radi i!8je"aanja :ijata %!ijea'. ,&r.? 7er!i J 7er!ija J 7er!iju J 7er!ija J 7er!i E 7er!ijem6 5ligijeri J 5ligijerija J 5ligijeriju J 5ligijerija J 5ligijeri E 5ligijerijem6 :ene!i J :ene!ija J :ene!iju J :ene!ija6 :ami J :amija J :amiju6 Platini J Platinija J Platiniju i sl. ,a isti nain mijenjaju se i latinska i "rka imena s krajnjim Eje %lat. Eius6 "r. Eios', n&r.? 3vi!ije J 3vi!ija J 3vi!iju6 7ergilije J 7ergilija J 7ergiliju6 2ulije J 2ulija J 2uliju6 Polibije J Polibija J Polibiju i sl. 31 120. (u*ka strana imena koja se !ar*aaju na nena"la*eno Ee ili Eu mijenjaju se kao i imenice &re rste, ali !adraaju to Ee ili Eu u &romjeni. ,&r.? Dante J Dantea J Danteu J Dantea J Dante J Danteom6 Cajne J Cajnea J Cajneu6 4ilke J 4ilkea J 4ilkeu J 4ilkea J 4ilke J 4ilkeom i sl. e#ru J e#rua J e#ruu J e#rua J e#ru J e#ruom6 *aku J *akua J *akuu i sl. 121. Strana mu*ka imena s na"la*enim finalnim Eo, Ee ili Eu mijenjaju se kao i crno"orske imenice &re rste, s tim *to !adraaju to Eo, Ee ili Eu i u &romjeni. ,&r.? Dego J Degoa J Degou6 Di!ro J Di!roa J Di!rou6 9go J 9goa J 9gou6 4uso J 4usoa J 4usou itd. 0alarme J 0alarmea J 0alarmeu6 4ene J 4enea J 4eneu6 0erime J 0erimea J 0erimeu itd. Pompi!u J Pompi!ua J Pompi!uu6 0anitu J 0anitua J 0anituu i sl. 122. Strana &re!imena i! sloenski: je!ika s finalnim EovIEev ili Ein %kad se odnose na mu*ka imena' mijenjaju se naje*$e kao imenice &re rste %ali je mo"u$a i &ridjeska &romjena n&r. 2esenjinim umj. 2esenjinom &o u"ledu na na*e n&r. 0arkom 0iljanovim'. ,&r.? Ne#ov J Ne#ovom6 :arpov J :arpovom6 0en!eljejev J 0en!eljejevom6 7asiljev J 7asiljevom6 Turgenjev J Turgenjevom6 2esenjin J 2esenjinom6 ikitin J ikitinom i sl. 123. Strana &re!imena i! sloenski: je!ika %koja se odnose na mu*ka imena' s finalnim Jski mijenjaju se kao &ridjei. ,&r.? Dostojevski J Dostojevskog+a, J Dostojevskom+e, J Dostojevskim6 emirovski J emirovskog+a, J emirovskom+e, J emirovskim6 Nomski J Nomskog+a, J Nomskom+e, J Nomskim6 8te"anovski J 8te"anovskog+a, J 8te"anovskom+e, J 8te"anovskim i sl. 12-. @oslona mu*ka lina imena na Ea :i&okoristiko"a &orijekla ti&a *ora, Ne!a, Gura, 1aza, 0e#a, 0ita, 7aja, 8reta, 7asa i sl. ne&o!nata su i strana u crno"orskome je!iku &a i: u tom o8liku ne tre8a u&otre8ljaati jer su &rotina crno"orskoj tradicionalnoj i saremenoj je!ikoj &raksi. 4o"a su sojeremeno 8ili sjesni i nosioci ti: imena kao i!anjci u Crnoj Gori, &a su soja imena i nji:oe :i&okoristike o8liki uskla9iali s crno"orskim je!ikom &o&ut 1aza :ostia u aso&isu >las ;rnogorca. 5&ak, ukoliko je rije o &o!natim linostima ija su se imena ustalila u Crnoj Gori u naedenome o8liku, nije i: u nominatiu !a8ranjeno u&otre8ljaati u o8liku s krajnjim Ea. (e9utim, u &romjeni se ta imena &ona*aju kao da &ri&adaju imenicama &re rste, tj. kao da su s krajnjim Eo. ,&r.? *oro J *ora J *oru J *ora6 1azo J 1aza J 1azu J 1aza i sl., a ne? *ora J *ore J *ori J *oru i sl. 4ako je i u o8licima &risojni: &ridjea i!edeni: od nji: is&rano samo 1azov, *orov, 7asov, 8retov, 0e#ov i sl., a ne 1azin, 8retin, *orin, 0e#in itd. 12!. @oslona mu*ka lina imena na Ge :i&okoristiko"a &orijekla ti&a 4a!e, Gole, Toe i sl. mijenjaju se kao i imena &o8rojana u taki 12A. ,&r.? Gole J Gola J Golu6 4a!e J 4a!a J 4a!u itd. #ENSKA I/ENA 126. Ienska strana imena koja se !ar*aaju na nena"la*eni samo"lasnik Ea morfolo*ki se u &ot&unosti ukla&aju u sistem crno"orski: enski: imena, &a se tako i mijenjaju, &o &romjeni imenica tre$e rste. Penelopa J Penelope J Penelopi6 8ilvija J 8ilvije J 8ilvije6 7arja J 7arje J 7arji6 0artina J 0artine J 0artini i sl. 32 127. Strana enska imena koja se !ar*aaju na konsonant ili na 8ilo koji okal osim nena"la*eno"a Ea ne mijenjaju se, e$ !adraaju o8lik nominatia u sim &adenim odnosima. ,&r.? 9nes J o! 9nes J sa 9nes J o 9nes6 :armen J o! :armen J sa :armen J o :armen6 0eri J o! 0eri J sa 0eri J o 0eri6 8in!i J o! 8in!i J sa 8in!i J o 8in!i i sl. 128. Strana &re!imena i! sloenski: je!ika %kad se odnose na enska imena' s finalnim Eska, EovaIEeva, EovnaIEevna mijenjaju se uijek kao &ridjei. ,&r.? 0. Gska? 8paginjska J 8paginjske J 8paginjskoj6 0i#ajlovska J 0i#ajlovske J 0i#ajlovskoj6 9vanovska J 9vanovske J 9vanovskoj i sl. 1. Goa6Eea? avratilova J avratilove J avratilovoj6 :osta!inova J :osta!inove J :osta!inovoj6 7asiljeva J 7asiljeve J 7asiljevoj itd. 2. Gona6Gena? Petrovna J Petrovne J Petrovnoj6 0i#ajlovna J 0i#ajlovne J 0i#ajlovnoj6 ikolajevna J ikolajevne J ikolajevnoj itd. 33 VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA 12+. ; crno"orskome je!iku normatian je samo %i'jekaski i!"oor. ,ekada*nji slo"oi koji su se 8iljeili "rafemom jat %' ukoliko su 8ili kratki !amijenjeni su sa je, a du"i slo"oi sa ije$ 5li, drukije reeno, crno"orsko se ije jalja u &oloajima 9e se u ikaskome i!"ooru u&otre8ljaa du"o i, a u ekaskom du"o e %n&r.? vrijeme J vrime J vreme'K a crno"orsko je se jalja na mjestima ikasko"a kratko" i i ekasko"a kratko" e %n&r. pjesma J pisma J pesma'. (e9utim, naedeno &railo ima i!u!etke, a u oome &o"lalju kate"orijalno su o8ja*njeni oni i!u!eci koji su danas &rao&isno !naajni, dok se u 4jeniku na kraju Pravopisa donose rje*enja !a &ojedinane rijei. 130. Slo"oi s jatom is&red o %koje je nastalo od nekada*nje"a l' i is&red j umjesto ijeIje imaju i$ ,&r.? vi!jeti +vieti,K vi!io +hvi!jel, letjeti +leeti,K letio +letjel, smjetiK smio +smjel, !io +h!ijel, cio +hcijel, vijati +hvjejati, sijati +hsjejati, O8lici vieo, leeo, smjeo i sl., &o!nati u nekim crno"orskim "oorima, imaju status dijalekti!ama, &a se ne unose u &rao&isna &raila. 131. Od &raila na!naeno" u t. 127 u crno"orskome je!iku odstu&aju tri "la"ola %i "la"oli u ijoj se osnoi oni nala!e' u mu*kome rodu radno"a "la"olsko" &ridjea. )ije je o "la"olima %esti, sresti i zreti i "la"olima sloenim od nji:$ Oni se u&otre8ljaaju dojako, n&r.? %estiK %eo J sio za%estiK za%eo J zasio pre%estiK pre%eo J presio ra%estiK ra%eo J rasio zretiK zreo J zrio sazretiK sazreo J sazrio uzretiK uzreo J uzrio srestiK sreo J srio presrestiK presreo J presrio susrestiK susreo E susrio 132. 5m&erfekat "la"ola biti u saremenome crno"orskom standardnom je!iku ima du8letne o8like? @$ bija# i$ bijae j$ bijae
@$ bijasmo i$ bijaste j$ bija#u @$ bje# i$ bjee j$ bjee @$ bjesmo i$ bjeste j$ bje#u 133. @osloni alternant jata %ije' uijek se krati u mnoinskim o8licima imenica koji su nastali &omo$u infiksa EovE ili EevE. ,&r.? 3- lijek J ljekovi snijeg J snjegovi mije# J mje#ovi vijek J vjekovi svijet J svjetovi !io J !jelovi 13-. ;koliko je rije o mnoinskim o8licima imenica %nastalim &omo$u infiksa EovE ili EevE' s doslonim alternantom jata %ije' is&red koje"a se nala!i dolana su"lasnika "ru&a iji je dru"i lan r, taj se dosloni alternant skra$uje sa e$ ,&r.? brijeg J bregovi !rijen J !renovi trijem J tremovi brijest J brestovi 1AF. 5menica pripovijetka u nominatiu jednine u&otre8ljaa se samo u oom o8liku. 1AD. ,ekada*nji &rijedlo" prk %&r' u funkciji &refiksa ima ra!liite "lasone rijednosti u !aisnosti od to"a da li &redstalja sastani dio sloeno"a "la"ola, imenice ili &ridjea? 0. -ao sastani dio "la"ola taj se &refiks i!"oara samo kao preE$ ,&r.? prelaziti, pre!lagati, prevariti, prelomiti, pre!vojiti, preskoiti, prenijeti, presa!iti, prepei i sl. 1. -ao sastani dio imenica &omenuti &refiks ima dostruku i!"oornu rijednost G kao prijeE i kao preE$ O8lik prijeE 8io je dominantan u crno"orskim "oorima. (e9utim, &od uticajem i*edecenijske slu8ene u&otre8e je!ike norme ati&ine !a Crnu Goru u crno"orskom je!iku ustalio se kra$i lik to"a &refiksa, &a su u saremenoj standardnoje!ikoj normi u imenicama o kojima je rije do!oljena o8a &refiksa? i prijeG i preG. ,&r.? prije!log J pre!log, prijevo! J prevo!, prijelom J prelom, prijekor J prekor, prijenos J prenos, prijevoz J prevoz, prijepis J prepis, prijestup J prestup, prijesa! J presa!, prijeplet J preplet i sl. c. 3refiks o kojemu je rije se u &ridjeima dojako u&otre8ljaa? 1. 2ko je rije o &ridjeima koji su i!edeni od "la"ola, taj se &refiks u&otre8ljaa iskljuio kao preE$ ,&r.? prekrojen, pre%een +presjeen,, preoran, prebaen, prevaren, preve!en, prepeen, pretuen, prepolovljen i sl. 2. 3ridjei i!edeni od imenica s &refiksom prijeE odnosno preE i!"oaraju se kao i imenice od koji: su i!edeni. 5 tu je, dakle, do!oljena du8letna u&otre8a, n&r.? prijekorni J prekorni, prijestupni J prestupni, prije!loni J pre!loni, besprijekorni J besprekorni, prijevozni J prevozni i sl. 1AC. Glasoni sku& rje u saremenome crno"orskom je!iku ra!liito se u&otre8ljaa. ; !aisnosti od konteksta u kojem se nala!i taj se "lasoni sku& i!"oara i &i*e kao rje ili u&ro*$eno kao re$ 1A8. ;koliko se "lasoni sku& rje nala!i u inicijalnome &oloaju u rijei, on se u&otre8ljaa samo kao rje$ ,&r.? rjenik, rjeenje, rjeica, rjei, rjeit, rjeitost, rjeina, rjeavati, rjeniki, rjeotvorje, rjeavanje, rjeiv, rjeivost i sl. O8lici ti&a renik, reenje, rei, reit i sl. &redstaljaju lokali!me, &a samim tim nji:oa u&otre8a u standardnome crno"orskom je!iku nije do!oljena. 3! 1A7. -ad se "lasoni sku& rje nala!i i!a neko" samo"lasnika u rijei, u&otre8ljaa se kao i kad se na9e u inicijalnome &oloaju, tj. samo kao rje$ ,&r.? korjeni, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narjeje, prorjeivati, okorjelost, korjenit, korjeni, nerjeiv, starjeina, sporjekati i sl. 5 u oome sluaju ekaski likoi naedeni: rijei imaju status lokali!ama, &a ne mo"u 8iti dio crno"orske standardnoje!ike norme. 140. Glasoni se sku& rje u &oloaju i!a su"lasnika ra!liito u&otre8ljaa, kao rje i kao re$ ;koliko je to rje nastalo kra$enjem od rije, &ri emu i rje i su"lasnik is&red nje"a &ri&adaju istome morfemu, kao u &rimjerima o&isanim u taki 1AA %!rijen J !renovi' ili n&r. u sluajeima ti&a vrijeme J vremena6 strijela J strelica6 !rijebe J !rebica i sl., ono se tada i i!"oara i &i*e u&ro*$eno, kao re$ 5menica ogrijev tradicionalno se u&otre8ljaa samo u tome o8liku %a ne kao ogrjev ili kao ogrev', &a je jedino kao taku tre8a smatrati &railnom u crno"orskome standardnom je!iku. 141. ;koliko se "lasoni sku& rje na9e i!a su"lasnika ne ine$i s njim isti morfem, tada se on u&otre8ljaa samo kao rje. ,&r.? protivrjeiti, razrjeivati, razrjeavati, protivrjean, o!rjeivost, razrjeiv, protivrjenost i sl. 142. Hkai!mi ti&a upotrebiti, pre!upre!iti, razre!iti, unapre!iti, upotrebljen, pre!upreen, unapreen i sl., koji su krajem BB ijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnoje!ike norme, &redstaljaju lokali!me u crno"orskome je!iku i, kao taki, ne mo"u 8iti &rao&isno do!oljeni. <edino su is&rani ijekaski likoi ti: rijei, n&r.? upotrijebiti, upotrijebljen, pre!uprije!iti, pre!uprijeen, unaprije!iti, unaprijeen, razrije!iti, razrijeen i sl. 14A. 3rilo!i prije i poslije u funkciji &refiksa ne skra$uju se. ,&r.? poslijeratni, poslijepo!nevni, poslijepraznini, prijepo!nevni i sl. 144. <edino je o&*te&risutni i dominantni o8lik svijetlo &rao&isno do!oljen, i kad se njime o!naaa &ridje i imenica. ,&r.? *oj ne bije svijetlo oruje, ve boj bije srce u junaka$ Dgasite svijetlo? 4ako se &i*u i sloenice ti&a? svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl. 14F. ,ekoliko rijei koje su u crno"orskome je!iku ouale "lasonu sku&inu ije, u&rkos i*edecenijskim &rao&isnim !a8ranama, tre8a u&otre8ljaati kao jedino do!oljene jer su u tom o8liku o&*te&risutne, dominantne i &re&o!natljie. 4o su sljede$e rijei? zasije!anje, zasije!ati, presije!anje, presije!ati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd. 14D. Odrini o8lik "la"ola jesam "lasi? @$ nijesam @$ nijesmo i$ nijesi i$ nijeste j$ nije j$ nijesu 36 3o*to je taj o8lik dominantan u crno"orskome je!iku i &redstalja nje"oo markantno o8iljeje, on je jedino &rao&isno is&raan. ,asu&rot tome, o8lici nisam J nisi J nije I nismo J niste J nisu u crno"orskome je!iku imaju dijalektalni karakter i, kao taki, &rao&isno nijesu &re&oruljii. 1-7. 3osljednji: decenija ustalili su se kra$i o8lici !amjenikoG&ridjeske &romjene na Ji#, Eim, Eima. ,&r.? veliki#, lijepi#, !obri#, vai#, nai#, svoji#, naima, nji#ovima, tuim, voljenim, lijepim i sl. S o8!irom na taku nji:ou u&otre8u, tre8a i: smatrati o8iljejem saremene crno"orske standardnoje!ike norme. 148. 5ako se !na da se &rostor na kojemu se u&otre8ljaa odrini o8lik nijesam &okla&a s &rostorom na kojem se u&otre8ljaaju o8lici !amjenikoG&ridjeske &romjene u instrumentalu jednine i "enitiu, datiu, instrumentalu i lokatiu mnoine %Eije#, Eijem, Eijema', i*edecenijska nametnuta !ajednika standardnoje!ika norma re!ultirala je nestajanjem %iako ne &ot&unim' taki: o8lika i! crno"orske &isane &rakse. S o8!irom na to da su se oni u odre9enoj mjeri ouali u &isanome je!iku %naroito u naunome i 8eletristikom stilu', a !natno i*e u "oornom, do!oljeno je take o8like u&otre8ljaati &ored e$ &ri:a$eni: dominantni: kra$i: o8lika Ei#, Eim, Eima. @o!oljeno i: je u&otre8ljaati na i*e naina? a. u!asto&nim re9anjem dui: o8lika ili nai!mjeninom u&otre8om sku&ine kra$i: i dui: o8likaK 8. re9anjem dui: i kra$i: o8lika jedni: !a dru"im. 147. Hkai!mi ti&a sle!ei, posle!nji, usle!, nasle!nik, naslee, sle!benik, re!osle!, ozle!a, pozle!a, ozle!ni i sl., koji su krajem BB ijeka nametani kao is&rani, &rao&isno nijesu do!oljeni. ;mjesto nji:, &re&oruuju se kao jedino is&rani jekaski o8lici &omenuti: rijei. ,&r.? slje!ei, poslje!nji, uslje!, naslje!nik, nasljee, slje!benik, re!oslje!, ozlje!a, pozlje!a, ozlje!ni i sl. Napo.ena% ; crno"orskome je!iku o8lici slje!ei i slije!ei nijesu sinonimi. 3ri ima &ridjesku funkciju %n&r.? 7i!imo se slje!eega ljeta?', a dru"i je "la"olski &rilo" sada*nji "la"ola slije!iti %n&r.? 8tigli smo slije!ei nji#ov automobil'. -ada se s i j distanciraju "lasom l, ne dola!i do jotoanja. 0ato se &i*e sljede$i, a ne lje!eiK naslje!nik, a ne nalje!nikK naslje!stvo, a ne nalje!stvoK slje!benik, a ne lje!benikK naslje!nik, a ne nalje!nikK poslje!nji, a ne polje!nji i sl. O9e tre8a i!u!eti imenicu ljeme kao tradicionalni na!i. 37 VIII. ONEMI , !, ", # 8ONE/I ! I S o8!irom na to da crno"orski "oorni &redstanici jasno ra!likuju "lasoe i i da i: u "ooru i &isanju nikada ne mije*aju %&o&ut neki: 8osanski:, :ratski: i sr&ski: "oorni: &redstanika koji, tako9e, &otiu sa *tokasko"a terena', o9e nije &otre8no uka!iati na ra!like me9u njima, e$ su u ra!matranje u!eti samo oni sluajei u kojima su ta da "lasa nastala kao &rodukt t!. jekasko"a jotoanja. 1F0. ;! re"resine %nejotoane' sekence tje i !je u crno"orskome je!iku o&*te&risutne su i &ro"resine %jotoane' sku&ine e, e. 4aki jotoani o8lici se "otoo 8e! alternatie u&otre8ljaaju u crno"orskoj knjienosti do tre$e decenije BB ijeka, a u "oornome je!iku su ostali i do na*i: dana. 1F1. Sekenca !je se u saremenome crno"orskom je!iku u&otre8ljaa kao e. 3rimjeri su 8rojni? e, e!, e!ovina, prae!, eca, vrijeeti, vielo, vielica, nevielica, neelja, poneeljak, ever, vieti, eti, zaesti, uesti, naesti, %eeti, stieti se, teeti, oveIoe, one, ieIige, nieInige, etinjast, etinjiti, poetinjiti, everiti, everii, everina, evojka, zaevojiti se, eljati itd. ; 3rao&isnom rjeniku taki se o8lici rje*aaju du8letno, tj. u! nji: se naode nejotoani o8lici g!je, !je!, !je!ovina itd. 1F2. 5 "ru&a tje u crno"orskome je!iku se u&otre8ljaa kao e. 4ako se u&otre8ljaaju o8lici ti&a erati, eranje, poera, poernica, zaerati, !oerati, ueriva, leeti, poleeti, uzleeti, na!leeti, izleeti, uleeti, vreti, zavreti, ueti, poueti, lipeti, capeti i sl. 3ri:ata se i o8lik ierati jer se urijeio u komunikaciji. ;! te jotoane o8like mo"u$i su i nejotoani o8lici kao du8letni? tjerati, tjeranje, potjernica itd. ; skladu s tim mo"u$i su i du8letni o8lici ti&a tjelesa K elesa, tjeme K eme, tjesnoa K esnoa, utje#a ? ue#a, #tjeti K eti i sl. 1FA. 5 sekenca cje u&otre8ljaa se u jotoanom o8liku e$ 4aka je u&otre8a? epalo, epanica, epkati, iepkati, epnuti, evanica, e!ilo i sl. 5 ti se o8lici u&otre8ljaaju du8letno s o8licima na cje, n&r.? epkati K cjepkati, evanica Kcjevanica, iepkati Kiscjepkati itd. 1!-. 3otencijalni su i du8leti ti&a cjelivati K elivati, iscjelivati K ielivati, cjelina K elina, cjelis#o!nost K elis#o!nost, cjelis#o!an K elis#o!an, cjenovnik K enovnik, cjelokupan K elokupan, cjenkati se K enjkati se, cjelokupnost K elokupnost, cjelo!nevni K elo!nevni, cjeloveernji K eloveernji i sl. 1FF. Glasona sku&ina cvje u&otre8ljaa se iskljuio kao e u to&onimima i antro&onimima? Fetna, Fetko, Fetkovi, Fetalj, Fetni !o, Fetale glavice, Fetna polja, Fetuljina !olina i sl. 8ONE/I " I # 38 1FD. +onemi % i & "lano su ra!likono o8iljeje i!me9u crno"orsko"a i ostala tri *tokaska standardna je!ika %8osansko"a, :ratsko" i sr&sko"'. S o8!irom na to da ine markantno o8iljeje crno"orsko"a saremeno" je!ika, da su se odrali u u&otre8i kao o&*te&risutni crno"orski "lasoi u&rkos i*edecenijskoj orto"rafskoj i ortoe&skoj normi koja i: je tretirala kao dijalektalne, oni su dio standardnoje!ike norme. 1!7. +onemi % i & u crno"orskome je!iku dojako"a su &orijekla. ,astali su kao &rodukt jotoanja, kao u &rimjerima ti&a? %ever, %enokos, %enica, %ekira, po%ei, %en, %e!alo, u%eka, pre%ei, %etiti se, %ekirati se, %e!nik, %e!nica, %eeti, %ekirica, po%eklica, %enina, %etan, za%esti, za%e!a, gu%enica, %eme, %everozapa!6 &enica, i&esti, i&e!en, i&elica, ko&avina, ko&i i sl. 4aki su &rimjeri u du8letnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjei, sjen, sje!alo, usjeka, presjei, sjetiti se, sjekirati se, sje!nik, sje!nica, sjeeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasje!a, gusjenica, sjeme, sjeverozapa!, zjenica, izjesti, izje!en, izjelica, kozjevina, kozji i sl. +onemi % i & u &rimjerima ti&a 0i%o, Da%ko, 0a%o, 7e%o, 0u%o, 0a%a, Hota, Hagovii, Huma, lana, lagora, lajo, mu%, gu%, i%, %ago, %ecati, %eka, %era, %erpati, %erpaa, &ato nijesu re!ultat jotoanja. 1!8. 4ako je i sa % u to&inimima? Hee, Heica, Heina, Heite, He!ivrana, Henica, Hemetni !o, Henika kosa, Heniki !o, Henite, Henokos, Henokosni brijeg, Henoeta, Herogoka glavica, Herkovi, Herina, Hekirica, >ubi%eme, Pa%i brijeg, 3rlo%e!, Pa%a jama, Pe%ov pristranak, Pa%a ulica, Pa%i nugo, Pa%i potok, 3%eenica, Pre%eka, Da%in !rijen, -gra!e Hagovia, Pa%aka, Pro%eno br!o, >u%enica, Pa%i kuk, Pa%a aluga, Po%eeni !o i sl. 1!+. Glas & u crno"orskom je!iku ima rijednost fonema, *to doka!uje suodnos &enica K enica$ 160. ; crno"orskim antro&onimima i to&onimima & nije u suodnosu sa zj. ;&or.? lagora, lajo, :o&a, :o&a glavica, :o&a gre!a, :o&a kuita, :o&a peina, :o&a putina, :o&a rupa, :o&aa, :o&ak, :o&e borine, :o&i bor, :o&i kr, :o&i rt, :o&i vr# i sl. 3+ I$. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO %VUNOSTI 161. Su"lasnici se &o !unosti dijele na !une i 8e!une. Si oni imaju soje &arnjake su&rotne &o !unosti, osim su"lasnika ", # i c$ -ad se su"lasnici ra!liiti &o !unosti na9u jedni &ored dru"i:, &ri od nji: mijenja soju !unost u&raljaju$i se &rema dru"ome su"lasniku. 2ko je dru"i su"lasnik !uan, onda se i &ri mijenja u soj !uni &arnjak. 5 o8rnuto, ako je dru"i 8e!uan, &ri su"lasnik !amjenjuje se sojim 8e!unim &arnjakom. 162. Oo &railo ne o8u:ata sonante %v, j, l, lj, m, n, nj, r' koji, iako su si !uni, ne utiu na &romjenu !unosti kontaktni: fonema. 163. 4a8ela !uni: i 8e!uni: su"lasniki: &arnjaka u saremenome crno"orskom standardnom je!iku i!"leda oako? Zv9ni & ' d ( ) * d + + : 0e;v9ni , - . / 0 1 2 3 4 5 6 16-. #ilo koji od su"lasnika i! naedeni: diju kolona, kad se na9e u kontaktu sa su"lasnikom koji mu je su&rotan &o !unosti, &rela!i u soj &arnjak. ,&r.? vrapca %vrabca', opiniti %obiniti', opstati %obstati', bapski %babski', tob!ija %top!ija', bureg!ija %burek!ija', potpitanje %po!pitanje', sva!ba %svatba', potcijeniti %po!cijeniti', poru!bina %porubina', ras#o!ovati %raz#o!ovati', pregristi %pregrizti', potiniti %po!initi', istrati %iztrati', smekast %smekast' i sl. 16!. <ednaenje su"lasnika &o !unosti ne 8iljei se u sljede$im sluajeima? 0. kad se !uni su"lasnik ! na9e is&red 8e!uni: su"lasnika s, i %, n&r.? pre!stavnitvo, pre!stava, o!stupanje, gra!ski, lju!ski, o!etati, pre!kolski, po!iati, pre!%e!nik, potpre!%e!nik, pre!%e!nitvo, po!%ei i sl., 1. kad se !uni su"lasnik na9e is&red nastaka Gstvo u rijei vostvo$, 2. u &ojedinim sluajeima, koji ne &odlijeu "u8ljenju su"lasnika, da 8i se i!8je"le nejasno$e u !naenju kad se !uni su"lasnik ! na9e is&red 8e!uno"a c, ne dola!i do jednaenja &o !unosti, n&r.? ja!ac J ja!ca %a ne jaca ili jatca', mla!ac J mla!ca %a ne mlaca ili mlatca', gla!ac J gla!ca %a ne glaca ili glatca' i sl., d. u sloenim rijeima, naje*$e &o!ajmljenicama, kad 8i se r*enjem jednaenja &o !unosti krajnje"a su"lasnika i! &ro" dijela sloenice i!"u8ilo ili &oremetilo !naenje rijei, n&r.? a!#erentan, juris!ikcija, nok!aun, subpolarni, pre!turski, post!iplomski, a!#ezija, po!tekst i sl., e. u nekim stranim imenima i &ridjeima koji su od nji: i!edeni, n&r.? Cabsburgovci, #absburki, 7aington, vaingtonski, #ongkonki, 0usorgski, 4entgen %samo kad je u &itanju ime, ali ne i a&arat ren!gen', 0i!#at i sl. -0 $. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVOR7E
166. <ednaenjem su"lasnika &o mjestu tor8e dola!i do &romjena u dijema kate"orijama? 0. -onsonanti s i z u &oloaju is&red &rednjone&ani: su"lasnika alterniraju sa i . 1. Su"lasnik n is&red su"lasnika b &od odre9enim usloima alternira sa m$ 167. <ednaenje s, z , &red &rednjone&anim su"lasnicima r*i se? a. u sloenicama, na "ranici i!me9u &refiksa i osnoe, n&r.? iupati %isupatiizGupati', raerati %raseratirazerati', i!ikljati %izG!ikljati', uuriti %suuriti', ieznuti %iseznutiizeznuti' i sl., 8. na "ranici i!me9u korijena i nastaaka, n&r.? paljiv %pazEljiv', nonja %nosGnja', vonja %vozGnja', pae %pasGe', groe %groze', lie %lise', mau %masu', milju %mislju' i sl. 168. <ednaenje s, z , ne r*i se? 2ko se su"lasnici s i z na9u na kraju &refiksa u sloenicama ija osnoa &oinje &rednjone&anim su"lasnicima lj i nj. ;&or.? sljutiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznji#ati i sl. 2ko se su"lasnici s i z na9u is&red lj i nj koji su nastali kao &rodukt jotoanja. ;&or.? poslje!nji, slje!ei, sljepoa, sljepaki, snjegovit, bijesnjeti, snjeanica i sl. 16+. ; &rostim rijeima i i!edenicama su"lasnik n is&red su"lasnika b alternira sa m. ,&r.? zelemba, stambeni, pre#rambeni, o!brambeni i sl. 170. ;koliko se su"lasnik n na9e is&red b ili koje"a dru"o" usneno"a su"lasnika na kraju &ro"a dijela sloenice, jednaenje se ne r*i. ,&r.? vanbrani, ukunbaba, vanbro!ski, izvanpartijski, je!anput, o!je!anput, stranputica, crvenperka itd. -1 $I. GU7LJENJE SUGLASNIKA 171. -ad se jednaenjem su"lasnika ili u tor8i rijei na9u da ista su"lasnika jedan &ored dru"o"a, dola!i do "u8ljenja jedno"a od nji:. 1C2. Gu8ljenje su"lasnika jalja se u sloenicama &ri udajanju da ista su"lasnika s kraja &refiksa i &oetka osnoe rijei. ,&r.? beini %beinibezini', bestrujni %besstrujnibezstrujni', bezakonje %bezzakonje', raalostiti %raalostitirazalostiti', rasipati %rassipati razsipati', isuiti %issuitiizsuiti' i sl. 173. ; su&erlatiima &ridjea i &rilo"a koji &oinju su"lasnikom j ne dola!i do "u8ljenja udojeno"a j na "ranici i!me9u &refiksa i osnoe. ,&r.? najjai, najje!nostavniji, najjunakiji, najje"tiniji, najjuniji, najjasniji, najja!niji itd. 1C4. 4ako9e, do "u8ljenja udojeno"a su"lasnika na "ranici i!me9u &refiksa i osnoe ne dola!i ni u ostalim sluajeima kad 8i se "u8ljenjem i!mijenilo ili i!"u8ilo !naenje rijei. ,&r.? na!!ijalekat, po!!ijalekat, pre!!ravni, po!tekst, pre!turski, pre!turistiki, na!trati, protivvrije!nost, superrevizorski, superrecenzija, vannastavni, post!iplomski, postterapijski i sl. 17!. Gu8ljenje su"lasnika r*i se i na "ranici diju osnoa u sloenicama koje su nastale &rostim srastanjem rijei %8e! s&ojno"a okala EoEIEeE'. ,&r.? ez!eset %ez!!esetest!eset', pe!eset %pe!!esetpet!eset', 176. 5ako se radi te*ko$e i!"oora udojeni su"lasniki sku&oi i!"oaraju u&ro*$eno, tako "u8ljenje su"lasnika ne tre8a 8iljeiti u &ismu kad su u &itanju rijei kao eststo, eststogo!injica i sl. jer 8i se time i!"u8ilo !naenje naedeni: rijei, odnosno utrla ra!lika i!me9u D00 %eststo' i redno"a 8roja esto i sl. 177. Gu8ljenje su"lasnika r*i se i na "ranici i!me9u korijena i sufiksa. ,&r.? ruski %russki', sreski %sresskisrezski', "rancuski %"rancusski"rancuzski', pruski %prusski' i sl. 178. Gu8ljenje su"lasnika o8u:ata i su"lasnike ! i t kad se na9u &red su"lasnicima c, , i !. ,&r.? oca %otca', oe %ote', gubici %gubitci', preci %pretcipre!ci', napici %napitci', simi!ija %simi!!ijasimit!ija', itau %itatu', bici %bitcibitki', pripovijeci %pripovijetcipripovijetki' i sl. 17+. (e9utim, ako se su"lasnik t na9e na kraju &refiksa u sloenicama ija osnoa &oinje su"lasnicima c, i , "u8ljenje su"lasnika se ne r*i. je,&r. otunuti %a ne ounuti', otcijepiti %a ne ocijepiti', potcijeniti %a ne pocijeniti', potcrtati %a ne pocrtati', otepiti %a ne oepiti' i sl. 180. 2ko se ne nala!e na kraju &refiksa, su"lasnici ! i t "u8e se i is&red konsonantske "ru&e t. ,&r.? nematina, #rvatina, gospotina, slobotina, rata %a ne ra!ta' i sl. -2 181. Su"lasnici ! i t "u8e se i! "ru&a st, z!, t, ! kad se te "ru&e na9u is&red su"lasnika b, k, l, lj, m, n ili nj. ,&r.? ra!osna, bolesna, liska, bolesnik, boravini, go!inji, pozorini, nuni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska, ovrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, o!rasla, boleljiv, usmeno i sl. 182. Su"lasnike "ru&e st i nt ostaju nei!mijenjene u &ridjeima strano"a &orijekla i!edenim nastakom Gni i imenicama koje su i!edene nastakom Ekinja. ,&r.? protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, !elinkventni, stu!entkinja i sl. 183. Su"lasnik t ne "u8i se &red sufiskom Eski i Estvo$ ,&r.? bratstvo, #rvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, #rvatski i sl. 18-. ; &rilo!ima i &ridjeima s nastakom Eski &oetno s i! to"a nastaka "u8i se ako se na9e i!a su"lasnika , , i . ,&r.? junaki, #aj!uki, evojaki, po!goriki, nikiki, mla!iki, plemiki, lupeki, siromaki i sl. 18!. Su"lasnik s i! nastaka Estvo? 0. "u8i se kad se na9e &oslije su"lasnika ili , n&r.? lupetvo, siromatvo, !rutvo, mnotvo, vitetvo, mnogobotvo i sl., 1. ua se kad se na9e i!a su"lasnika na kraju osnoe. 4ada i i s ostaju nei!mijenjeni, n&r.? preimustvo, pokustvo, punomostvo, mla!istvo i sl. -3 $II. PRELA%AK L U O 186. ; &ro*losti crno"orsko"a je!ika "las l koji se nala!io na kraju slo"a %i na kraju rijei' &rela!io je u o. -asnije se ta &romjena &restala r*iti, &a danas ima rijei na ijem se kraju %ili na kraju koje" slo"a' nala!i nei!mijenjeno l$ ,&r.? gle!ao, pepeo, veo, !ioba nasu&rot? bokal, !ral, glagol, urnal, ovalni, stalni i sl. 187. 3rela!ak l u o dosljedno je i!r*en na kraju o8lika jednine mu*ko"a roda radno" "la"olsko" &ridjea. ,&r.? znao %znalK . r. znalaK sr. r. znalo', ra!io %ra!ilK . r. ra!ilaK sr. r. ra!ilo', kleo %klelK . r. klelaK sr. r. klelo', rekao %rekalK . r. reklaK sr. r. reklo', sijao %sijalK . r. sijalaK sr. r. sijalo', vijao %vijalK . r. vijalaK sr. r. vijalo', provijavao %provijavalK . r. provijavalaK sr. r. provijavalo', bio %bilK . r. bilaK sr. r. bilo', uo %ulK . r. ulaK sr. r. ulo', uzeo %uzelK . r. uzelaK sr. r. uzelo', uvenuo %uvenulK . r. uvenulaK sr. r. uvenulo', tjerao +erao, tjeral %eral,K . r. tjerala %erala,K sr. r. tjeralo+eralo', %e!io+sje!io,, mislio, zgo!io, potrao, prokleo, na!uo i sl. 2similoani o8lici ti&a reka, poa, gle!a ili reko, poero, poo i sl., koji se u&otre8ljaaju u &ojedinim crno"orskim "oorima, nijesu do!oljeni %i smatraju se dijalekti!mima'. 188. Glasona &romjena l o dosljedno je i!r*ena u imenicama ensko"a roda s nastakom nica? uionica %uilnica', vjebaonica %vjebalnica', skakaonica %skakalnica', ra!ionica %ra!ilnica', kla!ionica %kla!ilnica', istionica %istilnica', perionica %perilnica' i sl. 18+. Oa "lasona &romjena r*i se dosljedno i u imenica mu*ko"a i ensko" roda koje is&red o %koje je nastalo od l' imaju ne&ostojano a. ,&r.? kotao %kotalK nom. mn. kotlovi', posao %posalK nom. mn. poslovi', ugao %ugalK nom. mn. uglovi', misao %misalK nom. mn. misli', uzao %uzal' i sl. 1+0. 3rela!ak l u o r*i se i na kraju slo"a u imenicama u kojima se ne jalja ne&ostojano a &red "lasom o. ,&r.? !ioba, seoba, aoka, ubao, !io, raz!io, seoce, pre!io, soko, vo, sto, so, veo, pepeo %a ne? raz!jel, pre!jel, sokol, stol, vol' i slino. 1+1. Osim imenice aneo %anelK nom. mn. aneli' &rela!ak l u o nije o8u:atio dru"e imenice strano"a &orijekla u crno"orskome je!iku, &a se one i!"oaraju i &i*u s ne&romijenjenim finalnim l$ ,&r.? metal, bokal, general, maral, "u!bal, bal, kanal, konzul, a!miral, urnal, apostol, original, moral, jul i sl. 5ma, tako9e, u crno"orskome je!iku i nekoliko imenica doma$e"a &orijekla u kojima ta &romjena nije i!r*ena. 4ake su n&r.? glagol, bol, val, !ral, pomol, molba, bolnica, alba, al i dr. 1+2. ;koliko se &red okalom o do8ijenim od l na9e jo* jedan okal o, taki udojeni okali se i!"oaraju i &i*u kao jedno du"o o. ,&r.? ubo %uboohubol', probo %proboohprobol', vo %voohvol', sto %stoohstol', go %goohgol', so %soohsol' i sl. -- 1+3. 3rela!ak l u o i!r*en je u sim &adeima osim nominatia jednine i "enitia mnoine imenica s nastakom Elac u !naenju r*ioca radnje. 4ake su imenice ti&a? molilac, nosilac, gle!alac, italac, ruilac, rukovo!ilac, talac, pregalac, !avalac i sl. ,&r.? spasilac J spasioca J spasiocu J spasioca J spasioe J spasiocem J spasiocu I spasioci J spasilaca J spasiocima J spasioce J spasioci J spasiocima J spasiocima, molilac J molioca J moliocu J molioca J molioe J moliocem J moliocu I molioci J molilaca J moliocima J molioce J molioci J moliocima J moliocima i sl. 5ma imenica to"a ti&a u kojima nije i!r*ena &romjena l o. 4ake su n&r.? tkalac J tkalca J tkalcu, znalac J znalca J znalcu, nevaljalac J nevaljalca J nevaljalcu, strijelac J strijelca J strijelcu I strijelci i sl. Napo.ena% 3rao&isno nijesu do!oljeni o8lici nominatia jednine ti&a gle!aoc, rukovo!ioc, nosioc, imaoc te "enitia mnoine gle!aoca, nosioca, imaoca, rukovo!ioca, koji su nastali analo"ijom &rema ostalim &adenim o8licima, u kojima je i!r*ena &romjena l u o. 5ako su ti o8lici ras&rostranjeni u &ojedinim crno"orskim "oorima, tre8a i: smatrati dijalektalnim jer &romjena l u o nije o8u:atala taj su"lasnik na &oetku slo"a %gleE!aElac', e$ se on kasnije ra!io analo*kim &utem. 1+-. 5menice s nastakom Elac koje ne !nae r*ioca radnje uaju na kraju slo"a nei!mijenjeno l u sim &adeima. ,&r.? bijelac J bijelca J bijelcu I bijelci, palac J palca J palcu I palci, alac J alca J alcu I alci, kolac J kolca J kolcu I kolci, "eu!alac J "eu!alca J "eu!alcu I "eu!alci, kozalac J kozalca J kozalcu I kozalci i sl. 1+!. 3rela!ak l u o "otoo je dosljedno i!r*en na kraju nominatia jednine &ridjea mu*ko"a roda. ,&r.? cio, io, ki%eo, veseo, zao, !ebeo, okrugao, mio i sl. ,ekoliko &ridjea se u nominatiu jednine mu*ko" roda u&otre8ljaa u du8letnome o8liku, s nei!mijenjenim i sa i!mijenjenim l na kraju. ,&r.? smjel J smio, topal J topao, po!al J po!ao$ 3ridjei bijel i o#ol uijek se u&otre8ljaaju samo u tom o8liku %s nei!mijenjenim l na kraju'. 1+6. Su"lasnik l s kraja osnoe &ridjea koji se u nominatiu jednine !ar*aaju nastacima Gan6G ni, Gna, Gno jalja se dojako? 0. ; nekim &ridjeima ouano je l u naedenom &oloaju, n&r.? stalni, stalan, stalna, stalno6 silni, silan, silna, silno6 po#valni, po#valan, po#valna, po#valno6 neza#valni, neza#valan, neza#valna, neza#valno6 koralni, koralan, koralna, koralno6 lokalni, lokalan, lokalna, lokalno i sl. 1. ; dru"im sluajeima l je &rije*lo u o, n&r.? misaon, misaoni, misaona, misaono6 osion, osioni, osiona, osiono6 smisaoni, smisaona, smisaono i sl. 1+7. 3ridjei s nastakom Gski i osnoom s krajnjim l u&otre8ljaaju se dojako? 0. ; naje$em 8roju &rimjera su"lasnik l se ouao, i to dosljedno u sim &ridjeima i!edenim od imenica koje uaju taj "las u finalnoj &o!iciji %8e! o8!ira na to da li su te imenice doma$e"a ili strano" &orijekla . t. 17D', n&r.? -! sokolski, konzulski, generalski, balski, kolski, kolski, "u!balski, italski, a!miralski, glagolski i sl. 1. ; manjem 8roju sluajea i!r*ena je "lasona &romjena &rela!ak l u o, n&r.? vlasteoski, aneoski, seoski %o8lik selski s ne&romijenjenim l u&otre8ljaa se jedino ako je sastani dio na!ia, n&r. ovo 8elo J novoselski, Donje 8elo J !onjoselski', konavoski %:onavli', !upioski %Dupilo' i sl. -6 $III. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K8G89 : 8;8 I K8G89 : C8%8S 1+8. 2lternacija su"lasnika k, g i # u , i na!ia se ,<=> ,>l>.>l?)>6?j>, a alternacija su"lasnika k, g i # u c, z i s d<@'> ,>l>.>l?)>6?j> ili 0?&?l><?)>6?j>. PA&A'A&IZACIJA 1++. -ad se su"lasnici k, g i # na9u is&red e kao nastaka !a o8lik ili dijela nastaka !a tor8u rijei, &rela!e u , i $ ,&r.? konjanik K konjanie junak K junae !rug K !rue vrag K vrae !u# K !ue vla# K vlae vui K vuem tui K tuem ruka Kruetina noga K noetina 200. Su"lasnici k, g i # is&red okala i kao nastaka !a o8lik ili dijela nastaka !a tor8u rijei &rela!e u , i . ,&r.? junak K junaina ruka K ruica stog K stoina knjiga K knjiica evojka+!jevojka, K evojina +!jevojina, pra# K praina mu#a K muica u#o K ui 201. 3alatali!acija nije o8u:atila su"lasnike k, g i # is&red okala e u aku!atiu mnoine imenica s osnoom na te su"lasnike jer se oni u rijeme r*enja oe "lasone &romjene nijesu nala!ili &red naedenim samo"lasnikom. ,&r.? junake, oblake, uenike, ruke, muke, kuke, krage, prije!loge, zaloge, za!ruge, maljuge, ora#e, svr#e, sna#e i sl. 202. 3alatali!acija se ne r*i u &risojnim &ridjeima i!edenim nastakom Jin od imenica ensko"a roda. ,&r.? 0ilkin, 5nkin, 1enkin, Darkin, 2ovankin, -orkin, Dragin, >ogin, -agin, 0i#in, crnkin, tetkin, ;rnogorkin, krukin, bakin i sl. Od to"a &raila odstu&aju &ridjei na Ein i!edeni od imenica majka i evojka +!jevojka, koji se u&otre8ljaaju du8letno? majkin i majinK evojkin %!jevojkin, i evojin +!jevojin,. -7 SI0I&ARIZACIJA 203. Si8ilari!acija %alternacija k K c, g K z, # K s' r*i se u sljede$im kate"orijama? 0. u nominatiu, datiu6instrumentalu6lokatiu mnoine imenica mu*ko"a roda s finalnim k, g ili # u osnoi, n&r.? junakK junaci J junacima momakK momci J momcima konjanikK konjanici J konjanicima sirakK siraci J siracima nalogK nalozi J nalozima brlogK brlozi J brlozima prije!logK prije!lozi J prije!lozima !u#K !usi J !usima %ali i? !u#ovi J !u#ovima, almana#K almanasi J almanasima ora#K orasi J orasima Napo.ena% -od imenica &o&ut iz!atak, gubitak, boljitak, pregra!ak i sl. &oslije i!r*ene si8ilari!acije r*i se i "u8ljenje su"lasnika, &a se u naedenim &adeima u krajnjem ra!ultatu do8ijaju sljede$i o8lici? iz!atakK iz!atciiz!aci iz!atcimamiz!acima gubitakK gubitcigubici J gubitcimamgubicima boljitakK boljitcimboljici J boljitcimamboljicima 1. u datiu6lokatiu jednine imenica ensko"a roda s finalnim k, g ili # u osnoi, n&r.? ruka J ruci muka J muci struka J struci evojka J evojci noga J nozi po!loga J po!lozi briga J brizi knjiga J knjizi svr#a J svrsi 2. u im&eratiu "la"ola ija se osnoa !ar*aa su"lasnikom k, g ili #, n&r.? peiK peci reiK reci teiK teci striiK strizi leiK lezi 204. (e9utim, radi ouanja osnoe, odnosno i! semantiki: ra!lo"a ili !8o" te*ko$e i!"oora koja 8i 8ila i!a!ana si8ilari!acijom &ojedini: konsonantski: "ru&a ta "lasona &romjena se ne r*i dosljedno u sim naedenim kate"orijama. 0. Su"lasnici k, g i # s kraja osnoe lastiti: imenica ensko"a roda u datiu6lokatiu ostaju ne&romijenjeni? 0ilka J 0ilki -8 0ika J 0iki 2ovanka J 2ovanki 0ilanka J 0ilanki Draga J Dragi -aga J -agi *laga J *lagi >oga J >ogi 0i#a J 0i#i 1. Si8ilari!acija se ne r*i u datiu6lokatiu jednine !ajedniki: imenica strano"a &orijekla s osnoom na k, g i # te uo&*te kod imenica s tom osnoom ako 8i se &oslije i!r*ene "lasone &romjene i!"u8ilo ili i!mijenilo !naenje rijei? "reska J "reski "rizerka J "rizerki maska J maski !roga J !rogi !oga J !ogi aga J agi sluga J slugi !uga J !ugi psi#a J psi#i epo#a J epo#i sna#a J sna#i mae#a J mae#i 2. Su"lasnici k, g i # kad se na9u u "ru&ama ck, k, k, zg i s# is&red okala i u datiu6lokatiu jednine imenica ensko"a roda ne &odlijeu si8ilari!aciji jer 8i se u re!ultatu do8ijenom &oslije take &romjene i!"u8ilo !naenje rijei ili 8i se storile su"lasnike "ru&e te*ke !a i!"oor %n&r.? maka J makimmaci ili tezga J tezgimtezzimtezi'. 0ato su &rao&isno jedino do!oljeni o8lici ti&a? kocka J kocki bocka J bocki maka J maki taka J taki boka J boki kuka J kuki praka J praki voka J voki sreka J sreki tezga J tezgi rozga J rozgi mazga J mazgi Pas#a J Pas#i Napo.ena% Su"lasnik k i! konsonantske "ru&e k na kraju osnoe imenica mu*ko"a roda u nominatiu mnoine uijek &odlijee si8ilari!aciji? cvrak J cvrci traak J traci -+ oblaak J oblaci zakljuak J zakljuci sobiak J sobici 4. Su"lasnik k i! su"lasnike "ru&e tk u datiu6lokatiu jednine neki: imenica ensko"a roda ne alternira sa c da ne 8i do*lo do semantiki: &omjeranja rijei %ti&a tetka J tetkimtetcimteciK motka J motkimmotcimmoci'? tetka J tetki estitka J estitki reetka J reetki !o%etka J !o%etki krletka J krletki zagonetka J zagonetki patka J patki utka J utki butka J butki etka J etki motka J motki 2li je &rao&isno do!oljeno i? pripovijetka J pripovijeci, bitka J bici i sl. jer u takim sluajeima ne dola!i do i!mjene !naenja rijei. 5. Su"lasnik k u datiu6lokatiu imenica ensko"a roda koje !nae nacionalnu, narodnosnu, konfesionalnu ili dranu &ri&adnost ne alternira sa c? ;rnogorka J ;rnogorki *osanka J *osanki pravoslavka J pravoslavki muslimanka J muslimanki *jelopoljka J *jelopoljki 9n!oneanka J 9n!oneanki Talijanka J Talijanki 20!. Su"lasnici k, g i # is&red okala i u datiu i lokatiu "eo"rafski: imena &ona*aju se dojako. 5ako nema stro"o"a &raila &o kojemu 8i se mo"lo odrediti kad naedeni su"lasnici alterniraju sa c, z i s a kad ostaju nei!mijenjeni, jer o tome odluuje &onaji*e dosada*nja tradicionalna u&otre8na &raksa, mo"lo 8i se re$i? 0. 2ko je rije o do8ro &o!natim na*im i stranim "eo"rafskim na!iima u kojima &oslije i!r*ene alternacije su"lasnika ne 8i do*lo do &romjene !naenja, su"lasnici k, g i # u naedenim &adeima alterniraju sa c, z i s, n&r.? 4ijeka J 4ijeci *anjaluka J *anjaluci 1ika J 1ici Palanka J Palanci 5"rika J 5"rici 5merika J 5merici 1. ;koliko je rije o "eo"rafskim na!iima kojima 8i se &oslije i!r*ene alternacije i!mijenilo !naenje, si8ilari!acija naedeni: su"lasnika se ne r*i, n&r.? !0 *oka J *oki :ostarika J :ostariki 0eka J 0eki 7olga J 7olgi :rka J :rki 206. Su"lasnik k u "ru&ama sk i k u datiu6lokatiu jednine imenica ensko"a roda &rao&isno je do!oljeno u&otre8ljaati u du8letnom o8liku i nei!mijenjen i si8ilari!acijom i!mijenjen u c jer tako nalae u&otre8na &raksa, n&r.? praskaK praski J prasci ljuskaK ljuski J ljusci guskaK guski J gusci pukaK puki J puci krukaK kruki J kruci vakaK vaki J vaci !1 $IV. NEPOSTOJANO A 207. ,e&ostojano a je a koje se u nekim o8licima jalja, a u nekima ne. ;&or.? pas J psa, novac J novca, momak J momka i sl. 4o a je kratko. @u"o a nije ne&ostojano a. ;&or? bar!ak Ebar!aka, junakE junaka, teakE teaka i sl. 208. ,e&ostojano a se jalja u nominatiu jednine i "enitiu mnoine imenica mu*ko"a roda, n&r.? momak J momaka pas J pasa sastanak J sastanaka vrabac J vrabaca trupac J trupaca ; sim ostalim &adeima i u jednini i u mnoini ne&ostojano a se "u8i. ,&r.? momka, momcima6 psa, psima6 vrapca, vrapcima i sl. 20+. ,e&ostojano a jalja se u "enitiu mnoine imenica ensko"a i srednje" roda sa su"lasnikom "ru&om na kraju osnoe. ,&r.? guska J gusaka tikva J tikava olovka J olovaka taka J taaka maka J maaka tetka J tetaka koplje J kopalja staklo J stakala se!lo J se!ala je!ro J je!ara stegno J stegana 210. ; nominatiu jednine &ridjea neodre9eno"a ida u mu*kom rodu jalja se ne&ostojano a i!me9u da krajnja su"lasnika u osnoi. ; sim ostalim o8licima to a se "u8i. ,&r.? !obar %!obri, !obra, !obro' kran %krni, krna, krno' sitan %sitni, sitna, sitno' plo!an %plo!ni, plo!na, plo!no' ,e&ostojano a se jalja u odre9enim sluajeima i &ri "ra9enju sloeni: "la"ola &refiksima. ,&r.? izagnati, razagnati, po!astrijeti, o!azvati, o!ailjati i sl. 211. 5 u nekim "la"olskim o8licima jalja se ne&ostojano a, n&r.? jesam J jesmo nijesam J nijesmo strkao J strkla rekao J rekla poao J pola !2 212. ; &rimjerima koji slijede nije re!ultat ne&ostojano" a, ne"o re!ultat od"oaraju$i: distri8ucija. ;&or.? izagnati, razagnati, po!astrijeti, izabrati, o!azvati, o!ailjati i sl. 21A. 5stu &ojau imamo i u &rimjerima ti&a sa sestrom, sa sna#om, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane6 sa zapa!a, sa zi!a, sa zvijerima, sa zeljem, sa -!ravkom, sa zastave6 sa pijunom, sa atora, sa tekera, sa naj!erom, sa %etom, sa %emena, sa %evera, sa Hotom, sa &enice, sa lagom, sa enom, sa eluca i sl., 9e rije &oinje sa s, z, , , % i &$ 4ako je i sa sa mnom nasu&rot s tobom, s njim i sl. 4ako je i s distri8ucijom k u dodiru s k, g ili #. ;&or.? ka kui, ka klubu, ka kapiji, ka koman!i, ka kapetanu, ka :osti, ka :limentima, ka klanici, ka konju, ka kolu6 ka gra!u, ka gnijez!u, ka gostima, ka gaz!i, ka >voz!enu, ka gove!ima, ka #ri!i, ka #austoru i sl. 3ret:odnom &railu od"oara i &railo da se &rijedlo!ima s finalnim su"lasnikom z, is&red rijei koje &oinju sa s ili z, distri8ucijski dodaje a. ;&or.? kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zi!, kroza zi!, uza zi!, kroza zube i sl. 5s&red rijei s &oetnim su"lasnikom , % ili naedeni &rijedlo!i u&otre8ljaaju se du8letno, tj. sa a i 8e! a na kraju i 8e! nje"a. ;&or.? kroza umuIkroz umu, uza trikeIuz trike, kroza koluIkroz kolu, niza ljemeIniz ljeme, kroza bunjeI kroz bunje, kroza itoIkroz ito, kroza %emeIkroz %eme, uza HenicuIuz Henicu i sl. !3 $V. JOTOVANJE 21-. ,ene&ani i !adnjone&ani su"lasnici u kontaktu sa sonantom j u odre9enim kate"orijama alterniraju s &rednjone&anim su"lasnicima. 21!. 4a "lasona &romjena r*i se u sljede$im morfolo*ki i tor8eno usloljenim okolnostima? 0. &ri kom&araciji, dodaanjem nastaka Eji na osnou &ridjea, n&r.? d A (K mla! J mlai . A /K krut J krui l A ljK bijel J bjelji n A njK crn J crnji 0 A 1K visok J vii ) A K nizak J nii - A 3K jak J jai ' A K !rag J !rai 5 A 1K ti# J tii & A &ljK grub J grublji , A ,ljK skup J skuplji = A =ljK suv J suvlji 8. u o8licima &re!enta? d A (K glo!ati J gloem . A /K metati J meem l A ljK klati J koljem n A njK njeti J anjem 0 A 1K !isati J !iem ) A K nizati J niem - A 3K skakati J skaem ' A K strugati J struem 5 A 1K nji#ati J njiem & A &ljK zobati J zobljem , A ,ljK kapati J kapljem B A BljK #ramati J #ramljem !- 2. u tr&nom &ridjeu i im&erfektu "la"ola ija se &re!entska osnoa !ar*aa na i a infinitina na i ili e, n&r.? d A (K gra!iti J graen6 graa# . A /K mlatiti J mlaen6 mlaa# l A ljK soliti J soljen6 solja# n A njK #raniti J #ranjen6 #ranja# 0 A 1K kositi J koen6 koa# ) A K paziti J paen6 paa# & A &ljK globiti J globljen6 globlja# , A ,ljK zatupiti J zatupljen6 tuplja# = A =ljK slaviti J slavljen6 slavlja# B A BljK lomiti J lomljen6 lomlja# d. u instrumentalu jednine imenica ensko"a roda koje se !ar*aaju na su"lasnik, n&r.? gla! J glau, so J solju, smrt J smru, vlast J vlau, zob J zoblju, krv J krvlju i sl. 5. &ri "ra9enju !8irni: imenica s nastakom Eje, n&r.? prut J prue, groz! J groe, korijen J korijenje, kamen J kamenje, grob J groblje, grm J grmlje, snop J snoplje, klas J kla%e, os J o%e i sl. Napo.ena% Su"lasnici s i z, koji su se u ooj kate"oriji dosljedno jotoali u % i & na cijelom crno"orskom je!ikom &rostoru, &od uticajem doskora*nje standardnoje!ike norme !amijenjeni su re"resinim o8licima sa sj i zj. S o8!irom na to da su u saremenome crno"orskom je!iku taki re"resini o8lici o&*te&risutni i o8ini, neo&:odno i: je &ri:atiti kao normatine, n&r.? osje, klasje, brezje i sl. 6. &ri "ra9enju &ridjea s nastakom Jji, n&r.? gove!o J govei, june J junei, bivo J bivolji, krava J kravlji, brav J bravlji, koza J ko&i, pas J pa%i i sl. Napo.ena% -ao i u &ret:odnoj staci, su"lasnici s i z su se i u toj kate"oriji dosljedno jotoali, ali su se i! isti: ra!lo"a u crno"orskome je!iku u noije rijeme ustalili re"resini likoi naedeni: rijei %n&r.? kozji, pasji'. S o8!irom na to da su taki re"resini likoi &otr9eni saremenim u!usom, neo&:odno im je dati normatini status. ". &ri "ra9enju im&erfektini: "la"ola, n&r.? !osa!iti J !osaivati, zabraniti J zabranjivati, sniziti J sniavati, skratiti J skraivati, !o!ijeliti J !o!jeljivati, iskoristiti J iskoriavati, zaposliti J zapoljavati i sl. 216. Su"lasnici k, g, # i c %u finalnom &oloaju u imenicama' koji su se jotoali sa j i! nastaka Eje, Eji i Eju dali su "ru&e j, j i j. ,&r.? ovjek J ovjeji, bog J boji, stog J ostoje, ora# J oraje, zec J zeji, lice J nalije i sl. !! 21C. )e!ultati do8ijeni t!. jekaskim jotoanjem su o&*te&risutni u crno"orskome je!iku i !8o" to"a su saremenom crno"orskom standardnoje!ikom normom &ro&isani kao normatini. ,&r.? . A /: erati, vreti, poleeti d A (: evojka, e!, vieti l A lj: ljepota, ljetovati, ljeto n A nj: nje!ra, njegovati, njean 0 A 2: %ekira, %eme, %ever ) A *: &enicC, i&esti, i&elica 218. 4ako se jotoanje ne do"a9a kada la8ijali b, p, m i v &ret:ode "lasu j. ;&or? bjeat, a ne bljeati6 objesiti, a ne obljesiti6 pjesma, a ne pljesma6 trpjeti, a ne trpljeti6 mjera, a ne mljera6 mjesto, a ne mljesto6 vjera, a ne vljera6 ivjeti a ne ivljeti$ !6 $VI. REENINI %NACI 21+. 3od reeninim !nacima &odra!umijea se ?n.C<,@n-6?j>. )eenini !naci koriste se radi jasnije" i!no*enja misliK &omo$u nji: se rastalja &isani tekst na &asuse, reenice i reenine djeloe. -ao *to se u "ooru &rilikom i!no*enja misli koriste &au!e, arira intonacija i slino, tako se u &isanome tekstu koriste inter&unkcija ili reenini !naci. 220. )eenini ili inter&unkcijski !naci su? 3aka . ;are; , 3aka:;are; K <vo3aka ? 3ro3aka ... 9pi3nik 9;vinik E 5r3a J navo<ni5i = po=9navo<ni5i , ;a>ra<e % ' ? ? @ A B C kosa 5r3a 6 'AKA 221. 4aka je inter&unkcijski !nak koji se &i*e na kraju sake i!jane reenice, 8e! o8!ira na to da li je &otrdna ili odrina, &rosta, &ro*irena ili sloena. ,&r.? Pao je snijeg$ ;rna >ora je obnovila nezavisnost$ 0a koliko se tru!ili, teko ete ga na!maiti$ 222. ;koliko se naslo i &odnaslo neko" djela &i*u u istom ni!u, jedan !a dru"im, i!a nji: se stalja taka. ,&r.? >orski vijenac$ 9storiesko sobitije pri svretku n799$ vijeka$ Polje ja!ikovo$ ;rnogorske naro!ne tubalice$ 9zbor prire!io *ranko *anjevi, -agreb, ioop$ 223. 4aka se stalja i!a nasloa ako u istome redu i!a nje"a slijedi tekst. ,&r.? C<nD'D<0-? 'D=D<?. ;rnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski o!reenom sistemu kojemu i srpski, #rvatski i bosanski tokavski govori$$$ C<nD'D<0->8)C.0-> <Cd>-6?j>. ;rnogorskaIzetska re!akcija +lat$ re!actio J popravak, popravljanje, pre!stavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn$ +zetski, nain$$$ 224. ; sim ostalim sluajeima %i!u!e oni: koji su o&isani u t. 220 i 221' i!a nasloa se ne &i*e taka. !7 22F. 4aka se %kao i !are!' moe &isati i i!a imena autora i nasloa knji"e &ri nao9enju 8i8lio"rafski: jedinica. ,&r.? 0la!en 1ompar$ 7rijeme u kojemu sam prolost, ;rnogorsko !rutvo nezavisni# knjievnika, Po!gorica, iooq$ Dragoje .ivkovi$ 9storija crnogorskog naro!a$ Tom 9, ;etinje, @ABA$ 226. 4aka se nikad ne &i*e na kraju reenice i!a u&itnika, u!inika ili i!a trotake kojom se o8iljeaa ne!ar*eni tekst. ZAREZ 22C. 0are! je reenini !nak. ,jime se o!naaaju ra!liiti unutarreenini odnosi. ,jime se od ostali: reenini: djeloa odajaju oni djeloi koji &redstaljaju odre9enu cjelinu, djeloi koji se dodaju kao naknadno o8ja*njenje nekom &ret:odnom dijelu ili odre9eni dio koji se &ose8no istie. @akle, !are!ima se o!naaa re9anje %ni!anje', naknadno dodaanje, su&rotnost ili isticanje. 228. )eenini djeloi %!ase8ne rijei ili sku&oi rijei' koji se re9aju %niu' &ri na8rajanju odajaju se !are!om. ,&r.? Ta!a su nas vezali, erali, palili, gonili !a primimo to srcu ne primismo svom$$$$ e bjee ve !omae rati ni boja, ne bjee pokliiK ko je vitez, ni viteza na !omai boj, ne ujae se kolea ni tubanje, ne viae se lica mukoga ni enskoga ogrebotina# krvava i nagrena, ni glave crnom kapom ni crnom ma#ramom pokrivene, ni perina mukoga ni kose enske ostriene, ne oblivae se zemlja, !rvo i kamen krvlju vae brae i ne kipjae bratska krv iz usta# vaije#, ne kuka#u majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braom oiane, ni sirote u!ovice za svojijem muevima ogrebane ni alosna eica za svojijem ro!iteljima suzam oblivena$ 22+. 3ridjei se u ni!u odajaju !are!ima u !aisnosti od odnosa u kojima se nala!e. a. 2ko se &ridjei nala!e u ne!aisnom odnosu, onda se odajaju !are!ima. ,&r.? Doekala nas je na kunom pragu ve!ra, vesela i nasmijana$ 3ko vrata viela se !otrajala, naeta, zaprljana koulja$ 8. -ad stoje u !aisnom odnosu, &ridjei se ne odajaju !are!ima. 4ada se jednim &ridjeom 8lie odre9uje ono *to se ka!uje dru"im. ,&r.? osio je stare vojnike cokule$ Duge jesenje kie su nepo!noljive$ iz lea bijae putila !ugu bujnu crnu kosu$ 230. 0are!ima se &ri na8rajanju odajaju i imenice i "la"oli. ,&r.? Protiv nji# se bija#u urotili sua, gla!, e, nebo, zemlja$ *io je ljubitelj knjige, "ilma, !obre muzike$ 0aine su tutnjale, lomile, razbijale sve pre! sobom u parampara!$ 2A1. -ad se i!me9u reenini: lanoa koji se na8rajaju nala!i e!nik, i!me9u nji: se ne stalja !are!. ,&r.? 9 ;rnogorci i *rani bija#u spremni !a se o!azovu na svaki njegov pokli$ Tvoji putevi ve su zvuk i zrak$ Putovalo se im se moglo J na konju, kolima ili pjeke$ !8 Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno$ -ato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u elo$ 2A2. ;koliko se reenini lanoi u na8rajanju ele &ose8no ista$i, tada se mo"u odajati !are!ima iako se me9u njima nala!e e!nici. ,&r.? ije imao nikogaK ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata$ eko mora poi J ili vi, ili oni, pa o!luite$ :oji li bi se jegu naao !a javnim ili potajnim nainom takvomu bezakoniku po svojti, ili po #ajteru, ili po mitu !ri partu, takvi o! gospo!a *oga vse!ritelja !a bu!e proklet i ga sila *oija estoko i nemilostivo porazi kako #ulitelja vjere Cristove i razoritelja zakona #ristijanskoga$ 9 lobanja snova puca, i kost prti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu snova, i vrte ponova$ 233. 2ko se me9u reeninim djeloima nala!i su&rotni e!nik kojim se o!naaa starna su&rotnost, onda se i!a rijei koja &ret:odi tome e!niku o8ae!no &i*e !are!. ,&r.? *io je uvijek namrten, ali !obro!uan$ 5 mi nemamo !va, nego je!an zakon boji, koji ne !oputa !a se zakonite ene eraju, a namjesto nji# nalonice uzimaju$ 0ajka mu je stara, ali vitalna$ ;koliko nije rije o starnoj su&rotnosti, tada se is&red ti: e!nika ne &i*e !are!. ,&r.? 2e!an ali vrije!an$ -go!an a !obrou!an, o!govarao je svakome$ 23-. -ad se e!nik nego u&otre8ljaa i!me9u reenini: djeloa da o!nai 8ilo kako &ore9enje, is&red nje"a se ne &i*e !are!. ,&r.? *olje grob nego rob$ 2utro je pametnije nego vee$ 23!. -ad se i&red e!nika nego ili ve nala!i reenini dio koji &oinje i!ra!om ne samo, is&red nji: %e!nika nego i ve' se o8ae!no &i*e !are! jer je rije o &ose8nom isticanju ono"a *to se nala!i i!a ti: e!nika. ,&r.? *ili su ne samo ljepi, nego i pametniji$ 3teli su im sve J ne samo zemlju, nego i kuu$ astupilo je ne samo zlo vrijeme, ve su se i lju!i iskvarili$ 2AD. 0are!ima se odajaju &odaci koji se i!nose u istom ni!u &ri nao9enju 8i8lio"rafski: jedinica. ,&r.? 0irko *anjevi, Pobune uma, 0*, Po!gorica, iooj$ 7uki Pulevi ovica 8amar!i, <itonimi i zoonimi u toponimiji ;rne >ore, D5D, Po!gorica, ioor$ .arko 1$ Gurovi, *ar! crnogorskoga jezika, 9nstitut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, ;etinje, ioor$ 2AC. ;koliko se &ri datiranju ime mjesta i datum nala!e u istom ni!u, i!me9u nji: se o8ae!no &i*e !are!. ,&r.? ;etinje, s$ 799 ioop$ a ;etinju, s$ jula ioop$ !+ 5sto tako se !are! &i*e i!me9u na!ia mjesta i datuma u sluajeima kad datum nije iska!an 8rojano e$ je umjesto nje"a naedeno ime neko" &ra!nika. ,&r.? ;etinje, na 1uin!an ioop$ D *aru, na Petrov!an @Asj$ Po!gorica, o 0alome >ospoinu !ne @BAq$ 238. 0are!om se odajaju reenini djeloi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom odnosu &rema reenici, 8e! o8!ira na to da li se taki djeloi nala!e na &oetku ili na kraju reenice, ili su &ak u nju umetnuti. 2ko se taki reenini djeloi nala!e na &oetku reenice, !are! se &i*e i!a nji:. ;koliko su umetnuti u reenicu, onda se od nje s o8je strane odajaju !are!ima, tj. !are! se tada &i*e i is&red i i!a to"a reenino" dijela. -ad se taka reenini dio nala!i na kraju, !are! se &i*e is&red nje"a. ; skladu s tim, !are!om se odajaju? a' okatii? 7eliki 3stroki 7asilije 8veti, ek ti je slava? Doja!ie nam ovi krevi kleti J 8kapa nam i !ijete i vo i krava$ ajposlije jo neto !a vam kaem i izbistrim, o brao i naro!e crnogorski i br!ski? aro!e moj, sta!o moje, prelazi u marvu, zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj$$$ Napo.ena% 5!a okatia u ustaljenim fra!ama nikad se ne &i*e !are!. ,&r.? *oe pomozi? 3prosti +mi, boe? *oe +me, sauvaj? 8auvaj +me, boe? 5jme >ospe mila? %u&otre8ljaa se u #oki' eka avole? 1$ reenini djeloi koji se nala!e i!a to jest ili tj$ jer &redstaljaju naknadno o8ja*njenje, n&r.? Dkoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj$ ispre! glavne reenice, one se ta!a o! nji# re!ovno o!vajaju zarezima$ 3ve bi se reenice mogle upotrijebiti i bez nave!enoga veznika, to jest kao napore!ne reenice$ 2$ u!ici i rijece ili i!ra!i kojima se iska!uje su8jektini sta "oorno" lica &rema onome *to se reenicom i!nosi? 5#, ka! si !ivljaki muen, rovitim !rumom vuen, pa!ae rumena rosa$$$ 3#, !a mi je znati? Dostalom, on je sve ura!io kako treba$ aravno, svi smo znali !a nas je slagao$ 60 3ni su se, meutim, !o%etili o emu je rije$ D najkraem, on je bio najuspjeniji vla!ar iz !inastije Petrovia$ 3n je, nesumnjivo, poslje!nji koji bi nam nanio tetu$ (e9utim, ako i!a oaki: rijei i i!ra!a slijedi enklitika, i!a nji: se nikad ne &i*e !are!. ,&r.? 9 napokon je stala kia$ %,asu&rot? 9 napokon, stala je kia.' 7alj!a e sami uspjeti !a !ovre taj posao$ Napo.ena? Hnklitike se ne &i*u i!a !are!a. d' 8ilo koji reenini dio koji je dodat ili umetnut u nju? 8vi glavari su bili na zboru, osim je!noga$ 8vi glavari, osim je!noga, bili su na zboru$ Tu se i !anas naziru ostaci nekakve tvrave, vjerovatno iz turskoga vremena$ 5$ a&o!icije i a&o!itii, kao i na!ii titula i !anja kad se, kao naknadno dodati, nala!e i!a imenice na koju se odnose? 5 on, siroma# i neugle!an, ustruavao se !a im protivurjei$ 3starjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put$ Dugo su posmatrali svo!, zvjez!an i beskrajan$ 0i#ailo 8tevanovi, lingvista, roen je u -gra!ama Hagovia$ 8ava :ovaevi, naro!ni #eroj, poginuo je na 8utjesci$ Napo.ene% 2tri8utii se %osim kad o!naaaju titule i !anja' nikad ne odajaju !are!ima. ,&r.? Gevojka je jeam ito klela. 3tili su u 8rijem zemlju$ 4ako9e, ako se titule i !anja nala!e is&red imenica na koje se odnose, i!a nji: se nikad ne &i*e !are!. ,&r.? 1ingvista 0i#ailo 8tevanovi po!robno je opisao jugoistonu skupinu crnogorski# govora$ ;rnogorski kralj ikola zbaen je s prijestola @A@B$ go!ine$ 1PO'RE0A ZAREZA IZ/E$1 NEZAVISNI6 REENICA 23+. Sas3avne %ko&ulatine' reenice koje se u&otre8ljaaju s e!nicima se ne odajaju !are!ima. ,&r.? 8palili su im kue i oerali sav mal pre! sobom$ 7i slobo!u svoju ne poznajete i poznati je ne #oete$ ika! se ne gle!amo niti pitam za nji#$ Dobro su se obukli pa im nije #la!no$ 240. 2ko se sastanim reenicama koje su e!ane e!nicima ne*to naroito istie, one se i&ak odajaju !are!ima. ,&r.? i to snio, ni priat umijem$ iti grmi, nitM se zemlja trese, iti bije more o mramorje$ 61 ;ijeloga vijeka ra!io je za nji#, i ivio je za nji#, i sve im je !ao, a oni su sve zaboravili$ 2-1. ;koliko e!nici pa i te e!uju dije sastane reenice, &ri emu se dru"om i!nosi ne*to *to se r*i &oslije radnje iska!ane &rom reenicom, tada se i!me9u nji: &i*e !are!. ,&r.? Tu #ilja!e bje#u nevoljnika, svi u ljuta gvoa poputani, te graa#u principu bro!ove$ 4aspre %eme posijae grko, te s njim pleme srpsko otrovae$$$ 4azbolio se, pa nije mogao !oi na posao$ 242. Sastane reenice koje se u&otre8ljaaju 8e! e!nika uijek se odajaju !are!ima. ,&r.? 9za tue ve!rije je nebo, iza tuge ve!rija je !ua, iza plaa veselije poje$ 7eliki 7ojvo!o, mjero svoga !oba, ema za te smrti, nema za te groba$ :rcnu kolac njekoliko puta, zviznu pala njekoliko puta, za!r#tae ta vjeala tanka, al ne pisnu ;rnogora! mla!a$ Putnik mirno putovae, trgovac slobo!no trgovae, rabotnik svoju rabotu veselo rabotae i oban svoju stoku bez stra#a pasijae i *ogom blagoslovena tiina na sve strane prebivae$ 2-3. Zak=j9ne %konklu!ine' reenice se uijek odajaju !are!ima, 8e! o8!ira na to da li su e!ane e!nicima ili se u&otre8ljaaju 8e! nji:. ,&r.? 7rije!no je ra!io, sigurno e poloiti ispit$ Dloili su sav tru! u tu zemlju, izvui e korist iz nje$ Dobro je spavao, moi e, !akle, !obro !a ra!i$ ;ijelu no je pa!ala kia, bie ustao potok$ 2--. S9pro3ne %adersatine' reenice se uijek odajaju !are!ima. ,&r.? -la na!ivje# tvoja svakolika, a s najgorim #ou !a se borim$ ijesmo i# #tjeli primiti, ve smo im otpisali !a nam se ne primiu$ ika! me nije #tio posluati, nego je uvijek ra!io po svome$ 2-!. -ao i su&rotne, i isk=j9ne %eksklu!ine' reenice se uijek odajaju !are!ima. ,&r.? ije govorio nita, samo je gle!ao nege u !aljinu$ ;ijelo !rutvo se veselilo, je!ino je on bio %etan$ 8vi su se ra!ovali njegovome uspje#u, je!ino je on bio ravno!uan$ 2-6. Ras3avne %disjunktine' reenice koje se e!uju e!nicima volja i bilo uijek se odajaju !are!ima. ,&r.? 7olja ti uzmi, volja ti ostavi$ 62 7olja ti gle!aj "ilm, volja ti itaj novine$ D svakom sluaju bie vam lijepo, bilo !a o!ete s nama, bilo !a ostanete ove$ 3n je uvijek neza!ovoljan, bilo !a ra!i, bilo !a ne ra!i$ 2-7. )astane reenice koje su e!ane e!nikom ili u&otre8ljaaju se sa !are!om i 8e! nje"a. 0. ;koliko se rastanom reenicom eli na"lasiti su&rotnost ili ra!liitost, tada se is&red e!nika ili o8ae!no &i*e !are!. ,&r.? 9lM e konja !ati na razmjenu, 9lM emo ga na silu oteti$ 9li grmi ilM se zemlja trese, 9li bije more o bregoveL 1. ;koliko se rastanim reenicama s e!nikom ili &ose8no ne istie ni su&rotnost ni ra!liitost, tada se ne odajaju !are!om. ,&r.? eeljom nika! nije ra!io, ili je %e!io ko! kue ili je etao s !rutvom$ ika! nije bio sam, ili je bio s !rutvom ili s ro!iteljima$ 1PO'RE0A ZAREZA 1 ZAVISNO:S&O#ENI/ REENICA/A 2-8. Na.jerne %finalne' reenice kada stoje u &rirodnom, uo8iajenom redu, i!a "lane reenice, ne odajaju se !are!om. ,&r.? 3n je urio ne bi li stigao prije nas$ Dinjeli su sve to su mogli kako bi i# izmirili$ Dali su nam i neto para !a nam se nau u nu!i$ 247. ;koliko se namjerne reenice nala!e u iner!iji, is&red "lane reenice, i!a nji: se redono &i*e !are!. ,&r.? <rancuskoga !a ne bi brijega, aravijsko more sve potopi? Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista$ 2!0. I;rine %deklaratine' reenice su kao reenice koje iska!uju sadraj "la"ola "lane reenice u tijesnoj e!i s njom, &a se sto"a nikad ne odajaju !are!om. ,&r.? Paleolog poziva 0urata Da zakopa >rke sa 8rbima$ Poruio nam je !a ga ekamo$ 2!1. Zavisno:9pi3ne reenice se od "lani: nikada ne odajaju !are!om. ,&r.? :azujte nam to ste ra!ili$ ijesu razmiljali kako e i# primiti$ Pitao i# je jesu li ika! vieli ljepi prizor o! toga$ ; &rimjerima kao *to su recimo? :azuj, babo, jesi li vjetica$ :aM, vla!iko, to ti vezir pie 63 !are!i is&red !aisnoGu&itni: reenica &risutni su radi o!naaanja okatia, a ne !8o" odnosa me9u reenicama. 2!2. Vre.enske %tem&oralne' reenice se u &oloaju i!a u&rane reenice ne odajaju !are!om. ,&r.? Nekaemo vas !ok se ne vratite$ 3na bi postavljala ruak im nas ugle!a u !voritu$ Doli su im su se probu!ili$ 2!3. Vremenska reenica se u &oloaju i!a "lane moe odajati !are!om samo onda kad se u&otre8ljaa kao naknadno dodato o8ja*njenje e$ odre9eno"a !naenja. ,&r.? jego je pjesmu Poz!rav ro!u na ovo ljeto napisao @$ januara @Bsp$ go!ine, ka! je !atirao i Posvetu pra#u oca 8rbije$ .ivjela je u :otoru sve !o lani, ka!a se upisala na "akultet u Po!gorici$ 2F4. ;koliko se remenska reenica nala!i is&red "lane reenice, ona se od nje uijek odaja !are!om. ,&r.? Nim nas ugle!a u !voritu, ona bi postavljala ruak$ :a! je stigao kui, bilo je kasno$ :a! je trebalo !a i# ostavim, uvijek bi me u#vatila neka tuga$ 2!!. /jesne reenice se ne odajaju !are!om od "lane reenice ukoliko se "lana nala!i na &rom mjestu. ,&r.? 3ni e poi e go i# vi poaljete$ Traili su tragove ku!a je prola nji#ova prijet#o!nica$ 3tili su tamo o!akle su !avno svi pobjegli$ 2FD. ;koliko se mjesne reenice nala!e u iner!iji, tj. is&red "lane reenice, one se tada od nji: redono odajaju !are!ima. ,&r.? Ge vojska proe, tu trava ne nie$ Ge je neka! bila obraena svaka stopa, sa! se ire !rae i trnjine$ 2!7. -ad mjesna reenica &redstalja naknadno dodato o8ja*njenje e$ odre9eno"a !naenja i! "lane reenice, ona se od nje odaja !are!om iako nije u iner!iji. ,&r.? 7oljeli su !a ljetuju na 1ovenu, e im je gnijez!o$ Doja#ae !o ume, o!akle nastavie pjeke$ 2!8. 5ako u!rok &ret:odi &osljedici, !a 9;rone %kau!alne' reenice se smatra da su u &rirodnom redu kad se nala!e i!a "lane reenice. 3o*to su u tome &oloaju u tijesnoj e!i s "lanom reenicom, od nje i: ne tre8a odajati !are!ima. ,&r.? ijesu se mnogo tru!ili jer su znali !a im nee ispotovati tru!$ -i!ovi bija#u potamnjeli poto su imali ognjite u kui$ 2F7. ;koliko se &ak u!rone reenice nala!e u iner!iji, tada se redono od "lane odajaju !are!ima. ,&r.? *u!ui !a su im svi proizvo!i kvalitetni, nije mi ao za nji# iz!vojiti novac$ :ako se e! uvijek lako ljutio, morali smo pre! njim birati rijei$ Poto smo znali koliko je bolestan, zau!ismo se njegovom !obrom raspoloenju$ 6- 260. Pos=je<ine %konsekutine' reenice se "otoo nikad ne u&otre8ljaaju u iner!iji, ali se i u uo8iajenom ni!u %kad se nala!e i!a "lane reenice' odajaju !are!ima. 0. ;koliko je &osljedina reenica s e!nikom !a u tijesnoj e!i s "lanom, tj. ako je nje!ina !aisnost jae istaknuta, tada se od "lane ne odaja !are!ima. ,&r.? 7ikali su toliko !a su nam bubne opne popucale$ >las im je bio tako snaan !a se "enjer pre! njima gasio$ e bu!i jabuka !a te svak gloe, niti bu!i emerika !a te niko ne obi!uje$ 1. 2ko je !aisnost taki: &osljedini: reenica %s e!nikom !a' od "lane manje i!raena, tada se one odajaju !are!om. ,&r.? 5 on je izuzetno poten, !a mu niko nita ne moe prigovoriti$ Petar je bio ovjek o! zanata, !a ga niko nije mogao na!maiti$ @a su naedene &osljedine reenice u sla8oj !aisnosti od "lane reenice, naj8olje se idi &o tome *to 8i se 8e! ikake &romjene !naenja mo"le u&otrije8iti i 8e! naedeno"a e!nika, tj. kao na&oredne. ,&r.? 5 on je izuzetno poten, niko mu nita ne moe prigovoriti$ J Petar je bio ovjek o! zanata, niko ga nije mogao na!maiti$ 2. 3osljedine reenice s e!nicima te ili pa mo"u se od "lane odajati !are!ima kad je !aisnost jae istaknuta. ,&r.? ijesam vie imao to traiti tamo, pa sam otiao kui$ Pala je velika kia, te se nije moglo izai napolje$ 261. 1s=ovne %kondicionalne' reenice se u uo8iajenom redu %kad stoje i!a "lane reenice' ne odajaju !are!om. ,&r.? e bi tako priao !a si vi!io to i mi$ emojte !a vas ekamo %utra ako smo se !ogovorili$ 1ake e ti biti ako nam se pri!rui$ 262. ;koliko se uslone reenice reenice dodaju kao naknadno o8ja*njenje, one se odajaju !are!om i kad se nala!e i!a "lane reenice. ,&r.? 9mali su kuu, ako se to kuom moglo zvati$ Pamtiemo i vratiemo sve to su nam napravili, ako se to uopte moe vratiti$ 2DA. -ad se uslone reenice nala!e u iner!iji, tada se i!a nji: o8ae!no &i*e !are!. ,&r.? Da ne bjee po! onim imenom, e ae se bojat o! uroka$ 9 ako ve ne naene vae samovoljstvo na veliki vau nesreu i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom$ 5ko bi se ko naao u naro!u naemu !a ne primi ove moje potonje rijei i preporuke za istinite ili ako ne bi sve tako posluao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i raz!or meu naro!om usu!io se initi slovom ili !jelom, toga svakoga, koji go on bio, mirski ili !u#ovni, ja na smrtni as moj vjenome prokletstvu i anatemi pre!ajem, kako njega, tako i njegov ro! i poro!, !a mu se trag i !om iskopa i utre? 26-. ;! <op9sne %koncesine' reenice koje se nala!e i!a "lane reenice !are! se &i*e u !aisnosti od e!nika kojim su &oe!ane s "lanom reenicom. 6! 0. @o&usne reenice s e!nikom iako ne odajaju se !are!om ako se nala!e i!a "lane reenice. ,&r.? Dvijek nas je ekao iako je bio stariji o! svi#$ ije pokazivao nikakvu tugu ni stra# iako je znao !a mu se blii kraj$ 1. @o&usne reenice koje se !a "lanu e!uju ostalim e!nicima %ako i, ma!a, prem!a, makar' odajaju se !are!ima i kad se nala!e i!a nje. ,&r.? Doli su, ma!a nijesu bili sigurni kako e i# primiti$ Daemo sve o! sebe, makar nam to bilo poslje!nje$ 2DF. @o&usne reenice se u iner!iji uijek odajaju !are!ima. ,&r.? 5ko su ga kraste nagr!ile, z!rave su mu oi ostanule$ 9ako ga !anas nazivaju emanjin gra!, to je samo turska tvrava Depe!ogen$ Prem!a je ta!a bio teko ranjen, ipak je uspio !a se brzo izlijei$ 266. -ad o<nosne %relatine' reenice stoje i!a "lani:, one se odajaju !are!om ili se u&otre8ljaaju 8e! nje"a !aisno od nji:oe slu8e. a. -ad odnosne reenice imaju atri8utsku slu8u, tj. kad odre9uju ne&o!nati &ojam, one se od "lane reenice ne odajaju !are!ima. ,&r.? a!ao se !a se nee zaboraviti rtve boraca koji su !ali ivot za svoju zemlju$ Do!ijelili su im onu kuu to je niko nije #tio uzeti$ 8. 2ko odnosne reenice imaju a&o!itinu funkciju, tj. ako se odnose na e$ odre9eni &ojam, one se redono od "lane odajaju !are!om. ,&r.? a!ao se !a se nee zaboraviti rtve nai# boraca, koji su ivot !ali za svoju zemlju$ Do!ijelili su im onu staru kuu, to je niko nije #tio uzeti$ 2DC. -ad se odnosne reenice nala!e u iner!iji, redono se od "lani: odajaju !are!ima. ,&r.? :o to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila$ Nije su ovce, toga je i planina$ 268. Odnosne reenice koje &oinju !amjenicama ko i to, a imaju su8jekatsku ili o8jekatsku funkciju, redono se odajaju !are!ima kad se nala!e u iner!iji. ; su&rotnom, ako se taka odnosna reenica nala!i i!a "lane reenice, ona se od nje ne odaja !are!om. ,&r.? :o !rugome jamu kopa, sam u nju upa!a$ :o rano rani, !vije sree grabi$ =to moe !anas zavriti, ne ostavljaj za %utra? =to traili, ono su i nali$ Dvije sree grabi ko rano rani$ e ostavljaj za %utra +ono, to moe !anas zavriti$ 2D7. -ad se !aisne reenice u sloenoj, 8ilo da su ra!norsne ili iste rste, niu jedna !a dru"om, one se redono odajaju !are!ima 8e! o8!ira na mjesto na kojemu se nala!e. ,&r.? 0olio bi# vas, ako moete, ako vam nije problem, !a iz!vojite malo vremena za njega$ 66 :oji li se nae neposluan i samovoljan !a ikakvu smutnju ili neslogu ini, takvoga ostavljam po! estokijem prokletstvom, !a mu *og smuti srce i mozak, !a ga sila *oija porazi, !a njegov !om ostane pust$ :a! ustane, ako se %eti, probu!i me$ 2C0. ;metnute reenice se kao naknadno dodata o8aje*tenja uijek odajaju !are!ima od ostali: reenini: djeloa. ,&r.? 7a o!govor, koji ste mi poslali na pisma gospo!ina kapitana o! cirkula, ja sam ponapravio i poslao u :otor$ 3ni nee osporavati, ako ita znaju, slubenu upotrebu optecrnogorski# jeziki# obiljeja$ 2C1. )eenini dio koji &oinje "la"olskim &rilo"om, kad se na9e na &oetku reenice, uijek se od &reostalo"a dijela reenice ili itae reenice koju odre9uje odaja !are!om. ,&r.? 9zuavajui crnogorske govore, zakljuio je !a su glasovi % i & neop#o!ni !io crnogorskoga stan!ar!nog jezika$ Tru!ei se !a svijetu iznese !ostignua savremene montenegristike, uestvovao je na brojnim meunaro!nim skupovima slavista$ ;koliko se reenini dio koji &oinje "la"olskim &rilo"om naknadno dodaje, on se odaja !are!om i u sluaju kad se ne nala!i na &oetku reenice. ,&r.? Toga jutra, krenuvi prema stanici, o%eti jak bol u gru!ima$ 8vim uesnicima je poelio sreu, opomenuvi i# jo je!nom !a bu!u paljivi$ 'AKA:ZAREZ 2C2. 4akaG!are! se &i*e i!me9u dije relatino samostalne reenice koje su naje*$e sloene ili je makar jedna od nji: sloena. ; takim sluajeima se !naenje reenice ne 8i i!mijenilo ni kad 8i se umjesto takeG!are!a u&otrije8ila samo taka. ,&r.? 9 vi tako uiniste6 kuluk i praviteljstvo postaviste, !a zakonik carstvuje i !a je svaki zakoniku po!loen$ Nau me!a jot niko ne popi, to je aom ui ne zagri6 aa ui ite au me!a, smijeane najlake se piju$ 2CA. 4akaG!are! se moe &isati i umjesto !are!a ako je &otre8no &ose8no na"lasiti ra!liku me9u reenicama koje se u sloenoj jaljaju 8e! e!nika. ,&r.? 3!lazili su svakoga jutra na rijeku6 sluali su njezine umove6 posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u valovima6 utali su$ 0isli im nijesu bile jasne6 rijei su im se nezgrapno kotrljale iz grla6 no svi smo poznavali nji#ovu !obro!unost$ 2C4. 4akaG!are! se esto u&otre8ljaa i!a reenica koje se niu jedna !a dru"om. ,&r.? D svom pravopisnom priruniku 7ojislav ikevi je jasno istakao slje!ea tri naelaK pii kao to zbori, a itaj kako je napisanoK !ri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnostiK tue pii kao svoje. 2CF. 3ri ni!anju ra!liiti: reenini: djeloa, naroito ako se u okiru ti: djeloa jaljaju !are!i, neo&:odno je i!me9u nji: &isati takuG!are!. ,&r.? ajei veznici nezavisnoEsloeni# reenica suK i, pa, te, ni, niti6 a, ali, ve, nego6 i, !akle, sigurno6 samo, samo to, je!ino, je!ino to, ve, ve to6 ili, volja, bilo$ 67 "VO'AKA 276. 5!a reenino"a dijela &oslije koje"a slijedi na8rajanje redono se &i*e dotaka. ,&r.? Petrovii su ;rnoj >ori !ali se!am vla!araK vla!iku Danila, vla!iku 8avu, vla!iku 7asilija, vla!iku Petra 8vetoga, vla!iku Petra 99, knjaza Danila i kralja ikolu$ D okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gra!ova crnogorski#K ;etinje, Po!gorica, :otor, Perast, 4ijeka ;rnojevia, iki i Pljevlja$ ,aedene reenice ne 8i i!"u8ile soj smisao ni kad 8i stajale 8e! dijela koji se nala!i i!a dotake. ; takim sluajeima se is&red na8rajanja redono &i*e dotaka. 2CC. (e9utim, ukoliko djeloi koji se niu ili na8rajaju stoje u r*$oj e!i s reenicom koja im &ret:odi, kad informacija koja se reenicom i!nosi ne 8i 8ila &ot&una 8e! to"a dijela, is&red na8rajanja se ne &i*e dotaka. ,&r.? Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve to nam je bilo potrebno za tu kolsku go!inu$ 3ni bi uvijek obili ;etinjski manastir, 7laku crkvu, spomenik na 3rlovom kru i jegoev mauzolej$ ;koliko je i u oakim sluajeima &ojam !a kojim slijedi na8rajanje odre9en rijeima kao *to su n&r. slje!ei, ovi, ovakvi i sl., is&red ni!anja ili na8rajanja se redono &i*e dotaka. ,&r.? 8astavne reenice vezuju se slje!eim veznicimaK i, pa, te, ni, niti$ 278. 5s&red ni!anja ili na8rajanja koje slijedi is&od neko" nasloa kao *to je? 8a!raj, 1iteratura, *ibliogra"ija, Popis lica i sl. dotaka se nikad ne &i*e. 2C7. 3rilikom skra$ianja 8i8lio"rafski: jedinica u tekstu, dotaka se moe &isati i!me9u "odine i!danja i 8roja stranice koja se citira ili na koju se &o!ia. ,&r.? ikevi iooqK irA J umjesto 0ilora! ikevi, DnCB? 2, *, , / ? ( @ 6<nD'D<0-DBC 0.>nd><dnDB jC)?-@ u knjizi KDB,><>.?=n> 4?lDlD1-> DdBjC<>=>nj>, 3sijek J ;etinje, iooq, str$ irA$ *anjevi ioop K j@s J umjesto *ranko *anjevi, C<nD'D<0-? ->D 0l@&Cn? jC)?-, 0atica, br$ iAIjo, 0atica crnogorska, ;etinje J Po!gorica, ioop, str$ j@s$ 280. @otaka se moe staljati i!a &ro" dijela reenice ako dru"i dio &redstalja o8ja*njenje &ro" dijela ili ako &roistie i! nje"a. ,&r.? 3!uzeli su im sveK koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sa! bilo muno i izii iz kue$ :a! onamo ima to vietiK 0ujo 5li, turski kavazbaa, o!veo nam 4uu :asanovu$$$ 8rea se je stara okrenulaK u :arue, na kraju ;rmnice, o! petnaest #ilja!a turaka# ne putie iva nije!noga$ 281. @otaka se redono &i*e is&red nao9enja tu9i: misli u u&ranom "ooru. ,&r.? Pa viknuli cijelu naro!uK Pogle!ajte onoga kokota? Pue je!na i ovjek poklieK 68 :o je vitez, ko je !obri junak? Pove!e se roblje crnogorsko? 2ko je u &itanju indirektni "oor, dotaka se &red njim nikad ne &i*e. 'RO'AKA 282. 4rotaka je reenini !nak kojim se o!naaa ne!ar*enost ili is&rekidanost reenice i misli. (o"u se nala!iti na kraju reenice i u sredini. ,&r.? e$$$ ne$$$ %e!Mte, !a i jot zborimo? 5lM #eroju topolskome, :araoru besmrtnome, 8ve prepone na put bje#u$$$ k cilju !ospje velikome$ Dobili smo sve to nam je potrebnoK ogrijev, zimnicu, gar!erobu$$$ 283. ;koliko se u nao9enju neiji tekst ne &renosi u cjelosti, i!ostaljeni dio o!naaa se trima takama. One se mo"u na$i na &oetku, na kraju i u sredini reenice, !aisno od to"a koji je njen dio i!ostaljen. ,&r.? Tu se o!ma# pomutismo gr!no, pobismo se ognjem iz puaka#$$$ tProklet bio svaki ;rnogorac koji bi !objegeg oeka, i na$$$vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobo!ne zemlje pre!avao$ Doli smo !a pokaemo neprijatelju nae vjere, naega imena i nae pre!rage slobo!e J !a smo ;rnogorci, !a smo naro!, naro! voljan, naro! koji !ragovoljno za svoju slobo!u bori se$$$ 28-. ;koliko se u nao9enju neke reenice ili teksta i!ostalja sredi*nji dio, umjesto nje"a se &i*e trotaka, koja se naje*$e stalja u !a"rade. ,&r.? 4asprava o 8rpskoj gramatici Gura =pa!ijera, prvome u!beniku maternjega jezika napisanom u ;rnoj >ori na principima :ara!ieve re"orme jezika i pravopisa +$$$,, izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u :njievnom listu objavio mla!i pro"esor 0irko 0ijukovi +$$$,, to je tek nakon zavrene 7elike kole u *eogra!u svoju kulturnu i javnu !jelatnost zapoinjao na ;etinju$ Vi9eti? V. ,ikei$, ;rnogorski jezik, 4om 55, (atica crno"orska, Cetinje, 177C, str. F04. 28F. ;koliko se i!a neke u!ine ili u&itne reenice &rekida tekst koji se sastoji od nekoliko reenica, tada se is&red trotake moe staiti u!inik ili u&itnik. ;koliko je rije o tekstu koji se &rekida i!a i!jane reenice, na njenom kraju se is&red trotake ne &i*e taka. ,&r.? 5li znate !a je nagra!a slobo!nog junaka J o!brana slobo!e i milog oteestva$$$ Poklii se onoj narugasmoK :akvo roblje sasre! ;rne >oreL$$$ 0ranu zatrpae jamu to ja!no boli na srcu$ 9 nesta!e ti kao i mnogi?$$$ 6+ 1PI'NIK 28D. ;&itnik se &i*e na kraju u&itne reenice. ,&r.? 4ekao sam ti !a !oe, zar se ne %eaL 3, ko e !a ras#la!i !ugi i teki putL 28C. 5!a u&itni: reenica u na8rajanju u&itnik se moe &isati na da naina? a. i!a sake u&itne reenice koja se nie ili na8raja, n&r.? =to sM u obraz %etno neveseloL 5lM nijesi sna#u isprosioL 5lM ti nije po u!i evojkaL 5li ali tri tovara blagaL 8. na kraju &osljednje u ni!u u&itni: reenica, n&r.? =to ne uva mla!u glavu, lju!ska vilo, to krvnika njom nasla!i, bratska !ikoL 288. 2ko se u&itnik &i*e u !a"radi unutar reenice, njime se tada iska!uje sumnja u jerodostojnost ono"a *to se i!nosi u reeninom dijelu u! koji taka u&itnik stoji. ,&r.? 4oen je @Brq$ +L, go!ine$ *ila je to uasna borba u kojoj je stra!alo jir +L, vojnika$ 287. 5!a !aisnoGu&itni: reenica u&itnik se ne &i*e. ,&r.? :azuj, babo, jesi li vjetica$ Pitali su ga !a li moe preplivati zaliv$ 1ZVINIK 270. ;!inik se &i*e na kraju u!ini: reenica. ,&r.? Putite i#, amanat vi *oji? D#vatite ga? -abranjeno noenje oruja? 271. ;!inik se &i*e i i!a rijei, i!ra!a ili cijeli: reenica koje se i!"oaraju u nekom u!8u9enju ili afektu, kao i i!a retoriki: &itanja. ,&r.? D pamet se !obro, ;rnogorci? 4at? 4at? Coe !a se rati? 8vu!a je pala tmina? :o iz!ao, brao, te junake, ra mu se na !om rasprtila6 za njegovim tragom pokajnice sve kukale, !ovijek lagale? 70 8tani? 272. ,a &oetku &isma, i!a imena lica kome se o8ra$amo moe se &isati u!inik. ,astaak &isma tada se &renosi u sljede$i red i o8ae!no &oinje elikim &oetnim sloom. ,&r.? Potovani pro"esore? 3bavjetavam 7as !a se slje!ee neelje o!rava$$$$ :osta? Potreen sam vijeu$ 0olio bi# te !a njegovoj poro!ici prenese izraze mog !ubokog sauea$ 2+3. ;!inik se moe &isati i!a okatia koji se nala!i na &oetku reenice ukoliko je &ose8no na"la*en. 4ada se, &rirodno, nastaak reenice &i*e elikim &oetnim sloom. ,&r.? *rao? 8premite se za pokret? Geco? 8luajte me? >ospo!e? 8miluj se? 2+-. 5!a reenino" dijela iji se sadraj eli &ose8no na"lasiti moe se &isati u!inik. ; tom sluaju se u!inik &i*e i!me9u !a"rada, a naredna rije malim &oetnim sloom. ,&r.? 9ako aka!emik +?,, on nika! nije savla!ao ni osnovna pravopisna pravila? 3ni mu nika! nijesu !ozvolili !a u tom asopisu o!govori na pomenuti Petroviev pam"let, iako su imali zakonsku !unost +?, !a to uine$ ; tom kontekstu moe se umjesto samo" u!inika u&otre8ljaati u !a"radama i latinski u!ik sic? ,&r.? 3n je i bosanski i crnogorski i #rvatski jezik smatrao regionalnoEkon"esionalnim +sic?, varijetetima srpskoga jezika? 2+!. -ad se u!inom reenicom istoremeno &ostalja i &itanje, na njenom kraju se &i*e i u&itnik i u!inik. 4a da !naka &i*u se i i!a u&itni: reenica koje se i!"oaraju &oi*enim tonom jer se njima i!raaa u9enje. ,&r.? :akav "iek na poklon veziru, 8amovoljni kaurski #aj!ueL? 2este li vi polueliL? :oga mislite zavaratiL? -aistaL? 2+6. ;koliko se u9enje odnosi na odre9eni reenini dio, tada se i!a to"a dijela mo"u u !a"radama &isati u&itnik i u!inik. ,&r.? jegoa je smatrao !ijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika +L?, iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je jegoev jezik imao u pobje!i 7ukove jezike re"orme$ D tome rjeniku mogu se nai i rijei kao to je npr$ kostjela +L?,, sjenina +L?, za koje nema potvr!a u bilo kojem crnogorskom govoru? CR'A 27C. Crta se moe u&otre8ljaati umjesto !are!a da se o!nai dua &au!a od one koja se o!naaa !are!ima. ,&r.? 71 8r je ibala mlazom J jetkim krvavim sokom$ 278. Crtom se o!naaa onaj reenini dio koji se eli naroito ista$i. ,&r.? .ena osku!ni# ari moe biti ministar spoljni# poslova, moe biti vla!arka, ak i slavna glumica, ali sekretarica J ne? o pogana po!mukla pritisla priguen krik sprila golemi *rijest J snagu, povijest$ Dronio zeleni #la! u jezivu no J u nepovrat$ 277. Crta se &i*e is&red reenino" dijela kojim se i!nosi neka neoekiana informacija ili ne*to *to je su&rotno dijelu reenice koji mu &ret:odi. ,&r.? 7atra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se ruio, plakale su ene i eca J on je samo o!sutno gle!ao u !aljinu$ D 1ovenu o!jeknu glas prignjeen, tmuo J niko ga nije uo$ A00. Crtom se mo"u o!naaati umetnute &i*ee rijei u u&ranom "ooru. ,&r.? 2a te tvoje i!eje J ljutnu se 5vram J prosto zamiljam kao #arem stari# ena koje o!avno ne mogu posluiti niemu$ =to bi marilo J rekoe oni J !a nam se i vi pri!ruiteL Tebe sam J veli J !obro zapamtio? A01. -ad je umetnute reenice &otre8no naroito ista$i, onda se umjesto !are!a koriste crte. ,&r.? alik na kamen stao je putnik J u srcu je gorio plamen J gle!a sumorno ovjek u mo!ri prostor prazni$$$ 3n!a bi uklapao svoje na!a#nue J koliko moe !a stane J u prostor okvira, !rei se i!eje ugravirane na utoj ploici$ A02. ,erijetko se u dijalo!ima umjesto naodnika &i*e crta. ; tom sluaju umjesto i!odnika %dru"o"a dijela naodnika' ne &i*e se crta osim ako i!a naedene reenice slijedi &i*e "oor. ,&r.? J e sluajte ga, molim 7as J obrati mi se -eica sa sobni# vrata$ J To je razlog zbog kojega niko u njegovoj sobi nije iz!rao vie o! !va !ana$ J 5 to, oe, !a ga ne pokvarimL? J .ivko, bolje bi 7am bilo !a se primirite i zaspete$ -nate !a 7as ujutro eka izuzetno naporno snimanje$ Dostalom, nijeste 7i je!ini na ovom o!jeljenju$$$ J !emonstrativno zalupi vratima$ J 7ii, ne obraaj panju$ 0ali je naputio prije !vije neelje$ J D re!u je, .ivko$ 0oete nastaviti priu, ali bu!imo malo tii J reko#$ 72 A0A. Crta se moe &isati umjesto !are!a i!me9u reenica koje se ne e!uju e!nicima kad se eli ista$i "ranica me9u njima. ,&r.? Nini ono ega se svi mla!i pisci moraju plaiti J stvara ten!encionalnu knjievnost$ Par go!ina kasnije autori e u ogle!alima muza spoznati iskrivljene re"leksije J je!ni e se povui i pisati sve rjee i opreznije6 !rugi e !ublje gaziti po krajnostima smatrajui !a nije rije o nji#ovoj !evijaciji, ve o te#nolokim ne!ostacima ogle!ala$ 3svanuo je kian *oi J jo je!na nero!na go!ina$ A04. -ad se nasloi ili &odnasloi niu jedan !a dru"im u istom redu, i!me9u nji: se redono &i*e crta. ,&r.? -a ;rnogorsku enciklope!iju Dukljanske aka!emije nauka i umjetnosti 7ojislav P$ ikevi napisao je slje!ee je!iniceK E ;rnogorski jezik$ J ;rnogorski knjievni i stan!ar!ni jezik$ J ;rnogorskaIzetska re!akcija$ J Pravopisi u ;rnoj >ori$ J >ramatike u ;rnoj >ori$ J <ilologija u ;rnoj >ori$ J 1ingvistika u ;rnoj >ori$ J ;rnogorski govori$ J ;rnogorski inter!ijalekatIna!!ijalekat +koine,$ J ;rnogorska ijekavica$ J ;rnogorska pisma$ J 5bece!a +latinica,$ J :raljevstvo 8lovjena +1jetopis, *arski ro!oslov, Popa Dukljanina$ J >lagoljica$ J 5zbuka +irilica,$ J Dvorska kancelarija 7ojislavljevia$ J Dvorska kancelarija u :otoru$ J *okokotorska pisarska kola$ J 0arijino +0arijinsko, jevanelje$ J 0iroslavljevo jevanelje$ J 7arsameleon$ J >ligorije +>rigorIije,$ J 9lovika krmija$ J Dukljanske povelje$ J -etske povelje$ J 7ranjinske povelje$ Napo.ena% Crte u kucanome %*tam&anom' tekstu uijek tre8a odajati 8jelinama s o8je strane teksta koji se njima odaja. 3otrda !a to &railo nala!i se u sim dosad naedenim &rimjerima. NAVO"NICI 30!. ,aodnici su inter&unkcijski !naci koji se mo"u o8iljeaati na i*e naina? = ili ili . ,aje*$e se u&otre8ljaa &ri naedeni o8lik. 306. -ad se tu9e misli naode tano onako kako i: je neko i!"oorio ili na&isao, one se redono o!naaaju naodnicima. 2ko se naodi cijela reenica ili &asus, onda se is&red naoda stalja dotaka. ,&r.? Dubravko =kiljan je svojevremeno izjavioK ajblii tome !a se iz!voji kao poseban jezik nije #rvatski nego crnogorski J onoga trenutka ka!a u svoj stan!ar!ni jezik uve!u meko i kao posebne "oneme +$$$,, oni e napraviti puno o!luniji korak nego to su sve promjene uinjene ov!je u svr#u raz!vajanja jezika$ 2er, to je neto to vrsto !e"inira jezinu strukturu, broj ili sistem "onemau$ Napo.ena% 2ko je ono *to se naodi sastani dio reenice i! &i*ea teksta, onda se taka &i*e i!a !nakoa i!oda. ;koliko se naodi u&itna ili u!ina reenica, onda se u&itnik ili u!inik &i*e is&red !nakoa naoda, a &oslije nji: se taka nikad ne &i*e. ,&r.? a ;etinju se ta!a pjevaloK 8a 1ovena vila klie J oprosti nam, Dubrovnie? A0C. (e9u naodnike se stalja i tu9i tekst koji je kra$i od reenice. 2ko taka naod stoji na &oetku reenice, on se o8ae!no &i*e elikim &oetnim sloom &re rijei, a is&red to"a se stalja trotaka. ; ostalim sluajeima, &i*e se onako kako stoji u tekstu koji se naodi. ,&r.? 8tjepan 9vi je potpisao ovosa!ski !ogovor s napomenom !a izjava u s$ t$ -akljuaka ne smije sluiti za propagan!u ekavskog izgovora na !osa!anjem knjievnom ijekavskom po!ruju$ $$$Pao je spomenik ivi J *rijest veliki, naglaava u svojoj poemi 0irko *anjevi$ 73 308. 2ko se nao9enje tu9i: misli &rekida umetnutom &i*eom reenicom, onda se i &rije i &oslije to"a &rekida staljaju !naci naoda. 4aka se u tom sluaju &i*e is&red !ar*no" naodnika. ,&r.? Doite J rekoe oni J im se probu!ite$ eka J o!brusi starina J i gore sam ja muke po!nosio o! ovi#$ 30+. ,aodnicima se esto o8iljeaaju i rijei koje se u&otre8ljaaju u ironinom ili &odru"ljiom !naenju. ,&r.? :akva vam je ova po%eklica? Taj se je!instveni zaje!niki srpsko#rvatski jezik raspao prije !rave koja ga je nametnula$ D svojoj borbi protiv ekavizacije on se potru!io !a !o!ijeli normativni status oblicima kao to suK renik, sle!benik, !osle!nost, ozle!a, upotrebiti i sl$ ;koliko se u! take rijei i i!ra!e u&otre8ljaa odrednica takozvani ili tzv$, one se ne o!naaaju naodnicima. ,&r.? Taj se tzv$ je!instveni zaje!niki srpsko#rvatski jezik raspao prije !rave koja ga je nametnula$ A10. ,a!ii knji"a, aso&isa, noina, &redu!e$a i sl. o8iljeaaju se naodnicima. ,&r.? 4a!oje 4a!ojevi objavljivao je svoje tekstove u brojnim asopisima i listovimaK 8tvaranje, .ivot, :ritika, >lasnik cetinjski# muzeja, Politika, 7jesnik u srije!u it!$ 4oman Davi!ova zvijez!a -uv!ije Co!ia objavljen je u iz!anju Duksa u Po!gorici ioo@$ go!ine$ Nasopis 1ingua 0ontenegrina registrovan je ioop$ go!ine$ 311. ;koliko je rije o na!iima &o!nati: knji"a, aso&isa, &jesama i sl., naodnici se naje*$e ne u&otre8ljaaju. ,&r.? >orski vijenac je nena!mano !jelo crnogorske knjievnosti$ 9storiji crnogorskoga naro!a Dragoja .ivkovia pripa!a elno mjesto u crnogorskoj istoriogra"iji$ apuklo sunce je prva zbirka poezije *ranka *anjevia$ D svakom broju 0atice nalazi se po je!an njegov tekst$ esumnjivo je !a je 8mrt 8mailEage Nengia napisao 9van 0aurani$ *io je je!an o! osnivaa asopisa 5lmana#$ *iblioteka 1ua je na najbolji nain izvrila promociju crnogorske knjievnosti$ A12. ,aodnicima se o!naaaju imena i &re!imena linosti koja su sastani dio na!ia *kola, 8i8lioteka, neladini: or"ani!acija i dru"i: jani: institucija. ,&r.? ;entralna naro!na biblioteka ;rne >ore Gure ;rnojevi J ;etinje >ra!ska biblioteka 4a!osav 1jumovi J Po!gorica :ulturnoEumjetniko !rutvo jego J ;etinje >imnazija Petar 9 PetroviEjego J Danilovgra! 313. ; sim naedenim sluajeima umjesto naodnika se u noije rijeme, i! &raktini: ra!lo"a, u *tam&anom tekstu u&otre8ljaaju isko*ena sloa %kur!i, italik' koja i: u &ot&unosti mo"u !amijeniti. ,&r.? Pobune uma (irka #anjei$a 3 postanku i razvoju crnogorske nacije Saa #rkoi$a eka J od8rusi starina J i gore sam ja muke po!nosio o! ovi#$ Centralna narodna 8i8lioteka Crne Gore Gure ;rnojevi Cetinje 7- PO&1NAVO"NICI 31-. 2ko je &otre8no citirati %&od naodnicima' reenicu iji se djeloi e$ nala!e &od naodnicima, onda se taki djeloi &rilikom citiranja o!naaaju &olunaodnicima. ,&r.? 8avo *rkovi u svojoj knjizi 3 postanku i razvoju crnogorske nacije istieK ije teko zapaziti iz prvog pisma 9lariona 4uvarca !a i on smatra !a su -etu i Cercegovinu osvojili Mstari 8rbiM, misli valj!a na emanjie, a !a bi to izrazio on se slui terminom Movla!aeM Mu krvavim bojevima i ratovimaM$ 5 on!anje ;rnogorce koji su se jo koji vijek ranije o"ormili kao je!na naro!nosna J etnika zaje!nica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao nacionalna, bez obzira na izvjesne ana#ronizme u nji#ovoj svijesti, ne bez ten!encije !ijeli na *rane, ;rnogorce i mla!e Cercegovce +sigurno misli na crnogorske krajeve >oliju, Pivu, Drobnjake i !r$, i kae M!a su veim !elom porekla vlakogaM jer su, kako on tvr!i, Mstari 8rbiM Mkoji neg!a u bolja vremena ovla!ae -etom i Cercegovinom u krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrliM$ ZAGRA"E 31!. 0a"rade mo"u 8iti o8le % ', kose ? ?D u"laste @ A i itiaste B C. ,jima se o8iljeaaju oni reenini djeloi koji se !8o" nee"a jae odajaju od ostalo" dijela reenice. 5!a &osljednje rijei u o8lim !a"radama taka se &i*e samo u da sluaja? 1. ako je u &itanju skra$enica i 2. ako se u takoj !a"radi nala!i cijela reenica ili neki e$i tekst. 5&ak, ako je rije o itaoj reenici ili tekstu, onda i: je &re&oruljiije &isati u kosim ili u"lastim !a"radama. 316. 0a"radama se moe odajati reenini dio koji &redstalja naknadno dodato o8ja*njenje. ,&r.? 9skoena slova +kurziv, italik, mogu u svemu zamijeniti navo!nike$ :obilji Do u :atunskoj na#iji nazvan je po travi kobiljai +a ne po !omaoj ivotinji kobili,, a izvor 0eeak u Pivi po meeoj lijeski ili meetki +a ne po ivotinji mee!u,$ A1C. ;koliko se &rilikom citiranja is&u*ta neki reenini dio, cijela reenica ili nekoliko reenica, onda se umjesto nji: &i*u tri take koje se o8ae!no nala!e me9u o8lim !a"radama. ,&r.? D >lasu ;rnogorca +br$ Bo, ip$ n9 @A@A, str$ s, objavljen je lanak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji crnogorskoga jezikaK Nitavom svijetu, a naroito srpskom naro!u u Dgarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv$ 5ponijev kolski zakon, po kome su eca svi# nemaarski# naro!a u !ravi morala u kolama uiti maarski E i protiv koga se cio obrazovani svijet zgraao i bunio$ +$$$, 5li ono to !anas ra!i beogra!ski cincarin Davi!ovi u kolama u ;rnoj >ori mnogo je ga!nije i sramnije o! onoga to je inio 5ponij$ Davi!ovi je +$$$, zabranio !a se u crnogorskim kolama pre!aje crnogorska istorija? Pa jo je i to sitnica prema onome to slije!i? 3n je, ujte, zabranio !a se u ;rnoj >ori govori junim !ijalektom? D kolama se mora pre!avati eci samo istonim !ijalektom$ +$$$, Tako 4ijeka ;rnojevia sa! nosi ime M4ekaM, *jelopavlii zovu se M*elopavliiM, *jelice pak M*eliceM, Pjeivci se zovu MPeivciM it!$ 318. 3rilikom nao9enja tu9e"a teksta moe se u !a"radama donijeti i ime autora i 8i8lio"rafska jedinica i! koje je citat &reu!et. ,&r.? 0ilora! ikevi istieK :ako jego moe biti pjesnik srpskoga naro!a i jezika ka! 8rbi moraju !a ga itaju s rjenikomL? +0ilora! ikevi, <onemi %, &, ', , u crnogorskom stan!ar!nom jeziku, -bornik ra!ova sa meunaro!noga naunog skupa orma i ko!i"ikacija crnogorskoga jezika, 9nstitut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, ;etinje, ioor, str$ @@A, 7! ; tom sluaju moe se u&otrije8iti 8ilo koji o8lik !a"rada, ali su naje*$e o8le i u"laste. A17. ;koliko se u okiru teksta koji se nala!i u !a"radama jai &otre8a &onono"a kori*$enja !a"rada, tada se u&otre8ljaa neki dru"i ti&. 4ako se naje*$e smjenjuju o8le i u"laste !a"rade. ,&r.? Po!ravajui za#tjeve crnogorski# jezikoslovaca za normiranje opteprisutni# glasova % i &, 2osip 8ili kaeK D "onolokoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspo!jele +mor"o,"onema u okviru alternacije ijeIIjeIIeIIi i pojave tipa &enica i %enica pogreno proglaavati !ijalektalnima$ v3no to je !ijalektalno u je!nome stan!ar!nom jeziku +istoga jezinog sustava, ne mora biti !ijalektalno u !rugome stan!ar!nom jeziku$ 3 toj injenici suvremena sociolingvistika mora vo!iti raunaw$ ;koliko se u okiru teksta koji se nala!i u !a"radama i*e &uta jalja &otre8a kori*$enja noi: !a"rada, onda se one me9uso8no kom8inuju tako da se u okiru teksta odojeno" jednom rstom !a"rada ne jaljaju !a"rade iste rste. A20. ;koliko se &ored neije" imena u tekstu &i*e i "odina nje"oa ro9enja i smrti, ili ako se &ored na!ia neko" djela &i*e "odina i!danja, onda se taj &odatak redono odaja !a"radama. ,&r.? Petar 9 PetroviEjego +@pspJ@Bjo, s nepomuenim moralnim, !u#ovnim i !ravnikim autoritetom sreno je vla!ao ;rnom >orom$ 9ako je jego u pjesmi 0isao +@Bss, razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama "ilozo"ija, u njoj je realizovao tvorevinu visoke umjetnike vrije!nosti$ KOSA CR'A 321. -osom crtom se odajaju sti:oi kada se &i*u u istom redu. ; takoj u&otre8i u *tam&anom tekstu kosu crtu tre8a redono odajati 8jelinama s o8je strane kako 8i se ra!likoala od kose crte kao &rao&isno" !naka koji se u&otre8ljaa 8e! 8jelina. ,&r.? 3 8tambole, zemaljsko veselje, I kupo me!a, goro o! eera, I banjo slatka lju!skoga ivota, I e se vile u erbet kupaju? eemo? e gubimo mi ime svoje ko! uvora? I -alu! na nas vojtie pae i generali$ I 8klijeteni u kru izgle!asmo vam mali E I alM vae !obiemo ete, ostati vr# timora? 322. 0a ra!dajanje strofa, kad se sti:oi naode u jednom redu, koriste se dije kose crte. 5 o9e se %kao u &rimjerima i! take A17' u *tam&anom tekstu dije crte s o8je strane odajaju 8jelinama, a me9u njima nema ra!maka. ,&r.? ebom se uzvitlae puste tice I .ivi stub leleka sa suncem se srete I leleka to uvis o!nese ti lice I ka! loza tunjave kamenjar oplete II 9 ti o!e o! usta !o usta I 5 #tjeli su !a ti ime zakopaju I #tjeli su !a nam te izva!e iz usta I psi muki koji sunce koma!aju$ 3 ;rnogorci I 3 ;rnogorci II Tako vi svega to vi je najmilije I tako vi ovoga i onoga svijeta I tako vi !ue i obraza I tako vi jueranjice i %utranjice I tako vi !ana !ananjega II Tako vi vae ece I tako vi neba i mora na njinim rukama I tako vi !ana na njinome licu I tako vi sunca u njinome glasu II e bu!ite tua metla i lopata I ne liite tue ake I ne obijajte tue pragove I ne !ajte se varati I ne !ajte se kupovati I ne bu!ite tua srea I vrite se sebi i svome II Tako vi ljeba i vo!e I tako se lako s !uom rastajali I tako vi zemlje u koju ete II e reite je!an na !rugoga I ne pijte krv je!an !rugome I ne kopajte jamu je!an !rugome I ne ra!ite za svoju pogibiju II e vi sve ponesoe I e vi mozak popie I e vi strv poginu I e ve iskopae iz amina I !a vi nema ni imena ni pomena II Po! svoje nebo I a okup oko svoga sunca I 3 ;rnogorci I 3 ;rnogorci$ 76 S&OVA 1 81NKCIJI REENINI6 ZNAKOVA 323. ;mjesto naodnika esto se u&otre8ljaaju isko*ena sloa %italikK kur!i', koja u semu !amjenjuju taj reenini !nak. O tome je 8ilo rijei u taki A11. A24. 5sko*enim sloima esto se &i*e reenini dio koji se eli naroito ista$i. ,&r.? )ekao sam da mi ku&ite knjigu, a ne seskuE 5&ak, to su samo !inari, ne euriE A2F. ,asloi i &odnasloi, rijei u rjenicima, istaknuti dio u reenicama koje se &i*u isko*enim sloima i sl. u *tam&anom se tekstu esto o8iljeaaju 8oldoanim %i!ra!ito crnim' sloima. ,&r.? 4ekao sam !a mi kupite -nj?'@, a ne svesku? 8one.ski koji se odnosi na fonem. A2D. )eenini dio koji se istie moe se &isati ra!maknutim sloima. ,&r.? To je ipak samo p j e s m a$ Traio je s v e, a !obio n i t a$ 327. )eenini dio koji se &ose8no istie ili na"la*aa moe se &isati i elikim sloima. ,&r.? jegoev jezik je ;43>348:9 jezik$ 77 $VI. PRAVOPISNI %NACI 328. 3rao&isni !naci su? 3aka . ;are; , <vo3aka ? 3ro3aka ... 5r3a 5r3i5a E ;a>ra<a % ' ;vje;<i5a apos3roE ;nak je<nakos3i ;nakovi porijek=a ak5en3i F G H o;naka <9Iine kosa 5r3a 6 para>raE 'AKA 32+. 4aka se &i*e i!a &ojedini: skra$enica. ,&r.? i sl$ npr$ it!$ pro"$ 3rimjeri !a &isanje take kao &rao&isno" !naka i!a skra$enica nala!e se u takama 72G7C. Napo.ena% ;koliko i!a skra$enice koja se &i*e s takom slijedi neki inter&unkcijski !nak, tada se &i*e i taka i inter&unkcijski !nak koji !a njom slijedi, a i!me9u nji: se nikad ne stalja ra!mak. 330. 5!a redni: 8rojea o!naeni: ara&skim ciframa redono se &i*e taka. ,&r.? 4oen je @B$ januara @Ajr$ u 8tubici$ 0arko je osvojio i$ mjesto na takmienju$ AA1. ;koliko se i!a redno" 8roja o!naeno" ara&skim ciframa na9e neki inter&unkcijski !nak, i!a nje"a se ne &i*e taka. ,&r.? 3! kolske @BqjIqs$ go!ine u ;rnoj >ori poinje kontinuirana primjena 7ukove re"orme jezika i pravopisa$ 7ieti strane B, A, @o$ i @@$ 4a!oje 4a!ojevi +@AiiJ@ApB, se u brojnim svojim ra!ovima kritiki o!nosio prema nenaunome tretmanu injenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, knjievnosti i !rugi# oblasti$ 78 332. ;koliko je redni 8roj o!naen rimskom cifrom, i!a nje"a se ne &i*e taka. ,&r.? Petar 99 PetroviEjego roen je na jeguima @$ n9 @B@j$ <utur 99 je sloen i lian glagolski oblik$ 333. 2ko se rimskom cifrom o!naaa redni 8roj neko" &o"lalja i!a koje"a slijedi tekst, i!a tako"a redno" 8roja se redono &i*e taka. ,&r.? 9$ 8intaksa 79$ Dpotreba velikog slova 33-. 5!me9u 8rojea kojima se o!naaa rijeme %sati i minuti' moe se &isati taka. 4ada se i!me9u 8rojea i take ne ostalja &ra!nina %ra!makK 8jelina' u *tam&anom tekstu. ,&r.? 5utobus za ;etinje polazi u io$jo$ Nekajte me u @i$@r ispre! Pukinovog spomenika$ AAF. 4aka se &i*e i i!a sloa kojim se o!naaa noo &o"lalje u tekstu, ako i!a to"a sloa u istom redu slijedi tekst. ,&r.? 5$ Pre!istorijsko raz!oblje *$ 9storijsko raz!oblje 5$ <onologija *$ 0or"ologija ;$ 8intaksa ZAREZ 336. 0are!om se kao &rao&isnim !nakom o!naaaju decimalni 8rojei. ,&r.? 1itar benzina pro!aje se za @,oj eura$ D Po!gorici je !anas bilo si,j x; u #la!u$ ; oom sluaju se ni s jedne ni s dru"e strane !are!a u *tam&anom tekstu ne ostaljaju &ra!nine %8jeline'. Napo.ena% ;koliko se decimalni 8rojei niu jedan !a dru"im, tada se umjesto !are!a i!me9u nji: &i*e takaG!are! kako 8i se i!8je"le nejasno$e !8o" na"omilaanja !are!a. ,&r.? @,r6 i,s6 @i,q6 @B,A6 @s,j